1GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

2 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

PISMO IZ KONAVALA

Zašto se ruši stari vodovod kroz GruduZašto se ruši stari vodovod kroz GruduZašto se ruši stari vodovod kroz GruduZašto se ruši stari vodovod kroz GruduZašto se ruši stari vodovod kroz Gruduizgrađen u doba Austrougarske monarhije?izgrađen u doba Austrougarske monarhije?izgrađen u doba Austrougarske monarhije?izgrađen u doba Austrougarske monarhije?izgrađen u doba Austrougarske monarhije?Voda iz vodovoda bila je desetak puta jeftinija i uvijek se za to isvakako za piće koristila. U cijevima nema gubitka vode, nemaisparavanja nema upijanja zemlje. Ovaj vodovod ima prirodni pad,ne troši električnu energiju, ne pridonosi globalnom zatopljenju

U svim svojim elementima vodovod jeremek djelo graditeljstva. Da je kojimslučajem bio uništen u: Kraljevini Jugo-slaviji 1918. – 1941., Kraljevini Italijil941.- 43., NDH 1943. -44., SFRJ Jugo-slaviji 1944.-1990. ili pod okupacijom1991.-92.,danas bi ga trebalo obnovitii zaštititi kao povijesno, javno i kulturnodobro.Pozivam se na Slobodnu Dalmaciju odčetvrtka, 20. 12. 2018., tekst JerkoVidak: “RAZBILI SU AUSTRIJSKIVODOVOD“.Moj tekst komentirala je ravnateljicaMuzeja i galerija Konavala, gospođaAntonija Rusković Radonić. Koliko samshvatio gospođu, ona podržava rušen-je. Gospođa Antonia nije zatražila miš-ljenje konzervatorskog odjela jer“vjeruje” da bi uz građevinsku dozvolubili i naputci istog. Znači da se nijeudostojala pogledat ni naputke istog.Nadalje, ona za čudo demantiramenadžera konavoskog vodovoda,kada kaže da se njime “služe još nekeobitelji na Grudi”.Nadalje ona se zauzela za ne rušenjedijela škalpe (suhozida) u mjestu Zvek-ovica. Škalpa je napravljena u isto vr-ijeme kad i naš vodovod. Škalpa jeizgrađena zbog željezničke pruge, kojaje ukinuta prije više od 50 godina. I pril-ično je devastirana.Ispravio bih moj uvodni tekst u prethod-nom članku. Gruda je bila 25 mjesto umonarhiji koje je dobilo vodovod, kojije po usmenoj predaji po kvaliteti vode,(tadašnja mjerila) bio na drugom mjes-tu. Dugo su geodezi i inžinjeri (još oddoba Austrije) tražili kopnenu vezurijeke Ljute. Ona je tek pronađena predDomovinski rat u mjestu Grab, danasRepublika Srpska, da bi potom opći-na Trebinje tamo “nenamjerno” locira-la svoje smetlište. Primjer joj je poka-zao i grad Dubrovnik sa svojimsmetlištem, ali u blizini izvora “Omble”(tada su u Dubrovniku na vlasti bili Tre-binjci). Sumnjamo u postojanje bilokakvog mišljenja konzervatorskog

odjela, o rušenju vodovoda, te tražimopored mišljenja gospođe Rusković Ra-donić i njihovo mišljenje.Što se tiče izjave komunalaca, točnijenjihovog menedžera gospodina MarkaGlavića,”Da je prema jednom nalazuZavoda za javno zdravstvo, voda bilaštetna za ljudsko zdravlje, te je vodovod,iz tog razloga, zatvoren 2014. godine,te da su gotovo sva kućanstva bila prikl-jučena na novi”, nije istinita.Gotovo sva znači da ipak nisu sva. Prikl-jučena su samo ona koja su imala up-orabne dozvole za kuće i ona koja suimala za platiti 2800 kuna za novi prikl-jučak. Ostala su se nastavili služiti ter-mički ispravnom odnosno prema nala-zu Zavoda za javno zdravstvo, štetnojza ljudsko zdravlje, a sa njima skupa ipunionica vode, i industrijska zona.Ventil, ali samo prema mjestu Gruda,mučki se zatvara početkom 12. mjese-ca 2018. godine.Istog dana pikameri Vodoprivrede Vr-gorac počinju sa rušenjem (sasvim nep-otrebno) cijevi starog vodovoda. Zaštoje nalaz Zavoda iz 2014. bio negativan,nije kriv grudski vodovod. Kriv je ljuds-ki faktor a najviše odgovorna osoba ko-munalnog društva. U ovom slučajukažnjeni su nevini mještani Konavala.Voda štetna za ljudsko zdravlje, moglase koristiti kao tehnička za navodnjav-anje vrtova i polja.Voda iz vodovoda bila je desetak putajeftinija i uvijek se za to i svakako za pićekoristila. U cijevima nema gubitka vode,nema isparavanja nema upijanja zeml-je. Ovaj vodovod ima prirodni pad, netroši električnu energiju, ne pridonosiglobalnom zatopljenju. U slučaju ratanestaje struja. Vodovod koji ima pr-irodan pad radi. Iz istih razloga nekommenedžeru može pasti na pamet dazatvori ili još gore uništi stari dubrovač-ki vodovod. Što bi bilo da u Domovin-skom ratu nije bilo ovog vodovoda?Tražimo mišljenje Ministarstva obraneo opravdanosti zatvaranja Grudskog iničijeg drugog vodovoda. Također

tražimo mišljenje ekoloških udruga. Također tražimomišljenje Ministarstva poljoprivrede. Najbolja zeml-ja u Konavoskom polju je ispod Grude (takođeraustrijska klasifikacija, prva i druga klasa od šest upolju) Također tražimo inspekciju Ministarstva gra-diteljstva: Zašto je voda u netom izgrađenomvodovodu, udaljenom od izvora jedan kilometar,hladna 10 stupnjeva, ljeti vruća preko 25 stupnjeva,koliko je kao takva, opasna po živote ljudi, ako jeopasna zašto se ne proglasi tehničkom i ne na-plaćuje četrdeset lipa po kubiku. Tada bi se ljeti višetrošila pa bi se i rashladila. Da li su cijevi azbestno-betonske ili PEHD može utvrditi inspekcija. Mještanisu uvjereni da su one prve, a i djelatnici komunal-nog su ih tako dosad zvali. Bilo bi dobo da su kao unacrtu PEHD ali kako se ponašaju može biti svašta.VODA JE STEČENO PRAVO MJEŠTANA GRUDE.Pored vodovoda, Gruda je imala pravo i na kanalVodovađu, te na kanal Ljuta. Prije desetak godina,nesmotrenim proširivanjem županijskog puta Gru-da - Ljuta, i nebrigom nadležnih osoba, zatrpava seovaj kanal.Danas izgradnjom nogostupa zatrpava se kanalkojim je Donja banda, ne samo Gruda, ljeti navodn-javala svoja polja i vrtove, a zimi je odvodio oborin-ske vode. Stoljetni kanal, širok 40-tak centimetara,od mjesta Tušići do Grude, ne smeta nogostupu,kojim će dnevno prolaziti desetak pješaka, kao niputu kojim će dnevno voziti stotinjak vozila. Sistemkanala “ Vodovađa” nije svjetski poznat Maču-Piču,u Južnoj Americi. ali je hrvatski Maču-Piču. Dio ovogpotječe iz države koja se protezala na teritoriju dan-as 11 suverenih država, dio iz doba najmanje Du-brovačke republike. U niti jednom svom dijelu nijeuništen u periodu suverenosti, na početku pobro-janih pet država.Nije ga uništio zub vremena. Sva uništenja doživljavau posljednjih desetak godina, zbog ljudske pohlepei gluposti u državi koju smo mnogi dočekali nakontisuću godina.Investicije koje državu koštaju: 50, 20, 15 i 13,5 mil-ijuna kuna, trebala bi nešto izdvojiti i za skloništa uslučaju rata. Po prvi put od propasti Dubrovačkerepublike, Konavle su granično područje. Dubrovač-ka republika, iako je imala zaštitu Otomanskog carst-va, ipak je zidinama zagradila poluotok Rat (vjero-jatno se zato i tako zove) u Cavtatu i poluotok uMoluntu da bi se stanovništvo u slučaju opasnostisklanjalo. Da se kanalizacijski sustav Gruda kopao,20 ili 50 m. niže, u polju, za iste novce mogao senapraviti i dobar obrambeni sustav. Ne bi bilo ve-like materijalne štete, loma živaca, nesnosne buke,trešnje, ne bi bilo kulturocida. Ne bi se kanalizacijaza dvjesto objekata planirala raditi tri godine. Kogabriga što će teški pikameri protresti zgrade i njihovetemelje. Ovo je trusno područje u slučaju potresa.Ista stvar arhitekt koji je projektirao prilaz u Cavtatza iste novce je u njegovoj utrobi mogao napravitiatomsko sklonište za barem pola Konavala.

Hrvatski branitelji dragovoljac Domovinskog rata Jerko Vidak

3GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

DRUŠTVO ARHITEKATA DUBROVNIKA - IZBOR NOVOGA VODSTVA

Božo Benić i dalje predsjednikBožo Benić i dalje predsjednikBožo Benić i dalje predsjednikBožo Benić i dalje predsjednikBožo Benić i dalje predsjednikU Izvršni odbor izabrani su Iva Knego kao zamjenicapredsjednika, te Tomi Šoletić, Ivan Vojnić i ValentinaVojnić. U Nadzornom će odboru ubuduće sjedati JoškoMiklo, Đivo Krilanović i Tea Krmek, a u Sudu časti RomanoDuić, Slobodan Vuković i Željko FranetovićNa redovitoj Izbornoj skupštini Društva arhitekata Dubrovnik održanoju četvrtak, 20. prosinca 2018., na mjesto predsjednika ponovno jeizabran Božo Benić, koji je podnoseći izvješće o radu u protekledvije godine najavio nastavak ranije započetih programskih aktivnos-ti, te ujedno predstavio prvi veliki projekt u nadolazećem razdoblju.“Društvo arhitekata Dubrovnik pokreće godišnji strukovni časopiskoji će kontinuirano pratiti aktualne teme s područja arhitekture, ur-banizma, kulture stanovanja, estetike prostora, kulturne baštine injene zaštite, te dizajna, likovne i primijenjene umjetnosti. Namjeračasopisa je bilježiti i kritički vrjednovati procese preobrazbe prosto-ra, likovno stvaralaštvo i kulturu, te društvena zbivanja s posljedica-ma u prostoru. U tom smislu, ideja je da časopis postane važnastavka kako za suvremenost, tako i za prošlost arhitektonske

produkcije u Dubrovniku, odnosno za buduća istraživanja.” -istaknuo je Benić, te dodao kako je namjera Uredništva, kao isvih stručnih suradnika koji su sudjelovali u kreiranju prvoga broja,dopiranje do šire javnosti sa željom podizanja opće kulture du-brovačkog, ali i hrvatskog prostora. “Uz zadaću dokumentiranjai kritičkog sagledavanja u svrhu znanstvenog i analitičko-kritičkogdoprinosa, nakladnička djelatnost DAD-a bit će usmjerena i pre-ma popularizaciji arhitekture i širenju svijesti o njenoj važnosti utvorbi kulturnog identiteta. Nadam se kako će časopis unapr-ijediti dosadašnje djelovanje Društva, posebice u pogledu daljn-jeg djelovanja u svrhu razvijanja i afirmiranja arhitekture, urban-izma i kulture prostora, zalaganja za raznolik i kontinuiran razvojdubrovačke arhitekture, brige o strukovnoj baštini, očuvanja gra-diteljske baštine, te poticanja suvremene arhitekture i njenog vred-novanja.” - zaključio je.U Izvršni odbor izabrani su Iva Knego kao zamjenica predsjed-nika, te Tomi Šoletić, Ivan Vojnić i Valentina Vojnić. U Nadzorn-om će odboru ubuduće sjedati Joško Miklo, Đivo Krilanović iTea Krmek, a u Sudu časti Romano Duić, Slobodan Vuković iŽeljko Franetović.

Društvo arhitekata Dubrovnik

LIJEPI HRVATSKI JEZIK HITNO TREBAZAŠTITITI ZAKONOM

Kad neuki upijajuKad neuki upijajuKad neuki upijajuKad neuki upijajuKad neuki upijajuDa stvar bude gora, u službeni jeziki zakonodavstvo unose se straneriječi raznog podrijetla, pa i zakoninose, za većinu Hrvata, nerazumnenaziveDoskora su u Hrvatskoj najljepši hrvatskijezik, bez obzira na izgovor i narječje, nje-govali naši manje obrazovani seljaci, a poli-tičari ga, unošenjem netočnog navođenjapojmova i poštapalica, uporno kvarili: u kon-tekstu migracija, a odnosi se isključivo navezu s nekim tekstom; ovoga (ali se ne znakojega); ono (ali se ne zna koje); kak’ birek’o, hajde da kažemo; jednako takoumjesto isti tako, jer su 3+2=5, ali nije istosa 4+1=5); govor se započinje sa znači,itd). To sve upijaju neuki, pa i oni počnuoponašati političare. A za političarima nezaostaju televizijski i radio spikeri, koji senatječe da što više lijepih hrvatskih riječizamijene stranim (meditacija, populacija,back stage, itd.), a neki od njih meteoro-loško izvješće nazivaju meterološkim. Tali-janski toaletni sapun marke Palmolive rek-lamira se kao Palmoliv (sapun od dva ulja:palme i olive-masline). Športski novinariprenose vatrepolo utakm-ice (umjesto vaterpolo, odengl. riječi water (voter) =voda i polo = lopta, uznačenju igra loptom navodi). Posebno je zanimljivoda argentinski nogometniklub Atletico River Plata (hrv.Rijeka Plata) nazivaju RiverPlejt (valjda da pokažu kakoznaju engleski).La Plata (španjolski Río dela Plata - Srebrna rijeka), anastaje spajanjem ušća rije-ka Paraná i Urugvaj u At-lantski ocean. La Plata pred-

jeg. A da je napisano na hrvatskom jeziku,naziv bi trebao glasiti: Obnova osnovnogi srednjeg obrazovanja, a još bolje bi biloda glasi: Preobrazba sustava osnovnog isrednjeg obrazovanja. U tumačenju nail-azimo i na Strategiju obrazovanja, umjes-to Uporišta obrazovanja. Strategija spa-da u vojnu terminologiju, jer dolazi od grčkeriječi stratos = vojska.Moj kolega iz prve Redakcije Lista stude-nata Univerziteta u Sarajevu, urednik Kul-turne rubrike poliglota sada, na našu općužalost, pokojni Tomislav Ladan, uveo je naHRT-u emisiju Govorimo hrvatski. Bila je tojedna od najgledanijih emisija HRT-e. Me-đutim, naziv emisije nije bio dobro osmišl-jen, a odgovarao bi promidžbenom pozivuda se uči neki nepoznati jezik (na primjer,Učimo engleski). Tada je bio na dužnostiglavnog ravnatelja HLZ Miroslav Krleža.Nazvao sam ga telefonom i predložio daemisija nosi naslov Govorimo pravilno hr-vatski, što ona u suštini i jest. Nažalost, mojsavjet nije poslušao i emisija je do njegoveprerane smrti ostala s izvornim nazivom. Iznerazumljivih razloga, isključena je iz TVprograma i, pod istim nazivom, prebačenana Prvi program Radija. Iako to naši jeziko-slovci odlično rade, radio, ipak, nije televiz-ija. Zato emisiju umjesto toliko nepotreb-

nih treba vratiti na TV i uvrijeme najmasovnijegpraćenja programa.Hrvatska ima na stotinezakona o svemu i svače-mu, od kalibra jaja do zaš-tite osobnih podataka iakovas nitko ne štiti, jer vastelefonom zovu i uzne-miruju promidžbenimporukama kad komepadne napamet, ali nemaZakon o hrvatskom jeziku.Da se ovo njegovo uruša-vanje ne bi ubrzanim ko-racima nastavilo, treba gahitno donijeti. J. Mulić

stavlja granicu između Argentine i Urugva-ja. Na La Plati se nalaze sljedeći gradovi:Buenos Aires, Montevideo i manje turistič-ko mjesto Punta del Este. Športski novinarisusjednih zemalja naziv kluba pravilno izgo-varaju.Da stvar bude gora, u službeni jezik i za-konodavstvo unose se strane riječi raznogpodrijetla, pa i zakoni nose, za većinu Hr-vata, nerazumne nazive: Lex Agorokor(umjesto Zakon Agrokor), Zakon o restitucijiimovine (umjesto Zakon o povratu imovine). Posebno je zanimljiv naziv Kurikularnareforma, za koju je dano sljedeće tumačen-je: Kurikularna reforma jedna je od prvihi najvažnijih mjera kojom započinje real-izacija Strategije obrazovanja, znanosti itehnologije na kojoj radi velik broj stručn-jaka i radnih skupina. U ovome je ključandoprinos učitelja, nastavnika, odgojitelja,stručnih suradnika i ravnatelja odgojnoobrazovnih ustanova. Obje riječi u nazivulatinskog su podrijetla: curiculum = tijek,koristi se skoro isključivo za označavanježivotopisa (curiculim vitae) i reformatio =obnova. Onaj tko ne zna o čemu se radi, adobro poznaje dobro latinski jezik, zaključiobi samo da se radi o tijeku obnove nečega,jer je nedorečeno da se radi o tijeku ob-nove školstva, ali samo osnovnog i sredn-

4 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAONO NEŠTO ŠTO POVJESNIČARI NE VOLE

Knjiga “Moje uspomene naKnjiga “Moje uspomene naKnjiga “Moje uspomene naKnjiga “Moje uspomene naKnjiga “Moje uspomene naDubrovnik, križni put i Karlovac“Dubrovnik, križni put i Karlovac“Dubrovnik, križni put i Karlovac“Dubrovnik, križni put i Karlovac“Dubrovnik, križni put i Karlovac“- Treća osoba sa petokrakom kojoj sam u životupovjerovao, a nosila je ne baš malu zvijezdu bioje dr Franjo Tuđman - piše, uz ostalo, Antun TonkoDelićU nakladi od samo 200 primjeraka ova knjiga daje neštošto većina povjesničara ne voli; kolege se više zanimaju zapolitička pitanja, statistike, egzaktnosti nego za život običnihljudi iz naroda i teško provjerljivu mrežu detalja razigranupoput Dulčićeve slike.(objavljeno u 93. godini života auto-ra!)Mene svejedno zanima u što su ljudi vjerovali i osjećali, začim su išli, čemu se radovali i ova knjiga od cca 450 stran-ica je upravo to! Naglasak je na ratna sjećanja, to je okvirživotne drame Antuna Tonka Delića, Gružanina s brdskoganaselja Nuncijate, od oca iz dalmatinske zagorske Lećevice,i majke čestite Primorke.Usto ona je i psihološki profil svoga tvorca, iskrena ispovijestjednog dobrog kršćanina čiste duše lišenog oholosti, hu-manog ali pomalo žovijalnog (društven, otvoren, veseo,prilagodljiv) jer voli i fine dame i dobru hranu i ples i sport išesnu domobransku uniformu. Odgojen čovjek!Zabavno je kako ga samosvijest, poštenje i dobrota gurajuu nevolje da bi se izbavio socijalnom inteligencijom i domiš-ljatošću i karakterom.Dat ću Vam dio toga kaleidoskopa Tonkovoga u oblikudulčićevskih “rezanaca”, sa što manje mojih komentara.Preskačem vanredni poetski opis Nuncijate idjetinjstva(str.14.,15.)Slijedi priča kako se jednom na Solitudu kupao sa prijatel-jem, prišao im je u igri neki dječak koji je imao pratnju,poslije su mu kazali da je to bio mali prijestolonasljednikPetar!U osnovnoj školi ponavlja razred, djeca iz Radničke ulicesu prezirala osnovnoškolca koji bar jednom nije pao!Za jednog velikoga nevremena bio je zlurad prema nevoljitalijanskoga broda. Majka ga je udarila dlanom(tzv.prdeljuska)i kazala kako i Talijani imaju majke i da onamoli i za svoga sina Iva i za sve mornare svijeta da se živi izdravi vrate doma.Slijede zanimljivosti o nogometnom klubu GOŠK-u, o en-gleskim mornarima, o sjećanju bogobojaznog dječaka naČehinje i ribolov na ukjate i bukve.Česi su kulturni, uredni, pažljivi da ne zgaze travku ili cvijet,ali ljubav prema suncu i moru plaćaju opeklinama.Divi se Tonko prekooceanskim brodovima, ali i ratnim bro-dovima velikih sila; majka traži od njega ozbiljnost!“Majko, još jednom te molim ne govori mi da se ostavimtog prokletog fuzbala. Evo prestao sam trenirat sa gospa-rom Šimom. Ali majko, djeci Dubrovnika moram reći kakosmo mi bili sretni bez psovke, alkohola, droge. Moram imreći da smo ulaskom u tramvaj, sve do male mature sva-kom kondukteru skinuli kapu i rekli “Dobro jutro gosparu”.Slijedi kako je izgledala čuvena tombola ispred Sv Vlaha,đačke i lokalne pričice, oduševljenje građana “HSS je veli-ka rijeka hrvatskoga duha, najplemenitijeg, najljudskijeg štoje Hrvatska u tom trenutku mogla dati.”Stvaranjem banovine više nema ćirilice i naziva srpskohr-vatski jezik.Zgodica u kojoj je pijanome engleskome mornaru pomogaoizvući u more upaloga pijetla i od njega dobio 20 dinara,iznos za koji radnik kopa cijeli dan, pokazuje tmurnu ekon-omsku stvarnost. Na Lopudu se divi poduzetništvu hotelijeragospara Glavovića, ali i svoga dunda Stijepa, koji drži trirasne krave koje su davale 16 do 18 litara mlijeka, što seturistima moglo prodati po četiri dinara za litru. (64 do 72

dinara)Isti Stijepo je sa raznim tarifama(jedrenje,veslanje,usluga vlasnikaitd.) dizao na dvije barke od turista110 dinara.Tonku zaljubljenome u Englesku,njene lijepe brodove i vesele mor-nare s kojima domaći igraju vater-polo i nogomet otac veli “jesi li vid-io onu lipotu, red, čistoću, onu lipuđermanešku mladost? To je vojs-ka, a ne oni tvoji šporki Englezi.”U rujnu 1944. Tonko Delić je podomobranskom generalu To-maševiću bio određen da štitiiskrcavanje saveznika na hrvatskuobalu. To se nije ostvarilo u praksi,ali tada se sjetio riječi Iva Hadžije(+ 1950.) ambasadora engleskogu Dubrovniku: “Mali, ne boj se. Mićemo pobijediti, ti ćeš to sigurnodočekati”.Pred rat neki domaći Talijaniotvoreno nose fašističke uniforme,što šokira Tonka; vrhunac je dola-zak talijanskih trupa i ponašanjenjjgovih susjeda koji više ne želeodzdravljati na hrvatskom.“Prokleti, prokleti fašizmu što si ustanju učiniti od jedne radišne,uzorne i čestite obitelji. (Tonkovaprijatelja Ruggera, Talijana kojemuje majka Slovenka,op.T.T) Uz crve-nu boju koju sam zamrzio u 13 go-dini, crnu sam zamrzio u 18 -oj.Stoga se u ovim visokim godina-ma (92,op.T.T) obraćam tebi dra-ga moja hrvatska mladeži, nikadaviše nemojte obući crne uniforme.Crna boja je boja smrti. Crna bojaje podijelila moju Hrvatsku na sjev-er i jug. Crna boja je zajedno sa cr-venom prolila puno hrvatske i tuđekrvi. Bit ću sretan ako više nikadana TV ne vidim mladića ili djevojkuu crnoj odori sa podignutom desn-om rukom u zrak. To je isto kao dase molite Kristu, a u jednoj rucidržite kip sotone.”Kamermani će kaže Tonko naći jed-nog među tisuću i fiksirati ih, nenasjedajte na provokatore koji sumajstori prerušavanja. (cilj je Zapa-da i masona bio diskreditirati Hr-vatsku kao neonacističku,op.T.T)Nakon ulaza hrvatske vojske jedanradnik u tvornici boje “Dubravka”kaže Tonku da bi prestao vjerovatiu Boga kada bi ovo (NDH, op.T.T)propalo.1945.Tonko ga nalazi u Gradu kaopetokrakaša i pita vjeruješ li sad uBoga, našto čovjek se ispričava “ašto biste Vi učinili da Vam Talijaniubiju oca i mater”?U svibnju 1941. mladić je ogorčenšto Židovi moraju nositi znakove narukavu. Samo Bog smije označitičovjeka!Nastaje velika glad. Nema kruha,

kukuruznoga brašna ni krumpira.Za jednu nadnicu jedva se kupi 3kg krumpira ili 1 kg kukuruznogabrašna. Ribe nema jer se ne smijena more; najteže je ljudima unutarzidina, jer nemaju ni vrta!Mi u Dubrovniku od Talijana nismodobivali ništa. Vlakovi hrane koje jeslala hrvatska država završavali surušenjem pruga u provalijama.Glad, i koza hraniteljica je skotnapa nema ni mlijeka. Obiteljski pas(kučak) Zmaj ulovio je zeca i donioga ukućanima!!!Golubovi su nestali, mularija ih jepobila praćkama i izjela!Ljudima je dosta (jutarnje, op.T.T)talijanske glazbe, zastava i maršir-anja po Stradunu (koji je prazan uto doba).Tonko javno iskazuje gnjev premaItaliji, što zapaža Partija i “obrađuje”ga Đemo (Džemil Šarac, jedan odvodećih komunista u BiH, poslijegeneral JNA, op.T.T) da zajednodignu talijanski brod u zrak.Tonko ga spašava, jer mu jedanustaša povjerava da žele uhapsitiĐema.Brat Ivo Delić stradava na moru unjemačkoj službi od engleske pod-mornice.Na proslavi diplome pripiti mladićKoporčić polije sodom dvojicu kara-binjera, Tonko i dobri talijanski vod-nik spašavaju mladića od smrti.Otac i Tonko rade 10 sati kao nosačiza 1 kg kukuruznoga brašna.Brat Luka, kazalištarac 1942.sahr-anjuje dobru suprugu Alinku u Sa-rajevu uz pravoslavni obred, nakrižu je ćirilični natpis.Odlazak vlakom u Varaždin, mobi-lizacija u domobranstvo, zakletvavojskovođi Kvaterniku, prijatelji uinženjeriji (tzv.opkopari), boravakna lijepome plavome Dunavu i hr-vatskom sjeveru gdje je sve bujnoa ljudi dobre ćudi preskačem.Boli ga pad Slavka Kvaternika, kojise zalagao za Židove i protiv odlas-ka hrvatskih vojnika van NDH! (Slav-ka su partizani sudili i ubili 1947.g.)Uoči povratka iz Srijema u Karlovacugošćuje ga obilato pravoslavacNaum Crvenković, prognanik izVojvodine.Nakon kapitulacije Italije otac musvjedoči da su Nijemci otvorili tali-janske magazine, i svaka osoba jemogla uzeti vreću brašna od 50 kg.Dok je hrvatski narod gladovao Tali-jani su namjerno stvarali nestašicuda ljudi zamrze hrvatsku vlast!Spominje Tonko da su partizanikasnije (listopad 1944., op.T.T)mobilizirali vojno neobučene hr-vatske mladiće i poslali ih na nje-mačke bunkere u Boki gdje je pog-inuo i njegov najbliži prijatelj Niko

5GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

Margaretić.Tonko se sprijateljuje sa finim purgeromMaksimilijanom Konradom, kojemu je ma-jka Bečanka. Konrad je poslije radio naRuđeru Boškoviću i postao članom HAZU(tada JAZU) kao štićenik Ivana Supeka!O boravku na vojnoj izobrazbi u Tullnupored Beča Tonko kaže: “oduševljava mered, rad i disciplina. Nema krađe, nemavaranja. Njemački časnik jede istu hranukao i njemački vojnik... kada bismo u hr-vatskom skladištu išli zamijeniti nešto dot-rajalo dočekao bi nas smrknuti pogled vod-nika ili narednika. Ovdje te mole da dođeš,što više dolaziš više te cijene jer to znači dasi uredan i dobar vojnik!A bečki tramvaji? Red, disci-plina, poštovanje starijih lju-di. Meni mladiću od 20 godi-na ustaje starica da ustupimjesto, i inzistira unatočmome protivljenju, jer sambranitelj domovine!Nema vikanja, nadglasavan-ja. Nisam vidio pijanog čovje-ka. Velika uslužnost i pris-tojnost usred ratne strahote.Na liječenju od bronhitisa su-vremenim strojevima susrećei pacijente, zarobljenog mla-dog Rusa, Engleza i Francu-za!Tonko u Austriji prodaje šver-cani duhan hercegovački. Zacigaretu se dobilo 1 nj. marku,za 1kg 350 nj.maraka. Plaćaradnika u Njemačkoj tada jebila 250 maraka.Svaki njemački vojnik dobijaza Božić 1944. ljeta isti paketod 0,25 litara rakije, meden-jake, mast, te minijaturniborić. Gradovi uništeni bom-bardiranjem, milijuni mrtvih iranjenih - a sve funkcionira.Zrakoplovi u Berlinu letetočno u minut sve do padaReicha!Govori o Božu Broketi, kas-nije jednom od najboljih igrača Hajduka. UYU reprezentaciji ga više nisu htjeli jer jeBožo Dinamu (tadanjem prvaku YU) poslaotelegram “Dok je srca bit će i Croatie.”Kao časnik prihvatio je zarobljene partizaneiz Dalmacije i jednog Istranina (zahvaćeneopćom Pavelićevom amnestijom) i lijepo sanjima postupao, kao i sa pravoslavnim do-mobranima.Kada 1944. traži dobrovoljce za Srijemskifront uz napomenu da se vjerojatno nećeživi vratiti javljaju se muslimani iz bihaćkogakraja. Kada ih pita zašto se baš oni javljajuodgovore mu:” jer smo vidjeli gospodineporučniče da nas volite i poštujete našu vje-ru”. Tolika odanost zbog jednostavne ljud-ske topline i širine shvaćanja!Kaže Tonko da to nema nigdje u svijetu dase zapovjedniku određenom za smrtnos-nu misiju javljaju dragovoljci druge vjere!Prijatelj Viktor Sariđa se javio da zamijeni

Tonka koji je zaručen za Marijanu Vukušić iočekuje bebu.U proljeće 1945. još se drže Karlovac, Bi-hać i Gospić. Da je rat izgubljen i najvećizanesenjaci su vidjeli makar 1944.Tonko piše: “duboko me zaprepastilo iogorčilo kada sam ugledao puno kar-lovačkih mladića obučenih i ustaške uni-forme. Pitam se koji luđak je mogao doni-jeti takvu suludu odredbu da se ti dječaci”mobiliziraju u ustaše? (i time ih osudio navrlo vjerojatnu smrt nakon zarobljavanja,op.T.T)Partizani već imaju moderno engleskooružje, tenkove, topove, čak i avione.Povlači se u svibnju prema Austriji, trudna

supruga sa roditeljima (oca će joj ubiti na-kon rata!) ide sa kolonom civila.17.05 1945. je zarobljen na Dravogradu.Tu sam u koloni sreo crnogorskoga četni-ka, starijega čovjeka koji mi se obratio: ”Do-mobrani za svoju sudbinu ste i sami krivi.Hranili ste ih, oblačili i duvanili. To njima ni-šta ne znači. Zapamtite, krvavo ćete to plati-ti”.Preživljava dva pokušaja likvidacije,prvi putzagrize za vrat partizana i onesvijesti ga,drugi puta ga spasi partizanski vodnik. Obaputa ga “prepoznaju” ustašom iako imavojne dokumente domobranstva.Marševi, batinjanja, kamenovanja, glado-vanja, likvidacije starih, bolesnih, iznemog-lih i “prepoznatih” su poznati; zanimljivo jeda su im u Sloveniji dali komadić masti kojije u kombinaciji sa ledenom vodom izaz-vao krvave proljeve. Putem šire glasine dasu bačve pune vode koje seljaci ostavljaju

putem zatrovane, nitko se ne usuđuje piti.Kao časnik raspodjeljuje hranu svojim po-dređenima, partizanski vodnik kaže: “jesteli vidjeli drugovi, ovaj čeka da mu se vojskanahrani, a naši oficiri i politički komesari prvisjedaju za stol. Dok smo mi jeli kačamak(vrsta pure, palente) s mlijekom oni su jelipečenu krmetinu”.Tonko tvrdi daga je na Križnom putu držalai vodila misao o Kristu.Mislim si, o moja draga Hrvatska vojsko,da si imala hrabrog vođu vođena srcem iumom nikada ne bi doživjela takvu sud-binu”.Ovo je jedino što o Paveliću (makar indirek-tno ) kaže Delić.

Dogovor velikih sila je iznad malihnaroda,obrana Zagreba bi samojoš povećala broj mrtvih dodajući icivile.Ipak odustajanje Mačeka od vlasti,ili usporedba Pavelića i Horthyja jesvakome poštenom porazna.Tužno je gledati gladne ljude kakoza jednu cigaretu daju posljednji ko-madić kruha. (što bi takvi “karak-teri” tek učinili za položaj ili život?,op.T.T)Emil Laškarin, plivački as YU i NDH,trgovac židovske narodnosti je na-kon rata pomagao Tonka.Supruga Marijana mu je rodila sinaDubravka!Nakon rata radi Tonko kao fizičkiradnik, pa poštar u Dubrovniku, uupravu GOŠK-a (privremeno Jed-instvo se zove) ga prima LjuboPerić, brat narodnoga heroja MariaPerića, ubijenog 1941. od stranečetnika.1948. u Zaječaru (Srbija, granica saBugarskom) kao pripadnik ex ne-prijateljske formacije “nadoslužuje”vojni rok u tzv. JNA, stražari da nebi komunisti bježali preko granice.Staljinisti postaju antistaljinisti, višese toliko ne baljezga politički protivdomobrana, ustaša, četnika - sadaje Staljin neprijatelj broj 1. Shizofre-

na povijest!U Karlovcu se Tonko bavi sportom, nakonživota u šupi dobija državni stan, radi u stru-ci, najduže kao bankovni službenik, sa punoskepse gleda 1971. i novi saltomortale poli-tike komunističke.Druži se sa dobrim ljudima bez obzira napolitiku i naciju, ali ostaje Hrvat i katolik!I u ratu štitio je druge i drugačije, čuvajućise da ljude denuncira i odvede u sigurnusmrt ili logor!“Ti Hrvatska domovino živiš. Da sam imaone jedan već deset života, sve bih dao zatebe! Vjeruj mi Hrvatska ništa nisam jamio.Jamio sam samo Tebe, sakrio te u svojesrce u kojem te i dana čuvam...”“Treća osoba sa petokrakom kojoj sam uživotu povjerovao, a nosila je ne baš maluzvijezdu bio je dr Franjo Tuđman”.Tuđmanu je ostao vjeran do kraja.

Teo Trostmann

6 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAKLGB SRĐ JE GRAD

RESPECT THE CITY ili kada izgovorena poluistina postane istinomRESPECT THE CITY ili kada izgovorena poluistina postane istinomRESPECT THE CITY ili kada izgovorena poluistina postane istinomRESPECT THE CITY ili kada izgovorena poluistina postane istinomRESPECT THE CITY ili kada izgovorena poluistina postane istinomBilo bi više nego poželjno da čelnici Grada Dubrovnika ubuduće, prije izjava za medije ili pak nastupa na nekomod bjelosvjetskih panela, uposle, recimo, nekog od 72 djelatnika Upravnog odjela za poslove gradonačelnika,kako bi im pripremili vjerodostojne informacije o turističkim kretanjima, umjesto da se po bijelom svijetu prosipajupoluistine promovirajući projekt RESPECT THE CITY

Kaže se da papir trpi sve. Izrečena riječ ujavnom prostoru, međutim, može imati raz-arajuću snagu i izravan utjecaj na kreiranjejavnog mišljenja, naročito kada je puštena ukontrolirani medijski prostor koji ne dopuštagotovo nikakav kritički osvrt. U situaciji kadanema prostora ili se ne želi javno propitivatiizrečeno, netočne, nepotpune ili poluistiniteinformacije postaju, zapravo, jedine „vjero-dostojne“. Nakon njihovog višestrukogponavljanja, svakodnevni, obični ljudi iste pri-hvaćaju zdravo za gotovo. I to tako ide ukrug…Primjera je u praksi poprilično. Upravoprimjer Dubrovnika, koji se diči upravljanjemodredištem, dobrom popunjenošću ili pakzračnom povezanošću, u javnosti postajeogledni primjer savršenog funkcioniranjaturističkog odredišta. RESPECT THE CITYje na snazi, gostiju je više nego svih prethod-nih godina, promet je pod kontrolom, infras-truktura postojana… Odlično, nikad bolje,reklo bi se. Međutim, nekoliko sljedećihprimjera pokazuje da tome, zapravo, nijetako.Analizirajući nekoliko ključnih momenata,dolazi se do zaključaka koji su upravo su-protni od onih službenih, plasiranih u medije.Ovi primjeri, zapravo, pokazuju kako neistine,poluistine ili pak nepotpune informacije kojesu ciljano plasirane, mogu naići na plodnotlo i stvoriti pozitivan dojam u javnosti, iakoje stvarnost dijametralno suprotna. No, kren-imo redom.

PRIMJER 1 - ZIMSKE ZRAČNE LINIJEPREMA DUBROVNIKU

Primjer prvi se odnosi na TZ grada Dubrovni-ka i informaciju koja se nalazi na njihovimmrežnim stranicama, a koja se referira nazimsku zračnu povezanost. Ta informacijaje, naizgled, vrlo jasna.Na stranici stoji sljedeće :„Tijekom zimske sezone 2018/2019 Du-brovnik će biti povezan s najviše inozemnihdestinacija, s točnije njih sedam. Tako ćedva puta tjedno Croatia Airlines, uz svojeredovne letove za Zagreb, povezivati Du-brovnik i Frankfurt, British Airways povezivatće nas s Londonom, Iberia s Madridom aaviokompanija Vueling povezivat će Du-brovnik s Rimom i Barcelonom. Prvi put uzimskom redu letenja, aviokompanija LOT,četiri puta tjedno povezivat će Dubrovnik iVaršavu, dok će Turkish Airlines nastavitpovezivati Istambul i Dubrovnik“.Analizirajući, međutim, detaljno zimski redletenja, shvaćamo da informacija koja senalazi na službenim stranicama TZ grada Du-brovnik nije potpuna te da je samo djelo-mično točna. Naime, čitajući službenu infor-maciju, stječe se dojam da je Dubrovnik kon-

tinuirano povezan tijekom zimskog periodasa svih navedenih sedam destinacija, pret-postavili bismo više puta tjedno, bez bilokakvih prekida u rotacijama ili redu letenja.Točno?Ono što je, međutim, razvidno iz Zimskogreda letenja 2018/2019 Zračne luke Du-brovnik a što se ne vidi iz spomenute infor-macije, je da Vueling iz Barcelone ne leti pre-ma Dubrovniku između 05. studenog i 20.prosinca, što je ukupno 45 dana „posta“.Paralelno s tim, niti Vueling iz Rima ne letiprema Dubrovniku u istom tom periodu, štotakođer čini 45 dana, dok je posebno intere-santna situacija sa letovima iz Londona.Naime, British Airways iz Londona bilježi dvaveća prekida u svojim operacijama tijekomzime kada ne leti za Dubrovnik, i to u razdobl-jima od 06.11 – 10.12 ( ukupno 34 dana ), teod 12.01.2019 sve do 04.03.2019 ( ukupno51 dan ), što sveukupno čini 85 dana bezoperacija iz Londona tijekom zime. Naslužbenim stranicama TZ grada Dubrovni-ka o ovome, naravno, nema niti spomena.

PRIMJER 2 - DUBROVNIK KAOCJELOGODIŠNJE ODREDIŠTE

Često se iz usta čelnika dubrovačke lokalnesamouprave ili pak vodstva turističke zajed-nice može čuti kako je Dubrovnik, zapravo,cjelogodišnja destinacija.To bi, pojednostavljeno, značilo da je popu-njenost u Dubrovniku većim dijelom zimemanje - više ista ili nešto slabija u odnosu napopunjenost tijekom pune sezone. Tako jegradonačelnik grada Dubrovnika nedavno,na jednom panelu, bez problema konstati-rao kako je Dubrovnik vjerojatno jedina des-tinacija u Hrvatskoj koja može reći da imasezonu od 11 mjeseci, od čega punih 9mjeseci visoke sezonalnosti! Tu njegovumantru u javnim nastupima, nažalost, ponav-ljaju i ostali, od medija, turističkih djelatnika,čelnika raznih strukovnih cehova... Cool, zarne ? Što, međutim, kazuju brojke?Analizirajući dostupne prošlogodišnje zim-ske brojke koje se nalaze na službenimstranicama HTZ-a, a koje se odnose na os-tvarena noćenja u periodu od 01.11.2017 –31.03.2018, rezultati koji se dobiju su upra-vo suprotni od javno iznesenih teza.Tako je, naime, u studenom prošle godineDubrovnik ostvario svega 5,78 % noćenjaod ukupno ostvarivog broja noćenja u svimregistriranim vrstama smještaja. Ostvarenibroj noćenja u studenom prošle godine je,naime, bio tek 63.487, od čega 10.849domaćih i 52.638 stranih. Prosinac iste god-ine je bio još lošiji, pa je tako ostvareno46.679 , od čega 7.500 domaćih i 39.179stranih, što čini tek 4,11 % noćenja, a nepo-voljan trend se nastavio i u siječnju ove god-

ine. Tada je, naime, ostvareno ukupno34.760 noćenja, od čega 6.190 domaćih i28.570 stranih noćenja, ili samo 3,06 %noćenja od ukupnog ostvarivog broja noćen-ja u svim registriranim vrstama smještaja. Uveljači je ostvareno 35.820 ili 3,49 %, dok jenešto bolji rezultat ostvaren tek u ožujku2018. godine i iznosio je 8,47 %. Ukupno,za odredište poput Dubrovnika više negozanemarivo.Postavlja se pitanje na temelju kojih paramet-ara i izračuna, te u koju svrhu se donosezaključi o sezoni od 11 mjeseci ? Kada seselektivno tumače dostupni podatci, ondase, pored zdravih očiju, pojedincima nekimčudom pričini da sezona u Dubrovniku zais-ta traje spomenutih 11 mjeseci, od čega jepunih 9 mjeseci visoke sezonalnosti. Kadase, štoviše, takva netočna informacija izno-va ponavlja te plasira u javnost, onda ista tajavnost počne vjerovati da je ta informacija,zapravo, točna. U stvarnosti, ona je miljamadaleko od istine. Uzimajući u obzir činjenicuda će pojedini objekti, koji su u proteklimzimskim periodima generirali veliki brojnoćenja biti zatvoreni ovu zimu, bit će inter-esantno vidjeti na kojim će brojkama završitidubrovačka zima 2018 / 2019 ?

PRIMJER 3 - BRODOVIZA KRUŽNA PUTOVANJA

Velika je medijska ofenziva gradske upravei samog gradonačelnika Dubrovnika kadaje riječ o, kako kažu, „pomacima“ vezanimuz bolji raspored i brojnost brodova zakružna putovanja.Gradonačelnik, naime, koristi svaku prilikukako bi podsjetio na mjere koje su se podu-zele u cilju boljeg rasporeda turista s brodo-va na kružnim putovanjima i dogovore sCLIA-om, te odluku o najviše dva broda ujednom danu, koja 2019. godine stupa nasnagu. Ide korak dalje pa kaže kako je Du-brovnik dobio “bitku” s kruzerima, višekrat-no ponavljajući mantru kako će od sljedećegodine dnevno uplovljavati samo dva kru-zera koji će u grad dovesti najviše 5000 pos-jetitelja.Što, međutim, kažu brojke? One, prema in-formacijama koje su dostupne, kažu da bizaista trebalo doći do smanjenja ukupnogbroja gostiju s brodova za kružna putovanjatijekom 2019. godine, i to za nekih 11% uodnosu na 2018. godinu, i to treba pohvaliti.Ono što, međutim, nije točno je da će uDubrovnik dnevno uplovljavati samo dvakruzera koji će dovoditi najviše 5000 posje-titelja. Prema informacijama koje su dostup-ne, u Dubrovniku ćemo 86 dana tijekom sl-jedeće godine imati uplovljavanja više od dvabroda dnevno. Što se tiče mantre o maksi-malno 5000 gostiju dnevno, ona također ne

7GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

drži vodu. Naime, ukupno14 dana tijekomsljedeće godine ćemo imati više od 7000gostiju na brodovima za kružna putovanjakoji će uploviti u Dubrovnik, dodatnih 14dana više od 6000 gostiju, dok ćemo 19dana tijekom sljedeće godine imati više od5000 gostiju. Najveći broj uplovljavanja sepreklapa, na način da brodovi dolaze u raz-maku od par sati tijekom jutra, zajedno os-taju tijekom cijelog dana u odredištu, te is-plovljavaju u popodnevnim satima takođeru razmaku od par sati. Sveukupno, riječ je o47 dana unutar kojih će brodovi za kružnaputovanja dovesti u Dubrovnik više od up-orno spominjanih 5000 gostiju dnevno.Što reći za kraj?Ovaj je Grad , očito, osuđen na gradskeuprave i gradonačelnike koji svoj „patent“pričanja bajki s ciljem uljepšavanja stvarnosti,te posljedično stvaranja kulta ličnosti, ured-no primjenjuju godinama. Vrlo su dobroupoznati s pragom tolerancije običnog puka,koristeći to saznanje za medijske manipu-lacije. Kada se tome pridoda nezainteresira-nost i pasivnost medija, te izostanak propiti-vanja stručne i ine javnosti, ostaje im širomotvoren put za plasiranje proizvoljnih infor-macija koje nailaze na plodno tlo kod jav-nosti. Slično je bilo i s ovim primjerima.Međutim, s druge strane, u ovom Gradupostoje i oni kojima je stalo, ljudi koji živeturizam i koji analitički raščlanjuju dostupneinformacije s ciljem stjecanja stvarnihsaznanja o dubrovačkim turističkim kretan-jima. Oni nisu pod dojmom. Njih ovako pla-sirane informacije ne mogu impresionirati.Štoviše, doživljavaju ih kao atak na zdravrazum i kao nedostatak minimalnog pošto-vanja prema stvarnoj, ne sveprisutnoj „ uhl-jebničkoj „ struci. O takvoj „ struci“ je be-spredmetno trošiti riječi. Osjećajući ogromannedostatak poštovanja, ti ljudi shvaćajukoličinu neistinitih podataka vrlo ozbiljno, teponekad, ne želeći zapravo, svode cijelustvar na osobnu razinu. Jer ih se godinamalaže u lice.Bilo bi, stoga, više nego poželjno da čelniciGrada Dubrovnika ubuduće, prije izjava zamedije ili pak nastupa na nekom od bjelos-vjetskih panela, uposle, recimo, nekog od72 djelatnika Upravnog odjela za poslovegradonačelnika, kako bi im pripremili vjero-dostojne informacije o turističkim kretanji-ma, umjesto da se po bijelom svijetu pros-ipaju poluistine promovirajući projekt RE-SPECT THE CITY. Jer, mogli bi vrlo brzobiti „provaljeni„ i kompromitirani do kraja.Za nadati se da čelnicima Grada uzor nijenjihov stariji stranački kolega, bivši ministari predsjednički kandidat, koji je znao čestogovoriti: „Ja ne lažem niti izgovaram laži.Ja samo povremeno govorim neistinu...“U cilju POŠTIVANJA ovoga GRADA i nje-govih GRAĐANA, bilo bi im pametnije danije.Stoga, parafrazirajući slogan RESPECTTHE CITY, šaljemo im jasnu poruku kojaglasi - RESPECT THE CITIZENS TOO,PLEASE!

KLGB Srđ je Grad

KLGB SRĐ JE GRAD

Golferi naplatili 16, 5 milijuna odštete od RH jerGolferi naplatili 16, 5 milijuna odštete od RH jerGolferi naplatili 16, 5 milijuna odštete od RH jerGolferi naplatili 16, 5 milijuna odštete od RH jerGolferi naplatili 16, 5 milijuna odštete od RH jerim je prodala crkveno zemljišteim je prodala crkveno zemljišteim je prodala crkveno zemljišteim je prodala crkveno zemljišteim je prodala crkveno zemljištePostavlja se pitanje hoće li oni koji su spornutransakciju s Razvoj Gofom potpisali odgo-varati zbog štete nastale državnom pro-računu, odnosno svima nama. Golferi supak zemljište na Srđu dobili potpuno be-splatno jer su nakon ovakvog namjernog ilislučajnog gafa Republike Hrvatske, dobiliisplatu duple cijene ovog zemljišta.Tvrtki Razvoj Golf Republika Hrvatska proš-le je godine isplatila 16, 5 milijuna kunaodštete i to zato što je presudom Trgovčkogsuda u Dubrovniku dokazano kako jeDržava Golferima prodala 300 000 metarakvadratnih zemljišta na Srđu, koje je bilo uvlasništvu Crkve, odnosno dubrovačkih do-minikanaca od kojih su Golferi ponovnokupili zemljište. Iznos od 7, 7 milijuna kunatražili su od Republike Hrvatske na sudu idobili presudu u kojoj je početni iznosuvećan za kamate i iznosi 16,5 milijuna.

Vijest je objavljena u tiskanom izdanju Ju-tarnjeg lista.Postavlja se pitanje hoće li oni koji su spornutransakciju s Razvoj Gofom potpisali odgo-varati zbog štete nastale državnom proraču-ni, odnosno svima nama. Golferi su pak zem-ljište na Srđu dobili potpuno besplatno jersu nakon ovakvog namjernog ili slučajnoggafa Republike Hrvatske, dobili isplatu du-ple cijene ovog zemljišta.Na kupoprodajnom ugovoru između RH iRazvoj Golfa mora biti barem jedno ime odgo-vorne osobe, odnosno njen potpis, stoga nebi trebalo biti teško utvrditi odgovornost i ka-zniti aljkavost. Ili će i ovi silni novci, koji su semogli uložiti u javnu infrastrukturu, bez odgo-vornosti postati zarada investitora koji kao tao-ca drži Muzej domovinskog rata, plato Srđa,ali i cijelu Lijepu Našu, koju još čeka arbitražau SAD-u. Izvor: dubrovniknet

NA GRADILIŠTE PELJEŠKOG MOSTA

Stigao kineski potopni brod s radnicima iz KineStigao kineski potopni brod s radnicima iz KineStigao kineski potopni brod s radnicima iz KineStigao kineski potopni brod s radnicima iz KineStigao kineski potopni brod s radnicima iz Kine

Kineski potopni brod Zhen Hua 7 stigao je u četvrtak, 27.prosinca, u Komarnu, na gradil-ište budućeg Pelješkog mosta. Njime su u Hrvatsku stigli i radnici iz Kine koji će raditi nakonstruiranju mosta. Ploveća tvrđava na kojoj se nalaze tri manja plovila i velika dizalica zapostavljanje pilota kojih će ukupno biti 130, trenutno se nalazi ispred mjesta Komarne.Brodom su dopremljena i dva testna pilota, koji će se ugraditi u temelje mosta. ploce.com.hr

Foto: Denis Jerković / HANZA MEDIA

DUBROVNIK U 2018. GODINI OSTVARIOREKORDNE TURISTIČKE REZULTATE

Uspješna turistička godinaUspješna turistička godinaUspješna turistička godinaUspješna turistička godinaUspješna turistička godinaPrema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisitor Hrvatsketurističke zajednice, ne uključujući podatke za nautiku, Du-brovnik je u 2018. godini postigao rekordne turističke rezul-tate. Od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine u Dubrovni-ku je ostvareno 1 271 657 dolazaka, što čini ukupno 8 % višenego 2017. godine te 4 138 023 noćenja, 4 % više nego proš-le godine.Od ukupnog broja turista od 1.siječnja do 31. prosinca 2018.godine, 687 555 gostiju je odsjelo u 51 dubrovačkom hotelu,što je porast od 6 % u hotelskom smještaju u odnosu na2017. godinu, a zabilježeno je 2 195 961 noćenja, donosno3% više nego prošle godine.U privatnom smještaju tijekom 2017. godine odsjelo je 436349 gostiju, što je porast od 12 % u odnosu na 2017. godinu,a zabilježeno je 1 478 742 noćenja, što je 9 % više nego pre-thodne godine. Top–listu država iz kojih su 2018. godine tur-

isti dolazili u Dubrovnik predvode već tradi-cionalno gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva,SAD-a, Njemačke, Francuske, Španjolske,Hrvatske, Australije, Italije, Finske, te Kanade.Prema sustavu za prijavu i odjavu turista eVis-itor Hrvatske turističke zajednice, u Dubrovni-ku je Novu 2019. godinu dočekalo 5 088 gos-tiju, a prema strukturi gostiju najviše je bilogostiju iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Austrije, Slovenije, Bugarske, Italije, SAD-a,Njemačke, Portugala i Kanade.Tijekom cijelog prosinca 2018. godine ost-vareni su turistički rezultati otprilike na raziniprethodne godine, odnosno 20 961 dolaza-ka turista te 48176 noćenja (3 % više nego2017.g.).U prosincu je najviše gostiju bilo iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine, Njemačke, SAD-a, Ko-reje, Austrije, Albanije, Kine, Ujedinjenog Kral-jevstva i Japana.

8 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

KAD SMO RASPRODALI SVE, ZAŠTO NE BI I JEZIK (2)

Serpentine ili strempentine? StvarSerpentine ili strempentine? StvarSerpentine ili strempentine? StvarSerpentine ili strempentine? StvarSerpentine ili strempentine? Stvarje naglaska (slobodnog izbora)je naglaska (slobodnog izbora)je naglaska (slobodnog izbora)je naglaska (slobodnog izbora)je naglaska (slobodnog izbora)Meni je npr. neshvatljivo da se za stanovnikeOsojnika kaže „Sočani“, iako bi logičnije bilo da seradi o Osojničanima jer tamo ne prolazi nikakva npr.rijeka Soča ili sl.Sjećam se kad mi je (sada pok.) prijatelj iz Kaštela rekao dase tamo za glagol „sjesti“ rabi izraz „sesti“ ili „sedi“ (što jemene poprilično začudilo), a trebalo bi biti uobičajenije poikavski „sisti“ ili „sidi“. „Sesti“ se čak kaže i na otoku Vrgadi(zanemarujući akcente jer ih računalo može pretvoriti u neš-to drugo): „sedi, osidi, sedi tamo, što si se uzvetri! jesi se!(brod je) se na provi (sjeo pramcem na morsko dno)“.U Dubrovniku je zabilježeno i „sjestit“. (Blaž Jurišić, Rječnikgovora otoka Vrgade uspoređen s nekim čakavskim i zapad-noštokavskim govorima, II. dio, JAZU, Zagreb, 1973, str. 188).Dugo vremena (mislim čak do barem sredine 1990-ih godi-na) onaj se prostor „pred Dvorom“ (ispred Kneževa dvora,kako i danas glase neke adrese) nazivao „prid Dvorom“ (toje čak provjerljivo u starijim telefonskim imenicima; oikavskom u starom dubrovačkom govoru pisao je Milan Re-šetar i dr.).Tako sam iz zafrkancije (knjiž. zezancije) znao ljude iz Splitapitati kako se na ikavski kaže „ići pješke“, na što mi oni nisuodgovarali da se kaže „ići piške“ (jer bi mi to bilo logično),već bi neki rekli da kažu „ići peške“, iako se radi o ikavici.Dobro je imati na umu da i jezici, pa čak i goveđi (prije negošto završe u šugu od kapara), imaju svoje razviće, a meni itako drago postanje (riječi i izraza). Kad bi krave govorile,vjerojatno bi po dubrovački izrekle (barem ovo zadnje):„Nemojte nas klati i labati“.Nemojte zamjeriti, ali u zapisima ću radije koristiti dostignućafilologa kao što su Petar Skok, Vojmir Vinja, Žarko Muljačić,Branimir Glavičić i dr., a ne onih koji to nisu iz jednostavnograzloga što me kao povjesničara i arheologa zanima post-anje nekih riječi (vezanih uz dubrovačke toponime i sl.), pa ionih za koje saznam usput (iz razonode), uz pristuppronađenog (npr. putem Internet pretraživača ili sl.).Iako je književni(ji) izraz „Nuncijata“ (tal. Annunziata -„Blagovijest“), govorit ću Luncijata sve dok dišem. Babin Kuki Babina Greda nisu dobili ime zbog neke babe, već zbogpraindoeuropskog korijena *bab - u značenju „kamen, stije-na“ odnosno kao oznaka gomile, hrpe kamenja i sl.Meni je npr. neshvatljivo da se za stanovnike Osojnika kaže„Sočani“, iako bi logičnije bilo da se radi o Osojničanima jertamo ne prolazi nikakva npr. rijeka Soča ili sl., ali u nekimiznimkama (koje na paradoksalan način potvrđuju pravila!)vidljivi su kumulativni učinci lokalizama, lokalnog govora iprstića književnog jezika, pa i slavodobitnih ispravaka nas-tavnika koji djeci smanjuju ocjenu iz hrvatskog jezika „sknjiževnošću“, kako se nekad zvao taj predmet. Sočani kaostanovnici jedino bi odgovarali mjestu Sočan ili sl. (kako lise samo zovu stanovnici mjesta Soči gdje su održane Zim-ske olimpijske igre 2014. godine?!), ali to je moje mišljenjekoje se može ili ne mora kositi s „književnim“ i dr.Naravno da ni stanovnici Krka nisu Krkani, niti su stanovniciKrete Kreteni, već se radi o Krčanima i Krećanima. Najzan-imljivije je što A. Della Bella kaže da je tal. Raguseo i lat.Epidaurius, -a, -um isto što i „Dubrovčanin“, a tal. donna ra-gusea i lat. mulier epidauria je svejedno „Dubrovkinja, Du-brovka“! Danas ovo „Dubrovka“ nitko ne govori, pa ni najs-tariji Dubrovčani. Osobno govorim „Dubrovčanka“, a ne „Du-brovkinja“, te me ova zadnja podsjeća na riječi tipa „arheolog-inja“, „gloginja“ i sl.Za stanovnicu Dubrovnika u pjesmi „Hvalile se Du-brovčanke…“ netko može reći da bi bila ispravna ona druga

riječ kao što „druga ruka“ piture(boje) vremena daje postojanosti lakši naslut postanja i češće up-orabe riječi.Pjesnik je u stihotvornom zamahurime zabilježio „koracati“ iako vrlodobro zna da se radi o glagolu„koračati“, pa mu tako u tiskanimizdanjima poezije to sigurno nećeispraviti lektori. Ono što mi je na-jnelogičnije u hrvatskom jeziku supozitiv, komparativ i superlativ:„dobar, bolji i najbolji“ (mislim daje jednostavno nepravedno da nepostoji komparativ „dobriji“ i su-perlativ „najdobriji“, ali tu su i nekidrugi čimbenici odigrali svojeispravljačke komparativno-književne uloge). Možda će se(iz)naći i neki „bolji“ i primjerenijiizraz koji u ovom „književnom“obliku nema veze s dobrotom.Ivan Kukuljević Sakcinski je rekaoda ne bi trebao biti ni „perst“ ni„parst“, već „prst“. I bio je i ostao„prst“ (jedan je i srednjak, pozagorski). Međutim, nastavnici,razne udruge i uopće narodnislojevi nisu revni kada bi trebalozabraniti uporabu „zagrebačkog“(zagorskog) govora i kajkavštineu crtanim filmovima (tzv. „crtići-ma“), pa se roditelji (npr. u Dal-maciji) nemalo iznenade nag-laskom i kombinacijom (ili kon-taminacijom) govora vlastitedjece, a pogotovo kada u školipokupe onaj naglasak za riječ„nema“ (od glagola „nemati“) kojiočito nije dubrovački.Baš tim izgovorom može biti izgo-vorena i riječ „serpentina“ i to jejedan od razloga zašto uopće nerabim i izrabljujem tu riječ, a tak-ođer to nisam činio ni kad sambio dijete. Crtići bi svakako treba-li biti na tečnom i razgovijetnomknjiževnom jeziku iz čisto prak-tičnih (obrazovnih) razloga, iakotu općenito dolazimo do još jed-nog paradoksa: nitko u RH ne go-vori čisto književnim jezikom, većto uglavnom samo nastoje nekinastavnici u školama i profesorina fakultetima.„Nudi te prije cvijetjem, a u n[j]emzmija je, / nudi te proljetjem, sredn[j]ega zima je; / u blagoj besjedirazbludne od vile / smrt namiodredi naoštreć sve strile. […]Zmije tad ne biješe ka l[j]uto sadpeca.“ (Djela Dživa BunićaVučića, Stari pisci hrvatski, knj. 35,JAZU, Zagreb, 1971, str. 141,145). Kao što je i tijekom Du-brovačke Republike postojaoneki put kojem je kasnije(izgrađenom) naziv inspiriran zm-ijolikošću. U većoj mjeri takav put

nije bilo razumno izgraditi zbogmoguće opsade Grada.Petar Skok kaže da je serpentin„dragi kamen sa šarama kao uzmije“ (1466.), a „serpentina“ je i„vatreno oružje u Dubrovniku“.(Petar Skok, Etimologijski rječnik,knj. III, /Poni-Ž/, JAZU, Zagreb,1973, str. 225). Serpentino,„odnosno obojeni mramor kaozmija“ je „mramor šaroviti“; kao iod serpente - „zmajski“. (ArdelioDella Bella, Dizionario italiano-lat-ino-illirico, tom II, Ragusa, 1785,str. 320).Serpentigena znači „zmi-jookoćen, zmajookoćen“. Ser-pentinus je anguinus, -a, -um (Cir-eron), anguineus, -a, -um (Ovid-ije) u značenju „zmijski, zmijni,zmijeni, zmajosličan“. Anguinavernatio (Plinije) je „zmijokožo-promjena“. Strepitus arboris (Plin-ije) je „pucanje duba“. Strepensznači „treskovit“ i dr. (JoakimStulli, Lexicon latino-italico-illyri-cum, tom. I. i II, /A-I, L-Z/, Budae,1801, str. 559; 89, 613-614). Ser-pentino je i „vrsta vaze (posude)od stakla“. (Pietro Fanfani, Novis-simo vocabolario della lingua ital-iana, Libreria Editrice F. Bideri,Napoli, 1912, str. 873). Serpenti-na je i „vijugava (ili zmijasta)cijev“, kako su to zabilježili M.Deanović i J. Jernej 1960. god-ine.„Na koji se način čovječanstvomože osloboditi ove gotovo prisil-ne povezanosti s jednim otrovnimreptilom [zmijom] kao uzrokom?Naše tehničko doba ne treba zm-iju da bi objasnilo pojavu munje.Munja više ne plaši stanovnikagrada, on više ne žudi za pl-odonosnim nevremenom kao je-dinim donositeljem vode. On imavodovod, a zmija-munja odvodise ravno u zemlju preko gromo-brana. Prirodoznanstveno pros-vjećivanje prekinulo je s mitološk-om uzročnošću.Mi znamo da je zmija životinjakoja - ako čovjek to želi - morapodleći iskorjenjivanju. Na-domještanje mitološke uzročnos-ti tehnološkom uzročnošću odu-zima zmiji zastrašujuće osobinepred kojima strepi primitivničovjek.“ Možda će mu „to oslo-bađanje od mitološkog svjeton-azora doista pomoći da uzadovoljavajućoj mjeri odgovorina zagonetke postojanja. […]Prirodne sile više se nedoživljavaju u antropomorfnom iliu biomorfnom obliku, nego kaobeskonačni valovi poslušnipritisku čovjekova prsta. Preko

9GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

PREDSTAVNICI GRADA OBIŠLI PRVE BEBE U2019. GODINI

Čestitke i prigodni daroviČestitke i prigodni daroviČestitke i prigodni daroviČestitke i prigodni daroviČestitke i prigodni daroviZamjenica gradonačelnika Grada DubrovnikaJelka Tepšić i pročelnik Upravnog odjela zaobrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilnodruštvo Dživo Brčić posjetili su 2.siječnja rodil-ište Opće bolnice Dubrovnik i obišli beberođene prvog dana u 2019. godini.

Predstavnici Grada u pratnji ravnatelja Bolnice Marija Bekićačestitali su majkama dvije djevojčice te su im uručili prigodnedarove. Zamjenica Tepšić rekla je ovom prigodom da ćeGrad Dubrovnik i dalje nastaviti različitim mjerama podupi-rati mlade roditelje te im tako olakšavati put u odgoju nji-hove djece.Pročelnik Brčić najavio je da je u ovoj godini planirano un-apređenje postojeće mjere „Dar za novorođeno dijete“, akoje će se, između ostalog, ogledati i kroz povećanje sred-stava za ovu demografsku mjeru u svim kategorijama.

njih kultura strojnogadoba razara ono za štose prirodna znanost,izrasla iz mita, teškommukom izborila, pros-tor pobožnosti koji sepreobrazio u misaoniprostor. […]Mi ćemo se popeti nakrov kuće svemira, sglavom upravljenomprema gore i misliti naono što je Goethe re-kao: ‘Kad oko ne bibilo poput sunca - ni-kada ne bi moglo po-gledati u sunce’. Cije-lo čovječanstvo sjedin-juje se u štovanju sun-ca. Smatrati suncesimbolom koji nas iznoćnih dubina vodiprema gore, pravo je idivljaka i obrazovanogčovjeka.“ (Aby War-burg, Ritual zmije, IPU,Zagreb, 1996, str. 74-76). Pravo je svakoga(stanovnika Dubrovni-ka) „na svim azimuti-ma“ govoriti „serpenti-na“ ili pak „strempen-tina“, neovisno o izgo-voru i postanju riječi.

Đivo BašićP. S. Čudni su putovipostanja riječi, ponekadi sami vijugavi. „Kad is-pitujemo termine koji urimskom svijetu ozna-čavaju ‘očišćenje’,moramo se zaustavitina još jednome, jer onpostavlja često rasprav-ljan problem: lustrum,lustrare. Tako se ozna-čavala ceremonija kojaje svakih pet godinaslužila za očišćenje nar-oda okupljenog na Mar-tovu polju, a na njoj suse obavljali svečaniobredi praćeni vojni-čkim mimohodom. Utom pojmu sadrže se trileksičke jedinice: lus-trum, vrijeme koje jeprošlo, vremenski raz-mak na kraju kojega seredovito održava tasvečanost; lustrare, pre-gledati (perlustrare oc-ulis ‘preći pogledom počemu’); lustratio, očiš-ćenje.“ (Emile Ben-veniste, Riječi in-doeuropskih institucija,Disput, Zagreb, 2005,str. 551).

22.12.2018

Betlehemsko svjetlo u GraduBetlehemsko svjetlo u GraduBetlehemsko svjetlo u GraduBetlehemsko svjetlo u GraduBetlehemsko svjetlo u GraduZapaljeno u Bazilici Isusovog rođenja u Betlehemuna prvu nedjelju došašća, doneseno u Austriju odaustrijskih izviđača i potom u Hrvatsku od katoličkih

skauta, Betlehemsko svjetlo stig-lo je i u naš Grad. Dubrovačkomgradonačelniku Matu Frankovićupredali su ih danas katolički skautiZadruga sv. Vlaha. Mi, katoličkiskauti, njegujući ljubav premaBogu, Crkvi i Domovini, želimo svama podijeliti radost Isusovogrođenja donoseći vam Betlehem-sko svjetlo! Održavajući ovaj pla-men želimo biti svjedoci Svjetla.Želimo da Betlehemsko svjetloobasja cijeli naš Grad i našu do-movinu - poručili su katolički skautiZadruga sv. Vlaha sa starješinomi duhovnikom na čelu.Gradonačelnik Franković zahvalioim je na ovom daru za cijeli Grad,pohvalio njihov rad i napore te nji-ma i njihovim obiteljima poželiosvako dobro za Božić i u nadola-zećoj novoj godini.

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

10 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

31. PROSINCA 2018.

Gradonačelnikova novogodišnja čestitkaGradonačelnikova novogodišnja čestitkaGradonačelnikova novogodišnja čestitkaGradonačelnikova novogodišnja čestitkaGradonačelnikova novogodišnja čestitkaDrage Dubrovkinje i Dubrovčani,poštovane gospođe i gospari,Za nama je godina uspjeha. Finan-cijski, po prvi put smo počeli koristitieuropske fondove iz kojih smo upri-hodovali čak 80 milijuna kuna.Pokrenuli smo brojne projekte, nekeod njih priveli smo kraju, a nekećemo završiti u idućoj godini. U grad-skoj upravi zadovoljni smo rezultati-ma 2018. i veselimo se još boljima icjelovitijima u 2019. godini.Grad po mjeri svojih građana je cilj kojismo zacrtali još prije godinu i pol, kadasmo preuzeli odgovornost njegovogvođenja i tom cilju primičemo se sig-urnim korakom. Nekad realizacija pro-jekata ide sporije nego što bismo htje-li, međutim ključ je da se projekti real-iziraju, a da kvaliteta bude neupitna.Od važnijih projekata u 2018. godiniistaknuo bih početak gradnje prva 43stana za dubrovačke obitelji premavlastitom modelu Dubrovačke stan-ogradnje, prvo povijesno čišćenjekanalizacije na Stradunu, rješavanje

oborinske odvodnje Vukovarske ul-ice, kupnju Vile Čingrije i preuziman-je vlasništva nad ljetnikovcemKaboga. Dogodine nastavljamo sgradnjom novih stanova u Solitudu,razvojem nove dubrovačke stam-bene zone na Pobrežju i prvim kora-kom na tom putu - gradnjom cesteod Mosta dr. Franja Tuđmana pre-ma Osojniku. Počinjemo gradnju OŠMontovjerna, prve škole u Dubrovni-ku nakon 33 godine, a završavamogradnju novog dijela vrtića Palčića,uz druga brojna ulaganja u vrtićke iškolske objekta na području grada.Djeca i mladi jako su nam bitni, aliisto tako i naši umirovljenici za kojeće 2019. godina biti godina početkaizgradnje novih smještajnih kapacite-ta u hotelu Gruž, nastavljamo s pro-jektiranjem Doma umirovljenika is-pod dubrovačke Opće bolnice ivjerujemo da će projekt novog domaumirovljenika biti gotov u 2019. god-ini kako bismo s izgradnjom započeliu 2020 godini.

Građani su na prvom mjestui zato turizam kao našunajvažniju gospodarskugradu prilagođavamostanovnicima ovog grada, nestavljajući uvijek profit naprvo mjesto. Uspjeli smodogovorno postići boljiraspored dolazaka gostiju scruisera u jednom danu,smanjili smo broj stolova uGradu, reducirali broj pulto-va za prodaju izleta i postiglida po prvi put u posljednjihdesetak godina ni jedan dannismo zabilježili blokadu naVratima od Pila uz činjenicuda broj gostiju i dalje raste.Gužve su pokazatelj da naš turizam raste, ali rast želimokontrolirati i ostvariti održivi razvoj uz zadovoljne građanei turiste.Puno je još toga za nama, a još više ispred nas. Sigurnismo kako će se upravo u godini pred nama vidjeti nekiod važnih rezultata čiji cilj je uvijek isti - podizanje kvaliteteživota za naše sugrađane.Vama i Vašim obiteljima želim još sretniju i uspješniju2019. godinu.Sretna vam svima Nova godina!Gradonačelnik Mato Franković

ZA OŠ MARINA DRŽIĆA

Novi kombiNovi kombiNovi kombiNovi kombiNovi kombiKljučeve novog kombi vozilaza potrebe škole dubrovačkigradonačelnik Mato Frankovićuručio je ravnateljici Osnovneškole Marina Držića Zrinki Ca-

DODIJELJENI UGOVORI O STIPENDIRANJU

Milijun kuna za učenike i studenteMilijun kuna za učenike i studenteMilijun kuna za učenike i studenteMilijun kuna za učenike i studenteMilijun kuna za učenike i studenteZa akademsku godinu 2018./2019. dodijeljeno jeukupno 55 stipendija u pet kategorijaGradonačelnik Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela zaobrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčićprimili su u gradskoj vijećnici 28.prosinca učenike i studenteodnosno njihove roditelje koji su u ovoj školskoj godini ostvarilipravo na stipendiju Grada Dubrovnika.Za akademsku godinu 2018./2019. dodijeljeno je ukupno 55stipendija u pet kategorija, za što će Grad Dubrovnik na godiš-

njoj razini izdvojiti milijun kuna. Gradonačelnik Franković je svečanouručio ugovore o stipendijama. „Vjerujem da će Grad Dubrovnik unadolazećem razdoblju nastaviti povećavati broj stipendija, jer ula-ganje u mlade ljude je ključ razvoja, a ja sam siguran da će netko odvas preuzeti odgovorne dužnosti u gradu, županiji i državi. Svijet os-taje na mladima i zato je važno poticati znanstveno obrazovanje napodručju Grada Dubrovnika.“, istaknuo je ovom prigodom gra-donačelnik Franković, te poželio stipendistima sretan Božić i punoznanja i uspjeha u nadolazećem razdoblju. Pročelnik Upravnog odje-la za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčićrekao je kako je Grad Dubrovnik ove godine povećao broj stipendija,

napomenuvši kako ih je prošle godine dodijel-jeno 27. Istaknuo je još i kako je bitno paziti naodredbe ugovora, a za sve moguće problemeje pozvao stipendiste da se jave nadležnom up-ravnom odjelu.Za nadarene studente dodijeljeno je ukupno22 stipendije, za učenike i studente deficitarnihzanimanja 16 stipendija: pet stipendija učenici-ma i 11 stipendija studentima. Za učenike i stu-dente iz obitelji slabijeg imovinskog stanjadodijeljeno je ukupno 16 stipendija, 6 učeničkihi 10 studentskih. U kategoriji studenata osobas invaliditetom pravo na stipendiju ostvarila jejedna osoba.Učenici koji se školuju u Dubrovniku dobivatće 320 kuna mjesečno, dok će oni koji se školu-ju izvan Dubrovnika primati 640 kunamjesečno. Za studente koji se školuju u Du-brovniku iznos stipendije je 600 kuna mjesečno,a za one koji su na školovanju izvan Dubrovni-ka 1000 kuna mjesečno. Stipendija ne uključujemjesece srpanj i kolovoz.

por. Podsjetimo, kombi koji je škola koristila ranije za prijevoz svojih učenika s posebnim potrebama,oštećen je u prometnoj nesreći 12. studenog ove godine. Grad Dubrovnik rebalansom proračunaosigurao je novčana sredstva te je za ovu svrhu izdvojeno 160.000 kuna, dok je Ministarstvo znanostii obrazovanja RH sudjelovalo sa 60.000 kuna, kako bi se potrebno vozilo kupilo što prije. ‘’Kombi namje jako bitan jer u našoj školi od 40 djece s posebnim potrebama njih 14 taj kombi svakodnevnoprevozi do škole i nazad. Relacije su do Cavtata i Orašca. Desetak dana nismo bili u mogućnostiosigurati prijevoz, ali dobrotom gospara Maričića, koji je naš roditelj, omogućen je prijevoz do trenut-ka kada smo dobili novi kombi’’, kazala je ravnateljica Capor.

11GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

PRIMANJE

Zapovjednik fregate RMZapovjednik fregate RMZapovjednik fregate RMZapovjednik fregate RMZapovjednik fregate RMKanade kod gradonačelnikaKanade kod gradonačelnikaKanade kod gradonačelnikaKanade kod gradonačelnikaKanade kod gradonačelnika

Gradonačelnik Franković susreo se sa zapovjedni-kom broda Ratne mornarice Kanade „HMCS VILLEDE QUEBEC“ kapetanom fregate Scottom Robinson-om. Brod je 28. prosinca uplovio u luku Gruž, gdje jebio vezan do 2. siječnja 2019. godine. Fregata RMKanade „HMCS VILLE DE QUEBEC“ u Dubrovniku iRepublici Hrvatskoj boravio je u sklopu bilateralnevojne suradnje Hrvatske ratne mornarice s Ratnommornaricom Kanade.Zapovjednik broda kapetan fregate Scott Robinsonu razgovoru s gradonačelnikom Frankovićem govorioje o iskustvu plovidbe na ovoj vrsti broda, dok ga jegradonačelnik upoznao s bogatom povijesti plovidbeu Dubrovačkoj republici. U pratnji izaslanstva brodabio je i časnik za međunarodnu vojnu suradnju HRM-a, kapetan korvete Davor Gardun.„HMCS VILLE DE QUEBEC“ je fregata klase Halifaxkoja služi u kanadskim snagama i Kraljevskoj kanad-skoj mornarici od 1993. godine. Treći je brod u svo-joj klasi te jedini potpuno dvojezični ratni brod u Ka-nadi.

PJESME I ČESTITKE

KolendariKolendariKolendariKolendariKolendariGradska vijećnica 20.prosin-ca je odzvanjala kolendom ibožićnim pjesmama. Gra-donačelnik Mato Franković,njegova zamjenica JelkaTepšić, predsjednik Grad-skog vijeća Marko Potrebi-ca i njihovi suradnici primilisu brojne male kolendarekoji su im pjesmom došličestitati nadolazećeblagdane. Polaznici Radion-ice kolenda i božićnih pjes-ama u organizaciji Matice hr-vatske ogranak Dubrovnik

tradicionalno su pjesmom i svirkom pozdravilipredstavnike gradske uprave. Predvođeni men-toricama Sanjom Dražić i Paolom Dražić Zekić ,pokazali su kako vrijedno čuvaju tradiciju kolendedubrovačkog kraja. Gradonačelnik Mato Frank-ović ih je pozdravio i zahvalio im na dolasku,poželjevši njima i njihovim obiteljima obilje zdrav-lja i sreće povodom nadolazećih blagdana.Vijećnicu su posjetila i dječica iz dječjeg vrtićaCiciban, koja su s tetama grleno pjevali pjesmiceo svetom Nikoli, božićne napjeve i mnoge druge.Pozdravio ih je predsjednik Gradskog vijeća Mar-ko Potrebica sa suradnicima, koji su pohvalili nji-hovo umijeće i poželjeli im sretne blagdane. Dje-ca su svim predstavnicima Grada čestitali Božić,a ovom prigodom uručili su predsjedniku Grad-skog vijeća sliku okićenog Straduna, njihov vlasti-ti uradak. Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić

i suradnici te zamjenica žup-ana Žaklina Marević dočekalesu učenike prvih i petih razre-da OŠ Lapad. Oni su sravnateljicom i učiteljicama, uzpratnju učenika Nikole na gi-tari i Marka na flauti, veselo ot-pjevali dubrovačku kolendu,U sve vrijeme godišta i drugepjesme. Zamjenice su im čes-titale nadolazeće blagdane iporučile da uživaju u nadola-zećim praznicima.

22. PROSINCA

Posjet domovimaPosjet domovimaPosjet domovimaPosjet domovimaPosjet domovima

22.12.

Četvrta adventska svijećaČetvrta adventska svijećaČetvrta adventska svijećaČetvrta adventska svijećaČetvrta adventska svijećaZamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić upalila jevečeras četvrtu adventsku svijeću - svijeću ljubavi naadventskom vijencu ispred Kneževa dvora, u sklopuprograma „Tvoje svjetlo daje mi nadu“.Molitvu je predvodila župa sv. Andrije i katedralnažupa Velike Gospe. Adventski program „Tvoje svjet-lo daje mi nadu“ naglašava ozračje Došašća kojimse iščekuje i kojim se priprema za blagdan Božića, aorganiziraju ga Grad Dubrovnik i Vijeće za katehiza-ciju i novu evangelizaciju Dubrovačke biskupije.

Ususret blagdanu Božića gradonačelnik Franković sa zamjenicom Jelkom Tepšić i pročelnikom zazdravstvo i socijalnu skrb Dživom Brčićem obišao je domove koji skrbe o osobama starije životnedobi. Uz poklone, gradonačelnik je donio i lijepe želje za Božić i novu godinu. Prvo su obišli Ther-

moterapiju u Mokošici, a potom i Dom za strijeosobe Dubrovnik, gdje su ih uz pratnju vdravnateljice Vesne Babarović korisnici domadočekali kolendom i božićnim pjesmama. Gra-donačelnik Mato Franković upalio je i četvrtuadventsku svijeću, svijeću nade na njihovim ad-ventskim vijencima.U blagdanskomraspoloženju dočekali su ih i umirovljenici DomaDomus Christi s ravnateljivom MirjanomVujnović. Uz recital, kolendu i božićne pjesmezahvalili su gradonačelniku na pomoći kojuGrad Dubrovnik dodjeljuje domovima i koji jeosigurao božićne poklone za sve korisnike do-mova. Gradonačelnik je svima uputio lijepe željeza božićne blagdane, zahvaljujući na svemu štosu današnji umirovljenici napravili kroz godinerada te najavio radove na budućem domuumirovljenika u Hotelu Gruž iduće godine, kao ipočetak radova na novom velikom domu umirov-ljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik čija izgrad-nja bi trebala početi 2020. godine.

12 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

ODRŽAN

Tradicionalni božićni domjenakTradicionalni božićni domjenakTradicionalni božićni domjenakTradicionalni božićni domjenakTradicionalni božićni domjenakU hotelu Excelsior je održan tradicionalni božićni domjenak. Uzvanike sudočekali domaćini župan Dobroslavić, zamjenici Žaklina Marević i Joško Ce-balo te predsjednica županijske Skupštine Vilma Kosović. Župan Nikola Do-broslavić obratio se okupljenima i poželio im čestit Božić i sretnu Novu god-inu. Osvrnuo se kratko i na 2018. godinu rekavši kako su ostvareni brojnipozitivni pomaci. ”Dubrovačko-neretvanska županija zadržala je svoj region-alni status, pokazalo se na svim razinama koliko je Županija potrebna i kolikosmo specifični. Ove godine vidjeli smo i potpisivanje ugovora za Pelješki most,a nastavljamo dalje ustrajati na nastavku autoceste od čvora Metković doDubrovnika”, rekao je župan Dobroslavić. Osvrnuo se i na nedavnu tragediju

SLIVNO

Otvoreno reciklažno dvorište u Općini SlivnoOtvoreno reciklažno dvorište u Općini SlivnoOtvoreno reciklažno dvorište u Općini SlivnoOtvoreno reciklažno dvorište u Općini SlivnoOtvoreno reciklažno dvorište u Općini SlivnoZamjenik župana Joško Cebalo nazočio je svečanom otvaranju reciklažnog dvor-išta u Općini Slivno vrijednog više od dva milijuna kuna. Zamjenik Cebalo ovom jeprilikom istaknuo kako je Općina Slivno jedna od prvih općina u našoj županijikoja je prepoznala i krenula izvršavati svoje obveze u suvremenom prikupljanjuotpada. ”Vjerujemo da će sve ostale jedinice lokalne samouprave krenuti u istomsmjeru. Dubrovačko – neretvanska županija je u realizaciji ovog projekta sudjelov-ala preko naše razvojne agencije DUNEA koja je pripremila ovaj projekt i evo sazadovoljstvom možemo istaknuti da je ovaj projekt sufinciran s 85 postotnim izno-som iz fondova EU”, rekao je zamjenik Cebalo. Istaknuo je kako Dubrovačko-neretvanska županija aktivno radi na realizaciji Centra za gospodarenje otpadom

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Za božićnice umirovljenicimaZa božićnice umirovljenicimaZa božićnice umirovljenicimaZa božićnice umirovljenicimaZa božićnice umirovljenicimaizdvojena dva milijuna kunaizdvojena dva milijuna kunaizdvojena dva milijuna kunaizdvojena dva milijuna kunaizdvojena dva milijuna kunaDubrovačko-neretvanska županija, i ove 2018.godine,u okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji,iz županijskih proračunskih sredstava za 2018. god-inu, isplaćuje umirovljenički dodatak umirovljenicimas mjesečnom mirovinom do 1.500 kuna, njih 2677.Putem Hrvatske pošte, županijski umirovljenički do-datak dostavit će se na kućne adrese umirovljenicimana području gradova Korčula, Metković, Ploče iOpuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Tr-panj, Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka,Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.Umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika ovajdodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih sred-stava, a umirovljenicima iz općina Dubrovačko Primor-je, Župa dubrovačka i Mljet, umirovljenički dodatakisplaćuju izravno njihove općine, provodeći tako, usuradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Žup-anijski umirovljenički standard.Dubrovačko-neretvanska županija provodi Programizrade i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog stan-darda od 2010. godine kada je, za provedbu ovogPrograma, u proračunu Županije bilo osigurano 700tisuća kuna. U međuvremenu proračunska sredstvasu povećana, te u 2018. godini iznose dva milijunakuna.

KATOLIČKI SKAUTI ZDRUGA SV. VLAHA

Betlehemsko svjetlo mira u Palači RanjinaBetlehemsko svjetlo mira u Palači RanjinaBetlehemsko svjetlo mira u Palači RanjinaBetlehemsko svjetlo mira u Palači RanjinaBetlehemsko svjetlo mira u Palači Ranjina

Katolički skauti Zdruga Sv. Vlaha predvođeni don Marinom Lučićem su uPalaču Ranjinu donijeli Betlehemsko svjetlo mira. Skaute su dočekali župan

Lučino razdolje”Trenutno imamo lokacijske dozvole za većinu od6 pretovarnih stanica koje koje su sastavni dioovog projekta. Isto tako u prvim mjesecima 2019godine očekujemo ishođenje lokacijske dozvoleza sami Centar i nakon toga nastavak tog za našužupaniju prevažnog projekta. Iako bi svi voljeli daje on već gotov, to je spor i ponekad gotovo bol-no kompliciran proces. No to je ujedno i projektvrijedan 60 milijuna eura koji se mora napraviti popravilima od početka do kraja kako bi zaživio, ane sumnjam da hoće i to kroz nekoliko godina”,rekao je zamjenik Cebalo.

DUBROVNIK

ŽupanŽupanŽupanŽupanŽupanobišao bebeobišao bebeobišao bebeobišao bebeobišao beberođene urođene urođene urođene urođene unovogodišnjojnovogodišnjojnovogodišnjojnovogodišnjojnovogodišnjojnoćinoćinoćinoćinoćiŽupan Nikola Dobro-slavić obišao je na Novugodinu dvije bebe rođeneu novogodišnjoj noći u Općoj bolnici Dubrovnik. Župan je Nataliji i Ivani tenjihovim majkama poželio zdravlja i veselja, a istaknuo je to uvod u boljudemografsku godinu u Županiji i u cijeloj Hrvatskoj!

Nikola Dobroslavić, zamjenica župana Žaklina Mare-vić i v.d. pročelnice Upravnog odjela za društvenedjelatnosti Jelena Dadić.Ovom prigodom župan Dobroslavić je pozdravio mladeskaute i don Marina te im zaželio sretan Božić i Novu2019. godinu.‘Iako vodimo svjetovnu vlast, vodimo je u religijskomduhu jer nam je to jako važno. Hvala vam što ste donijeliBetlehemsko svijetlo mira ovdje u Palaču Ranjinu inadam se da će nas svih pratiti mir. Sretan vam Božići Nova 2019. godina i nek vam se sve želje ostvare’,rekao je župan Dobroslavić.Don Marin Lučić također je u razgovoru s predstavnici-ma županije pričao o budućim planovima izgradnjekampa za mlade katoličke skaute na Elafitima i takođ-er, uputio najljepše želje za Božić i sreću u nadola-zećoj Novoj godini.

u Metkoviću rekavši kako nas je smrt malog Gabrijelasve duboko potresla, a poručio je i kako treba trezvreneglave vidjeti što se dogodilo, a ne upirati prstom tražećikrivca. Na domjenku je među ostalim bila i saborskazastupnica Sanja Putica, gradonačelnici i načelnici s po-dručja županije, te brojni drugi uzvanici iz društvenog ijavnog života Dubrovačko-neretvanske županije.

13GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

URED ŽUPANA

Obilazak domovaObilazak domovaObilazak domovaObilazak domovaObilazak domovaŽupan Nikola Dobroslavić, zamjenica ŽaklinaMarević i v.d. pročelnice UO za društvene djelat-nosti Jelena Dadić obišli su štićenike Dječjegdoma Maslina kao i korisnike Doma za starije os-obe Dubrovnik te Doma za starije i nemoćne Do-mus Christi. U Domu Maslina župan Dobroslavić,zamjenica Marević i v.d. pročelnice Dadić razgo-

varali su sa ravnateljicom Ilijanom Stojan-ović, a štićenicima su doneseni prigodnipokloni. U domovima za starije uz pratnjuDubrovčanina Stijepo Gleđa Markosazapjevala se i kolenda, a jedna od korisnicanapisala je pjesmu koju je poklonila žup-anu.

U DUBROVNIKU

Otvoren Centar za djecu s poteškoćama u razvojuOtvoren Centar za djecu s poteškoćama u razvojuOtvoren Centar za djecu s poteškoćama u razvojuOtvoren Centar za djecu s poteškoćama u razvojuOtvoren Centar za djecu s poteškoćama u razvoju- Ovo je projekt na koji sam posebno ponosan, meni možda i najdraži projekti ponosan sam na sve što smo ovdje napravili - kazao je, uz ostalo, županNikola DobroslavićCentar za djecu s poteškoćama u razvojusvečano je otvoren u četvrtak, 20. prosinca,potpisivanjem ugovora između Doma zdravl-ja Dubrovnik i udruge Dva skalina kao isvečanim presijecanjem vrpce od strane žup-ana Dobroslavića i predstavnice udruge An-ite Šetke, a sve uz blagoslov dubrovačkogbiskupa mons. Mate Uzinića.Zemljište za izgradnju Centra donirala je Općabolnica Dubrovnik, a veći dio sredstava osig-urali su Dubrovačko-neretvanska županija iDom zdravlja Dubrovnik, dok je sredstva zaopremu donirala Zaklada Blaga djela. StudioVetma darovao je projektnu dokumentaciju,a ugovor o izvođenju radova, vrijedan 4 mili-juna i 426 tisuća kuna, potpisali su u lipnjuprošle godine Dom zdravlja Dubrovnik i tvrt-ka Tonikom d.o.o., dok su radovi su započeliu kolovozu te iste godine.”Ovo je projekt na koji sam posebno ponosan,

meni možda i najdraži projekt i ponosan samna sve što smo ovdje napravili. Ovo je jedanemotivan trenutak i za mene jer je riječ oposebnom objektu koji će našim sugrađani-ma i djeci s poteškoćama u razvoju olakšatiživot koliko je to moguće. Mnogi mogu bitiponosni na ovo što smo zajedno napravili, odDoma zdravlja Dubrovnik i ravnatelja BrankaBazdana, Zaklade Blaga djela, Studija Vetma,Grada Dubrovnika, Opće bolnice Dubrovnik isvih drugih koji su pomogli u realizaciji ovogprojekta”, rekao je župan Dobroslavić.”Sretan sam što vam u ovo blagdansko vr-ijeme mogu dati na poklon odnosno na koriš-tenje ovaj objekt u kojem ćete svi vi naći onoutočište koje ste tražili sve ove godine da bimogli na pravi način i u pravim prostorima bri-nuti o osjetljivoj populaciji”, rekao je zamjenikravnatelja Doma zdravlja Dubrovnik dr. OlafJohn koji je istaknuo kako mu je žao što na

otvaranju Centra nije mogao bitiravnatelj Doma zdravlja Branko Ba-zdan iz osobnih razloga.Predsjednica udruge Dva skalina An-tonija Kovačević zahvalila se svimaistaknuvši kako Centar u udruzi odmilja zovu svojom novom kućom, atajnica udruge Anita Šetka istaknulaje kako je cijela priča počela prije osamgodina.”Imali smo viziju i misiju i znali smo dakao udruga moramo napraviti jošjedan skalin više. Da svoje djelovanjemoramo proširiti na nove usluge i naveći broj djece. Ponekad je bilo teškote naše ideje i namjere objasniti i doča-rati akterima koji su nam bili potrebniza realizaciju projekta, ali kad smo touspjeli zapreka više nije bilo. Rezultatje ovaj predivan objekt koji je u pot-punosti opremljen, a izuzetno smoponosni na dva kabineta, kabinet zasenzornu integraciju i senzornu sobuza opuštanje”, rekla je Anita Šetka.Nakon otvaranja uslijedio je kratki obi-lazak Centra u sklopu kojeg je prezen-tirana specijalizirana oprema i poseb-no opremljene sobe za malene štićeni-ke Centra.

14 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

OPĆINA KONAVLETradicionalni božićni domjenakU šatoru na Trgu dr. Franja Tuđmana 23.prosinca jeodržan tradicionalni božićni domjenak Općine Konavle.Okupljene su pozdravili načelnik Božo Lasić i zamjenikIvo Radonić, a na tratamenat su došli brojni Konavljani,ali i gosti uz Dubrovnika i susjednih općina.

CAVTATSvečano potpisaniugovori ostipendiranjuNa osnovu Odluke o dodjelistipendija za akademsku god-inu 2018/19 24.prosinca su uvijećnici Općine Konavle, a uprisutnosti načelnika BožaLasića, zamjenika načelnikaIva Radonića i voditeljiceodsjeka za društvene djelat-nosti Lucije Arbulić, studentisu potpisali ugovore o sti-pendiranju. Za akademskugodinu 2018/19 dodijeljene su24 stipendije prema kriteriju iz-vrsnosti te 30 prema socijaln-om kriteriju. Uz čestitku pov-odom blagdana načelnikLasić je dobitnicima stipendi-ja zaželio i puno sreće u dal-jnjem školovanju.

OPĆINSKO VIJEĆENačelnik Lasić: Nema visokih poreza za iznajmljivače,poštovat ćemo njihov trud i ulaganje u apartmane i sobeNa 11. sjednici Općinskog vijeća održanoj20.prosinca usvojen je treći rebalans pro-računa, Prijedlog druge izmjene Progra-ma demografskih mjera i socijalno-zdravstvenih potreba Općine Konavle za2018.g., kao i Prijedlog Plana i programakorištenja dijela javnih površina na po-dručju Općine Konavle. ”U ovom rebal-ansu proračuna radi se o manjim izmje-nama iako je iznos od 22 milijuna kuna.To je skidanje projekata za koji je izvjes-no da se neće realizirati u ovoj godinipoput Reciklažnog dvorišta, Dječjeg vrtićana Grudi i još neki manji projekti”, rekla jeMarija Milković, pročelnica Službe pro-računskog nadzora i unutarnje kontrole.Pročelnik Miljenko Mikulić obrazložio jePrijedlog Plana i programa korištenja dije-la javnih površina istaknuvši kako je riječo formalnom koraku kako bi se mogli zak-ljučiti ugovori s ugostiteljima za sljedećugodinu te kako je Plan istovjetan ovogo-dišnjem.VIJEĆNIČKA PITANJAVijećnica Ljubica Brailo postavila je pitanjeo visini paušalnog poreza po smještajnojjedinici za privatne iznajmljivače, kao i tkobrine o napuštenoj Dječjoj bolnici kod Al-batrosa.Načelnik Lasić je odgovorio kako će seodluka o visini poreza donijeti u siječnjuiduće godine.”Nećemo ići drastično visoko. Mislim daje nekorektno ići s većim iznosima, treba-mo razumjeti da su naši ljudi ulagali uapartmane i sobe koje iznajmljuju i treba-mo respektirati njihov trošak i trud”, re-kao je načelnik.”Što se tiče Dječje bolnice poslat ćemosuvlasnicima dopis kako bi ih upozorili o

nedopustivom stanju u kojem se nazlazitaj objekt”, rekao je načelnik.Pročelnik za komunalne poslove Miljen-ko Mikulić rekao je kako će Općina post-aviti zaštitne ograde oko Dječje bolnicetamo gdje je moguće i ukloniti zaraženepalme koje predstavljaju opasnost odpožara.Mislav Burđelez pitao je što je Općina na-pravila u sklopu projekta biološkogpročiščivača s obzirom da je ”načelniksamoinicijativno naložio ugositeljimaugradnju mastolovaca”, a to je nazvao i”maltretiranjem ugostitelja”.Pitao je kada će se donijeti Plan izgledaCavtata kao i je li od Konzervatora ishođe-na suglasnost za postavljanje šatora naTrgu dr. Franja Tuđmana. Naglasio je pri-tom kako podržava postavljanje šatora,dijelom i zbog toga što mu se prije post-avljanja ”supruga tamo prehladila”.Načelnik Lasić je odgovorio kako ne pos-toji zakonska obveza postavljanja biološk-og pročiščivača, a direktor Konavoskogkomunalnog društva Marko Glavić odgo-vorio kako ugradnja mastolovaca nemanikakve veze s kanalizacijom.”Napravljena su istraživanja koliko kanal-izacija zagađuje na izlazu ispod HotelaCroatie. Točno godinu dana trajao je mon-itoring financiran od strane EU i utvrđenoje kako nema ama baš nikakvih zagađen-ja”, rekao je načelnik.Istaknuo je kako nema potrebe tražiti odo-brenje Konzervatora za šator koji je tuprivremeno i bit će tu 15-ak dana.”Šator koji ste vi postavili tamo je godina-ma, kao i onaj znak za vaš roštilj koji stepostavili smo tolerirali itekako ove sezone.To zasigurno neće biti moguće kada

donesemo Plan izgleda Cavtata”, rekao je načelnik.”Odrađen je inicijalni sastanak sa svim relevantnim dionicima iPlan izgleda Cavtata će se napraviti. Ništa nećemo na silu. Svatkoće moći reći svoje kako Cavtat treba izgledati, uključujući i sveugostitelje”, rekao je načelnik.Srđan Meštrović pohvalio je postavljanje šatora u Cavtatu za vr-ijeme Adventa, ali pitao je zašto se otvorio ulaz automobilima uCavtat.”Kaos je jer su auti parkirani svukuda, cijelom trakom”, rekao jeMeštrović.Načelnik Lasić rekao je kako je svjestan problema koji je nastao.”To je moja krivica, dogodine ćemo biti pametniji”, rekao je načelnikLasić.Luko Šubašić pitao je je li Općina davala jamstva za Konavoskokomunalno društvo i hoće li ta jamstva preuzeti nova tvrtka ako seto Društvo spoji s Vodovodom Dubrovnik kao i jesu li postojećesubvencije za Čistoću dovoljne za novi način poslovanja koji ćeOpćina morati primijeniti.”Od zadnje sjednice Općinskog vijeća imao sam intenzivne sas-tanke s ministrom Ćorićem. Postoji nacrt Prijedloga tzv. Zakon ovodama koji kaže da će se Hrvatska podijeliti na 38 uslužnih po-dručja i da se oko 190 tvrtki smanji na njih 38. Zakon još nije ujavnoj raspravi, ali mi smo počeli lobirati da zadržimo ovo što ima-mo. Otkad smo se odvojili od Vodovoda Dubrovnik pokrili smosva konavoska sela vodovodnom infrastrukture, uložili smo 100milijuna kuna kapitala. Da nismo bili odvojeni ne bi to napravili,Dubrovnik nije pokrio ni svoja sela jer je to tehnički izuzetno teško,a kako bi onda naša”, rekao je načelnik Lasić.”Tendencija tog Zakona je navodno racionalizacija poslovanja, alina nekim marginama može se i nešto drugo promisliti, ali nećemoo tome sada”, rekao je Lasić.Dodao je kako jamstava ima, te kako je to jedna od stvari koja ćese morati urediti Zakonom.”Što se tiče Čistoće svi kasne i vidjet ćemo kako će se i drugiprilagoditi. Nadamo se da ćemo potrebna sredstva dobiti prekoFonda za zaštitu okoliša”, rekao je načelnik.

15GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

AGROTURIZAMKONAVLE -HUMANITARNA AKCIJA„Nek nam jesvijem Božić“U sklopu manifestacije11. Mirisi Božića uKonavlima 27.prosincaje održana humanitarnaakcija „Nek nam je svijem Božić“ dar konavoskih agroturizama i vinara potre-bitima. U pučku kuhinju u Dubrovniku predstavnici Agroturizma Konavle odnjelisu preko 100 obroka zelene menestre, tradicionalnog jela koji je u ovo božićnovrijeme nezaobilazan na konavoskim trpezama. Svjesni da među nama imaonih koji sebi ne mogu priuštiti ovaj zimski specijalitet članovi Udruge Agro-turizam Konavle skuhali su je i podjelili s potrebitima.

BOŽIĆ U KONAVLIMAPelješki most u čilipskim jaslicamaKao i ranijih godina, u Čilipima su u prigodi Božića,napravljene velike jaslice na više od 20 metara četvornih.Ovogodišnja tema je Pelješki most, dugo očekivana in-vesticija s kojom bi naš, dubrovački kraj, trajno bio pov-ezan s ostalim dijelom naše države. Na kraju ovog mo-sta u našim jaslicama je špilja s novorođenim Isusom, apreko istog k njemu dolaze tri kralja. Crkva Svetog Ni-kole otvorena je cijeli dan do 20 sati navečer.

SREDSTVIMA EU FONDOVARekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića i jaslica na GrudiOpćini Konavle odobrena su EU sredstva za projekt rekonstrukcije i dogradnjeDječjeg vrtića i jaslica na Grudi. Ukupna vrijednost projekta je 8.239.882,76 kuna,a intenzitet potpore 80 posto ukupne investicije, odnosno 6.213.042,21 kuna be-spovratnih sredstava EU. Projekt će se financirati iz Programa ruralnog razvijaRH, odnosno aktivnosti 7.4.1. -Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenjelokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme ikulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu. Dogradnjom će vrtić na Grudi dobi-ti šest prostorija za boravak djece, a grupe će se formirati sukladno uvjetimaDržavnog pedagoškog standarda. Osim toga, dogradnja vrtića predviđa više-namjenski prostor za razne oblike tjelesne i zdravstvene kulture i drugih aktivnos-ti. Izgradnja prvog infrastrukturnog objekta ovakve vrste, financiranog sredstvimaEU, predstavlja značajan doprinos kvaliteti života na prostoru Konavala.

NAČELNIK LASIĆ S DELEGACIJOM GRADA BELIŠĆAO suradnji u ruralnom turizmu

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa suradnicimaprimio je 30.prosinca zamjenika gradonačelnika Gra-da Belišće Domagoja Varžića te voditeljicu ureda Tur-ističke zajednice grada Belišća Janju Čeliković. Na sas-tanku se razgovaralo o daljnjem unaprjeđenju rural-nog turizma kao jedinog samoodrživog oblika turiz-ma, te o mogućnostima suradnje između Konavala iBelišća. Načelnik Lasić ovom je prilikom istaknuo kakou pogledu mogućnosti suradnje između Konavala i Be-lišća postoji veliki potencijal te kako se nada u skorojbudućnosti ostvariti konkretne korake u tom smjeru.

U CAVTATUDoček Nove godineU sklopu programa Adventa u Cavtatu u šatoru na Trgudr. Franja Tuđmana upriličen je doček Nove godine.Prepun adventski šator još jednom se pokazao kaopun pogodak, a ove godine sve okupljene zabavljalaje riječka ekipa Tight Chaos, odnosno DJ Danny Black,DJ Adam p, MC Frankye Zee i Avy Fay na violini.

MOTO MRAZOVI I LIMENAGLAZBA CAVTATBožićni duh uprostorijama OpćineUoči Božića Općinu Konav-le ove godine pohodili suMoto Mrazovi kao i Limenaglazba Cavtat.Već tradicionalno Moto

CAVTATBožić u BukovcaU nedjelju, 23. prosinca u Kući Bukovac u Cavtatu održao se program za djecu“Božić u Bukovca”. Polaznici božićnih glazbenih radionica u Kući Bukovac podvodstvom Josipe Vragolov zaželjeli su posjetiteljima sretne blagdane uz Cavtajskukolendu, oživljenu nakon 50 godina. Izveli su i tradicionalnu božićnu pjesmu U sevrijeme godišta uz pratnju keramičkih zviždaljki u obliku ptičice, kao što je to nekadbio običaj u Cavtatu. Plesni studio Lazareti, s voditeljicom Petrom Japunčić, svoju jebožićnu čestitku izveo pokretima modernog baleta i jazz dancea kroz “Ples anđe-la”. Posjetitelji su potom, uz malog pripovjedača Karla Ćuma, mogli pogledati kratkianimirani film o djetinjstvu Vlaha Bukovca, nastao na likovnim radionicama u KućiBukovac koje se kontinuirano održavaju pod vodstvom Petre Kralj Fox.

Mrazovi iz Moto Klub DVIJE ROTE darivaju najmlađeu konavoskim vrtićima, a ovaj put su posjetili i OpćinuKonavle, te načelniku Božu Lasiću donijeli prigodni dar.Uz pjesmu i veselje Moto mrazovi su ispraćeni na dal-jnji put svoje pohvalne Božićne akcije kojom su jošjednom potvrdili svoje veliko humanitarno srce!Božićno vrijeme u prostorijama Općine ”začinila” je iLimena glazba Cavtat odsviravši nam par veselih pri-godnih brojeva!

16 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

ZA PROJEKT “ADVENTSKI KALENDAR” NA STRADUNU

Dodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceDodijeljene zahvalniceZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, uz asistencijuMeda sa Straduna, podijelila je u Luži zahvalnice GradaDubrovnika sudionicima projekta „Adventski kalendar naStradunu“, koji su ovog Došašća ukrasili izloge najljepšeulice na svijetu. „Hvala od srca što ste nam pomogli danam Stradun i izlozi u Gradu budu ovako lijepi. Zahval-jujem se i mentorima iz vrtića i škola, našim glavnim koor-

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

Završen značajan dio radova u VukovarskojZavršen značajan dio radova u VukovarskojZavršen značajan dio radova u VukovarskojZavršen značajan dio radova u VukovarskojZavršen značajan dio radova u VukovarskojNakon dva i pol mjeseca završene su prvai druga podfaza radova izgradnje II. fazeoborinske odvodnje Vukovarske ulice isanacije dijela sustava javne vodoopskrbei odvodnje otpadnih voda, a odvijanjeprometa od subote vraćeno je u redovanrežim.U sklopu ove važne investicije u komu-nalnu infrastrukturu, osim izgradnje sus-tava oborinske odvodnje, a u suradnji sVodovodom izvršena je i izmjena pos-tojeće odvodnje otpadnih voda, saniran

je dio vodoopskrbne mreže te jeizrađen i spoj na oborinsku odvod-nju Šipčinske ulice, što je dijelomtakođer utjecalo na dinamiku iz-vođenja radova. Radovi na izgrad-nji II. faze oborinske odvodnje Vuk-ovarske ulice i na sanaciji dijelasustava javne vodoopskrbe iodvodnje otpadnih voda u svojojposljednjoj fazi; od Mercantea dobenzinske postaje INA-e, nastavitće se izvoditi 7. siječnja s rokomzavršetka do 3. veljače. No, o tomeće javnost biti pravodobno

informirana.a izgled jedne od centralnih gradskihprometnica upotpunit će i uređenje nogostupa, štoće se također izvesti. „Doista razumijem negodovan-je građana zbog radova koji su se oduljili, međutimtreba istaknuti da na ovoj dionici godinama nije biloradova, a uz nužnost izgradnje sustava oborinskeodvodnje investicija je bila prijeko potrebna i zbogdotrajalosti postojeće infrastrukture koja nijeodržavana, a koju smo sanirali, odnosno zamijenili“,rekao je gradonačelnik Mato Franković.Podsjetimo, realizacijom ovog projekta riješit će seveliki problem ovog dijela grada s poplavljivanjimajavnih i prometnih površina uslijed izraženih oborina,a s tim u vezi i zastojima u prometu, oštećenjimaprometnica i objekata te povremenim izlijevanjimaotpadnih voda kod prekoračenja protočnosti.

UDRUGA SIGURNOST U PROMETU

Priznanje načelniku Silviju Nardelliju i OpćiniPriznanje načelniku Silviju Nardelliju i OpćiniPriznanje načelniku Silviju Nardelliju i OpćiniPriznanje načelniku Silviju Nardelliju i OpćiniPriznanje načelniku Silviju Nardelliju i OpćiniŽupa dubrovačkaŽupa dubrovačkaŽupa dubrovačkaŽupa dubrovačkaŽupa dubrovačkaUdruga Sigurnost u prometu načelniku Silviju Nardelliju i Općini Župa dubrovač-ka je dodijelila priznanje “Boris Šprem” koje se dodjeljuje zaslužnim pravnim oso-bama i pojedincima za postignuća u području sigurnosti cestovnog prometa, pose-bice u smanjenju opsega i posljedica stradavanja. Priznanje je nazvano po ute-meljitelju i prvome predsjedniku Udruge Sigurnost u prometu pokojnom Pred-sjedniku Sabora RH, Borisu Špremu, a temeljeno je na Statutu Udruge.Načelnik Nardelli i Općina Župa dubrovačka dobili su priznanje za doprinos pov-ećanju sigurnosti cestovnog prometa realizacijom niza infrastrukturnih projekata izahvata te za davanje potpore, sudjelovanje i domaćinstvo Općine Župa dubrovač-ka u projektu Udruge Sigurnost u prometu “ Vratimo djecu na igrališta”Nagradu je u ime Udruge uručio Denis Pavela. Zahvalivši na nagradi načelnikNardelli je rekao kako Općina nastavlja s aktivnostima vezanim za povećanje sig-urnosti sudionika u prometu kroz Župu, te kao prioritetnu aktivnost istaknuo izgrad-nju (postavljanje) pješačkih prijelaza s kompletnom svjetlosnom, te vertikalnom ihorizontalnom signalizacijom na sedam lokacija na Državnoj cesti D8 i to; Čibača- Mišići, Mlini - Popolica, Mlini - Trgovište, Zavrelje - Astarea, Soline - stanica, Plat- ulaz i Plat - okretište, a jedan na Državnoj cesti D223 - Dubac. Hrvatske ceste suzapočele izradu projektne dokumentacije, a sve radove bi na onim lokacijama na kojima za to budu postojali uvjeti, trebalo izvestinajkasnije do početka turističke sezone 2019. godine.

dinatoricama Luciji Perojević i RajniInić koje su zaslužne za realizaciji pro-jekta te savjetnicama za dekoracije izstudija Lacroma koje su dale ideju zaovaj projekt. Svi su izlozi predivni inadam se da ćemo ih sljedeće god-ine imati još više ukrašenih.“, rekla jezamjenica Tepšić u svom obraćanjuokupljenima i poželjela sretneblagdane svima. Nakon dodjelezasluženih zahvalnica, sudionici su seuz druženje potratali priklama, kolači-ma i sokovima. Događaj su sponzor-irali Fotostar, Dolce Vita i Pemo. Učen-ice i učenici iz osnovnih škola Lapad,Mokošica, Ivana Gundulića, MarinaDržića, Marina Getaldića i AntunaMasle te mališani iz dječjih vrtića „Iz-viđač“, „Pile“ i “Pile 2” uz pomoć svojihvoditelja ukrasili su izloge na Stradunui obukli im svečano blagdansko ruho,a Dubrovčani i njihovi gosti svakod-nevno se dive njihovim maštovitim de-koracijama. Svoje uratke izložili su iučenice i učenici Umjetničke školeLuke Sorkočevića kao i polaznici lik-ovne radionice Doma Marina Držića.Zahvalnice su dodijeljene sudionici-ma:1. Ljekarna ‘’Kod zvonika’’ - Umjetnič-

ka škola Luke Sorkočevića - mentori-ca Ivana Selmani2. Bistro “Apetit” - OŠ Montovjerna -mentorica Ana Stabile3. ‘’Algebra’’ - OŠ Ivana Gundulića -mentor Tonko Smokvina4. Izlog pisarnice na Gundulićevoj pol-jani - OŠ M. Držića - mentorice Tama-ra Baničević i Karmen Sandri-Stanišić5. Borza grupa - OŠ M. Držića - men-torica Petrunjela Vuković6. Bistro “Orlando” - OŠ Mokošica -mentorica Aida Hebib Raguž7. ‘’Algebra’’ - polaznici radioniceDoma Marina Držića - mentorica Jas-mina Runje8. Ljekarna Domus Christi - OŠ Antu-na Masle Orašac - mentorica SonjaMustahinić9. “Algebra” - Vrtić Izviđač - mentori-ca Evgenija Matović10. “Kraš” - Vrtić Pile - mentorica InesPuljizević11. Bistro “Cele” - Vrtić Pile 2 - men-torica Kristina Rabušić12. OTP banka - OŠ Marin Getaldić -mentorica Snježana Viteškić13. Slastičarnica ‘’Gossip’’ - OŠ MarinGetaldić - mentorice Antonija Mu-hoberac Kesovija, Lidija Žitnik.

17GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

18 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

PROGRAMKINEMATOGRAFA

DUBROVNIKOD 4. DO 9.1.

ZAKLADA CABOGA STIFTUNG, DLJI I BAŠTINA D.O.O.

Koncertom Dubrovačkog komornogKoncertom Dubrovačkog komornogKoncertom Dubrovačkog komornogKoncertom Dubrovačkog komornogKoncertom Dubrovačkog komornogzbora zaključen „Božić u Kabogi“zbora zaključen „Božić u Kabogi“zbora zaključen „Božić u Kabogi“zbora zaključen „Božić u Kabogi“zbora zaključen „Božić u Kabogi“

Adventskim koncertom Du-brovačkog komornog zborapod ravnanjem maestra FranaKrasovca 23. prosinca je usaloči ljetnikovca Bunić Kabogazaključen tradicionalni programobilježavanja Božića u Kabogi.Dubrovački komorni zbor je iz-veo prigodan program sastavl-jen od poznatih božićnih sklad-bi za zborske sastave Kodály-ja, Militella, Witta, Góreckog,kao i Ave Mariju dubrovačkogglazbenika Marija Miladina teniz popularnih djela iz preb-ogate glazbene baštine hr-vatskih božićnih pjesama,poput Radujte se narodi, Opastiri, Kyrie eleison i U sej vr-ijeme godišta, u obradi FranaKrasovca. Osnovan početkom1994. i sastavljen od tridesetakpjevača amatera, zbor je dan-as, zahvaljujući visokim, goto-vo profesionalnim kriterijimakoje je od osnutka postavio um-jetnički ravnatelj i dirigent zbo-ra maestro Frano Krasovac,jedan od ponajboljih hrvatskihpjevačkih zborova i ponos du-

brovačke glazbene i kulturnescene.Osim adventskog koncerta Du-brovačkog komornog zbora, usklopu tradicionalnog božićnogprograma u ljetnikovcu BunićKaboga, kroz mjesec prosinacje održana i umjetnička radioni-ca za djecu na kojoj su uzvoditeljice Ivanu Dražić Selmani,Dubravku Lošić i Kristinu Skvrceizrađeni ukrasi za „Bor želja“,zatim završna večer radionicekolende i božićne pjesme kojusu vodile Sanja Dražić i PaolaDražić Zekić u organizaciji Mati-ce hrvatske ogranak Dubrovniki zaklade Caboga Stiftung teglazbeni program naziva „Božiću gospara u saloči“ u izvedbiDječjeg zbora Dubrovnik uz po-laznike renesansane radioniceDoma Marina Držića, Komornitrio Domine te Nenu Ćorak. Pro-grami u Kabogi realiziraju se usuradnji zaklade Caboga Stif-tung, Dubrovačkih ljetnih igara iBaštine d.o.o., a novi programipubliku očekuju već u siječnju.

Karla Labaš

U KMD-U NA SCENI BURSA

Priče mudrostiPriče mudrostiPriče mudrostiPriče mudrostiPriče mudrosti“Priče mudrosti” u izvedi Dram-skog studija mladih Hvar odi-grat će se u KMD-u na SceniBursa u sklopu Dubrovačkogzimskog festivala. Datumi ig-ranja su 5. siječnja u 17 h te 6.siječnja u 12 h. Cijena og-raničenog broja promotivnihulaznica je 20 kn. BlagajnaKMD-a započinje s radom odčetvrtka, 3. siječnja, a dotad surezervacije moguće na e-mail:press@kmd.hrBajke, basne i priče jedne su odnajstarijih oblika usmenog nar-odnog stvaralaštva koje i dan-as uveseljavaju najmlađu pub-liku tvrdeći da je svaka preo-brazba moguća, a pritomprenoseći važne poruke. One

nas uče o sretnim završecima,beskonačnim ljubavima ivječnim životima dajući svakomslušaču, djetetu i/ili odrasloj os-obi, značenje sukladno odre-đenom životnom trenutku. Nad-naravno ili stvarno, podsjećajunas na moralne vrednote i vrlineprijeko potrebne da bismo sva-kodnevni život mogli začarati,magijski proživjeti i intuitivnospoznati.Kao i u bajkama i pričama, dra-maturške slike „Priča mudrosti“u režiji Jure Radnića upečatljivesu, ali oslikane s nekoliko jed-nostavnih poteza ostavljajućiprostor mašti gledatelja kojemuje prepuštanje dovoljno da odeizvan granica simboličnih slika.Igraju: Martina Carić, KatarinaKarević, Jelena Mićić, RozarijaLasić i Nađa Salom

4. siječnjaKINO SLOBODA

14.30 SNJEŽNA KRALJICA:ZEMLJA ZRCALA 3D - animira-ni film sinkr. na hrvatski. Režija:Robert Lence, Aleksey Tsitsilin/ Gl: Nina Kraljić, Alen Šalinović,Jasna Bilušić16.00 AQUAMAN / 3D - akcijs-ki, avantura, SF. Režija: JamesWan / Ul: Jason Momoa, Am-ber Heard, Nicole Kidman18.30 KOJA JE OVO DRŽAVA -komedija. Režija: Vinko Brešan/ Ul: Krešimir Mikić, NikšaButijer, Lazar Ristovski, DanielOlbrychski, Iva Mihalić, DraženKühn.20.30 LEPTIR - biografija, dra-ma. Režija: Michael Noer / Gl:Charlie Hunnam, Rami Malek,Tommy Flanagan

DVORANA VISIA

18.00 GLAZBENA LJUBAV -komedija. Režija: Jesse Peretz/ Gl: Chris O’Dowd, Rose Byrne,Ethan Hawke, Phil Davis20.00 OBITELJSKE VEZE -kriminalistička drama. Režija: Hi-rokazu Kore-eda/ Gl: Kirin Kiki,Lily Franky, Sôsuke Ikematsu.***Cannes Film Festival 2018.- dobitnik Zlatne palme, Velikanagrada žirija; Munich Film Fes-tival 2018. - nagrada ARRI/OS-RAM ; Toronto International FilmFestival 2018.

5.siječnjaKINO SLOBODA

15.00 SNJEŽNA KRALJICA:ZEMLJA ZRCALA 3D - animira-ni film sinkr. na hrvatski16.30 POVRATAK MARY POP-PINS - obiteljski, mjuzikl. Režija:Travis Knight / Ul: Emily Blunt,Lin-Manuel Miranda, Ben Wh-ishaw, Emily Mortimer, JulieWalters, Colin Firth, MerylStreep19.00 KOJA JE OVO DRŽAVA -komedija21.00 LEPTIR - biografija, dra-ma

DVORANA VISIA

17.00 GLAZBENA LJUBAV -komedija18.45 OBITELJSKE VEZE -kriminalistička drama21.00 GRACE JONES - doku-mentarni/glazbeni. Režija:Sophie Fiennes. ***Washing-ton DC Filmfest 2018 - nagradapublike za najbolji dokumenta-rac

6.siječnjaKINO SLOBODA

15.00 SNJEŽNA KRALJICA:ZEMLJA ZRCALA 3D - animira-ni film sinkr. na hrvatski16.30 POVRATAK MARY POP-PINS - obiteljski, mjuzikl19.00 KOJA JE OVO DRŽAVA -komedija21.00 LEPTIR - biografija, dra-ma

DVORANA VISIA

17.00 GLAZBENA LJUBAV -komedija18.45 OBITELJSKE VEZE -kriminalistička drama21.00 GRACE JONES - doku-mentarni/glazbeni

7. siječnja - 9.siječnjaKINO SLOBODA

15.00 SNJEŽNA KRALJICA:ZEMLJA ZRCALA 3D - animira-ni film sinkr. na hrvatski16.30 POVRATAK MARY POP-PINS - obiteljski, mjuzikl19.00 KOJA JE OVO DRŽAVA -komedija21.00 LEPTIR - biografija, dra-ma

DVORANA VISIA

18.30 OBITELJSKE VEZE -kriminalistička drama20.30 GRACE JONES - doku-mentarni/glazbeni

19GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

IZLOŽBA IZ FUNDUSA KULTURNO-POVIJESNOG MUZEJA

Komode kroz stoljećaKomode kroz stoljećaKomode kroz stoljećaKomode kroz stoljećaKomode kroz stoljećaIzložba „Komode kroz stoljeća: namještajiz zbirke Kulturno-povijesnog muzeja uDubrovniku“ autorice ravnateljice PaviceVilać otvorena je u petak, 28. prosinca uKneževu dvoru. Izložba predočava 25 ko-moda iz fundusa Kulturno-povijesnogmuzeja i nekoliko primjeraka iz vanjskihzbirki, pokazujući tipološko-morfološki i

DRUŠTVO DUBROVAČKIH PISACA I DUBROVAČKE KNJIŽNICE

Miho Katičić predstavio zbirkuMiho Katičić predstavio zbirkuMiho Katičić predstavio zbirkuMiho Katičić predstavio zbirkuMiho Katičić predstavio zbirkupjesama ‘’Mir u duši’’pjesama ‘’Mir u duši’’pjesama ‘’Mir u duši’’pjesama ‘’Mir u duši’’pjesama ‘’Mir u duši’’

HRVATSKO RUSKO DRUŠTVO DUBROVNIK

Koncertna turneja u Zagrebu, Osijeku i ČakovcuKoncertna turneja u Zagrebu, Osijeku i ČakovcuKoncertna turneja u Zagrebu, Osijeku i ČakovcuKoncertna turneja u Zagrebu, Osijeku i ČakovcuKoncertna turneja u Zagrebu, Osijeku i ČakovcuHrvatsko-Rusko Društvo „Umjetnostbez granica“ iz Dubrovnika, gostov-alo je u prosincu u Zagrebu, Osijekui Čakovcu u sklopu projekta „Du-brovačke glazbene putešestvije“,gdje su priredili koncerte “ Puškin uglazbi i stilu“. U prosinačkom pred-blagdanskom ozračju Zagreba svojemjesto pronašli su i dubrovačkiglazbenici i svoj prvi koncert priredilisu 16. 12. pred brojnom publikom uatriju Muzeja Mimara u Zagrebu.Nastupili su Natalia Demyanova -sopran iz Moskve, Vera Obukhova -Velić - mezosopran, Helena Tomašk-ović - klavir, Adrian Ivičević - violončelo, Ivan Kušelj - trublja i Pero Škobelj - gitara, dok seOsijeku glazbenicima pridružila i sopranistica Veronika Hardy, a koncert je izveden ukoncertnoj dvorani Umjetničke akademije u sklopu festivala Glazbos, gdje su se du-brovačkim umjetnicima pridružili i studenti odsjeka za glumu i lutkarstvo, te vjerno prenijelistihove Puškina i scene iz njegovih djela. U Čakovcu su umjetnici nastupili u galerijiScheir, gdje je većinom ruska publika sjajno prihvatila romanse napisane na stihovevelikog ruskog pjesnika.Na programu su bila djela: P.I.Čajkovskog, M. Glinke, M. Rimski Korsakova, S.Prokofjeva,G.Sviridova. Repertoar, kvaliteta izvedbi i izvrsna akustika dvorane, ostavili su impresi-

Društvo dubrovačkih pisaca i Dubrovačke knjižnice upriličile su predstav-ljanje zbirke pjesama Miha Katičića ‘’Mir u duši’’ u četvrtak, 27. prosinca,u Čitaonici Narodne knjižnice Grad. Knjigu su uz autora predstavili HrvojeSebastijan i Boris Njavro. Paola Dražić Zekić je na gitari otpjevala autorskupjesmu ‘’Šetnja Stradunom’’. Za izgled naslovnice zaslužna je Ivana Jo-vanović Trostmann sa svojom slikom ‘’Prema moru’’. Katičićeva zbirkasadrži 44 pjesme, među kojima se posebno ističu pjesme koje je autoruputio djeci, od savjetničkih do dobronamjernih. Boris Njavro je istaknuokako se u njoj nalazi ‘’puno lijepih stvari, lijepih stihova, lijepih emocija’’ ikako je ova ‘’mala knjižica’’ na ‘’lijep način i kraj ove godine za Društvodubrovačkih pisaca’’. “Ova nenadana zbirka i Miho kojem se nismo nadali,nakon svih tih godina, učinio je ugodu za blagdane sa svojim pjesmama.Miho s ovom knjigom ne želi biti pjesnik, on je samo čovjek koji dotičestihove i želi mir u duši”, rekao je Njavro.Katičić je nadodao kako je zbirka nastajala dugo i da je objavljena nanagovor njemu dragih ljudi koji su ga uvjerili kako ‘’treba dijeliti emocije itreba dijeliti dobro da se ono širi i obnavlja’’. Predstavljanje svoje zbirkepjesama ‘’Mir u duši’’ Katičić je zaključio riječima jednog velikog i njemudragog pjesnika: ‘’Dokle pjevam dotle i postojim, prijatelji bivši, prijateljibudući pamtite me po pjesmama mojim.’’Po završetku predstavljanja prisutnima je besplatno podijeljen primjerakKatičićeve knjige.

van doživljaj na brojnu publiku. Na svimnavedenim koncertima, zvijezda večeri bilaje mlada ruska sopranistica Natalia Demy-anova iz Moskve, koja je još jednom poka-zala svu raskoš svog glasa. Ona je većnekoliko puta uspješno nastupila i pred du-brovačkom publikom. Posebnost ovih kon-cerata bile su najave svakog glazbenog dje-la, te kratke priče i anegdote koje su pratileživot A.S.Puškina i njegovo stvaralaštvo.Ovo je do sada drugo gostovanje glazbe-nih umjetnika iz Dubrovnika u Zagrebu,Osijeku i Čakovcu, ostvareno uz potporuGrada Dubrovnika i bili su u svim gradovi-ma dobro primljeni i ugošćeni. Još je usvježem sjećanju divan i uspješan glazbe-ni koncert ovog društva iz Dubrovnika udupke punom dubrovačkom kazalištu Ma-rina Držića, ove jeseni 2018. godine u sk-lopu Tjedna Ruske kulture u Dubrovniku. Iovogodišnje uspješno gostovanje u Zagre-bu, Osijeku i Čakovcu pokazuje da umjet-nost nema granica te da povezuje gradove,regije i države. Projekt je realiziran uz surad-nju sa muzejom Mimara, Međimurskomžupanijom, festivalom Glazbos te uz pot-poru grada Dubrovnika. Nikša Violić

stilsko umjetnički razvoj ovog i danas ‘’ak-tivnog’’ i modernog tipa namještaja. Nastalesu u razdoblju od 17. do kraja 19. stoljeća, abrojčano su najzastupljeniji primjerci iz 18.stoljeća, koje je ostvarilo najveći uzlet u de-korativnom, konstrukcijskom i funkcionalnomrazvoju komode i od nje stvorilo najreprezen-tativniji namještaj stoljeća. Komode suizložene u kronološkom slijedu od svojihpočetaka u ranom baroku do razdoblja his-toricizma. Pojavljuju se kao pojedinačna dje-la primijenjene umjetnosti te kompleksni i

zahtjevni proizvodi umjetničkog obrta,pokazujući raznovrsne ukrasne tehnike nadrvu kao i oblikovna rješenja. Upoznaju nassa stolarskim znanjima, ali i umjetničkimvještinama ondašnjih ebanista, koji su u na-jvećem broju slučajeva bili anonimni iz-vođači, a rjeđe autori koji su potpisivalesvoje radove. Izložbom se ujedno predstav-lja javnosti dragocjena cjelina u okviruzbirke namještaja Kulturno-povijesnogmuzeja, većim dijelom nedostupna javnosti,a ostat će otvorena do 31. ožujka.

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Brzojav sućuti obitelji Tonka LonzeBrzojav sućuti obitelji Tonka LonzeBrzojav sućuti obitelji Tonka LonzeBrzojav sućuti obitelji Tonka LonzeBrzojav sućuti obitelji Tonka LonzePovodom odlaska Tonka Lonze, velikana hrvatskog glumišta kojije obilježio Dubrovačke ljetne igre, gradonačelnik Grada Dubrovni-ka Mato Franković uputio je 24.prosinca brzojav njegovoj obitelji:„Poštovani,primio sam žalosnu vijest o smrti Vašeg supruga i oca, gospara

Tonka. Tuga koju sad osjećate je golema i nikakve riječi je ne moguumanjiti. Tonko Lonza bio je jedan od najboljih hrvatskih glumaca izaštitni znak naših Dubrovačkih ljetnih igara. Ostavio je neizbrisiv tragu hrvatskom glumištu, a označio je kazalište i pedagoškim radom nazagrebačkoj Akademiji. Teatar je bio i ostao njegova ljubav, pamtitćemo ga i po filmskim ulogama. Njegov umjetnički doprinos i njego-va djela živjet će i nakon njega. Primite moje duboke izraze sućuti.Gradonačelnik Mato Franković“

20 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

NA SVEUČILIŠTU U DUBROVNIKU DODIJELJENA PRIZNANJA

Za izvrsnost zaposlenicima i Rektorove nagrade najboljimZa izvrsnost zaposlenicima i Rektorove nagrade najboljimZa izvrsnost zaposlenicima i Rektorove nagrade najboljimZa izvrsnost zaposlenicima i Rektorove nagrade najboljimZa izvrsnost zaposlenicima i Rektorove nagrade najboljimstudentskim znanstvenim i stručnim ostvarenjimastudentskim znanstvenim i stručnim ostvarenjimastudentskim znanstvenim i stručnim ostvarenjimastudentskim znanstvenim i stručnim ostvarenjimastudentskim znanstvenim i stručnim ostvarenjimaNa tradicionalnom skupu zaposlenikaSveučilišta u Dubrovniku održanom 21.prosinca 2018. rektor prof. dr. sc. NikšaBurum dodijelio je priznanja za izvrsnostzaposlenicima za rezultate pokazane uradu tijekom akademske 2017./2018. go-dine.Za izvrsnost u nastavnom radu sa studen-tima priznanje su dobili: dr. sc. Iris Lončar,docentica na Odjelu za ekonomiju iposlovnu ekonomiju, dr. sc. Tatjana Dobro-slavić, docentica na Odjelu za akvakultu-ru, dr. sc. Krunoslav Žubrinić, docent naOdjelu za elektrotehniku i računarstvo iJoško Bogdanović, mag. art., asistent naOdjelu za umjetnost i restauraciju.

Za izvrsnost u znanstveno-istraživačkom radu priznan-ja su dobili:- za autorstvo znanstvenihradova objavljenih u WoSčasopisima: doc. dr. sc.Žarko Koboević za po-dručje tehničkih znanosti,doc. dr. sc. MarijanaPećarević za područjebiotehničkih znanosti, izv. prof. dr. sc.Nebojša Stojčić za područje društvenihznanosti, prof. dr. sc. Branko Glamuzinaza područje prirodnih znanosti,- za osvojene nagrade za znanstveno-istraživački rad: Stjepan Srhoj, mag. oec.,

asistent na Odjelu za ekonomiju i poslovnuekonomiju,- za voditeljstvo znanstveno-istraživačkihprojekata: dr. sc. Ivana Palunko, docenti-ca na Odjelu za elektrotehniku i računarst-vo.Za uspješnu suradnju s institucijama i gos-podarstvom nagrađena je doc. dr. sc. MaraMarić, predstojnica Zavoda za mediteran-ske kulture.Za izvrsnost u administrativnim poslovimapriznanje je dobila Olga Šundrica, ing, tajni-ca Rektora.Ovom su prigodom dodijeljene i Rektor-ove nagrade za najbolja studentska znan-stvena, stručna i umjetnička ostvarenja uakademskoj 2017./2018. godini. AntoniaMerčep dobitnica je Rektorove nagrade zanajbolje studentsko znanstveno ostvaren-je na Odjelu za akvakulturu, dok je BrunaPapić dobitnica Rektorove nagrade za na-jbolje studentsko stručno ostvarenje naOdjelu za komunikologiju.

STON

Povijest na zrnu soli Povijest na zrnu soli Povijest na zrnu soli Povijest na zrnu soli Povijest na zrnu soli - zalog za budućnost- zalog za budućnost- zalog za budućnost- zalog za budućnost- zalog za budućnostProjekt Povijest na zrnu soli je prvi i jedini projekt iz grupe B - ProvedbaIntegriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine, kojije završio sve ugovorene aktivnosti bez obzira na izvore financiranja

U tvrđavi Kaštio u Stonu 18. prosinca jeodržana završna prezentacija i svečanostprojekta Povijest na zrnu soli koji je trajaoskoro dvije godine. Nositelj projekta Pov-ijest na zrnu soli je Općina Ston, a kao part-neri sudjelovali su Turistička zajednicaOpćine Ston, Društvo prijatelja dubrovačkestarine, Regionalna razvojna agencija DU-

NEA, Župa sv. Vlaha – Ston i privatnipoduzetnik Natura Dalmatia.Okupljene u tvrđavi Kaštio uvodno jepozdravio načelnik Općine Ston VedranAntunica i zahvalio svim partnerima u pro-jektu, naglašavajući važnost projekta ‘Pov-ijest na zrnu soli’ za budući razvoj Stona,jer osim što su se pojedini prostori obnovili,

važni su i programi koji su se os-mislili te će u budućnosti odvijatina području Stona.Pročelnica Općine Ston Valenti-na Vitković, ujedno i koordinator-ica projekta održala je prezent-aciju sa završnim rezultatima kojipokazuju opseg i vrijednost sa-mog projekta u kojem je mnogotoga u Stonu obnovljeno iopremljeno poput tvrđave VelikiKaštio, tvrđave Koruna, južnogzida Stonskih zidina, uređen jepark Komarda, obnovljen i proš-iren lapidarij u kojem su izrađenereplike tri pluteja, izrađena jemarketinška strategija Stona, sn-imljena dva turistička filma, pro-movirana destinacija u mnogim

časopisima i na turističkim sajmovima,napravljene višejezične brošure, nabavl-jene montažne pozornice, štandovi, bro-jač posjetitelja, totemi, led ekrani, audiovodiči i projektori, nabava opreme za des-tileriju, opremanje kuhinje i radione, opre-ma za izlaganje etnografske zbirke, post-avljeni smjerokazi i velike informativneploče za Pelješac vinsko carstvo i jošmnogo toga.Posebno je istaknula i snažnu turističkupromociju kroz ovaj projekt a posebnonastup na sajmu ITB u Berlinu kao i revital-izaciju i označavanje Napoleonovog putate osmišljavanje i postavljanje predstavaNeispričani Ston i Cum grano Salis kojećemo imati prilike vidjeti sljedeće sezone.Projekt Povijest na zrnu soli je prvi i jediniprojekt iz grupe B - Provedba Integriranihrazvojnih programa temeljenih na obnovikulturne baštine, koji je završio sve ugo-vorene aktivnosti bez obzira na izvore fi-nanciranja. Ukupna vrijednost projekta je61.65 milijuna kuna, ukupni prihvatljivitroškovi 56.62 milijuna kuna, od čega su85 % bespovratna sredstva u iznosu odgotovo 48 milijuna kuna. Sufinanciran je uokviru Operativnog programa Konkurent-nost i kohezija, iz Europskog fonda za re-gionalni razvoj. Kroz projekt je realiziranarekonstrukcija, uređenje i opremanje poje-dinih povijesnih lokaliteta u Stonu te njiho-va turistička valorizacija.

37GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

KONAVLE

Završena izgradnja spomenika konavoskomZavršena izgradnja spomenika konavoskomZavršena izgradnja spomenika konavoskomZavršena izgradnja spomenika konavoskomZavršena izgradnja spomenika konavoskomtežačkom životutežačkom životutežačkom životutežačkom životutežačkom životuZavršena je izgradnja odnosno premještanje tradicionalne poljoprivredne kućericena Zakrajnici, uz angažman članova udruge Dragodid, Suhozidne baštine Konav-ala i drugih volontera, a koju je financirala Općina Konavle.Riječ je o kućerici koja se u svom izvornom obliku presložila s područja građ-evinskih zahvata u Zračnoj luci Dubrovnik, a sačuvana je u suradnji Općine Konavle,Zračne luke Dubrovnik i članova Suhozidne baštine Konavala te gosp. Mata No-

vaka, vlasnika lokacije.Gradnja je započela u lipnju prošle godine u sklopuljetnog festivala MOBA 2018, a nastavak je uslijediou tri uzastopne naredne akcije. Pretpostavlja se daje posljednja kućerica u Konavlima izgrađena kra-jem 19. stoljeća, prilikom velike ekspanzije terasir-anja i sadnje vinograda duž cijele Dalmacije, nakonpojave filoksere u Italiji i Francuskoj. Stoga je ovaakcija posebno značajna za Općinu Konavle i svesudionike koji su pridonijeli izgradnji kućerice, ali ipromociji suhozidne baštine Konavala.Inače, ovo je jedna od većih radionica održanih na-kon UNESCO-vog proglašenja tehnike suhozidnegradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. Orga-nizatore gradnje čeka još puno posla na populariza-ciji i osvještavanju o povijesnoj i krajobraznoj vrijed-nosti suhozidnih struktura u čovjekovom životnomprostoru.S obzirom na svoj značaj u prošlosti i lokaciju na kojuje premještena, može se reći da kućerica predstavljasimbol i spomenik konavoskog težačkog života.

38 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

NA HUMANITARNOM KONCERTU U SVETOG MIHAJLA

Dubrovačke klape zapjevale božićne pjesmeDubrovačke klape zapjevale božićne pjesmeDubrovačke klape zapjevale božićne pjesmeDubrovačke klape zapjevale božićne pjesmeDubrovačke klape zapjevale božićne pjesmeU župnoj crkvi sv. Mihajla u Lapadu u Dubrovniku u petak, 28. prosinca održan jetradicionalni četvrti po redu humanitarni koncert božićnih pjesama dubrovačkihklapa.Na koncertu su sudjelovale klape: Ragusa, Amfora, Čilipi, Ragusavecchia, Staglin,Kolafjaka i Atlant, a voditeljica koncerta bila je Nila Miličić Vukosavić. Na samompočetku koncerta voditeljica je pozdravila sve prisutne i zahvalila im na dolasku.

NA BOŽIĆ

Biskup Uzinić u dubrovačkom zatvoruBiskup Uzinić u dubrovačkom zatvoruBiskup Uzinić u dubrovačkom zatvoruBiskup Uzinić u dubrovačkom zatvoruBiskup Uzinić u dubrovačkom zatvoruPrvu jutarnju misu na svetkovinu Rođenja Gospodinova 25. prosinca dubrovački biskup

mons. Mate Uzinić slavio je u dubrovačkomzatvoru, s osobljem i zatvorenicima koji susudjelovali na misi. Koncelebrirao je duhovnikzatvora p. Pero Mijić Barišić. Liturgijsko pje-vanje predvodio je zbor Unison, a ravnateljzatvora Zlatko Karačić zahvalio je svima nadolasku i sudjelovanju.

Posebno je pozdravila i zahvalila na dolasku du-brovačkom biskupu mons. Mati Uziniću i ravnatel-ju dubrovačke bolnice dr Mariju Bekiću. Osvrnu-la se na to da je koncert humanitarne naravi te dasav prikupljeni novac ide za nabavku opreme zakirurški odjel Opće bolnice Dubrovnik. Klape suu svojim nastupima izvodile tradicionalne božićnepjesme i kolende. Na kraju su sve klape zajednozapjevale pjesme: Sretan ti Božić i U sve vrijeme

godišta. Na kraju koncerta voditeljica je zah-valila organizatorima župniku župe sv. Mi-hajla don Robertu Čibariću, umjetničkomvoditelju Đuru Bratičeviću i pročelnikuslužbe za kirurgiju dr Ivici Stojanoviću, kojisu se obratili nazočnima.Liječnik Stojanović je prisutnima objasniovažnost nabave potrebne opreme koja ćeunaprijediti i osuvremeniti odjel kirurgije.Umjetnički voditelj Bratičević je zahvaliosvim klapama na nastupu i izrazio nadu daće se ova vrijedna tradicija nastaviti. ŽupnikČibarić je još jednom svima zahvalio i nag-lasio važnost ovog projekta u kojem svi svo-jom dobrom voljom i sudjelovanjem mogupokrenuti lavinu dobrote.Donacije se i dalje mogu uplaćivati naposebni žiro račun:HR5824070001500318088, svrha doznake:za kirurgiju OB Dubrovnik.

Jelica Gjenero

U DOMU NA GRUDI

Konavoski betlemKonavoski betlemKonavoski betlemKonavoski betlemKonavoski betlemBetlehem dolazi od hebrejskoga Bet lahm i znači kuća kruha. Betle-hem je grad u Svetoj Zemlji, 12 km od Jeruzalema, rodno mjestokralja Davida i Isusa Krista. U božićnim pjesama često se krati uBetlem (Betlem, evo, nije daleko... O Betleme, grade slavni od Boga,najveći si ti od grada svakoga... Veselje ti navješćujem, puče kršćan-ski, jerbo se u Kralj u Betlemu rodi nebeski...). Pisan malim slo-vom, betlehem, ili u dubrovačkom kraju betlem, opća je imenicakoja znači božićne jaslice, porođenje Isukrstovo, prizor špilje ili štaleu kojoj je Blažena Djevica Marija rodila Dijete, maketni prikaz Isus-ova rođenja u pejzažnom ambijentu, s mahovinom, kipićima Mal-oga Isusa, Marije, Josipa, vola, tovara, pastira i tri kralja, njihovihovaca i deva, anđela i zvijezde repatice. Ljubo Babić je za crkvuSv. Marka na zagrebačkom Gradecu odjenuo sve betlehemskelikove u šestinsku nošnju. A marni skrbnici Doma za starije i nem-oćne osobe Konavle na Grudi u predvorju toga doma složili suovoga Božića konavoski betlem. Sveta obitelj, andio, pastiri i kral-jevi (pa i crnoputi Baltazar / po domaću Baldo), svi su uprizoreni ukonavoskim nošnjama... Snimio i pribilježio Petar Marija Radelj

39GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Rezervirano za radost BožićaMože se svašta rijet o tim vremenima, ali jedno je sigurno; radnici su bili na radnim mjestima,kriminalci u zatvorima, mladi u školama, a pravi vjernici u crkvama. A nedjeljom se nije radilo

Naša predsjednica države se svake god-ine pobrine, da se nacija ne dosađujetijekom produženih blagdana, od Božića doNove Godine. Kako zbog zdravstvenih ikondicijskih razloga, svoj ured predsjednicestalno seli, ne zna se točno gdje je zapra-vo, pa ne treba čudit’, ako državničke stvarinekad’ rješavaju, ona ili njezine obavješta-jne službe u - slastičarnici.Tako je i predsjedničin savjetnik ukafiću, od šefa kabineta ravnatelja na-cionalne špijunske službe, umjestobokuna gulozne torte i kafe dobio -nogu. I, kako je on shvatio, dobrodušnisavjet, da se mirno makne od šeficePantovčaka, ako mu je život mio. Jer biga na ulici mog’o slučajno bubnut auto.Javnost je bila podijeljena. Za opozici-ju su to dvorske intrige na dvoru kral-jice Balkana.Za štovatelje popularne predsjednice,njen bivši savjetnik, laže - čim zine. Amudra kineska poslovica kaže; ne vjerujčovjeku koji laže!Zna to i predsjednica, pa je izabralanovu savjetnicu, kojoj vjeruje, i tostručnjakinju za stratešku politiku iodnose s Hrvatskim Saborom i VladomRH. Što tu može poć’ po zlu? Baš niš-ta! To je poznata bivša novinarka, iskre-na vjernica i protivnica Istanbulske kon-vencije, koju su, zbog brojnih njezinihosobnih uvjerenja, izbacili s televizije.Režimske i privatne.Ljevica se odma’ okomila na poznatuintelektualku, podvaljujući nam tezu, datreba ne’ko i predsjedničina kučkaprošetat. Oni što vjeruju u njezinespodobnosti pak misle, da je spomenu-ta osoba sposobna jedino posvađat’sve četiri noge na stočiću! Ma, bili vra-gu palo na pamet?

O sudbini prijeko nam potrebitih izraelskihaviona, još se točno ne zna. Američki Kon-gres je dozvolio Izraelu da nam prodajuavione, kakvi su bili, kad’ su ih oni njimaregalali u prošlom stoljeću. A naši to neće,jer ako Izraelci odšarafe sve što su na-dođontali, na avionima bi ostalo puno buža.I cijela bi eskadrila koštala 135 milijunadolara, a naši su voljni bili platit’ još tri puta

više za cijelu hrpu dodatne opreme. Jer minismo toliko bogati, da kupujemo jeftineavione. Zato, koliko košta da košta, valjasvaki solad. Kamo sreće, da su i prije, našivojni stručnjaci odlučili iznova obnovit’ imodernizirat’ MIG-ove, potopljene nosačeaviona iz Perl Harboura, ili austrougarskukrstaricu iz Jadrana, znalo bi se ‘ko je gaz-da u kući.Ne bi nam onda Slovenci krojili morskegranice, na Svetoj Geri bi se vijorila našabandjera, a Janezi bi nas pitali, koliko strujesmiju potrošit iz Krškoga.Zagrebački nadbiskup, predvodeći misuponoćku u zagrebačkoj katedrali, poručioje da radost Božića nije rezervirana samoza privilegirane, moćne i poznate, već jeupućena svima. Ove emotivne besjede, izprvog reda do oltara, slušali su zagrebač-ki gradonačelnik, zajedno sa cijelimdržavnim vrhom i njihovom pratnjom, a svi-ma je na stočićima pisalo - Rezervirano.

Obični, grešni građani,jedva su stali u zadnjeredove, pomireni suvjerenjem, da je Bogsirotinji dao apetit, abogatima - hranu.Neki opozicijski vjernik iz srednjeg reda,smještanje gradonačelnika u prvi red, sh-vatio je k’o taktiku Kaptola, da ga drže na

oku, kako ne bi on, umjesto Kardinalaodrž’o svetu misu. Drugi se prisjetioprošlih vremena, kad’ komunisti nisuodobravali odlazak u crkvu, nego supopisivali one koji idu, a sad’ se bašod njih, ne može ni uć’ u crkvu.Može se svašta rijet o tim vremenima,ali jedno je sigurno; radnici su bili naradnim mjestima, kriminalci u zatvori-ma, mladi u školama, a pravi vjernici ucrkvama. A nedjeljom se nije radilo!I Zagrepčani su dali podršku inicijativi‘Srce za Davida’, nakon Beograda, Sa-rajeva i Mostara. Mirnim okupljanjem naCvjetnom Trgu, prosvjedovali su protivbahatosti i brutalnosti policije, u susjed-noj državi Republici Šumskoj. Još jed-nom su Hrvati pokazali solidarnost s on-ima, koje korumpirana vlast ugnjetava,a pravosuđe štiti razbojnike i političkevođe. Nije ih se skupilo baš puno, alijoš su malobrojniji oni, koji prosvjedujuprotiv istih takvih u Hrvatskoj. Bilo binezgodno izlazit’ na ulice, pa svoje vlas-tite doktore osuđivat’ za stradalu djecuu Metkoviću, ili suce za neučinkovitostpravosuđa ili vladu za pospanost i nes-posobnost.A, kad’ smo već na pravosuđu, nijePravda baš neučinkovita. Eto, sud jebaš ovih dana presudio,da je ugledn-om političaru, popularno zvanom Vaso,povrijeđen, ne samo ugled, nego i pra-vo na osobnost i čast. Zamisli ti! Pa su,

u Ime Naroda, proglasili krivim jednoga odzločestih medija, koji je pis’o, kako je onprepisivač diplomskog rada policijske ak-ademije. Umjesto da napišu copy-paste,što nije kažnjivo.Pa će za taj previd, tužitelju morat’ platit 15tisuća kuna. Spomenuli su oni i druge nekepolitičare, prave domoljube, koji se nisu niškolovali ni doktorirali na teret države, negosu diplome kupili - svojim soldima. Kažu,banda načitana; o’kle im samo pare za kn-jige?Gradonačelnik nam je čestit’o Novu God-inu. U Novoj će nam, kaže, podignutkvalitetu života. Samo da nam ne podignui porez na bolji život. Eto, Luka Dubrovniknas je tratala besplatnim parkingom cijelijedan dan. Grad besplatnim autobusom zaviše dana. Hvala im đe čuli i ne čuli! Nazireli se to bolje sutra. Ili možda naše vjero-vanje u bolje sutra poprima razmjere - vjer-skog fanatizma.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

Za detaljnije informacije oglasa u okviru nazovite Libertas Inženjeringna 091 612 8097, 020 356 020 ili www. libertasinzenjering.hr

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 020 550888, 0913210244, 0911170577www.dubrovnik-marketing.com.www.dubrovnikrealestate.info

NOVO PREKRASNI STAMBENI OB-JEKAT U RIJECI DUBROVAČKOJTRAJE predbilježba prodaje stanova uPrijevoru s pogledom na Rijeku Du-brovačku i ACI marinu,veličine stanova61m2,72,78m2, depozit samo 10.000kn. Kontakti za termine sastanka: Agen-cija DMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Novogradnja Lapad Solitudo apartmanu izgradnji 1 kat, 54 m2, parking u cijeni,useljenje 1.2019. Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

Ilijina Glavica kod gradske garaze odceste 60 skalina, stan 55m2 s vrtom50,posebni ulaz,povoljno Agencija DMP,091 3210 244, 091 1170 577

Mokošica, 3-sobni renovirani stan uprizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrtcca100m2, Agencija Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

PONUDA MJESECA Izuzetno povoljnoLozica kuća sa zemljištem 900m2 s pri-vatnom plažom, Agencija DMP, 0913210 244, 091 1170 577

ATRAKTIVNO Mlini lijepa vila sa 4 stanai garažom,pogled na more, okućnica,snižena cijena, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

Ploče poviše kapelice kuća sa zeml-jištem 870m2 ,mogućnost izgradnje 3objekta Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

Rožat luksuzna novogradnja, A++, standvoetažni 88m2, vrt 97m2 , 2 parkingau garaži,lift, nema poreza na promet,Agencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Župa,Brašina,prodaju se 2 stana 115m2visoko potkrovlje i prizemlje 61m2 saokućnicom, vrtovi, 4 parking mjesta,lokacija izuzetno dobra za turističkoiznajmljivanja,cijena povoljna AgencijaDMP, 091 3210 244, 091 1170 577

Župa Čelopeci građevno zemljište1200m2 ,95.000eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u GraduOBITELJSKI STAN / Moderan i uređeni2.5 sobni stan s parkingom na Gorn-jem Konalu, 78m2, visoko prizemljenovije stambene zgrade / 229.000 eura/ 091 356 0200

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOMI GLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2okućnice, u suštini dva manja apartma-na s bazenom, mirno i tiho naselje ublizini Cavtata / 235.000 eura / 091 3560200

TROSOBNI STAN U NOVOGRADNJI,ZAVRELJE / roh-bau 106m2, tri sobe itri kupaonice, kuhinja s dnevnim bo-ravkom i terasa / 220.000 eura / 091 3560200

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2i 593m2 okućnice, udaljena 100 met-ara od mora. Idealna za odmor ili turis-tičko iznajmljivanje / 190.000 eura / 091356 0200

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLI-TUDU / zgrada u novogradnji na mirnojpoziciji, 8 stambenih jedinica, osiguranparking u garaži, predbilježbe u tijeku,55m2 / 192.000 eura / 091 356 0200

KAMENA KUĆA ZA RENOVACIJU USTONU / 74m2 stambenog prostora i43m2 vrta, s pogledom na more /119.000 eura / 091 356 0200

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU /87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije ku-paonice, prostrana terasa / 320.000eura / 091 356 0200

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADAU SRCU DUBROVNIKA, IVAVOJNOVIĆA / Predstavljamo novu

stambeno-poslovnu zgradu u nep-osrednoj blizini ulice Iva Vojnovića, uLapadu. Uredite životni prostor po vlas-titim željama. Radovi započeti u ožujku2018., rok završetka objekta ljeto 2019.,50,23m2 / 199.000 eura / 091 356 0200

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CEN-TRU GRADA / 110m2, četiri etaže, uprizemlju odvojena jedinica u funkcijiapartmana / 650.000 eura / 091 3560200

ČETVEROSOBNI STAN U KAMENOJKUĆI U GRUŽU / U našoj ekskluzivnojponudi stan 107m2 na drugom katukamene kuće s pogledom na more. Ide-alan za turističko iznajmljivanje /325.000 eura / 091 356 0200

GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE S GO-TOVIM PROJEKTOM, LOPUD / projektza izgradnju kamenih villa za odmormediteranskog stila. Mogućnost kup-nje zemljišta, kuće ili cijelog projekta /180.000 eura / 091 356 0200

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepus-tite profesionalcima da rade za VasTRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJUMOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA/ poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Zasigurnog kupca tražimo stan od 60m2,terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizem-lje, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČ-JU GRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizinaglavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKOZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA /1000m2, maksimalna udaljenost odaerodroma sat vremena vožnje,poželjan pogled na otvoreno more

Iznajmljujem stan u okolici Cavtata od15.1. Namješten, na duže vrijeme. 098951 3174

Prodajem gradjevinski teren u Gružu.Upitati na 095 807 3265.

Tražim garsonijeru ili manji stan, po-dručje Lapad, blizina bolnice. 098 9581993.

POSAOTražimo bračni par srednjih godina zarad na imanju na dubrovačkom područ-ju na duže vrijeme. Smještaj osiguran.Za sve ozbiljne ponude molimo nazvati091 338 0805

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Električar sa velikim iskustvom nudisvoje usluge za “sitne” popravke u va-šoj kući ili stanu. 091 506 1526

Radim bravariju kvalitetno, dobro i brzo,na teren dolazim po pozivu. Ograde,tende, rukohvate, kapije, vrata, popra-vak vrata, brave, ljepljene lepenke dos-ta toga još na broj 092 269 8477.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama. Vršimo ugrad-nju i servis roleta. Kontakt: 091 147 2794

Šipan Luka građevno zemljište 640m2,povoljno 78.500 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2u jednom komadu.

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća uDolima 270m2 okućnica 700m2,168.000eura

NOVO ORAŠAC - samostojnaodržavana kuća, 100m2, sa đardinom,450m2, parkingom, pogled na more,270.000eura

Čilipi u centru kod crkve više kuća580m2 okućnica 800m2 samo420.000eura

Merkante centar prodaje se poslovniprostor 40m2, Agencija DMP, 091 3210244, 091 1170 577

LAPAD DOC centar hitno prodaje seposlovni prostor 40m2, 2 ulaza,povoljnoAgencija DMP, 091 3210 244, 091 1170577

Prodajemo više stanova u novogradnjiu Lapadu sve informacije u uredu agen-cije. Agencija DMP, 091 3210 244, 0911170 577

Iznajmljuje se nova garaža 20m2 naGorici,struja voda,moguć dugoročninajam, Agencija DMP, 091 3210 244,091 1170 577

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999(upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj porucine smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o.B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARAZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebnopriložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosnoboravište.Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatkekako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašegoglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugimkorisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Popravci na odjeći, 25 kuna! 413 795.

Viši stručni savjetnik za poljoprivreduDNŽ uređuje đardine. Dajem stručnesavjete (rezidba agruma, maslina, ukras-nog bilja, zelene ograde, poslovi hortikul-ture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo.Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

RAZNOProdajem 2 ormara, komodu, ležaj narazvlačenje sve u bež boji, mob.099 3151002

Prodaje se nova, neraspakirana, vibr-irajuća masažna fotelja s osloncem zanoge, daljinskim upravljačem i garan-cijom. Cijena po dogovoru. 091 9265325.

Vrlo povoljno prodajemo kupe kanal-ice nove, neupotrebljene, manja količi-na. 098 495 428

Prodajem kupe kanalice i mediterankepo tri kune. 091 249 6674

POMOĆ I NJEGAOzbiljna gospođa traži posao 24-sat-ne skrbi starije ženske osobe. Sve podogovoru. Slobodno me nazovite. 098163 4754OSOBNI ODNOSI 18+

Upoznao bi simpatičnu djevojku. 091786 6208

Simpatičan mladić, upoznao bi usam-ljenu damu. 099 739 4084

Muškarac, 38 god, diskretan, up-oznao bi stariju gospođu za ugodnesusrete. 099 649 2763

Simpatičan mladić, upoznao bi atrak-tivnu, kulturnu gospođu za ugodnodruženje. 091 986 8060

Diskretan muškarac, povremeno uDubrovniku, upoznao bi usamljenugospođu za ugodno druženje. 099849 4801

Ugodan muškarac, 42 god, upoznaobi privlačnu stariju damu. 098 840 635

Momak, upoznao bi simpatičnudjevojku. 099 281 8433

Ugodan muškarac, upoznao bi sim-patičnu damu srednjih godina. 099652 3173

Muškarac, upoznao bi damu sredn-jih godina. 097 749 8003

UDANA BISERKA 44 Ja sam u bra-ku, napaljena sam za sve poze i brzsex kod mene! Za kontakt nazovi: 064608 065 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

UČITELJICA ZORKA 50 Prava samiskusna teta, imam 50 godina, napal-jena uvijek, sama živim! Za kontaktnazovi: 064 608 065 (tel:6.99 kn/min,

mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

DOKTORICA ENA 36 Usamljenadama, želim upoznati muškarca zavezu i brz susret! Za kontakt nazovi:064 608 065 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

STUDENTICA RENATA 22 zgodnaplavuša, želim upoznati dečka koji jeza seks i susret kod mene! Za kon-takt nazovi: 064 608 065 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

BAKA LILI 66 napaljena sam jako itražim mlađeg muškarca za seksidruženja!! Za kontakt nazovi: 064 608065 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

KARLA 20 Ako si usamljen, želišugodno društvo poput mene, javi seodmah! Za kontakt nazovi: 064 608065 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

SUZI 25 Želim vezu, ozbiljnog dečkakoji je iskren, normalan i dobar. Pusa.Za kontakt nazovi: 064 608 065(tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

USAMLJENA SANDRA 36 Napaljenai uvijek spremna za brzu akciju kodmene. Javi se da se upoznamo! Zakontakt nazovi: 064 608 065 (tel:6.99kn/min, mob: 8.41 kn/min, Frišj.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

NAPALJENA ADELA 54 Imam 54 go-dine, jače guze, velike sise i sprem-na sam upoznati se brzo! Za kontaktnazovi: 064 608 065 (tel:6.99 kn/min,mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700,18+)

USAMLJENA ŠTEFICA 30 Bez deč-ka sam dvije godine, i jako sam senapalila. Za kontakt nazovi: 064 608065 (tel:6.99 kn/min, mob: 8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA: T: 020 358

980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

42 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

Izvatke odabrao:Đivo Bašić

IZBOR CITATA IZ KNJIGA LJEVIČARA JULIUSA BARANOVSKOG (1904.-1999.) I DESNIČARA MIRKA VIDOVIĆA (1940.-2016.) (6)

Osuđeni na gladOsuđeni na gladOsuđeni na gladOsuđeni na gladOsuđeni na gladJedan je nesretnik s otetim komadom kruha bježao po zonijedući u trku, dok su za njim jurila dvojica. Kad su ga dostigli,toliko su ga tukli da mu je krv tekla iz nosa i iz usta, ali je on,zajedno s krvlju, i dalje gutao kruh. Umiješala se straža -dvojicu je na mjestu ubila, dok je treći uspio pobjeći u baraku

Za doručak dobivali smovruću vodu, umjesto čaja,

s komadićem šećera [sladora] i po 200 gra-ma kruha. Ali i to su nam kriminalci oduzi-mali. Ako se tako produži nećemo dugoživjeti. U logorima sam više puta dolazio udodir s kriminalcima i često se uspijevao snjima dogovoriti. Ali se s ovim ljudima nijemoglo ništa postići. Bili su osuđeni na glad.Odgađali su svoje umiranje na račundrugih. Sve se to radilo uz blagonaklonoststraže i zatvorske administracije. Živjeti stakvim ljudima u istoj prostoriji bilo je neštonajgore što se uopće može zamisliti. Četiridana je naša grupa živjela samo na vodi.[…] U Aleksejevki je sve, prema njegovim[majstorovim] riječima, postavljeno tako dase zatočenicima što više otežaju uvjeti radai života. Straža i nadzornici odabrani su scijelog kompleksa Kargopolskog logora.Tko je bio bezdušniji imao je više vrlina zaAleksejevku. Majstor nam je rekao da nad-zornici i straža tuku i prebijaju ljude i zanajmanji prekršaj, a neposlušne odmahšalju u izolator koji su nazivali izolator zračnesmrti. Bila je to neka vrst kaveza, podignu-tog 3 metra od zemlje. […] Čovjek u njemunije mogao stajati uspravno već samo sjeditiili ležati. Ako bi hodao, morao se sagnuti.Nitko u takvom izolatoru nije mogao izdržatiduže od 5 do 6 dana. Ljudi bi od hladnoćei vjetra umirali. Ali na to se nitko nije ni oba-zirao. Nije bilo dana da u aleksejevskomlogoru nije poginulo desetak ljudi i touglavnom političkih osuđenika […] Takvineljudski uvjeti utjecali su i na promjenusvijesti i karaktera nekih logoraša. Ljudi suse borili za goli opstanak ne birajući sredst-va. Ali bilo je ljudi koji su i u takvim uvjetimaostali čvrsti boreći se da vlastitim radomosiguraju bolju ishranu. Drugi su u borbi zaživot pljačkali kruh od svojih drugova. Nekibi se, kad ugledaju kod svog druga ko-madić kruha, bacali na njega kao životinje,otimali mu ga i odmah trpali u usta. Ljudisu se branili, tukli, pokušavajući vratiti ote-to. Ali čovjek, ili ono što je još ostalo odnjega, trpi i da ga tuku, ne obraća tomepažnju, samo gleda što prije pojesti ono štoje oteo. Nikada neću zaboraviti scenu kojusam jednom po izlasku iz izolatora pro-matrao u logorskom dvorištu. Jedan je nes-retnik s otetim komadom kruha bježao pozoni jedući u trku, dok su za njim jurila dvoji-ca. Kad su ga dostigli, toliko su ga tukli damu je krv tekla iz nosa i iz usta, ali je on,zajedno s krvlju, i dalje gutao kruh. Umije-šala se straža - dvojicu je na mjestu ubila,dok je treći uspio pobjeći u baraku. […]Logorska je administracija od načelnika doposljednjeg službenika bila čvrsto poveza-na u metodama iscrpljivanja i uništavanja

logoraša. Za sve vrijeme koje sam proveou Aleksejevki nije bilo nikoga kome bi sečovjek mogao i smio požaliti. Bezbrojni subili primjeri pljačke, sve u skladu s propisi-ma. Svaki osuđenik je npr. imao pravo nadobivanje paketa jedanput u tri mjeseca.Kada paket dođe, stražari pozivaju zatočeni-ka da ga u njegovom prisustvu otvore iprovjere do najmanjih sitnica. Svu bi hranurazdrobili da im slučajno ne promakne neš-to. Odjeću ili obuću bi također do detaljapregledali. Sastavili bi zatim popis primljenihstvari. Ako bi osuđenik odvojio nešto vrjed-nije, onda bi i on dobio nešto za pojesti nalicu mjesta. U suprotnom, sve te stvari išlebi u skladište zajedno s popisom. Akočovjek želi što dobiti, mora uputiti zahtjevnačelniku logora, ali preko nadzornika svojebarake. Da bi taj zahtjev stvarno stigao donačelnika logora, trebalo je podmititi nad-zornika i druge posrednike. A posrednikaje bilo toliko da samom primatelju paketane bi ništa vrjednije ni ostalo. Došlo je dotoga da su ljudi bili zadovoljniji da im nitkoništa ne šalje. Jednog dijela muka oslobodilismo se kad je naša grupa, uz pomoć ljudiiz proizvodnog odjela, preseljena iz ćelijebr. 4 u ćeliju br. 17. Za nas dvanaestoricubila je to velika prednost, jer smo sada barmogli pojesti hranu koja nam je pripadala.Veličina naše nove jazbine bila je 4,5 x 2,5metara, a visina 2 metra. Prozora uopće nijeimala. Unutra je bio samo dvokatni ležajizrađen od oblica. Slaba električna sijalicadanju je i noću samo škiljila. U blizini vratanalazila se kibla. Ležali smo po šestoricana svakom ležaju. Smrad je bio neizdržljiv,jer je u blizini bio i zahod. Sve smo to mor-ali šutke podnositi, lišeni svakoga pravažalbe u toku godine dana. Jedina svijetlatočka našeg tadašnjeg života bilo je pravoići na posao. […]Kad bi netko viknuo da se treba sklanjatijer pada stablo, neki ne bi bili sposobni nida se izmaknu. U našoj su brigadi na tajnačin pored ognjišta poginula tri zatočeni-ka. […] Jednom prilikom je našu brigaduzapalo saditi krumpir. To je bio pravi praznik.Bilo je, istina, strogo zabranjeno da se krum-pir jede, ali nismo marili za posljedice.Pregladnjeli čovjek je kadar dati i život zajedan jedini zalogaj. Jeli smo krumpir ona-ko nečist, često sa zemljom i začudo niko-me se ništa nije dogodilo. Kasnije smo seKitvojtenko i ja mnogo puta prisjećali togdana i uspoređivali okus jabuka i sirovogkrumpira koji smo tada jeli u Aleksejevki.Sirovi je krumpir bio nenadmašan. […]Zahvaljujući tim radionicama [u Jercovu],svi su službenici, slobodni radnici, stražari,a pogotovo organi NKVD-a, dolazili po vrlopovoljnim cijenama do raznovrsnog

namještaja, suhomesnate robe, odjeće iobuće, što je u drugim dijelovima Sov-jetskog Saveza bilo nezamislivo. […] Ruk-ovoditelji straže, organi NKVD-a i drugi ruk-ovodeći radnici napravili su sebi i podesetak pari cipela, valjenki [čizmi od val-jane tkanine za gaženje snijega], odijela;cijele garniture sobnog i kuhinjskognamještaja. Opskrbljivali su se u izobilju su-homesnatim proizvodima, po vrlo niskojcijeni. […] Zatočenici su među sobomironično govorili da žena pukovnika Koro-bicina, poslije carice Katarine II. koja je bilaglasovita zbog svojih 15.000 haljina, dolazipo broju haljina na drugo mjesto svih vre-mena u Rusiji. […] Za izradu skupocjenognamješta npr. trebalo je pisati kao da je vr-ijeme i materijal utrošen na neke sitne po-pravke, tako da se ti proizvodi poslije mogunaplatiti ispod svakog minimuma stvarnevrijednosti. A kad se nešto radilo za ruko-voditelje logora, onda se sav utrošak ma-terijala i radnog vremena morao otpisivatina račun tobožnje izrade nekog grubognamještaja za zatočenike. Ljudi su mjesec-ima radili raznovrstan namještaj, a ja sammorao njihov rad upisivati i prikazivati kaoda je utrošen na izradu putova i drugih ra-dova u šumi. […]Kada sam se upoznao sa svim tim krimi-nalom organiziranim po nalogu onih koji subili dužni striktno paziti na čuvanje zakonito-sti, koji su sudili ljude i za najmanju sitnicuna deset i više godina robije, onih koji suprije osuđivali obične seljake kolhoznikesamo zato što su pabirčili klasje žita u poljuda bi se nekako prehranili i za to ih slali uovakve logore, silno sam se zabrinuo neznajući što (u)činiti. […] Prijavio sam se teh-ničkom rukovoditelju tih radionica, inženjeruHausmanu, koji je kao zatočenik odradiosvoj petogodišnji rok u ovom logoru i u nje-mu ostao kao slobodan službenik nakonizdržane kazne i otvoreno ga pitao kada ćese završiti ta bestidna pljačka državne imov-ine i odmah mu rekao da ja više ne mogudalje u tome sudjelovati. Hausman je bionajprije zaprepašten. Nije mogao vjerovatida mi je tako nešto palo na pamet. Zatim mise nasmijao u lice. Nije, kaže, bar od meneočekivao da mu postavljam takva naivnapitanja. Najzad, taj čovjek mi je otvoreno re-kao da sam, kako vidi, i nakon svega ostaovelika naivčina i budala. - Slušaj, Baranovs-ki, i upamti: svi mi vidimo i znamo da postu-pamo nezakonito. Mi to radimo svjesno, bezikakve grižnje savjesti, jer to radimo po nared-bi naših pretpostavljenih o čijoj volji ovisi inaš život. Treba biti potpuni idiot i luđak, paistupiti protiv toga. […] U našoj radionici pl-jačkali smo samo državu. U drugim radion-icama pljačkali su i državu i zatočenike. […]Dok su zatočenici hodali poderani i bosi, odmaterijala koji je dolazio za njih izrađivanasu odijela, bunde, čizme i cipele za ruko-voditelje logora. Dok su ljudi izgladnjivani iumirali od gladi ili se pretvarali u neizlječivebolesnike od pelagre, dotle je meso za nji-hovu ishranu prerađivano u kobasice isalame namijenjene isključivo neljudima učijim smo se rukama nalazili. Ti su parazitine samo živjeli na račun zatočenika, njiho-

43GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

Priredio: Nikša Violić

vog sljedovanja i njihovog rada, većsu, osim toga, izmišljali raznovrsneurote i disciplinske prekršaje kakobi nas prikazali što većim i opas-nijim prijestupnicima koje trebabudno paziti i čuvati, samo da bisebi i na taj način osigurali položaj ispašavali se od odlaska na frontu.Mnogi su od njih za vrijeme svogaslužbovanja stekli bogatstvo upra-vo u vrijeme kada su sovjetski nar-odi živjeli u strašnoj oskudici i bije-di uslijed ratnog pustošenja. […] Zasva ta svoja nedjela još su dobivaliredovita unaprjeđenja u više činovei raznovrsne druge nagrade i odlik-ovanja. […] ta je praksa ukorijenje-na u svim logorima, a i u drugimprivrednim i društvenim organiza-cijama. […]Nakon naredbe da se žene izdvojeu poseban logor i da samostalnorade na sječi šumske građe, ženesu došle u težak položaj. Primora-vati te većinom mlade, pa i nedo-rasle djevojke na takve teškeposlove bilo je bezdušno. […]Naročito je teških scena bilo međukriminalcima. Njima je u početkubilo dopušteno živjeti zajednički saženama, a poslije nekoliko godinadošlo je naređenje da se izdvoje.Neki su imali i djecu. […] To subila najnesretnija stvorenja na svi-jetu. Bez ikakve krivice, osuđenaživjeti u logoru, lišena najelemen-tarnije ljubavi i brige svojih roditel-ja. Ta su djeca ostajala u logorusve dok ne bi dorasla za školu, aonda bi ih otpremali u specijalnedječje domove. […]Za načelnika odjela NKVD-a Me-hrinškog logorskog punkta bio jeodređen poručnik iz Jercova kojije za vrijeme rata ne samo rukovo-dio strijeljanjem, već i sam ubijaoljude osuđene na smrt. Za taj svojposao bio je nagrađen ordenom idobio čin majora. Međutim, da biga maknuli s očiju onih koji su gapoznavali u okolici Jercova, gdjeje obavljao taj krvnički posao, po-slali su ga u Mehringu na dužnostnačelnika odjela NKVD-a. […]Krasnojarsk! Kad smo čuli tu riječ,svima je srce zamrlo. […] Tek predvečer smjestili su nas, najzad, u pr-ijemne prostorije krasnojarskogzatvora u koje su obično privre-meno zatvarali pristigle robijaše.[…] Dospio sam u neku veliku ćeli-ju br. 9, u koju su nagurali gotovostotinu ljudi tako da se nije moglospavati. […] Iako su među poli-tičkim zatočenicima mnogi bili in-telektualci, učenjaci, inženjeri, te-hničari i slično, ipak su gotovo sviodređeni samo za fizičke poslove.[…] Većinu su slali u rudnike ili nasječu i eksploataciju šuma, nateške fizičke radove. […]

(nastavlja se)

BAŠTINA

Konavle (1)Konavle (1)Konavle (1)Konavle (1)Konavle (1)Dubrovčani kupuju, istočnu polovinu Konavala1419. god. od bosanskog velikaša SandaljaHranića, prostor od današnjih Popovića, pa pre-ko Konavoskog polja i dalje prema današnjojtvrđavi Soko, u neposrednoj blizini sela Dunave,pa se granica dalje penjala prema vrhovima brdaiznad Dunava. Prema istoku granica je išla svedo današnjeg ulaza u Sutorinu. Povelju o prodajisvog dijela Konavala, vojvoda Hranić žDubrovč-anima je izdao 24. lipnja 1419. god. Dubrovčanisu mu isplatili 12 tisuća dukata, poklonili kuću -palaču u gradu, česticu zemlje u Župi vrijednu3000 perpera, i obavezali se plaćati godišnjidanak od 500 perpera.Zapadni dio Konavala s Cavtatom i Obodom,Dubrovčani kupuju od travunjskog kneza Ra-doslava Pavlovića za 36 tisuća perpera. Na pok-lon je dobio kuću u gradu i Dubrovčani su seobavezali plaćati mu godišnji danak od 600 per-pera. No sa Pavlovićem je potom bilo niz prob-lema, no zahvaljujući uspješnoj dubrovačkojdiplomaciji, poveljom od 31. prosinca 1426. god.konačno je Pavlović ustupio Dubrovčanima svojdio Konavala, a 1457. god. Dubrovčani su dobilii selo Vrsinje – današnje Mrcine sa okolinom.To je posljednje kupljeno područje kojim je Du-brovačka Republika zaokružila svoj državni ter-itorij. Kupovinom Konavala, čitav teritorij Repub-like u to vrijeme je zaokružen na ukupno 1092km, a na kojem je tada živjelo oko 40000stanovnika.Konavle su za Dubrovnik bile vrlo važno po-dručje u gospodarskom, poljoprivrednom istočarskom pogledu. Bile su također važne i sgledišta obrane cjeline teritorija DubrovačkeRepublike. Veliko i plodno konavosko polje kaoi prostrano polje Vitaljine, osiguravalo je Du-brovniku toliko potrebno žito, vino, povrće, voćeitd. što do tada nije moglo nijedno drugo po-dručje. Od 1423. 1427. i 1442. godine, Du-brovačka vlada je izvršila diobu zemlje na po-dručju Konavlima i to na 75 dijelova – decena,tako da je određeno 37 dijelova u istočnom, a38 u zapadnom dijelu Konavala. U prvoj podjeliučestvovalo je tadašnjih 37 vlastelinskih rodovas 391. muškim članom. Predio planinskog dije-la Konavala, razdijeljen je tek 1442.god. na 45decena. Po jednu desetinu ukupnog zemljištadobili su i franjevci i to u Popovićima i u DonjojGori. To zemljište se nazivalo Bastia, a prihodesa tih crkovnih zemljišta ubirali su blagajnicidubrovačke katedrale. Što se tiče drugog, za-padnog dijela Konavala kojeg su 1426.g.konačno kupili od Radoslava Pavlovića, i te go-dine Dubrovačka vlada donosi odluku o podjelizemlje ovog zapadnog dijela Konavala.Dubrovačka vlastela, bogatiji građani, pomors-ki kapetani u vrijeme Dubrovačke Republikepored palača u gradu, grade pretežno u 15. i16. st. ljetnikovce i ladanjska zdanja u du-brovačkoj okolici, od Pelješca do Konavala i poarhipelagu dubrovačkih otoka u kojima provodeljeto odmarajući se od obaveza u gradu. Taladanjska zdanja otkrivaju ljepote ugodnostiladanjskog sadržaja. U vremenskom razdoblju15. i 16. st. intenzivnost i kvaliteta dubrovačkeladanjske arhitekture i izgradnje, predstavlja izn-imnu pojavu čak i u širim evropskim okvirima.Ovi objekti služili su vlasteli između ostalog, da

bi ljeti nadzirali rad na svojimposjedima, da bi se sakupiliplodovi ljetine i napunili podru-mi i magazini, jer većina vlas-teoskih ladanjskih zdanja napodručju Konavala pripadalasu ladanjsko gospodarskomtipu objekta.Konavle nisu nikada bileodviše miran i siguran teritorij,zbog čega vjerojatno nisu priv-ukle izgradnju ladanjskih zdanja u većimrazmjerima kao u Primorju, Rijeci, Župi du-brovačkoj, na Šipanu. No, Konavle su poznatepo kvalitetnoj autohtonoj kamenoj arhitekturi ipo bogatoj kulturnoj tradiciji u umjetničkomrukotvorstvu, a ljetnikovci i ladanjska zdanja sudokaz istančanosti određenog vremena i du-hovne razine ljudi koji su u njima živjeli i imajuizuzetnu kulturnu, društvenu i povijesnu vrijed-nost. Na području Konavala nalazi se oko 12%ladanjskih zdanja dubrovačkog područja.

Knežev dvor u CavtatuRenesansni Knežev dvor u Cavtatu je domi-nantni objekt građen je od 1556. do 1589.god-ine kao završna građevina u sklopu renesans-nog fortifikacijskog kompleksa u Cavtatu. Smješ-ten je na krajnjem jugoistočnom rubu poluoto-ka Rata. Kapetan Cavtata sa zgrade dvora imaoje potpun pogled na kopno i na more, a blizinastarih gradskih vrata Cavtata, omogućavalo jekapetanu mogućnost potpune kontrole i nad-zor pristupa nad glavnim ulazom u naselje. Kaoi sva gradska vrata u Dubrovniku i ova Vrata odCavtata su se svaku veće zatvarala i zaključav-ala. Uz istočnu fasadu Dvora nalazila se obram-bena kula u čijem prizemlju je bila tamnica. Uzzapadnu stranu Dvora i uz ogradni zid na tomdijelu naslanjala se druga, prohodna kula snadsvođenim, glavnim ulaznim vratima odCavtata, natkrivena obzidanom terasom. Dokse dvor nije sagradio Senat je samo u izrazitimopasnostima imenovao kapetana Cavtata ili pri-likom izvođenja bitnih radova na utvrdama na-selja.Tek u studenom 1452.godine Vijeće umoljenihje donijelo odluku da se iz redova vlasteleodabere na dužnost kapetan i da mu se osimvojne nadležnosti dodijeli i upravno – adminis-trativna vlast na području nove kapetanije Cavta-ta na rok od mjesec dana, a koji će sa vojnomposadom boraviti u naselju. Vlada donosi od-luku da ova nova, cavtatska kapetanija je izd-vojena iz konavoske knežije. Tom specifičnodvojno ustrojstvo ove kapetanije i knežije održalose u Cavtatu sve do pada Republike 1808. god-ine. Tek 1556. godine Senat donosi odluku ogradnji kapetanove kuće u Cavtatu u sklopu većpostojećeg obrambenog kompleksa. Gradnjaje trajala tri godine do 1558. godine. Danas seu zgradi nalazi muzej Baltazara Bogišića sazbirkama umjetnina, grafika, etnografskih pred-meta, narodnih nošnji, zbirkom numizmatike ibogatom bibliotekom koja posjeduje okodvadeset tisuća vrijednih knjiga. Sa stražnjestrane nalazi se prostrani vrt, a sa prednje straneje manje dvorište u kojem su izloženi antičkispomenici i kameni natpisi iz starog Epidaura idrugi arheološki nalazi sa područja Konavala.Ovaj ladanjski kompleks sa prednje straneograđen je visokim zidom. Nastavlja se

44 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

FELJTON 259

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik- tur is t in fo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacija„Utjecaj turističkih i drugih organizacijana razvoj dubrovačkog turizma una razvoj dubrovačkog turizma una razvoj dubrovačkog turizma una razvoj dubrovačkog turizma una razvoj dubrovačkog turizma uperiodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (21)periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (21)periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (21)periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (21)periodu od 120 g.(1898. - 2018.)“ (21)

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTI IZ TURIZMAUređuje Lukša Lucianović

Valamar Riviera investiraValamar Riviera investiraValamar Riviera investiraValamar Riviera investiraValamar Riviera investirau ovoj godini oko 100u ovoj godini oko 100u ovoj godini oko 100u ovoj godini oko 100u ovoj godini oko 100milijuna kunamilijuna kunamilijuna kunamilijuna kunamilijuna kunaPutem Zagrebačke burze Valamar Rivieraje obavijestila kako je sklopila još jedan ugo-vor o kreditu sa Erste&Steiermärkische bankd.d. u iznosu od EUR 10 milijuna radi finan-ciranja dugoročnih investicija Društva.Treba napomenuti kako je Valamar Rivieraveć ranije sklopila ugovor o kreditu s OTPbanka Hrvatska dioničko društvo iz Splita is OTP Bank Nyrt iz Budimpešte u ukupnomiznosu od EUR 40 milijuna radi financiranjadugoročnih investicija Društva. Tako je utjedan dana Valamar dogovorio kredite uiznosu od 50 milijuna eura.Kao jedna od najvećih investicija u 2019. go-dini Valamar Rivijera ističe se ulaganje ukamp Istra koji će iduće sezone postati prviveliki kamp 5* u Hrvatskoj, otvaranje luk-suznog obiteljskog hotela Valamar Collec-tion Marea Suites 5* u Poreču te razvojbrojnih drugih dodatnih sadržaja i uslužnihkoncepata u ostalim kampovima, hotelima iljetovalištima Valamara. U planu je i nasta-vak značajnih ulaganja u smještaj za sezon-ske zaposlenike u skladu sa strateškim cil-jevima Valamara. Pitali smo upravu Valamar - Babin kuk da lise očekuju kakve investicije u njihovim ob-jektima a oni su nam odgovorili: najznača-jnija investicija u 2019. godini u Dubrovnikuje izgradnja „Kuće Valamar“. U sklopu biv-šeg Gospodarskog centra započeli su radovina zajedničkoj investiciji Valamara i još neko-liko suvlasnika, a na kojem prostoru će Val-amar izgraditi „Kuću Valamar“, centar zasmještaj sezonskih radnika.„Kuću Valamar“ će krasiti moderno uređeniprostori u kojima je sve prilagođeno potre-bama radnika koji će osigurati maksimalnuudobnost smještaja, pretežno u jednokrevet-nim i dvokrevetnim sobama. Sve sobe imatiće vlastitu kupaonicu s toaletom i biti oprem-ljene ugodnim namještajem. Kuhinja iblagovaonica predviđene su za zajedničkokorištenje, a u posebnoj prostoriji koja setakođer koristi zajednički nalaziti će sestrojevi za pranje, sušenje i peglanje rublja,a njihovo je korištenje, podrazumijeva se,besplatno za sve zaposlene. Osobita pažnjaposvetila se uređenju prostorije za odmor idruženje pa će uz udobne sofe i fotelje bitipostavljen veliki televizor, DVD uređaj, Play-Station i društvene igre, a osigurati će se ibesplatan Wi-Fi pristup internetu. Ukupna vr-ijednost investicije kretati će se između 80 i100 milijuna kuna, dok se završetak radovaočekuje kroz narednih godinu dana.

Nastavljamo s objavl-jivanjem posljednjegizvještaja o radu društ-va DUB iz 1933. g.

17. NOVI PUT SRED-NJIM KONALOM.Želimo da ovom zgodom informa-t ivno izvjest imo o stanja dal jnjeizgradnje puta preko” SrednjegKonala. Ne misl imo govori t i ovažnosti ovog puta u sadašnjem anaročito budućem novom Dubrovni-ku, jer bi to značilo govoriti u srediniiz koje je davno prije potekla ideja onjegovoj izgradnji. »Dub« je Općin-skoj upravi za načelnikovanja Dr.Škvrce stavio na raspolaganje nacrtei planove puta, izrađene o društven-om trošku što, je jedan dokaz više,kako se u ovom društvu još onda re-alno gledalo na budućnost Dubrovni-ka. Sa zadovoljstvom izvješćujemoda će se sa gradnjom ovog puta nas-taviti početkom 1934 godine.

18. JUBILEJ MATA ŠARIĆA11 aprila 1931 održana je svečanasjednica društva u počast 80 godiš-njice gospara Mata Šarića. jednog odprvih osnivača društva i vel ikogpobornika poljepšanja Dubrovnika.Na sjednici je Jubilarac imenovanzačasnim članom društva pa je tomprigodom odlučeno da se jedna odaleja Graca prozove njegovim imen-om.

19. MECENAT BLAGOPOK. DONPAVA BEGO REČ. LUBOV.25 marta 1932 umro je u našemgradu katolički svećenik Don PavoBego reč. Lubov koji je oporučnoostavio sve svoje nekretnine Ani Be-rak pok. Bava iz Dubrovnika da izanjene smrti tri kuće pređu u nasljed-stvo našem društvu kao letarn.Suglasno sa dubrov. općinskimvijećem društvo je odlučilo postavitispomen ploču svome vel ikomemeceni u parku Gradac.

20. TRI VELIKA DOBROTVORADRUŠTVA I GRADA. DON BAVOBEGO REČ. LUBOV, JELKA MIŠ, iKANONIK DON ANTUN LJEPOPILI.Koliko blistaju pred našim očima ova

tri svijetla imena. Kolike li utjehe u ovogrubo materijalističko doba, kad serodoljublje zapostavlja pred interesi-ma pojedinaca. Zar nijesu ovo pravisinovi i kćeri onog drevnog Dubrovni-ka, koji u ritmu svoje neprekinute his-torije daje plejade velikana i rodolju-ba. Prohujal i su vjekovi s lave iveličine, pada, stradanja i nove nadeneuspjevši izbr isat i s vrata du-brovačkog Malog Vi jeća gorućuoporuku otaca: »Obliti privatorum,publica curate!« Poslije mecenatagospara Paska Baburice ova tri novadobrotvora društva i grada potvrđujunaše misli. Gospođe i gospođo, nekaje slava velikom meceni blagopokojn-om don Pavu Lubov; neka još duginiz godina Providnost pozivi u našojsredini uglednu radenicu Jelku Miš iprečasnog starinu kanonika don An-tuna Ljepopili.Blagajnik Ergović Ivo podnio je skup-štini iscrpan izvještaj kojeg donosimou izvadku.Tajnički i blagajnički izvještaj te iz-vještaj revizora primljen je jednoglas-no, nakon čega je podijeljen apsolu-torij dosadašnjoj upravi.U novoizabrani upravni odbor imen-ovani su slijedeći članovi: Bona mq.Luko, Bizzaro-Ohmučević Dr, Frano,Roki-Lučić inž, Damjan, Marčić prof.Lucijan, Vučetić inž, Špiro, Ježov inž.Josip, Dabrović Dr. Frano, ErgovićIvo, Šutio Nino, Dražić inž. Josip,Simiiniatti Tonći, Kolić Ivo, Katić Dr,Mato i Ljubimir Ivo.Nakon što je dnevni red iscrpljen,povela se je diskusija o prijedlozimagosp, Dr. Job prof. Cvijeta, koji su seodnosili na smještaj i uređenje Du-brovačke Biblioteke u KneževomDvoru osnivanje Prosvjetnog Fondate prenosa i definitivnog uređenja Ar-heološkog muzeja u Dogani.Novoizabrana uprava nastojat će daove prijedloge postepeno ostvari.Obzirom na opće ekonomske prilike,odlučeno je da se u god 1934društvena članarina ubire ne kao dosada na jedanput već u ova polugo-dišta.U Dubrovniku, 30 septembra 1933,Uprava »Duba«

(kraj izlaganja)

45GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

Mario Curać - šef kuhinjeMario Curać - šef kuhinjeMario Curać - šef kuhinjeMario Curać - šef kuhinjeMario Curać - šef kuhinjerestorana 360° u Londonurestorana 360° u Londonurestorana 360° u Londonurestorana 360° u Londonurestorana 360° u LondonuMETRO, globalni partner MICHELINOVOGvodiča svečano je početkom godine uručioMICHELINOVE plakete šefovima hrvatskihrestorana. MICHELINOVE tanjure, priznanjaMICHELINOVOG vodiča, u 2018. godini zavrijedi-lo je ukupno 62 hrvatska restorana koji, premaocjenama anonimnih inspektora, poslužuju do-bru i jednostavnu hranu.MICHELINOVE zvjezdicezaslužili su restorani Pele-grini iz Šibenika, 360ș iz Du-brovnika te Monte iz Rovin-ja, koji je ponovio svoj prošl-ogodišnji uspjeh zaradivšizvjezdicu dvije godine zaredom.Prestižne michelinovezvjezdice u izravnoj su vezis kulinarstvom. Michelinovezvjezdice dobivaju onirestorani koji se ističu svo-jom vrhunskom kvalitetom,iznimnom originalnošću isavršenim kulinarskim vješ-tinama. Zanimljivo je da seponekad za stol u restoran-

STATISTIKANa području grada Dubrovnika boravilo je:RAZDOBLJE DOLASCI NOĆENJAOd 1.1. - 29.12.2017. 1.177.277 3.948.463Od 1.1. - 29.12.2018. 1.268.356 4.128.242INDEX 108 105

2018. Velika Britanija, SAD, Njemačka, Francuska,Hrvatska, Španjolska. Izvor: TZ GD

Dodijeljene nagrade “Marko Polo - slavniDodijeljene nagrade “Marko Polo - slavniDodijeljene nagrade “Marko Polo - slavniDodijeljene nagrade “Marko Polo - slavniDodijeljene nagrade “Marko Polo - slavniputopisac” za najbolje novinarske turističke pričeputopisac” za najbolje novinarske turističke pričeputopisac” za najbolje novinarske turističke pričeputopisac” za najbolje novinarske turističke pričeputopisac” za najbolje novinarske turističke pričeGrand prix Marko Polo za 2018. dobili su ravnopravno novinarka Ashley Colburn za opusfilmova o Hrvatskoj i dizajner Boris Ljubičić za prepoznatljiv turistički identitet Hrvatske dokje za nagradu za najbolje ocijenjenu foto reportažu FIJET kongresa 2017. dobio GilbertMenne. Posebne Plakete dobili su časopisi CROATIA - Croatia Airlines i Zagreb- Moj Grad. Povelje Marko Polo uručene su Davorki Vukov Colić, Željki Kun-štek, Zrinki Krešo, Krešimiru Stančiću, Nives Matijević, Božici Brkan i MarijiBarić. Riječ je o projektu koji promovira turističku reportažu, a pokrenuo ga je2010. godine FIJET Hrvatska u suradnji sa Zborom turističkih novinara Hr-vatskog novinarskog društva.Svake godine statuom Marko Polo nagrađuje se domaći novinar za najboljiputopis iz Hrvatske te strani novinar (član FIJET-a) za najbolju reportažu ozemlji domaćinu međunarodnoga kongresa FIJET-a (Međunarodna udrugaturističkih novinara i pisaca o turizmu) prethodne godine (Tunis 2017.). Poseb-na priznanja dodjeljuju se i za reportaže koje posebno promoviraju pojedinehrvatske krajeve, vrijednosti i ljude te suradnju turističkih novinara putopisaca

Čudna odlukaČudna odlukaČudna odlukaČudna odlukaČudna odlukagradonačelnikagradonačelnikagradonačelnikagradonačelnikagradonačelnikaFirenceFirenceFirenceFirenceFirenceGradonačelnik grada Firence i grad-ska uprava donijeli su, zaista, čudnuodluku: zaprijetili su turistima drakon-skim kaznama - do 500 eura - akobudu jeli na ulici u centru grada. Tuodluku donio je gradonačelnik Dar-io Nardella nakon što su se stanovni-ci i vlasnici trgovina požalili na ovajnavodni problem u čuvenoj firentin-skoj ulici Via de’ Neri, poznatoj posvojim restoranima i trgovinama de-likatesama. Zabrana se odnosi samona ovu ulicu i njenu neposrednuokolicu, uključujući ulicu koja vodi doGalerije Uffizi. Isto tako, zabrana vr-ijedi samo u vrijeme ručka i navečer.Kalendarski, zabrana je na snazi do6. siječnja “Zabranjeno je konzumi-rati hranu zadržavajući se na pločni-ku, pragovima trgovina i kuća te naulici”, glasi tekst ove uredbe u kojojse dodaje kako su stanovnici urgiralida “policija intervenira kako bi po-dručje ostalo podnošljivo za život”.Turistički informativni ured Firencerazmišlja i o tiskanju karte na kojojse može vidjeti gdje se može slobod-no konzumirati hrana bez rizika daih gradske vlasti novčano kazne.

U kategoriji „Tradicijska ruralna gastronomija“ - zlatnaU kategoriji „Tradicijska ruralna gastronomija“ - zlatnaU kategoriji „Tradicijska ruralna gastronomija“ - zlatnaU kategoriji „Tradicijska ruralna gastronomija“ - zlatnaU kategoriji „Tradicijska ruralna gastronomija“ - zlatnapovelja seoskom domaćinstvu Luka Musladina - Ljubačpovelja seoskom domaćinstvu Luka Musladina - Ljubačpovelja seoskom domaćinstvu Luka Musladina - Ljubačpovelja seoskom domaćinstvu Luka Musladina - Ljubačpovelja seoskom domaćinstvu Luka Musladina - Ljubač

Svečanom dodjelom nagrada„Suncokret ruralnog turizma Hr-vatske“, koji se prošlog tjednaodržalo u zagrebačkom HoteluAcademia završena je akcijaocjenjivanja najboljih programai projekata u ruralnom turizmu.Na natječaj Suncokret ruralnogturizma pristiglo je 150 prijava iz18 hrvatskih županija, a ove go-dine o najboljima su odlučivalečetiri komisije. Dijana Katica,predsjednica Hrvatske udrugeza turizam i ruralni razvoj Klubačlanova „Selo“, koja već šest go-dina organizira manifestacijuSuncokret ruralnog turizma jeistakla: „ruralni turizam karakter-

ima koji su zaslužili michelinove zvjezdicečeka i više od godine dana, a pravi gurmaniprvo rezerviraju stol u prestižnom restoranu,a tek zatim avionsku ili neku drugu kartu kakobi objedovali u njemu.Sve je počelo davne 1899. godine kad subraća Michelin odlučila napraviti listu restora-na, hotela, benzinskih postaja i mehaničar-skih radnji, kao svojevrstan vodič za vozače,sve s ciljem da poboljšaju prodaju svojih

guma. Prvo se radilo samoo Francuskoj, a kasnije seideja proširila i na Europu isvijet. I danas se izdaje tapoznata “Crvena knjiga”koja je dobila naziv posvojim koricama. Od 1926.godine restorane posjeću-ju inspektori koji donosesudove o hrani koja seposlužuje.Šef kuhinje restorana 360ș(nekad poznati noćni klub„Labirint“) Mario Curacupravo se vratio iz Londo-na gdje je bio par mjesecida upozna novitete izoblasti svjetske gas-tronomije.

izira emocija, doživljaj i lijepa ljudskapriča. Ljudi u ruralnim prostorimauvijek su nasmijani, a trudom, radomi kvalitetnim projektima žele dokazatida mogu i da nešto znače u ovojnašoj lijepoj domovini. Susreću se spuno problema i zato pozivamdržavne dužnosnike da zajedno na-pravimo nešto za naša ruralna po-dručja. Iako se dosta napravilo posl-jednjih godina i sve je više mjera ipoticaja, ljudi na ruralnim područji-ma zaslužuju još više i bolje“. U kat-egoriji „Tradicijska ruralna gas-tronomija zlatnu povelju dobilo jeseosko domaćinstvo Luke Musladi-na - Ljubač

i profesionalaca u kreiranju novih turis-tičkih sadržaja. Cilj nagrade je poticati tur-ističke profesionalce da putopisne priče„koriste kao gotov proizvod“ za novisadržaj za turističku ponudu i motiv dola-ska gostiju. Izvor: HND

46 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Uspjeh se ne postiže preko noćiUspjeh se ne postiže preko noćiUspjeh se ne postiže preko noćiUspjeh se ne postiže preko noćiUspjeh se ne postiže preko noćiMnogi hrvatski iseljenici, u nekoliko migracijskihvalova, napustili su svoje domaće ognjište i pošliu prekomorske zemlje ne bi li uspjeli. Rijetki su sepopeli na tron uspješnosti. Jedan od njih bio jeMiho Mihanović

Vrhunski športskirezultati ne ostvaru-ju se „preko noći“.

To nam najbolje predočuju osvajačiolimpijskih medalja pogotovo u indi-vidualnim športskim disciplinama.Potrebne su godine napornog tre-niranja i odricanja da bi se postigaovrhunski rezultat. Osvajanjeolimpijske medalje uvijek će imati većisjaj ili težinu od medalje osvojene naSvjetskom prvenstvu. Jedini izuzetak,po mom mišljenju, je osvajanje pr-vog mjesta na Svjetskom prvenstvuu nogometu! I u drugim djelatnosti-ma nije nimalo lako uspjeti u životu,jer je konkurencija ogromna i ne-milosrdna. Istina, nekad treba imati i(malo) sreće u životu.Mnogi hrvatski iseljenici, u nekolikomigracijskih valova, napustili su svojedomaće ognjište i pošli u prekomor-ske zemlje ne bi li uspjeli. Rijetki suse popeli na tron uspješnosti. Jedanod njih bio je Miho Mihanović. Ovo jepriča o njemu.„Jadranska straža“ broj 4. iz 1938.godine. UDIO MIHA MIHANOVIĆA URAZVITKU ARGENTINSKE TR-GOVAČKE MORNARICEDne 6. ožujka ove godine, u 76 god-ini života preminuo je u Buenos Aire-su, Miho Mihanović, jedan od na-jistaknutijih naših ljudi u dalekom svi-jetu, poznat i u Argentini i u domovinikao uspješan brodovlasnik, kao vrlidomoljub i kao plemeniti filantrop (os-oba koja iskazuje čovjekoljublje pre-ma drugima). Rodio se je u Dolima,jednom malom selu nedaleko odDubrovnika. Otac mu Petar posjedo-vao je jednu malu „trabakulu“, zvanu„Fortunata“. Imao je pet sinova: Pe-tra, Nikolu, Ivana, Bartula i Miha. Na-jstariji brat Petar ostao je s ocem kodkuće, a ostala braća, jedan zadrugim, odoše u daleki svijet da bizaradili toliko novaca kojima bi kupiliocu novu i veću „trabakulu“.Porodica Mihanović imala je more ipomorstvo u krvi. Brat Ivan je odiskrcanog mornara postao ship chan-dler (brodski prodavač?) u Rio deJaneiro. Brat Bartul postao je vrstanpomorac na rijeci La Plata. Osim

Miha, sva su braća bila nepismena,jer u ono vrijeme po našim selima nijebilo škola. Nikola, Ivan i Bartul tek usvijetu naučiše čitati i pisati. Miha jeseoski župnik podučavao u čitanju ipisanju. Od desete do dvanaestegodine učio je privatno u Korčuli, pak(onda) otišao k bratu Ivanu u Rio, uBrazil, gdje je kroz kratko vrijemenaučio portugalski jezik, čije mu jeznanje kasnije uveliko koristilo uposlovanju sa Brazilom. G. 1874. bratIvan i on odoše iz Ria k bratu Nikoli uBuenos Aires. U Buenos Airesu bratNikola ga dade na školu, da uči špan-jolski i engleski jezik. Htio je da Mihopostane farmacistom (farmaceutom:ljekarnikom). Ali je krv i Miha vukla namore. Ukrca se kao komesar na jedanbratov parobrod. Radio je, štedio,opažao i učio. S vremenom odijeli seod brata, da se osovi na vlastite noge,i postade pomorskim agentom ugradu Bahia Blanca na Atlantiku, paksuvlasnikom te vlasnikom parobroda.Nikola Mihanović razvijao je svojudjelatnost na rijekama La Plata i Uru-guay. Brat Miho odabere za područjesvoga rada argentinske luke na At-lantiku. Njegovo društvo „Sud Atlan-tica“ bilo je jedno od prvih društavakoje je uspostavilo plovidbu izmeđuatlantskih luka. Osnovao ga je 18.siječnja 1889. kad mu je bilo tek 27godina sa parobrodom „Toro“. Trigodine kasnije Miho kupi drugi paro-brod kojemu nadjene ime „Vaca“ ili„Krava“. Poslije „Bivola“ (Toro) došlaje „Krava“. „Prevoženje marve donosi-lo mi je sreću“, kazao mi je jednompokojni Miho, „zato sam nekolicinisvojih lađa dao imena životinja“. Sa„Vacom“ produži Miho svoju prugudo Carmen de Patagones i Viedma uteritoriji Rio Negro, a g. 1897. nabavijoš jedan parobrod koji nazva „Sud“,da simbolizira širenje svoga rada pre-ma jugu. U lipnju 1899. Miho Miha-nović uspostavlja u Brazilu prugu doRio de Janeira, koju pojačava novimparobrodom „Juanita“.G. 1902. naručuje Miho u Engleskojnovi parobrod od 2500 tona. Samputuje u Englesku da parobrod budeizgrađen prema njegovoj zamisli, po-

desan za plovidbu po brazilskoj obali (uzduž brazilskeobale) i sa naročitim instalacijama (konstrukcijom, pre-gra-dama) za prevoženje marve stojećke. Sa ovakoudešenim parobrodom odolijevaće on kasnije utakmi-ci (konkurenciji) jakih engleskih i njemačkih društava.Novom parobrodu daje ime „Dalmata“, u počast svojeuže domovine. G. 1903. povećava svoju flotu parobro-dom „Pomona“, a g. 1904. sagradi novi parobrod uEngleskoj od 2300 tona za službu na brazilskoj obali inazove ga „Terneto“ (Tele). Nakon dvadesetogodišn-jeg opstanka svoga poduzeća, pod isključivim njegovimvodstvom i upravom, odluči Miho Mihanović da gapretvori u anonimno dioničko društvo, pod istim imen-om „Sud Atlantica“ sa kapitalom od 1.500.000 zlatnihpesosa, razdijeljenih na 15.000 dionica po 100 zlatnihpesosa svaka. Kod ove transformacije povećava se nje-gova flota raznim jedinicama a susljednih (sljedećih)godina i parobrodima „Moinho Fluminense“ (3500 t)za prekomorsku službu i sa mnogo novih lancha (vrstaparobroda? – op. D.R.).G. 1920. flota društva „Sud Atlantica“ sastojala se od 8parobroda i 20 lancha sa ukupnom tonažom od 23.500.te godine Miho Mihanović odluči da se povuče iz poslanakon 31 godinu života (u tuđini) i uspješna rada. Com-pania de Navegacion Argentina Nicolas Mihanovich,koju ranije bješe kupilo jedno englesko društvo od nje-gova brata Nikole, kupi i Mihovu „Sud Atlanticu“. Takoje „Sud Atlantica“ Miha Mihanovića postala supsidiar-no (dopunsko, pomoćno – nap. D.R.) poduzeće velikeplovidbe „Nicolas Mihanovich“. Za vrijeme svoga poslo-vanja, dvojica braće su radila nezavisno i odijeljeno,svaki na svome području, da se na koncu njihovekreacije sliju u jedno golemo poduzeće kojemu čitavoznačenje daje naše hrvatsko ime „Mihanovich“ što gauvijek u svome naslovu nosi, a koje znači: rad, stvaran-je, znanje, izdržljivost, dobru službu, uspjeh.Miho Mihanović je bio čovjek, srcem neizrecivo plemeniti dobar. Plodove svojih uspjeha dijelio je sa svojimpomagačima, sa svojim mornarima, kapetanima, stro-jarima i činovnicima. On je možda bio prvi od svih bro-dovlasnika koji je odredio da mornar ne smije raditi višeod određenog broja sati za određenu plaću, a za svakirad preko toga vremena da mora biti i više plaćen. Onje išao i dalje: kad je svoje poduzeće pretvorio u dionič-ko društvo, darovao je svojim stručnim namještenici-ma određeni broj dionica prema godinama službe, pakim je u ime dividenda i pri prodaji društva, dragovoljnopodijelio ukupnu svotu od 899.355 pesosa ili premaondašnjem tečaju 21.584.000 dinara.O plemenitosti uma i srca Miha Mihanovića pisao samna drugom mjestu, ovdje pišem o njegovom udjelu pristvaranju i razvitku argetinske (trgovačke) mornarice, uulozi u kojoj se iskazao kao (iz)vanredan organizator iupravljač (danas bi se reklo „menadžer“ - op. D.R.).Pomogao je i razvitku jugoslavenske trgovačke morna-rice. Uz Paska Baburicu, brata Nikolu Mihanovića, Fra-na Petrinovića, bio je sa znatnim udjelom i osnivač bivšeJugoslavensko-amerikanske plovidbe koja se kasnijesa Atlantskom plovidbom pok. kapetana Iva Račića fuz-ionirala u današnji Jugoslavenski Lloyd, kojemu stojina čelu g. Božo Banac.Život i rad Miha Mihanovića još je jedan dokaz pomor-ske valjanosti (uspješnosti i opredjeljenja -kom. D.R.) našeDalmacije i poslov(n)e vještine drevnog Dubrovnika.

I. F. Lupis-VukićSpomenuo sam u uvodu da je u životupotrebno imati i sreće kako bi se uspje-lo. Evo jednog humorističkog dodatka,na temu: kako zaraditi?Neki je mladić pitao staroga bogatašakako je stekao svoj novac?Starac opipa svoj pohabani prsluk i

47GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

započne priču:Znaš mladiću, bilo je to 1932.godine. Samo dno velike krize.Spao sam na zadnjih pet centi.Uložio sam taj zadnji novčić ukupovinu jedne jabuke. Cijelisam dan proveo glancajući je iuvečer sam je prodao za desetcenti. Sljedeće sam jutro to in-vestirao u kupovinu dvije ja-buke. Ostatak dana sam ih glan-cao i negdje oko pet sati prodaoza deset centi svaku. Nastaviosam uporno tim sistemom i dokraja sam mjeseca tako skupiocijelo bogatstvo: dolar i tridesetsedam centi! Onda je umroženin otac i ostavio nam dvamilijuna dolara.Evo još jednog primjera kolikoje važno imati sreće u životu, stim što je ovo priča o istinitomdogađaju!Timothy Dexter, američki miliju-naš. Obogatio se posvešašavim idejama, iako je imaosamo par razreda (osnovne)škole. Jedan je brod punvunenih rukavica poslao natropske otoke. Razgrabili su ihtrgovci iz Azije i izvezli u Sibir.Brodove pune ugljena uputio jeu Newcastle u Engleskoj (u po-dručje koje je najveći proiz-vođač ugljena na svijetu!). Bro-dovi su stigli upravo u doba štra-jka rudara i ugljen je skupoprodan. Od majstora koji je po-pravljao njegov brod načuo jekako na tržištu nema dovoljnošipkastog materijala - misleći nabrodsku opremu. Dexster je pakshvatio da se radi o šipkamakitovih kostiju, pa je odmah ku-pio 342 tone. Svi (oni s višeškole) su se ponadali kako muje napokon došao kraj. No naproljeće je iz Pariza stigla novamoda: dugačke suknje sasteznicima koji su se izrađivaliod – kitovih kostiju.S pedeset je godina odučionapisati i knjigu i obračunati sesa svim svojim neprijateljima.Knjiga je postala pravi kuriozitetameričke književnosti; nigdjenije bilo znakova interpunkcije,a velika su slova bila razbacanaposvuda, uglavnom pogrešno.Usprkos tome, knjiga jedoživjela osam izdanja. (Obateksta citirana su iz knjige „Triputa do otoka sreće“ autorica:Dubravke Miljković i MajdeRijavec. Knjigu preporučam či-tateljima da je pročitaju!).Ipak, kao zaključak treba seprisjetiti upornosti i truda MihaPracata i njegovog životnog us-pjeha. Kad se padne, trebaustati i krenuti dalje odnosno izpočetka.

ČILIPI

MalakološkaMalakološkaMalakološkaMalakološkaMalakološkazbirka Đura izbirka Đura izbirka Đura izbirka Đura izbirka Đura iTanje Capor naTanje Capor naTanje Capor naTanje Capor naTanje Capor nadardardardardarU PŠ Čilipi upriličena je 21. pros-inca primopredaja malakološkezbirke Đura i Tanje Capor iz Ko-maja - Vignji kao vrijedan darškoli na čuvanje i razvijanjeljubavi prema biološkoj raznoli-kosti. Đuro i Tanja u kolekcijiškoljaka broje 1500 vrsta i višeod 6000 primjeraka. Jedina jetakva zbirka te vrste u Konavlima i šire. Školsku zbirku čine 151 izložena vrsta morskih i kopnenihpuževa i školjaka koje predstavljaju 271 primjerak. Izložbeni primjerci svrstani su prema razredima iporodicama i označene su različitim bojama. Na veselje učenika i zaposlenika škole od srca zahval-jujemo Caporima na ljubavi prema školjkama i iznimnoj volji i radu u postavljanju i organiziranju ovevrijedne zbirke koja krasi predvorje čilipske škole te čeka da je znatiželjnici vide. Kate Kukuljica

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALA

Otvorena izložba ”Konavosko placarenje”Otvorena izložba ”Konavosko placarenje”Otvorena izložba ”Konavosko placarenje”Otvorena izložba ”Konavosko placarenje”Otvorena izložba ”Konavosko placarenje”U Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima22.prosinca otvorena je izložba Konavosko plac-arenje autorica Anite Arbulić i Antonije RuskovićRadonić. Na otvaranju se uz govor ravnateljiceprisutnima obratila i Jadranka Ničetić autorica Du-brovačkih komina, vrsna poznavateljica tradicio-nalne dubrovačke gastronomije. Izložbu je otvor-io zamjenik načelnika Ivo Radonić, a načelnikOpćine Božo Lasić je pohvalio rad Muzeja i galer-ija Konavala. Konavosko placarenje je izložbakoja prikazuje ukratko sve oblike odlazaka naplacu u Konavlima. Djelatnost od koje su Konav-ljani velikim dijelom živjeli zadnjih 15ak godinaumire, a s njom i proizvodnja zdrave i kvalitetnehrane u Konavlima. Posljednje Konavoke kojenalazimo na dubrovačkoj placi su one koje pro-davaju arancine, mijendule i kralješe od smoka-

va za turiste i nešto Konavljana koji dolaze naGrušku placu i nude svoje povrće i voće. Krozizložbu su prikazane nevjerojatne sudbine obitel-ji koji kreću prije ponoća iz Konavala da bi pješiceu Grad došli do zore. Jadranka Ničetić je u svomizlaganju podsjetila i na konavosko prezuvanje ipresvlačenje na Orsuli prije dolaska u Grad opisu-jući place kao prostore na kojima su svi ljudi biliuredni i čisti. I na takav način odavali poštovanjeprema Gradu. Izložba je ostvarena zahvaljujućibrojnim kazivačima i posuditeljina građe što izGrada, što iz Herceg Novog, što iz Konavala.Nakon izložbe uslijedilo je slušanje Opičene Pol-joprivredne Glazbe tematski prigodne glazbe, aposjetitelji su se tratali dubrovačkom malvasijomi padišpanjem. S ovom izložbom Muzeji i galerijeKonavala su zaključili uspješnu 2018. godinu.

LIMENA GLAZBA CAVTAT

Novogodišnji koncertNovogodišnji koncertNovogodišnji koncertNovogodišnji koncertNovogodišnji koncertSkladbama Na lijepom plavom Dunavui Shostakovichevim Valcerom br.2,Cavtajska je limena glazba započela svojkoncert 29. prosinca i oduševila svuprisutnu publiku. Ove godine nije bilotradicionalnoga božićnog koncerta,nego, kako je najavio voditelj Cavtajskeglazbe, prof. Ivan Kušelj, odlučili su seza novogodišnji koncert. Nizale su seobrade poznatih skladbi: James Bond -Theme, Pink Floyd, Santana, Europe,Deep Purple i naravno, obrada hita

Michaela Jacksona - Thriller, uz oduševljenje publike. Samje koncert bio u duhu božićnoga doba godine i, iako nijebilo klasičnih božićnih pjesama, koncert je bio odličnoosmišljen i izveden. Sjajne izvedbe Radetzkoga Marcha,koji je bio popraćen pljeskom oduševljene publike, i iz-vedba Cancana puno govore o uspješnosti samoga kon-certa kojeg nam je izvela Cavtajska limena glazba. Idućegodine Cavtajska limena glazba slavi 110. godinu svogapostojanja. Iako po godinama stara, ima redom mladečlanove koji su svojim nastupom dokazali i pokazali dasu se uspješno uhvatili u koštac s notama i izveli taj vidglazbe svježe i mladenački prihvatljivo. S obzirom na takovrhunski ostvaren koncert, možemo izraziti žaljenje štonema više sličnih susreta tijekom godine koji će obrado-vati našu publiku, ali i širi auditorij u našoj državi.

48 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT HRVATSKI TENISKI SAVEZ

Lucija Ćirić BagarićLucija Ćirić BagarićLucija Ćirić BagarićLucija Ćirić BagarićLucija Ćirić Bagarićproglašena za najboljuproglašena za najboljuproglašena za najboljuproglašena za najboljuproglašena za najboljuu uzrastu do 14 godinau uzrastu do 14 godinau uzrastu do 14 godinau uzrastu do 14 godinau uzrastu do 14 godinaNa svečanosti Hrvatskog teniskog saveza,koja je održana u Zagrebu pljeskalo se i zaDubrovkinju Luciji Ćirić Bagarić, koja je pro-glašena za najbolju u uzrastu do 14 godi-na.Najbolji senior Hrvatskog teniskog savezaje Marin Čilić, a najbolja seniorka PetraMartić. Najbolji mlađi junior je Mili Poljičak.Nagradu za najboljeg starijeg juniora do-bio je Duje Ajduković, dok je najbolja međustarijim juniorkama Antonia Ružić.Reprezentacija godine je Davis Cupreprezentacija, a najbolja mlada reprezent-acija je muška do 14 godina (Poljičak,Prižmić, Vukadin, izbornik Igor Blažević), aBorna Gojo i Lea Bošković su mladi igrač iigračica koji su najviše napredovali u se-niorskoj konkurenciji. Željko Krajan je tren-er godine, dok je Ivan Ljubičić najbolji hr-vatski trener na ATP ili WTA Touru.

KUP KREŠIMIR ĆOSIĆ

Dubrovnik dočekujeDubrovnik dočekujeDubrovnik dočekujeDubrovnik dočekujeDubrovnik dočekujeSplit 12.siječnjaSplit 12.siječnjaSplit 12.siječnjaSplit 12.siječnjaSplit 12.siječnjaU trećem krugu Kupa ‘Krešimir Ćosić’ ko-šarkaši Dubrovnika igrat će protiv Splita 12.siječnja 2019. u Gospinom polju. Pobjed-nik iz tog susreta plasirat će se na završniturnir osam najboljih. Ostali parovi osminefinala su: Sonik Puntamika - Cibona, JazineArbanasi - Zadar, Vrijednosnice Osijek -Cedevita, Zabok - Alkar, Šibenik - Bosco,Hermes Analitica - Gorica te Pula - AdriaOil Škrljevo. Znaju se i parovi četvrtfinala ipolufinala. U prvom četvrtfinalu pobjedniksusreta Sonik Puntamika/Cibona igrat ćeprotiv pobjednika susreta Pula 1981./AdriaOil Škrljevo, zatim pobjednik Jazine Arba-nasi/Zadar - pobjednik Šibenik/Bosco, pob-jednik Vrijednosnice Osijek/Cedevita - pob-jednik Zabok/Alkar, te u četvrtom četvrtfi-nalu pobjednik utakmice Du-brovnik - Split s pobjedni-kom utakmice Hermes Ana-litica - Gorica. U prvom polu-finalu igraju pobjednici prvadva četvrtfinala, a u drugompobjednici trećeg i četvrtogčetvrtfinala.

KUP HRVATSKE U VATERPOLU

Jugu pobjednički pokalJugu pobjednički pokalJugu pobjednički pokalJugu pobjednički pokalJugu pobjednički pokalVaterpolisti Juga CO su pobjednici KupaHrvatske, odigranomu Gružu. Jugaši su u27. finalu pobijedili zagrebačku Mladost 8:7(0:0, 4:2, 2:4, 2:1).U polufinalu Jug CO je bio bolji od Mornaraa Mladost od splitskog Jadrana. To je sed-mi uzastopni Kup Hrvatske koji je pripaoJugu CO i 63.trofej Jugaša.FINALE Jug - Mladost 8:7Bazen u Gružu. Gledatelja 600. Suci: AndrejaStanojević (Jagodina) i Nenad Golijanin(Beograd). Opunomoćenik: Mlađan Prvan(Split). Supervizor: Milivoj Bebić (obojica izSplita).Jug CO: Popadić (10 obrana), Macan, Fa-tović (2), Lončar (1), Joković (3), Garcia,Lozina, Merkulov (1), Čulina, Stahor, Benić(1), Papanastasiou, Vukojević, Žuvela. Tren-er: Vjekoslav Kobešćak.Mladost: Marcelić (11 obrana), Radu (1),Miloš (3), Čagalj, Ćuk (1), Petković, Anzu-lović, Lazić (1), L. Bajić, Biljaka, Buljubašić(1), Harkov, Jurlina, Herceg. Trener: ZoranBajić.Igrač više: Mladost 13/4, Jug CO 16/5.MVP Final foura’ je Maro Joković.Dodajmo i to da je Vaterpolski klub Jug COosvojio i Trofej ‘Toni Nardelli’ za 2018., kojiHVS dodjeljuje klubu koji je imao najvišeuspjeha s mlađim uzrastima u godini na iz-maku. Uručio ga je predsjedniku Jug COTomislavu Dumančiću Mladen Drnasin,predsjednik HVS-a. U Gružu je odigran izavršni turnir Kupa za vaterpolistice. Pobjed-nice su igračice zagrebačke Mladosti kojesu u finalu pobijedile POŠK-a 15:7.

I. HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA

Dubrovnik na korak do vodećihDubrovnik na korak do vodećihDubrovnik na korak do vodećihDubrovnik na korak do vodećihDubrovnik na korak do vodećihKošarkaši Dubrovnika su 2018.zaključili pobjedom u 11.kolu u Kaštelima nad RibolomKaštela 83:68 (42:36), te su sada izabranici Željka Vreće na korak do vodećih, imajusamo pobjedu manje. Petar Dubelj je postigao 25 koševa, Ivan Vodopija 16, Toni Mus-tapić 10, Stipe Režić, 8, Nikola Došen i Jure Boban po 7, Maro Lučić 4, Petar Koprivica,Filip Vujičić i Vlaho Raguž po 2. Još su igrali Antonio Petrović i Vedran Soko. Ostalirezultati: Sonik Puntamika -Zapruđe 96:70, Universitas - Kvarner 55:81, Pula - Đakovo82:77, Agrodalm - Rudeš 65:79, Dubrava - Jazine Arbanasi 93:89,Poredak: Jazine Arbanasi, Dubrava i Sonik Puntamika po 19 (8-3), Agrodalm i Dubrovnikpo 18 (7-4), Zapruđe, Đakovo i Kvarner po 16 (5-6), Ribola Kaštela i Pula po 15 (4-7),Rudeš 14 (3-8), Universitas 13 (2-9).U 12.kolu Dubrovnik je 19.siječnja gost Sonik Puntamike.

I.HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA (Ž)

Ragusa u gornjem domuRagusa u gornjem domuRagusa u gornjem domuRagusa u gornjem domuRagusa u gornjem domuKošarkašice Raguse su u 11.kolu u Osijekupobijedile Mursu sa 90:58 i prvi dio sezonezavršile s učinkom 6 pobjeda i 5 poraza.Ragusa: Mojaš, Stojanović 19, Zarač 10,Miloglav 22, Haklička 18, Pocrnjić 6, Kris-tić, Pavlović, Janković 15, Putica, Stabile.Ostali rezultati 11.kola: Medvešćak - Zadar79:65, Pula - Plamen 90:63, Split - Trešn-jevka 71:65, Brod na Savi - Šibenik 48:91,Zagreb - Podravac 55:46.Poredak: Split 22 (11-0), Medvešćak 21 (10-1), Pula 20 (9-2), Zadar 19 (8-3), Trešnjev-ka, Zagreb i Ragusa po 17 (6-5), Šibenik15 (4-7), Podravac i Brod na Savi po 13 (2-9), Mursa i Plamen Požega po 12 (1-10).Ragusa je u 12.kolu 12. siječnja gost Med-vešćaka.

ZAJEDNICA ŠPORTOVA OPĆINE KONAVLE

Športaši godine PetraŠportaši godine PetraŠportaši godine PetraŠportaši godine PetraŠportaši godine PetraĐurković i Jakša DiklićĐurković i Jakša DiklićĐurković i Jakša DiklićĐurković i Jakša DiklićĐurković i Jakša DiklićNajuspješniji športaši Općine Konavle u2018., u izboru Zajednice športova OpćineKonavle, su judašica Petra Đurković i triat-lonac Jakša Diklić.Nagrada za najuspješniju momčad/ekipupripala je Nogometnoj akademiji Konavle(prvaci Županije u kategoriji igrača do 12godina). Nagradu za trenera godine dobioje Frane Lojić, trener NA Konavle i Croatijeiz Gabrila, koja je jesenski prvak u Prvojžupanijskoj seniorskoj ligi. Nagradu za na-jbolju trenericu dobila je Matijana Staničić,trenerica škole plivanja pri Vaterpolskomklubu Cavtat.Zajednica športa Općine Konavle dodijeli-la je i tri nagrade ‘Volonter godine’, a dobilisu ih Luko Hendić (boćanje), Miho Miljak(nogomet) i Ivo Bobić (vaterpolo).Nagrađenima je na dodjeli priznanja uZavičajnom muzeju Konavala čestitao inačelnik Općine Konavle Božo Lasić teobećao još veću potporu športašima išportskim kolektivima u Konavlima.

31. ANKETA VEČERNJEG LISTA ZANAJBOLJEG VATERPOLISTU HRVATSKE

Andro Bušlje i Luka LončarAndro Bušlje i Luka LončarAndro Bušlje i Luka LončarAndro Bušlje i Luka LončarAndro Bušlje i Luka Lončardijele prvo mjestodijele prvo mjestodijele prvo mjestodijele prvo mjestodijele prvo mjestoHrvatski vaterpolo reprezentativci AndroBušlje (Olympiakos) i Luka Lončar (JugCO), podijeli su prvo mjesto u tradicional-noj, 31. anketi ‘Večernjeg lista’ za najbol-jeg vaterpolistu godine, dok je najboljavaterpolistica Petra Bukić, igračica Mladostii hrvatska reprezentativka. Svečano pro-glašenje najboljih i dodjela priznanjaodržana je u Dubrovniku.

49GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

BRIDŽ KLUB DUBROVNIK - IZBORNA SKUPŠTINA I TURNIR

Mario Majstorović novi predsjednik,Mario Majstorović novi predsjednik,Mario Majstorović novi predsjednik,Mario Majstorović novi predsjednik,Mario Majstorović novi predsjednik,pobijedio par Cvjetanović-Tikvicapobijedio par Cvjetanović-Tikvicapobijedio par Cvjetanović-Tikvicapobijedio par Cvjetanović-Tikvicapobijedio par Cvjetanović-TikvicaIzborna skupština Bridge kluba Dubrovnik održana je 27. prosinca. Zanovog predsjednika kluba s mandatom od četiri godine jednoglasnoje izabran Mario Majstorović. Nakon skupštine odigran je turnir na kojemje nastupilo šesnaest parova uz Matchpoints obračun. Pobjednici turnirasu Ivana Cvjetanović i Đivo Tikvica.

JUDO KLUB KONAVLE CAVTAT

Božićni klupski turnirBožićni klupski turnirBožićni klupski turnirBožićni klupski turnirBožićni klupski turnirJudo klub Konavle Cavtat je 27. pros-inca u prepunoj dvorani OŠ Cavtatodržao tradicionalni 6. Božićni klupskiturnir za kraj najuspješnije godine upovijesti kluba. Godine u kojoj smo os-vajali pehare na turnirima u Dubrovni-ku, Sarajevu, Makarskoj, Tivtu i Moko-šici.Uz pehare naši članovi osvojili su i dvijedržavne medalje kao i 156 medalja na14 turnira. Na ovom turniru pod bud-nim okom glavnog trenera kluba Mat-ka Klarića nastupilo je 70 članovarođenih od 2004.g do 2013. Turnir jeotvorio predsjednik JK Konavle CavtatSado Bečić a prigodno se svim na-

PK JUG

10 medalja s državnog prvenstva10 medalja s državnog prvenstva10 medalja s državnog prvenstva10 medalja s državnog prvenstva10 medalja s državnog prvenstva

BOŽIĆNI MALONOGOMETNI TURNIR U METKOVIĆU

U finalu pred 1500 gledateljaU finalu pred 1500 gledateljaU finalu pred 1500 gledateljaU finalu pred 1500 gledateljaU finalu pred 1500 gledateljaslavio Karliko Ljubuškislavio Karliko Ljubuškislavio Karliko Ljubuškislavio Karliko Ljubuškislavio Karliko Ljubuški

ZIMSKI MALONOGOMETNI TURNIR U DUBROVNIKU

Četvrtfinalne utakmice igraju se ovoga petkaČetvrtfinalne utakmice igraju se ovoga petkaČetvrtfinalne utakmice igraju se ovoga petkaČetvrtfinalne utakmice igraju se ovoga petkaČetvrtfinalne utakmice igraju se ovoga petka

ŠAH

Tomislav Musić prvak DubrovnikaTomislav Musić prvak DubrovnikaTomislav Musić prvak DubrovnikaTomislav Musić prvak DubrovnikaTomislav Musić prvak DubrovnikaPrvak Dubrovnika u šahu za 2018.godinu (58. po redu) jeprvokategornik Tomislav Musić. Do pobjedničkog pokaladošao je zahvaljujući remiju protiv glavnog favorita prvenst-va, FIDE majstora Anvara Turgyeva, i to crnim figurama u 2.kolu. Kako je prije toga meča, a i nakon njega slavio protivpreostalih sudionika osvojio je naslov.Inače, ovogodišnje prvenstvo okupilo je osam natjecatelja.Poredak: 1. Tomislav Musić 5.5 bodova, 2. Anvar Turgyev5.5, 3. Vlaho Marunčić 3, 4. Ante Gulin 3, 5. Božo Gleđ 2.5, 6.Muhamed Ovčina 1, 7. Huso Pločić 0, 8. Armin Pločić 0.

PRIZNANJE

Željan Konsuo predložen za članaŽeljan Konsuo predložen za članaŽeljan Konsuo predložen za članaŽeljan Konsuo predložen za članaŽeljan Konsuo predložen za članaNacionalnog vijeća za sportNacionalnog vijeća za sportNacionalnog vijeća za sportNacionalnog vijeća za sportNacionalnog vijeća za sportDopredsjednik Juga CO i Hrvatskog vaterpolskog saveza, te članaVijeća Hrvatskog olimpijskog odbora Željan Konsuo je na zatvorenomedijelu 133. sjednice Vlade Republike Hrvatske predložen za člana Na-cionalnog vijeća za sport na čijem bi čelu trebala biti Danira Bilić.Uz Konsua, za članove Nacionalnoga vijeća za sport Vlada RH je jošpredložila Pericu Bukića, dr. sc. Sandu Čorak, Antu Bakovića, prof. dr.sc. Dražena Čulara i Petra Ceronju. Na prijedlog Hrvatskog olimpijskogodbora za članove su predloženi Željko Jerkov, Mario Meštrović i Tomis-lav Grahovac, na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora RatkoKovačić, na prijedlog Hrvatskog sportskog saveza gluhih Marijo Lušićte na prijedlog Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr.sc. Tomislav Krističević.

U Rijeci se od 21. do 23.12.održalo Zimsko PrvenstvoHrvatske za dobne skupineseniora, mlađih seniora, jun-iora i mlađih juniora. Nastu-pilo je 406 natjecatelja iz 36klubova. Jug je predstavljaloukupno 15 natjecatelja kojisu tijekom sezone ostvarilikvalifikacijske norme: ĐivoMatović, Michel Brassard,Đivo Damić, Mario Šurković,Noa Miletić, Marko Baletin,Ana Lučić, AdrianaMarinović, Katarina Nenadić,Katarina Matović, AntoniaLjuban, Karmen Fabris, Kati-ja Sessa, Antonija Šurković,Tonka Bušković. Jugovi suplivači osvojili ukupno 10

medalja, od kojih 1 zlatnu, 5srebrenih i 1 brončanu.Pojedinačno najuspješniji jebio Mario Šurković koji je os-vojio 4 medalje, od kojih 1 zlat-nu i 3 brončane.Pojedinačne medalje osvojioje i Michel Brassard koji se ok-itio s 2 srebra.Preostale 4 medalje od kojihsu 3 srebra i 1 bronca donijelesu muške mlađe juniorskeštafete u kojima su nastupali:Mario Šurković, Michel Bras-sard, Đivo Damić, Noa Miletići Marko Baletin.U ukupnom ekipnom poretkumuški su zauzeli 9.mjesto, aženske 19.mjesto u konkuren-ciji 36 klubova.

U finalu Božićnog malonogo-metnog turnira u Metkoviću,26.po redu, Karliko Ljubuškije pobijedio prošlogodišnjegpobjednika, Udrugu lađaraJerkovac, 2:1. I to pred 1500gledatelja.Uz pobjednički pokal pobjed-nik je dobio 33.333 kune, dokje finalist dobio tri puta manjiiznos. Inače, obje ekipe suuoči finala odlučile kako ćepo 2.500 kuna od novčanenagrade uplatiti obitelji ne-davno preminulog metk-ovskog dječaka GabrijelaBebića.U susretu za treće mjestoMNK Škrapa Momići Ćakulabar je nakon penala pobijedi-la Otrić seoce Hotel Riva Brist5:3 (u regularnom dijelu zavr-šilo je 1:1).Pobjednik juniorskog turniraCaffe bar Crveni patuljak izOpuzena. U finalu su bili bol-ji od Auto agent Škavdra izMetkovića. Momčad Krajškole iz Metkovića osvojila jetreće mjesto.U susretu za

treće mjesto pobijedila je mo-mčad Mali zeleni iz Metkovića.Turnir su organizirali Udrugamalonogometnih amateragrada Metkovića i Ustanovaza kulturu i sport grada Metk-ovića, a sudjelovale su mo-mčadi iz Mostara, Dubrovni-ka, Stolca, Ploča, Opuzena,Širokog Brijega, Gruda, Lju-buškog, Čapljine i Metkovića.Nastupile su 32 momčadi useniorskoj, te 18 momčadi ujuniorskoj konkurenciji. Uku-pno su, računajući seniorski ijuniorski turnir, odigranesedamdeset i dvije utakmice.Juniorski turnir, najbolji str-ijelac i najbolji igrač: MišelSoče (Caffe bar Crveni patul-jak), najbolji vratar: DraženKnežić (Autoagent Škavdra).Seniorski turnir, najbolji igrač:Saša Babić (Karliko Ljubuški),najbolji strijelac: JosipBožinović (Udruga lađaraJerkovac), najbolji vratar:Stanislav Galić (Karliko Lju-buški), trofej Fair play: MarkoBošković (Stolac).

Zimski malonogometni turnir uDubrovniku, nakon utakmica poskupinama, došao je do četvrtfi-nala. A prve četvrtfinalne utakm-ice na rasporedu su danas.SKUPINA „A“: 1. Debeli Ronaldo6 bodova (15:4), 2. Getto 6 (10:7),3. Garaža 6 (10:15), 4. Ponta bezbodova (4:13).SKUPINA ‘B’ POREDAK: 1. Caffebar Antika 9 (17:2), 2. MNK Prid-vorje Caffe bar Zora 6 (20:8), 3.ZsZ 3 (7:15), 4. Republika Por-porela 0 (3:22).SKUPINA ‘C’: 1. Rekreativci 9(13:3), 2. Fast food Riva Slano 4(11:6), 3. Čilipi 4 (8:8), 4. Crna lis-ta 0 (5:20).

SKUPINA „D“: 1. Capitano bar 6(5:1), 2. Cavtat 3 (12:3), 3. Piplmast trast us 0 (1:14).Četvrtfinala se igraju ovoga petka,4. siječnja 2019. godine, 17 sati:Debeli Ronaldo (A1) - Cavtat (D2),17.50 sati: Caffe bar Antika (B1) -Fast food Riva Slano (C2), 18.40sati: Rekreativci (C1) - MNK Prid-vorje Caffe bar Zora (B2), 19.30sati: Capitano bar (D1) - Getto (A2).Polufinala su u subotu, 5. siječnja2019. godine, 18 sati: pobjednikA1/D2 - pobjednik B1/C2, 19 sati:pobjednik C1/B2 - pobjednik D1/A2. U nedjelju, 6. siječnja 2019.,utakmica za treće mjesto počinjeu 18 sati, a finale u 19 sati.

zočnim obratio i načelnikOpćine Konavle Božo Lasić.Tom prigodom klub je dodije-lio zahvalnice Općini Konav-le i svim donatorima klubapoduzećima: Kont d.o.o.,Zračnoj luci Dubrovnik, Vini-ca Monković, Tandem d.o.o.,Texo molior, Cafe bar AmorCavtat, Connexus d.o.o.,Ludo more, Vijađ Cavtat.Priznanja za najbolje judašekluba u 2018.g dobili su Pe-tra Đurković i Fran Obradović,a za nade kluba Dalija Sch-much i Andrija Antun Sukuri-ca. Nakon turnira podijeljenesu diplome i darovi svoj dje-ci. N.Đ.

50 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

Na 2. Međunarodnom otvorenom Božićnomturniru u stolnom tenisu - Dubrovnik 2018. Nas-tupilo je 196 sudionika iz 20 klubova iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Bilesu zastupljene sve starosne kategorije, od kli-naca i klinceza do veterana +60.Na ovom turniru nisu sudjelovali samo stolno-tenisači, već su se i u stolnoteniskim vještina-ma okušali Djed Božičnjak i Medo, koji su na-jmlađima, ali i onima malo starijima dijelili pri-godne poklone. Zahvaljujemo svima koji susudjelovali na ovom turniru te svojom prisut-nošću obogatili ovaj sportski događaj. Čestita-mo svim pobjednicima na izvrsnom rezultatu,ali i svima koji su se natjecali na fer i poštenojborbi te na pokazanom trudu i zalaganju. Vidi-mo se i dogodine!Klinci:1.Vito Žmara STK Šibenik2.Petar Dimnić STK Konavljanin3.Maroje Radonić STK Konavljanin3. Lovre Staničić STK Urania Baška VodaKlinceze1.Nadja Djulović STK Kreka Tuzla2.Rina Surjan STK Lučica Vela Luka3.Iva Radić STK Urania Baška Voda3.Ksenija Vuković STK Budućnost PodgoricaNajmlađi kadeti1.Luka Karanović STK Novi - Herceg Novi2.Jakša Krivokapić STK Novi - Herceg Novi3.Ivan Radonić STK Konavljanin

3.Borna Ramljak STK Libertas MarinkolorNajmlađe kadetkinje1.Franka Miškić STK Šibenik2.Lara Matas STK Lučica Vela Luka3.Ivana Vidojević STK Libertas Marinkolor3.Marija Šimunović STK MostarMlađi kadeti1.Marko Božović STK Novi - Herceg Novi2.Juraj Hrčan STK Libertas Marinkolor3.Dominik Zglav STK Konavljanin3.Matija Dimnić STK KonavljaninMlađe kadetkinje1.Mia Mirošević STK Lučica Vela Luka2.Franka Dragojević STK Lučica Vela Luka3.Rina Žuvela STK Lučica Vela Luka3.Ana Staničić Urania Baška VodaKadeti1.Nikola Prusina STK Brotnjo Čitluk2.Nemanja Vuković STK Budućnost Podgorica3.Bruno Soldo STK Libertas Marinkolor3.Andrej Svalina Urania Baška VodaKadetkinje1.Nera Sikavica Urania Baška Voda2.Natali Radić Urania Baška Voda3.Nika Cvitanović STK Mostar3.Lucija Marić STK Lučica Vela LukaJuniori1.Filip Radulović STK Novi - Herceg Novi2.Marijo Obrovac STK Dubrovnik3.Maroje Lalić STK Dubrovnik3.Teofil Topić STK Libertas Marinkolor

DUBROVNIK - 2.MEĐUNARODNI BOŽIĆNI TURNIR U STOLNOM TENISU

Nastupilo 196 sudionika iz 20 klubovaNastupilo 196 sudionika iz 20 klubovaNastupilo 196 sudionika iz 20 klubovaNastupilo 196 sudionika iz 20 klubovaNastupilo 196 sudionika iz 20 klubovaJuniorke1.Gabrijela Alviž STK Mladost Zagreb2.Lidija Vranješ STK Libertas Marinkolor3.Petra Raos STK Konavljanin3.Lea Berković STK Lučica Vela LukaSeniori1.Željko Mandić STK Mostar2.Bojan Cubović STK Novi - Herceg Novi3.Branko Putnik STK Tivat3.Deni Berković STK Lučica Vela LukaSeniorke1.Barbara Vlahović STK Libertas Marinkolor2.Sanda Tasovac STK Lučica Vela LukaVeterani 40+1.Marko Juričević Zagreb2.Vlaho Car STK Konavljanin3.Zoran Vujčić STK Novi - Herceg Novi3.Marko Kostić STK TivatVeterani 50+1.Mišo Bojanić STK Budućnost Podgorica2.Milo Stražičić STK Libertas Marinkolor3.Budimir Božović STK Tivat3.Dragan Šakota STK Brotnjo ČitlukVeterani 60+1.Svetomir Jovanović STK Novi Herceg Novi2.Marinko Matulović STK Libertas Marinkolor3.Franjo Capan STK Kvarner Rijeka3.Predrag Vučurević STK Sveti Sava TrebinjeParovi1.Venier/Mikulić STK Libertas Marinkolor2.Radulović/Cubović STK Novi - Herceg Novi3.Pensa/Granić STK Sinj3.Mandić/Šarić STK Mostar/STK Libertas Marinkolor

STK Libertas Marinkolor

BROJNI USPJESI PLESNOG STUDIJA 3V

Uz podršku Valamar RiviereUz podršku Valamar RiviereUz podršku Valamar RiviereUz podršku Valamar RiviereUz podršku Valamar Riviere- Osim odlaska na natjecanje donacijagrupacije Valamar nam je također pomoglai u opremanju kluba - izjavila je ViktorijaMiletić, predsjednica plesnog studija 3VPlesni studio 3V aktivno djeluje kao udruga te svakegodine prikuplja velik broj djece i mladih te za njihorganizira aktivnosti s ciljem podizanja plesne kul-ture, socijalizacije, prilike za osobni plesni razvojpojedinca, kvalitetne provedbe slobodnog vreme-na, natjecanja te putovanja.Važnost ove plesne skupine prepoznala je i vodećahrvatska turistička kompanija Valamar Riviera u sk-lopu jednog od svojih devet krovnih programa

društveno odgovornog poslovanja„Volimo sport“. Zahvaljujući donacijičlanovi plesnog studija 3V dobiti supriliku za sudjelovanje u Pragu na In-ternational Prague Dance Open-unatjecanju gdje su postigli izuzetne re-zultate.Kao poklon Gradu članovi plesnogstudija 3V su za Božić održali božićnuprodukciju u kinu Sloboda, u subotu,22. prosinca. predstavi su sudjelovalisvi plesači dok je ulaz za sve gledatel-je zahvaljujući Valamar Rivieri i du-brovačkim kinematografima bio be-splatan.“Zahvaljujemo se na velikodušnoj

donaciji, kao udruga koja svakodnevnoradi sa djecom i mladima, financijskapotpora nam je od iznimne važnosti.Ovom donacijom Valamar Rivera namje pomogla u ostvarenju ciljeva i radaplesnog studija. Pridonosite jačanjuovog sporta i motivaciji djece dakvalitetno upotpune svoje vrijeme. Želi-mo pokazati rad, napredak, motivacijui talent koji se svakodnevno primjećujekod plesača te im otvoriti put ka većemnapretku. Naši rezultati pokazuju na-jbolje kolikom kvalitetom odišemo, apriliku za napretkom i predstavljanjemDubrovnika u najboljem svjetlu,možemo velikim dijelom zahvaliti up-

ravo Valamaru.Donacija nam je uvelike pomoglau uspjehu predstave “Pandorinakutija” s kojom smo u Pragu na In-ternational Prague Dance Open-upostigli zapažene rezultate.Osim odlaska na natjecanjedonacija grupacije Valamar nam jetakođer pomogla i u opremanju klu-ba”, izjavila je ovom prilikom Vik-torija Miletić, predsjednica plesnogstudija 3V.Valja naglasiti da je Plesni Studio3V nedavno ostvario izvrsne rezul-tate na natjecanju u Splitu odaklesu se u Grad vratili sa čak 13 os-vojenih prvih mjesta, 4 druga mjes-ta te trofej za najbolji klub natjecanjameđu 1500 plesača koji su sud-jelovali.

Odnosi s javnošćuValamar Riviera d.d.

51GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JEPOVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM - PRIČA (6)Piše: Anko Dabelić

Rukoljub na PerastuRukoljub na PerastuRukoljub na PerastuRukoljub na PerastuRukoljub na PerastuAli, kad sam ja pristao “zabavit” prijateljicu, ispostavilose da je ta prijateljica, koju ja moram zabavljat, jošdesetak godina starija!!! Bio bih se zakleo da ima 70. Aliobećanje je obećanje i vajalo je s “prijateljicom” popitpiće i (što je još gore) prošetat kroz cijelo mjestoSvakako sam bio vazda stava da treba pomoć svakomu u “nevoji”.Tako se jedne zgode dogodilo da sam trebo pomoć jednomu kole-gi. Naime, čovjeku se je svidjela jedna cura, što samo po sebi nijeništa neobično. Malo je čudno jedino to što je ta “cura” bila duplostarija od njega (cca 60 god), ali OK, ako se njemu sviđa - u redušto se mene tiče. Problem je bio taj, što je ta “cura” imala nerazd-vojnu prijateljicu, i mene je zamolio da je nekako maknem od oveprve, na što sam ja i pristao - mislim se ja: „Lako ti je to, odvestit ćuje na piće, malo se prošetat kroz valu da prođe ura-dvije i to je to“.Ali, kad sam ja pristao “zabavit” prijateljicu, ispostavilo se da je taprijateljica, koju ja moram zabavljat, još desetak godina starija!!!Bio bih se zakleo da ima 70. Ali obećanje je obećanje i vajalo je s“prijateljicom” popit piće i (što je još gore) prošetat kroz cijelo mjesto.Ostavit ću svakomu na maštu kakva je zafrkancija bila idućih danana moj račun.I, sve bi se to bilo brzo zaboravilo da je na temu ostalo, ali idućihpar dana njih dvije su čekale Perasta svako veče: “mlađa” moga

kolegu, a njena “prijateljica” mene. Ja sam se skrivo na raznenačine da izbjegnem novi susret i možebitnu novu šetnju, ne dajBože! Kolega se nastavio viđat sa svojom “curom” i više mu nijebilo potreba pomagat, dapače sada su izlazili utroje, iako se onadruga stalno osvrtala nebili me djegođ vidjela. I tako je prošlo pardana.Kako sam glavnom radio popodne, tako bih se digo tek kad bidošli u Gruž. Digo se ja, i još onako mamuran bauljam po brodu,pođi na bandu vidjet jesu li se svi putnici iskrcali kad... na rivi uodlasku one dvije “prijateljice”, kojima je valjda završio odmor.Kao za despet, “mlađa” me vidjela i nešto rekla onoj drugoj poka-zujući na mene, a ova ostavila burse i curik-nase do broda. Nemoram napominjat da je cijela posada ostavila svoj poso i gleda-la što će se sada dogodit, jer su svi bili do u detalje upućeni u mojizlazak od neku veče. I još kada je ta priča prošla par prepriča-vanja, svak je imo svoju verziju. Kad je došla, govori da se došlajavit na odlasku, da dje san bijo ovih dana, da kako me je iskalaali me nije mogla nać... A ja: da san imo posla, da san bijo bole-san, da ovo, da ono...Uglavnom, ide ća pa mi s rive pruža ruku za rukovat se na rast-anku. Ja sav sretan, napokon se više neću morat skrivat. Računamkako će brzo proć ova kalvarija koja me je zadesila zadnje dane,pa i ja njoj pruži ruku za pristojno se rukovat.Ali JAOOOO!!!!!Ona uzela moju ruku i umjesto da se rukuje-CMOK... Poljubilame u ruku onako kako su prije don Juani ljubili ruke lijepim djeva-ma, okrenula se i pošla ća.

Najviše me je zafrkavo moj kapo, kojije bio kraj mene i sve dobro vidijo ičujo. Mjesecima nakon toga kadgod bi me vidio, poljubio bi sebi rukualudirajući na onaj rukoljub, i svi bise dobro nasmijali, a da nije trebaloništa govorit. Eto, posada koja jegledala taj događaj, to prepričava dodanas, a jedina je razlika što se dan-as i ja tom događaju mogu odgustanasmijat, za razliku od onda kad samumiro od srama i neugode dok sume prijatelji i kolege zafrkavali.

Nasukani brodNasukani brodNasukani brodNasukani brodNasukani brodNe vidi prova mora

i ne ćute sol konopi,kadene hladne vezale život

za bijeli zid u sobi.Teško se maknut

od vapaja tuge,od bola sto vrišti,

a škripi vjetar za vratom satima.Još da je jednom porinuti lađu

pa neka ide sve k rajskim vratima.Diana Brkić

11. MIRISI BOŽIĆA U KONAVLIMA

Dani zelene menestreDani zelene menestreDani zelene menestreDani zelene menestreDani zelene menestreU sklopu manifestacije 11. Mirisi Božića u Konavlima održani sudani zelene menestre, baštine i vina. Na čak 24 mjesta u Konavli-ma svim posjetiteljima se do 30. prosinca nudio bogat program

gdje su mogli kušati konavosku zelenu menestru, probati izvrsnavina ili doživjeti i naučiti više o konavoskoj bogatoj povijesti i bašti-ni. U svim agroturizmima i domaćinstvima koji su nudili zelenumenestru dodatnu atmosferu podigla je i glazba u živo a dobraatmosfera bila je i u svim vinarijama. dubrovniknet team

52 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

DUSAB - DUBROVAČKA UDRUGA SKRBNIKA, BOLESNIKA I PRIJATELJA ALZHEIMEROVE BOLESTI I OSTALIH DEMENCIJA“Možda ponekad zaborave tko smo mi, ali mi nikad ne smijemo zaboraviti njih”Udruga DUSAB Dubrovnik već skoro 4 godine radi na tome da se oboljelima od svih oblika demencijepruži što bolja i kvalitetnija skrb.DUSAB Klub - svaki radni utorak:10:30 - 13:30, Ulica Sv. Mihajla 1, tel: 095 590 3096, E-mail: udruga-dusab@ gmail.com. Cilj Kluba je okupljati skrbnike i “prijatelje” Alzheimerove bolesti i ostalih demen-cija, za druženje, potporu i obrazovanje kroz razgovor i uzajamnu podjelu iskustava; mjesečna preda-vanja o bolesti i najboljoj njezi; kao i radionice za fizičku i mentalnu opuštenost.SAVJETOVALIŠTE 0-24 - tel: 095 590 3096, savjetovanje o Alzheimerovoj bolestii ostalim demencijama i za utvrđivanje početne dijagnoze. www.dusab.hr

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Komemoracije i obilasciKomemoracije i obilasciKomemoracije i obilasciKomemoracije i obilasciKomemoracije i obilascispomen obilježja u 2019. godinispomen obilježja u 2019. godinispomen obilježja u 2019. godinispomen obilježja u 2019. godinispomen obilježja u 2019. godiniZa Udrugu antifašista Dubrovnik će i ova nova 2019. godi-na biti u znaku njegovanja sjećanja i razvijanja tekovina an-tifašističke NOB-e i antifašizma. Obilježavanja u ovoj godinisu u znaku 75. obljetnica oslobođenja Dubrovnika i Dal-macije od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu.Na Međunarodni dan žena, u petak, 8. ožujka, na grobljuIzmeđu tri crkve na Boninovu, planirana je komemoracija sprigodnom riječi i polaganjem vijenca i cvijeća na grob KateRadeljević, a istog dana planiran je obilazak, odavanjepočasti i polaganje vijenca na spomen obilježja u Trpnju,Gornjoj Vrućici i Potomju.Tradicionalno s početkom proljeća Udruga antifašista Du-brovnik organizira pohod na Vrelo poviše Mlina u Župi du-brovačkoj. U subotu, 23. ožujka 2019. godine, je pohod sprigodnim programom, odavanjem počasti i polaganjemvijenca i cvijeća kod spomen obilježje župskom tribunu iprvoborcu Marku Marojici.U subotu, 4. svibnja, obilježit će se 39 godina Titove smrtiuz prigodno druženje na programu sjećanja. Dan pobjedenad fašizmom i Dan Europe - 9. svibnja - obilježit će se usrijedu, 8. svibnja, komemoracijom uz prigodne riječi i oda-vanje počasti poginulim u borbi protiv nacifašizma i žrtva-ma fašizma.Sedamdeset šesta obljetnica legendarne bitke na Neretviobilježit će se u prvoj polovini svibnja, a legendarne bitkena Sutjesci polovinom lipnja u organizaciji SABNOR-a Bosnei Hercegovine. Uz prigodni program položit će se vijenci nasredišnja spomen obilježja u Jablanici i Tjentištu.Povodom obilježavanja 75. obljetnice osnivanja ZAVNOH-a i Titova rođendana dubrovački antifašisti će krajem svibn-ja posjetiti Topusko, mjesto održavanja Drugog zasjedanjaZAVNOH-a, a rodnom Titovom mjestu Kumrovcu manifest-

aciju „Dan mladosti i radosti“. Naspomen obilježja položit će vijence.Dan antifašističke borbe obilježit ćese u predvečerje praznika, u petak,21. lipnja, komemoracijom naSpomen groblju boraca NOR-a naBoninovu uz prigodne riječi, pola-ganje vijenca i odavanje počastipoginulim borcima NOR-a, branitel-jima Hrvatske iz prošlih devedesetihi žrtvama fašizma. Na sam Dan an-tifašističke borbe u subotu, 22. lip-nja, organizirat će se polaganjevijenca na Spomenik braniteljimana Vjetrenom mlinu kod Stupe tena spomen obilježja NOB-e uTrnovici, Sreseru i u Orebiću.Jubilarna 75. obljetnica oslobođen-ja Dubrovnika i južne Dalmacije odfašističkih okupatora u Drugom sv-jetskom ratu obilježit će se u četvr-tak, 17. listopada. Uz prigodni pro-gram položit će se vijenci i odatipočast poginulim borcima NOR-a ibraniteljima na Spomen grobljuboraca NOR-a na Boninovu. U sub-otu, 19. listopada, u okviru jednod-nevne posjete Pločama i Baćinipoložit će se vijenci na spomenobilježja u tim mjestima naše Žup-anije.Uz dane sjećanja na mrtve, koncemlistopada i početkom studenog,posjeta Spomen groblju boracaNOR-a na Boninovu te spomenobilježjima NOB-e: na mjesnomgroblju Dunave te u Grudi i na

Taboru kod Pijavičina, polaganjecvjetnih aranžmana uz odavanjepočasti poginulim borcima NOR-a,žrtvama fašizma i braniteljima.Koncem studenoga, u okviru jesen-skog izleta, obići će se Spomendom AVNOJ-a u Jajcu i položitivijenac na spomen obilježje, povo-dom obljetnice Drugog zasjedanjaAVNOJ-a.Povodom jubilarne 75 obljetniceoslobođenja Dalmacije u Dubrovni-ku se u subotu 7. prosinca planiraodržati Svečani skup boraca NOR-a i antifašista Dalmacije pod pok-roviteljstvom Županije Dubrovačko-neretvanske, Grada Dubrovnika iSABA Republike Hrvatske. Uz pri-godni program, odavanje počasti ipolaganje vijenca na Spomengroblju boraca NOR-a na Bonino-vu, planrano je druženje sudionikaSkupa.

U utorak druženjeU utorak druženjeU utorak druženjeU utorak druženjeU utorak druženjeu 17u 17u 17u 17u 17U prvi radni utorak u novoj godini,8. siječnja, je druženje u dvoraniUdruge antifašista Dubrovnik.Druženje će početi u 17 sati i u pro-gramu kojeg priprema i vodi prvidubrovački DJ Gordan Prišlić -Vjeverica, su kratki dokumentarnifilmovi, šaljivi video i društvenaigra... Pridružite nam se!

ART RADIONICA LAZARETI - MULTIMEDIJALNI PROJEKT

‘Kako je bolje biti mačka u Dubrovniku’‘Kako je bolje biti mačka u Dubrovniku’‘Kako je bolje biti mačka u Dubrovniku’‘Kako je bolje biti mačka u Dubrovniku’‘Kako je bolje biti mačka u Dubrovniku’Premijerna izvedba mul-timedijalnog projekta‘Kako je bolje biti mačkau Dubrovniku’ održana je28.12. u Art radionici Laz-areti. „Kako je bolje bitimačka u Dubrovniku“,multimedijalni je projekttriju autorica. Projekt jeneka vrsta nastavka nanjihov prošlogodišnji rad‘Između nas’, ali iz prom-ijenjenog fokusa. Dok jefokus njihovog prvogzajedničkog izričaja biomajčinstvo, ovoga putafokus je grad s kojim sva-ka od autorica ima pose-ban odnos. Preplitanjem

majčinstva, teme umjetničkog rada uz djecu i s djecom (kojaje preokupacija njihovog umjetničkog istraživanja) te odnosas prostorom stvaranja i izvedbe, autorice ulaze u dijalog sGradom, ponovno svaka kroz svoj medij, da bi na koncukolažirajući vlastite izričaje stvorile multimedijalnu cjelinu di-jaloga s Gradom koji ih opterećuje i nadahnjuje.Ideja i koncept: Lena Kramarić, Ivana Đula, Martina Tomić.Likovni radovi i video koncept: Lena Kramarić. Audio kon-cept i tekst: Ivana Đula. Koreografija i izvedba: MartinaTomić. Editiranje i oblikovanje zvuka: Luka Vrbanić. Sni-manje i montaža: Marjan Marinović.Hvala Petar, Luke, Rudi, Erin, Matko i Tajana. Projekt jerealiziran uz potporu Grada Dubrovnika u suradnji sa Artradionicom Lazareti u Dubrovniku i Mediteranskim plesnimcentrom / rezidencijalni program 2018. u Svetvinčentu.

53GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

- prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. - specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu - ponedjeljak i utorak, 14. i 15. siječnja.-dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog - četvrtak, 17. siječnja.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču - ponedjeljak i utorak, 21. i 22. siječnja.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije - četvrtak, 31. siječnja.Primaju se narudžbe za ambulante:

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni terminiAmbulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini

Dragi naši sugrađani, dragi naši pacijenti, DONESITE SVOJU PRVU, MOŽDA SUDBONOSNU, ODLUKUU NOVOJ GODINI: REDOVITO OBAVLJAJTE GODIŠNJI SISTEMATSKI PREGLED!!!

Prevenirajte bolesti i tegobe, pregledajte se na vrijeme!

- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog

Pratite nas na našoj web,Facebook i Instagramstranici! POLIKLINIKA

MARIN MED

PREGLEDAJTE SVOJE SRCEPoznati zagrebački kardiolog dr. sc. Vjeko-slav Radeljić koji u Polikliniku Marin Meddolazi povremeno, osim specijalističkog kar-diološkog pregleda radi i radiofrekventneablacije te krioablacije. Zahvat se obavlja ubudnom stanju, u potpunosti je bezbolan iuz visoku uspješnost zahvaljujući sofisticira-noj tehnologiji! Najvažnije od svega - pre-gledajte svoje srce na vrijeme!

BOLE VAS LEĐA?Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perovićiz Kliničke bolnice Dubrava sa bogatim znanjem iiskustvom u liječenju svih bolesti kralježnice obavlja pre-glede u Poliklinici Marin Med. Jedinstvenim kirurškimpostupcima moguće je riješiti bolna stanja kralježnice. Te-meljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikom iznimno su važni, kao i iskustvo udijagnosticiranju problema, odnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješitiboli u leđima. O svemu tome ovisi i uspješnost zahvata i mogućnost izlječenja. Naručitese kod dr. Perovića!

SEZONA GRIPE

Na području županije samoNa području županije samoNa području županije samoNa području županije samoNa području županije samoproteklog tjedna zabilježeno 136proteklog tjedna zabilježeno 136proteklog tjedna zabilježeno 136proteklog tjedna zabilježeno 136proteklog tjedna zabilježeno 136oboljelih osobaoboljelih osobaoboljelih osobaoboljelih osobaoboljelih osobaU proteklom tjednu Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko- neret-vanske županije zabilježio 136 osoba oboljelih od grupe. “Kad tousporedimo s proteklim godinama, brojka je više-manje jednaka,ali je zanimljivo da je najveći broj oboljelih zabilježen na područjuDoline Neretve” kazao nam je epidemiolog Miljenko Ljubić.Čak 68 osoba oboljelih od gripa je iz Metkovića, 53 iz Ploča, dokje u Dubrovniku od gripe zasad oboljelo samo 15 osoba, a naKorčuli zasad nema zabilježenih slučajeva.“Još uvijek ne znamo zašto je toliki broj osoba u Dolini Neretveoboljelo od gripe, jer kad usporedimo s ostalim dijelovima žup-anije, a tom ih je području daleko najviše” kazao je dr. Ljubić.

dubrovniknet team

GEO GRUPA, Vukovarska 22

U sklopu izrade geodetskog elaborata spajanja cijelihkatastarskih čestica na kojimaje izgrađena postojećazgrada na k.č. 1030/3 i k.č. 1030/4, k.o. Lopud, , nazahtjev stranke gđe. Radić Zdenke, Od Šunja 9, Lopud,pozivaju se vlasnici i posjednici susjednih katastarskihčestica na utvrđivanje granica koje će se održati 14.siječnja 2019. godine u 11:30 na predmetnimkatastarskim česticama. Predočenje geodetskogelaborata biti će dana 16. siječnja 2019. u 10:00 sati uprostorijama ureda. Kontakt broj: 0981885368.

54 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

Piše:Antun Švago

KLUB 65+

Druženje sa ženom s otokaDruženje sa ženom s otokaDruženje sa ženom s otokaDruženje sa ženom s otokaDruženje sa ženom s otokaZa upoznat Žrnovo, mjesto s početka Korčule, val-ja znat cijenit čeljade s otoka namjereno na nas,nas s kopna. Naša Franica je, onako usput, pri-pomenula da učinimo susret s književnicom IvicomDuhović Žaknić, što sam ja ushićeno prihvatila. Kojaće to biti ljepota slušati žrnovski i standardni go-vor, riječi, u našem Klubu, između ostalog, od ženekoja, sigurno, ima što reći. I zaista, neobična je tokrhka žena, svoja u odijevanju, izgledu, elokven-ciji, a tek u pisanoj riječi u svojim knjigama. Živisama na brdu ponad Žrnova prepuštena zemlji,moru, nebu, zvijezdama.

U izdanju Književnog kruga Split čitatel-jima je dosada ponudila zbirku novelaIslomania, romane Pali anđeli CvijeteKnez i Najmojije te nekoliko prijevoda snjemačkog.Uživali smo u našem prostoru Kluba65+ začinivši tako zimsku večer sliko-vitim autoričinim odgovorima, isječcimaiz vlastitih obiteljskih priča, svom svjet-onazoru o današnjem vremenu, a pos-ebno senzibilitetu rođene „meštrove”kakvom je i danas smatraju njeni bivšiučenici.Provela nas je, poput prave vodičice,ali ne nas turiste starom Korčulom, već

znatiželjne slušatelježedne riječi s bremenomotočnog, mediteranskog,trad-icionalnog nasljeđa udanašnjoj suvremenosti.Sve što sam htjela kao pi-tanja postaviti nestalo je utrenu prepustivši se laga-nom razgovoru dviju žena,mene iz Grada i Ivice sotoka.Tišina je bila opiplji-va dok smo slušali ulomaknovele Petra na otoku, s iz-vjesnom putenošću. Citiratću riječi Jakše Fjamenga

iz Predovora knjige, „... njezina se rečen-ica doimlje poput nezaustavljiva slapa,koji sobom odnosi i sve što usput uskočiu njegov tok, puna je pravih provalaopisa i punokrvnih iskaza, trenutnih aso-cijacija, svega što tkivu priče daje do-datnu živost da bi se sve složilo u nara-tivni kovitlac.”Sve je prepuno nijansiranja životnih dra-ma odabranih likova, da bi se svelo izaključilo na prepoznavanje otočne filo-zofije i životnog svjetonazora. Svi likovižive svoju priču, ali zajedno sa spisatel-jicom pa je suvišno pitanje jesu li pričeautobiografske. Prošli smo otokomjučer, danas i sutra, Ivica DuhovićŽaknić bila je pouzdana i dobra vodiči-ca, usmjerila nas je svojom širokompričom na trajno traženje identiteta, on-oga moga namojijeg.Citatom iz knjige „Biti rođen u Žrnovuznači nositi pečat mračan i blistav, ka-tolički i poganski, šegedinovski, medit-eranski i živjeti vazda samo za pomiren-je njegovih suprotnosti” oprostili smo seod književnice uvjereni da još nije svepropalo, da je književna riječ, bilozavičajna, standardna, nadohvat, živaje… duperajmo je… rekli bismo mi odi-ka u Gradu. Do novog susreta u Gradu!

Anita Vlašić, volonterka

MATO MALI I PERO NJIOV

Doj će brijeme da ćemo svezna, a nećemo ništa umje

Što više grnemo, to prave vrijednosti brže nestadaju. Nijesu stari ludo govorili da se lažmore mijesi, ali da se istina ne da ukvasi

Negda su, pripovijeda Mato, i u Donjemu i u Gornjemu Selu kuće bilepune čejadi, dok su danaske pune razno raznije činčurija. Što oće rijeonega i što treba i što ne treba. Negda se, kadarke bi se reklo - punakuća, znalo što to oće rije, dok je danaske drugo značenje. Ko i za svedrugo. Đe je negda bila puna kuća čejadi tu je, misli Pero, i brez temejabilo stabilo.A što je danaske?Jane kaže da je čejade danaske u ovemu silnu napretku ko negda praz-na kuća. Kuća brez čejadi. Ili i gore: ko danaske puna kuća činčurija!A đe je kuća puna činčurija, i brez čejadi, misli Sele, tu su zaludu i dobritemeji i dobra podumjenta.Negda se više mislo, vengo bi se odveživo jezik, dok je danaske lašjeodveza jezik, vengo ijanke dzeru promisli. Zato se boje od svijeta od-maknu, vengo svijetu primaknu.Nije se u ono doba, neka se nije prešilo ko danaske, imalo kad mudrova,vengo je trebalo rano rani. Nije se ni što se moglo učinje danas ostavjaloza śutra, niti je današnjica mogla opit čejade da ne misli na ono što morebi śutra. Ali, jope nije bilo preše ko danaske.Negdašnje je čejade bilo više zadovojno s onijem što ima, vengo neza-dovojno s onijem što nema, dok današnjemu ne vaja ni ono što ima, niono što nema. Neki mu čudni vrag fali.U naske je - Pero pametuje - narod zna se od čega bolesan, zna mu sei dijagnoza, nogi dobri specijalisti su mu je i napisali, ali je naš narod - konarod… neće da prijiti da je bolestan, neka se zna od čega. Boje je naglas i ne govori. I sakri da se ne zna. A nije lako ni glavu okrenu. To je koi kod svake neizlječive bolesti.Zaludu je i doktorima dava, zaludu je i nekcije prima i spirine uzima,kadarke narod ide svojijem putem. Sluša samo sebe. I ugađa samosvojoj guzici. A pameću mu upravja ko zna ko. I okle. Tako je u naskeodvazda, tako će u naske bi zavazda. Kadarke te drugi vozu.Pasala su i bremena za uči.

Neko u upravu vidi naopako, a neko u naopa-ku upravo. U ovoj današnjici više ne znaš ni ko se prije rodijo - đeca ilistariji. I ko od koga treba śet. Svak se, Bože mi prosti, naučan rađa, pazato više niko nema potrebu ni za uči.Mobitel je, kaže Sele, posto samoposluga znanja. Doj će brijeme, misliona, da ćemo sve zna, a nećemo ništa umje. Čejade je prije moralo ikako uči kako bi nešto znalo, a danaske ti je dosta umje upravja s ovijemškatulicama kako bi nešto zno.Što više grnemo, to prave vrijednosti brže nestadaju. Nijesu stari ludogovorili da se laž more mijesi, ali da se istina ne da ukvasi.Stabijo čoek, govorijo je pokonji Jozo, ne misli da je sve ono o čemumisli, govori i radi veliko, vengo drži da je veliko cijeni drugoga i bojegaod sebe, i njegovo umijeće.Za stabilo čejade nije neko manji od nekoga zato što manje ima ili manjezna, vengo zato što nema srca. Nekomu je zaludu ima i cijeli svijet, akomu u srcu nema mjesta za drugoga. I za malo višno od bojega od sebe.Koji narod ne razumije da su i njegova bol i tuđa bol od iste matere i odistoga ćaće, ondarke se ne more, a ne rije ona:- Sramno od naroda, tužno do Boga!Prije je, priča Jane, bilo judi kojijem je srce vazdarke bilo puno ko kuća, abilo je zato jerbo za se nijesu iskali vele.Govorila je pokonja Januka kako neko ima sve, neka nema ništa, a nekoneka ima sve, nema ništa. Sve je do čejadeta. I njegova srca.Ko nije gubav na drugoga, ko će drugega pofali brez fige u špagu, kodrugijem neće upravja radi vlastite guzice, e… za tega se more rije: Božepomozi!U naske je danaske došlo da je ono što je površno - duboko, a ono štoje duboko - površno. Jerbo mi, ne da ne bi znali drugovačije, vengo sebine damo drugovačije.Govorila je pokonja Januka:- Koga nevajalo nije opametilo, neće ni dobro usreći.

55GlasGrada - 720 - petak 4. 1. 20189.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.T e k s t o v i z a o b j a v u p r i m a j u s e d o s r i j e d e , n a j k a s n i j e d o 1 0 s a t i !

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok. Marka Stahora,600 kuna prilaže Vicko Brbora. U spomen na pok. Luka Šole-tića, umjesto cvijeća 200 kuna prilažu Željka i Tonći Šeparović.Matko Perović donacija za Božić 500 kuna. SPINAKER d.o.o.Dubrovnika donacija za Božićne blagdane 500 kuna. DJEČIJIVRTIĆ GRUDA 1 (Srednjiši) donacija za Božić 1500 kuna.ERSTE&STEIERMARKISCHE BANK d.d. donacija 1000 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.

UDRUGA RINA MAŠERA - Za potrebe korisnicima Udruge,slastičarnica Ana, Ane i Hrvoje Ilić prilažu 300 kuna. KorisniciUdruge harno zahvaljuju na donaciji.

UČIMO HRVATSKI

Predvidjeti ili previdjeti?Predvidjeti ili previdjeti?Predvidjeti ili previdjeti?Predvidjeti ili previdjeti?Predvidjeti ili previdjeti?Dr. Ivana Kurtović iz Instituta za jezik i jezikoslovlje je iskoris-tila priliku i u radijskoj emisiji Govorimo hrvatski objasnila dariječi iz naslova ne znače jedno te isto i da nijesu istoznačnice.Pogledajmo transkripciju njezina izlaganja koje glasi:“Može li se predvidjeti kraj jedne veze ili predviđaju li roditel-ji kakvo će biti ponašanje dvogodišnjaka kada ga dovedu ukazalište? Neke se od navedenih situacija lakše, a nekemanje uspješno predviđaju. Zašto? Zato što se mogu prev-idjeti sitna upozorenja koja mogu pomoći da se točnije pred-vidi buduće ponašanje događaja ili situacija. Jednostavno,previdimo li što bitno nećemo dobro predvidjeti. Zabavili smose igrom dvama glagolima. Glagolom predvidjeti te glagolomprevidjeti. U rječniku hrvatskog jezika koji je uredio J. Šonje,piše da glagol predvidjeti znači vidjeti nešto prije nego štose dogodi, naslutiti, predosjetiti, odnosno unaprijed utvrditiili odrediti. Glagol previdjeti pak znači ne vidjeti, ne opazitiono što treba vidjeti. Oba su glagola izvedena od glagolavidjeti i oba su nova tj. ni jedan od njih nikada nije bio narod-na riječ. Glagol predvidjeti u starih je pisaca nastao od latin-skog prevedere, a poslije je došao k nama preko njemačkogjezika. Glagol previdjeti nema latinsku, nego samo njemačkupodlogu. S obzirom na to da su oba glagola nova i da suoba tvorena kao knjiške, a ne kao narodne riječi, događajuse previdi pa neke važne obavijesti ne predvide pogreškukoju nose. Zaključimo. Glagol predvidjeti znači vidjeti neštoprije nego što se dogodi, a glagol previdjeti znači ne vidjetiono što bi se moglo vidjeti. Velika je razlika među vidjeti i nevidjeti pa zbog toga valja biti oprezan. Predvidjeti nije istošto i previdjeti”.Očigledno je da naši stručnjaci za jezik, posebno oni iz Insti-tuta za jezik, puno pažnje poklanjaju riječima koje su među-sobno slične, ali nijesu istoznačnice i nastoje nam na pristu-pačan i lako razumljiv način objasniti u čemu je među njimarazlika. Takav je i ovaj današnji prilog koji se lijepo uklapa urubriku Učimo hrvatski u našemu Glasu Grada. K.T.

SUH DNŽ

Deset dana u Daruvarskim ToplicamaDeset dana u Daruvarskim ToplicamaDeset dana u Daruvarskim ToplicamaDeset dana u Daruvarskim ToplicamaDeset dana u Daruvarskim ToplicamaSindikat umirovljenika Dubrovačko neretvanske županije organiziradesetodnevni boravak u Daruvarskim Toplicama od 10. ožujka -20. ožujka. Cijena boravka u dvokrevetnoj sobi za umirovljenikesa popustom je 243 kn dnevno. Polazak sa Grude je 10. ožujka u6 i 30. Molimo zainteresirane da se jave što prije, jer vlada velikiinteres. Prilikom prijave potrebno je uplatiti akontaciju od 500 kn.Prijave i informacije na 098 345 236 od 18-20 sati.

Predsjednik sindikata DNŽ Ante Mandić

LOPUD

Položeni vijenciPoloženi vijenciPoloženi vijenciPoloženi vijenciPoloženi vijenci

Udruga dubrovačkihbranitelja HRM-a 28.prosinca položila jevijence Hrvatskim bran-iteljima na centralnomkrižu na Lopudu.

UDB- HRM Dubrovnik

16.10.1934. - 4.1.2017.

IVAN PERIĆ, 1921.ZORA MARUNČIĆ, 1921.KATA BARAĆ, 1925.JELA RADULOVIĆ, 1925.NEVINKA STRAŽIČIĆ, 1925.NIKOLA CVJETKOVIĆ, 1926.MARIJA POLJANIĆ, 1929.NUSRETA ALIJAGIĆ, 1930.MARA OBRADOVIĆ, 1932.IVO LUČIĆ, 1932.KATE RADIŠ, 1933.ILIJA LASIĆ, 1934.MARE FICOVIĆ, 1935.ANA BUKVA, 1935.

PERICA KELEZ, 1936.BOSILJKA LAZO, 1936.LUKO ŠOLETIĆ, 1938.MATO OREPIĆ, 1940.MARIJA PENDO, 1942.TAMARA ZEČEVIĆ, 1944.PERO TOLJA, 1945.MARIJA BABIĆ, 1949.MATO BUTIJER, 1951.JURE KUKRIKA, 1952.JOZO BAKARA, 1952.ŽARKO ŠUTA, 1962.NIKŠA SPREMIĆ, 1987.SILVIJO BOŽANJA, 1993.

56 GlasGrada - 720 - petak 4.1. 2019.

misao

tjedna

FrancisBacon

Bolje je poslovati s ljudima koji nešto želenego s onima koji su postigli što su htjeli

DUBROVNIK

Doček novena Stradunu

Dubrovnik je Novu godinu dočekao uzkoncertni spektakl vodećih domaćihzvijezda - Tonija Cetinskog i Nine Badrićte impresivan vatromet točno u ponoć;uslijedio je prvi valcer i čestitka gra-donačelnika Mata Frankovića svima ok-upljenima. Staru godinu ispratila je NinaBadrić sjajnim koncertom, a za nezab-oravan početak nove 2019. godine nasceni joj se pridružio i Tony Cetinski!Zajedničko odbrojavanje pa zadivljujućivatromet koji je obasjao zvonik i najl-jepšu ulicu u potpunosti ispunjenu pos-jetiteljima. Tradicionalno se zaplesaoprvi valcer uz skladbu La musica dinotte, a i dvoje je mladih Linđovaca za-balalo na velikoj sceni.

NOVA GODINA

Natalija i Ivana prvedubrovačke bebe

Dubrovnik je svoju prvu bebu u 2019. dobio1.siječnja u 1 sat i 23 minute. Već se zna i ime -Natalija! Majka je Ivana Njirić, dizajnerica inter-ijera iz Zatona Malog , a tata je pomorac Srđan.Natalija je bila teška 2900 grama i duga 48 cen-timetara. Presretna mama je u trenutku dolas-ka novinara snimila i prvi selfie s bebicom, jernjihove obitelji u Skopju i Zatonu jedva čekajuvidjeti svoje drage, Majci su u rađaoni poma-gali dežurni liječnik, dr. Mirko Prodan i primaljaMarija Popović. Zanimljivo je da je i druga ovo-godišnja beba Ivana Jerosimić iz Zatona Mal-oga, majka Klaudija i tata Siniša su susjedi iprijatelji obitelji Njirić. Rodila se u 4 sata, biladuga 51 centimetar i teška 3300 grama.

Željko Tutnjević / DMC

VODOVOD DUBROVNIK

Kako zaštiti vodovodna brojila za velikih hladnoća?Zbog niskih vanjskih temperatura može doći do poteškoća u op-skrbi vodom povezanih s pucanjem vodovodnih brojila koja sunedovoljno zaštićena od hladnoće, posebice u ruralnim dijelovi-ma.Stoga Vodovod Dubrovnik savjetuje korisnike svojih usluga daprovjere način na koji su zaštićeni vodomjeri u vodomjernim okn-

ima te dijelovi instalacije iza vodomjera za čije su održavanjezaduženi. Po potrebi neka ih dodatno toplinski zaštite ter-moizolacijskim materijalom, a kao toplinska zaštita mogu poslužitii ploče stiropora ili kamena vuna.Pridržavanjem ovih savjeta osigurat će se nesmetana opskrba vo-dom u hladnim danima koji su pred nama.