1GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

2 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJA Miljenja, stavovi i gledita objavljena u rubrici Pisma itatelja i reagiranja nisu stav Urednitva.Urednitvo pridrava pravo kraenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraaju.IZ MOG KUTA

Kako doivljavam neke turiste?Kako doivljavam neke turiste?Kako doivljavam neke turiste?Kako doivljavam neke turiste?Kako doivljavam neke turiste?Ako ve strancima pruamo besplatnu pomo(i to treba promijeniti) angairanjem lanovaHGSS, tehnike, itd.,jer zaglave svojom krivicomna nekoj planini, jer se upute u neadekvatnojopremi i najee sami ili na moru, jer ih buraotpue na puinu, onda doista nema razlogada ih jo dodatno mazimo besplatnimuslugama u naem gradu (ili bilo kojem drugomhrvatskom gradu)Od kako su poeli dolaziti u veim grupama (bez uvrede)mali uti, tj. turisti iz dalekoistonih zemalja, jer neraspoznajem jesu li Kinezi, Japanci, Korejci ili Tajvanci upoetku sam bio iznenaen njihovim specifinim turis-tikim interesom ili snimanjem ivih, dubrovakih moti-va. Ne znam iz kojeg razloga, ali njima (vjerojatno jednojod navedenih nacija) zanimljive su dubrovake make imaori! Nai Garfieldi, Tomiji i mice-mace, koji nisusvjesni svoje popularnosti, postali su predmet znatnoginteresa kod turista. Mirno podnose interes stranaca tekljocanje i blicanje njihovih fotoaparata dok se izleavajuna toplom ploniku ispred Kneevog dvora ili u gradskojluci. Ne znam koja je mica-maca najvie fotografiranaali pretpostavljam ona (ili one) koje na kamenom piulukod Gradske kavane u gradskoj luci nezainteresirano idremljivo lee pored ljudi. Stranci se saginju, klee ne bi liu objektiv svoga fotoaparata uhvatili to bolju maju pozu.Male ute takoer fascinira brzi let i prodorni cvrkutiopa iznad krovova grada. Moda pomisle u svojoj ko-mpjuterskoj glavi da je to naa turistika ponuda. Sobzirom kakvu sve modernu foto opremu nose sa sobom,pretpostavljam da e u dogledno vrijeme izmisliti (kon-struirati) kakav letei dron s karakteristikama nae io-pe. (Mi, na sreu imamo tijekom ljetnih mjeseci nae io-pe i lastavice koje nam iste zrak od muica i komaraca ina tome im moramo biti zahvalni)Poslije maaka i iopa na treem mjestu znatnog intere-sa kod malih utih je zemaljski prirodni satelit, tj. Mjesec.Naroitu pozornost skree na se kad je pun. Jednom pri-likom bio sam svjedok grupe malih utih kad su stajalijedan do drugoga, kao u vrsti, kod Male Brae, skorozatvorivi prolaz Stradunom. Usmjerili su svoje foto aparateprema nebu i due vrijeme snimali Mjesec, pogotovo kadje bio u okomitoj osi nad zvonikom i kad je mjeseevasvjetlost prolazila ispod kupole zvonika i obasjavala Marai Bara. Ako se ne varam, mislim da je samo dva puta

mogue tijekom ljeta, kroz 2-3 noisnimiti Mjesec u njegovoj punini.(Predlaem da i lanovi foto klubaMarin Getaldi snime ovakav pr-irodni fenomen nad naim gradomiz razliitih kutova i prirede izlobu).Jedna loa karakteristika ili navikakod malih utih je da idu veomaratrkano, da ne upotrijebim nekineprimjereniji izraz. Za ovakvo nji-hovo ponaanje krivicu snose pomeni vodii kojima nije samo obve-za tumaiti o dubrovakim znameni-tostima, ve i povremeno upozoritiih da idu desnom stranom, kako bisuivot (mimoilaenje) u uskimgradskim ulicama bio mogu s do-micilnim stanovnitvom ili s drugimturistima.O fotografiranju u crkvama tu imopet nema premca, mada to rade iuljueni Europljani, ne obaziruise ili ne primjeujui da postoje zna-kovi razliitih zabrana kod ulaza ucrkvu. Prije ulaza u bilo koju crkvuvodi mora upozoriti svoju grupu daje u crkvi zabranjeno fotografiranje!Ne mogu sto posto tvrditi ali samuvjeren da u nijednom turistikomodreditu na Sredozemlju (pa idrugdje) nema nita besplatno zastrane turiste. Sve je uraunato ucijenu pa makar neto izgledalo daih domain asti. Mi elimo bitidrukiji, naravno na svoju tetu. Nijemi poznato iz kojeg razloga smo to-liko dareljivi, pa se stranim turisti-ma nude neke usluge besplatnobez ikakve osnove ili razloga. Npr.turistima se nudi besplatan gradskiprijevoz od sredine prosinca do sre-dine sijenja, tj. tijekom trajanja Du-brovakog zimskog festivala, iji sesadraj najvie odrava u Gradu.Zatim opet jedna lucidna idejabive gradske uprave u svezi pos-jete otoku Lokrumu na kraju sezonepopularno nazvana Dan otvorenih

vrata. (Mislim da i Dubrovaki muze-ji imaju istovjetni dogaaj?). Stranituristi dobiju informaciju iz raznih iz-vora, da mogu mukte posjetiti Lok-rum to oni, naravno i koriste. U bro-dovima Zrinski ili Skala bude 80-90% stranih gostiju po svakom od-lasku na Lokrum. Mislite li da oni,zbog utede jer nisu platili kartu (zaprijevoz i ulazak na otok), barempopiju kavu ili neko drugo pie? Makakvi!! Je li tko izraunao koliko segoriva potroi u 5-6 vonji (porat-Lok-rum-porat) i koliko to kota?! Ako vestrancima pruamo besplatnu po-mo (i to treba promijeniti)angairanjem lanova HGSS, tehni-ke, itd., jer zaglave svojom krivicomna nekoj planini jer se upute u nead-ekvatnoj opremi i najee sami ilina moru, jer ih bura otpue napuinu, onda doista nema razlogada ih jo dodatno mazimo besplat-nim uslugama u naem gradu (ili bilokojem drugom hrvatskom gradu).Na kraju sam ostavio posebnu zan-imljivost koja se uglavnom odnosi naindividualne inozemne goste. Vei-na meu njima smatra da je ulaz udubrovake muzeje besplatan!? Bezobzira iz koje zemlje dolazili kad ug-ledaju natpis ulaznica preveden nanekoliko jezika okrenu se za 180stupnjeva. Naravno, sebe ele ipakovjekovjeiti na fotki koliko im sedoputa da uu u Kneev dvor, jerna otprilike dva metra od glavnogulaza nalazi se konop na stupiima iobavijest gdje se kupuje ulaznica,tada daju petama vjetra. Naravno,nije to sluaj samo kod ulaza uKneev dvor, ve kod svih du-brovakih muzeja.Neto im ipak moemo dati besplat-no, to svi turisti veoma cijene, a toje osmijeh, a nas nita ne kota.Meutim, u tome smo dosta krti.

Damir Rai

DUBROVAKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Vide li odgovorni onoVide li odgovorni onoVide li odgovorni onoVide li odgovorni onoVide li odgovorni onoto je njihov posao?to je njihov posao?to je njihov posao?to je njihov posao?to je njihov posao?Kada i Vi, vjerujem, vidite ove fotografije izGrua, vjerujem da i Vas nee zaobii os-jeaj o alosnoj i tunoj dubrovakoj stvar-nosti. Kada furesti izau s kruzera prvo nato naiu je na ovu sliku: kantu za smee uslomljenom obliku, a i stupovi kojisprjeavaju vozila, nisu u dobrom stanju.Nadam se da e ovo odgovorno napokonvidjeti i uiniti ono to im je posao i za tosu, vjerujem, dobro plaeni.I jo neto. Bilo bi dobro da svi autobusiLibertasa staju u blizini kruzera, te da tubude i kuica za prodaju kartica i razmjenudeviza. Vjerujem da bi se time i smanjileguve na autobusnom kolodvoru.

Zdravko Trojanovi Trojo

3GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

SV. LEOPOLD MANDI U DUBROVNIKU

Preivjeli smo ranjavanjePreivjeli smo ranjavanjePreivjeli smo ranjavanjePreivjeli smo ranjavanjePreivjeli smo ranjavanjezahvaljujui sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujui sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujui sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujui sv. Nikoli i sv. Leopolduzahvaljujui sv. Nikoli i sv. LeopolduOboje smo ostali ivi i doekali zavretak rata u 163.brigadi H.V. kao tei invalidiNakon tekog ranjavanja u gus-toj magli 30. svibnja 1992.g. navrhu brda ee, na tadanjojprvoj liniji obrane Grada,krvarei zajedno sa suborcemSamirom, sputali smo se ran-jeni pripadnici II. bojne 163.Dubrovake brigade niz gustoraslinje padina brda, do asfalt-ne ceste iznad Pobreja.urei da izaemo iz gustemagle, molio sam se sv. Nikolizatitniku putnika i pomoraca,mom osobnom zatitniku poimenu, sv. Leopoldu Mandiu isvim vjernim mrtvima da semole Bogu za nas dvojicu dapreivimo teko ranjavanje.Oboje smo ostali ivi, doekalizavretak rata u 163. brigadiH.V. kao tei invalidi. Nisamzaboravio taj datum i pohodimcrkvu i dalje molei se ovojdvojici svetaca i za one mrtveza koje se nema tko moliti.Za vjernike nae biskupije bioje ovo veliki dogaaj dolazaksarkofaga s neraspadnutimtijelom sv. Leopolda u Du-brovnik 16.i 17. rujna 2017.g.Sv. Leopold Mandi rodio se uHerceg Novom 12. V. 1866.g.u staroj katolikoj obitelji kojapotjee iz Bosne, od oca PietraMandia i majke Caroline ro.Zarevi, kao najmlae, 12. di-

jete. Pravo mu je ima biloBogdan Ivan Mandi. U HercegNovom je ivio meu pravo-slavcima. (dugo stoljea zaljevBoke Kotorske bio je teritorijBijele Hrvatske, a politikim nas-tojanjima interesima tadanjihsila Austrije i Rusije, Crna Gora1819.g. se sputa sa gora i zau-zima dananje Crnogorsko pri-morje i iri pravoslavnu vjeru). Sa16. godina Leopold naputa rod-ni Herceg Novi i preko Dubrovni-ka (posjetio kapucinski samo-stan u Gospinom polju), otpu-tovao je u Italiju i ulazi u kapucin-sko sjemenite u Udinama 1882.Nakon zavrenog studija filozo-fije u Padovi i studija teologije uVeneciji, s 24 godine zareen jeza sveenika. Kao mladi re-dovnik- franjevac kapucin, os-jetio je elju da radi na ujedin-jenju kranskih crkava Da svibudu jedno, i na pomoi siro-manima i nemonima. Vei dioivota proveo je u molitvi i poko-ri.Bio je nagle naravi, ali ponizn-om upornou i uz duhovninapor uspio je postii skromnublagost. Bio je ljubitelj prijateljst-va sa svim ljudima, pa su gamnogi za ivota, a osobito poslijesmrti smatrali svecem i pomoni-kom obitelji u njenim potrebama

i nevoljama. U svoje vrijeme bio je veliki ispovjednik. Punih 40godina ispovijedao je i po 10 sati dnevno. Pred njegovom ispovjed-aonicom stvarali su se redovi i tu su se mirili Bog i ovjek grenik.U Boje ime spaavao je due. Svojim ivotom posvjedoio jekako se kroz vjeru moe nadvladati razne ivotne izazove, te krozpobonost u vlastitom ivotu, pronai blagost,utjehu i snagu. UPadovi je djelovao od 1906.godine pa do svoje smrti 1942.g. RodniHerceg Novi zadnji put je posjetio prije 90 godina, prilikom bra-tovljeva sprovoda. Bio je niskog rasta, visok samo 1,35 m. Volio jesvoj franjevaki red i ljubio je svoj hrvatski narod. Jo za ivotamnogima je isprosio udesno ozdravljenje, pomirenje branimparovima itd. Umro je u jutarnjim satima 2. V. 1942.g. utjeui seMajci Milosra. Njegovo neraspadnuto tijelo je 1963.g. sa grad-skog groblja u Padovi preneseno u kapucinski samostan u crkvusv. Kria. Godine 1976. proglaen je blaenim., a Papa Ivan PavaoII. 16. X. 1983. godine proglasio ga je svetim. Slavi se 12. svibnja.Vatikan je izabrao sv. Leopolda Mandia i sv. Pija iz Pietrelcine zazatitnike Svete godine Milosra 2016. Njegovo prvo svetite jeotvoreno u Maglaju u Bosni. U visokom zvoniku svetita je vjernakopija njegove padovanske sobice ispovjedaonice u kojoj jeispovijedao punih etrdeset godina.Nebeski je zatitnik nae upanije i njegovo posmrtno tijelo doloje u nau upaniju 16. IX. Te veeri jo od 18 sati pred crkvomGospe od Milosraa, poeli su se okupljati brojni vjernici. Tijelosv. Leoplda Dubrovani su dostojanstveno doekali na predjeluHladnice. U povorci koju su predvodili brojni sveenici i redovnice,dubrovaki trombunjeri i festanjuli do crkve Gospe od Milosra,sarkofag sa tijelom sveca je pored ogromne mase vjernika une-seno u Gospinu crkvu, ispred koje je dugi red vjernika strpljivoekao da vidi i pokloni se tijelu i dodirne sarkofag sv. Leopolda.Sve je prolo u savrenom redu i u jednoj velikoj pobonosti.Mnogo su doprinijeli i brojni mladi volonteri, policija, medicinskoosoblje. Tijelo je u Gospinoj crkvi bilo izloeno cijelu no. Na misi17. IX. U 11 sati koju je predvodio preuzvieni dubrovaki biskupopet ogroman broj dubrovakih vjernika i hodoasnika iz ostalihgradova. Na ovoj misi dubrovaki biskup je posebno naglasiopomirenje meu ljudima i oprost blinjemu. Duga kolona vjerni-ka koji su tom prilikom eljeli vidjeti i pokloniti se tijelu sv. Leopol-da pruala se od Korulanske ulice , a sve u velikoj pobonosti itiini. Bili smo presretni da je sv. Leopold okupio ovoliki broj vjernikakoji su mu se pobono molili i utjecali na nebeskoj pomoi. Upopodnevnim satima tog

Nika Violi

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAKO NERETVANSKA

Prometne nesree sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesree sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesree sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesree sa smrtno stradalim osobamaPrometne nesree sa smrtno stradalim osobama- Tijekom ponedjeljka, 18.rujna dogodile suse dvije prometne nesree koje su za posl-jedicu imale smrtno stradavanje dvije osobe.U prvoj prometnoj nesrei koja se oko 11.20dogodila u Dubrovniku smrtno je stradala 57-godinja dravljanka Njemake. Do promet-ne nesree je dolo kada je spomenuta nje-maka dravljanka upravljala motociklomnjemakih registracijskih oznaka kreui seu koloni vozila Jadranskom magistralom izpravca Cavtata u pravcu Dubrovnika. Dolas-kom u blizini Petlje, prednjim dijelom vozilaudarila je u osobno vozilo ispred sebe us-lijed ega je vozaica s motociklom pala nasuprotnu kolniku traku u trenutku nailaskateretnog vozila. Vozaica motocikla je smrt-

no stradala na mjestu dogaaja. Za vrijemetrajanja oevida prometne nesree kojim jerukovodio opinski dravni odvjetnik, prom-et na navedenoj dionici Jadranske magistralebio je u potpunosti obustavljen te se odvijaoalternativnim pravcima.Druga prometna nesrea, u kojoj je smrtnostradao 39-godinji dravljanin Novog Zelan-da, se dogodila oko 16 sati na otoku Mljetu.Naime, 39-godinjak se biciklom kretao izsmjera Polaa da bi u jednom trenutku izgu-bio nadzor nad biciklom s kojim je pao u prov-alio na dubinu od oko 3 metra te je uslijedzadobivenih ozljeda pri padu smrtno stradao.- U jutarnjim satima juer, 18. rujna, policijskislubenici Policijske postaje Ston su u Trpn-

ju, prilikom ukrcaja na trajekt kojiprometuje na relaciji Trpanj-Ploe, zateklietiri dravljanina Kosova koji u svojimputnim ispravama nisu imali ulazni tam-bilj RH, a u njihovom drutvu se nalaziofrancuski dravljanin za kojeg je utvrenoda je u RH uao legalno, preko GP Kara-sovii. Kriminalistikim istraivanjem jeutvreno da su kosovski dravljani neza-konito uli u RH iz pravca Crne Gore i tonakon to ih je u blizini graninog pr-ijelaza iskrcao francuski dravljanin kojiih je nakon nezakonitog prelaskaponovno ukrcao u svoje vozilo s ciljemdalje zajednike vonje prema unutra-njosti RH. Zbog sumnje da su nezakoni-to preli dravnu granicu kosovskim jedravljanima odreena dvogodinjazabrana ulaska i boravka u RH dok jefrancuski dravljanin, zbog pomaganjau nezakonitim migracijama, uz optuniprijedlog doveden na Prekrajni sud uDubrovniku.PS za odnose s javnou PU dubrova-ko-neretvanske Andrijana Biskup

4 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPENJANEKRETNINE NAE DANANJE

Vidi se iz avionaVidi se iz avionaVidi se iz avionaVidi se iz avionaVidi se iz avionaPorez na (zaputene) nekretnine biobi prihod grada ili opine na ijemse teritoriju nalaze. Opine/gradovibi dobile primjereni rok da tenekretnine popiu, a vlasnici da ihkako znaju i umiju (vlastitimsredstvima i snagama, davanjem uzakup, prodajom itd.) stave ufunkcijuA ja ba jesam za porez na nekretnine!Naroito na nekretnine u punom smislurijei, one koje nijesu pokrenute, stavljeneu (gospodarsku) funkciju. U prvom redumislim na neobraeno poljoprivredno, pa izaputeno graevinsko, zemljite.Uporite nalazim u temeljnim odredbamaUstava RH. Na primjer onoj koja ureujevlasnitvo kao jedno od temeljnih prava, ali,opa dravotvorne Hrvatice i Hrvati i svi hr-vatski graani!, i obveza. Ustav kae:Jami se pravo vlasnitva. Ali odmah slije-di: Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikogprava i njegovi korisnici duni su pridonositiopem dobu. A najdravotvornija (gospo-darska) grana je poljoprivreda. Hrvatska(zemlja) se najeksplicitnije, najneposred-nije, najegzaktnije , iz aviona vidljivo volipoljoprivredom. A zaputeno poljoprivred-no i/ili graevinsko zemljite vidi se iz avio-na, na primjer ba onoga koji je pred par

godita temeljito posnimio sve nezakonitoizgraene odnosno dograene objekte uHrvatskoj.Porez na (zaputene) nekretnine bio bi pri-hod grada ili opine na ijem se teritorijunalaze. Opine/gradovi bi dobile primjere-ni rok da te nekretnine popiu, a vlasnici daih kako znaju i umiju (vlastitim sredstvima isnagama, davanjem u zakup, prodajomitd.) stave u funkciju. Kad vrijednostneplaenog poreza dosegne vrijednostzaputene nekretnine, ona prelazi u vlas-nitvo grada/opine. Na ovaj nain bi seznatnim dijelom rijeio jo jedan aktualnivlasniki problem: nesreenost imovinsko-pravnih odnosa u zemljinim knjigama.Opine/gradovi duni su u razumnom rokutako steenu nekretninu kako znaju i umiju(davanjem u zakup, prodajom, regalavan-jem itd.) staviti u funkciju, jer inae oni post-aju obveznici tog poreza, a plaaju ga re-publikom fondu za poticanje poljo-privredne proizvodnjeAko se ne varam, i po vaeim propisimajedinice lokalne samouprave mogu uvestiovakav porez. Moda ga neke i imaju, aliteko da je igdje saivio. Druga bi stvar bila,kad bi se on zakonom uveo kaoobavezanBa kao to bi se iz citiranih inekih drugih odredaba ustava moglo nateg-nuti tumaenje da vlasnik zaputenog zem-ljita neposredno odgovara vlasniku sus-jednog kultiviranog zemljita za tete koje

su mu u vidu na primjer (ovogodinjih katas-trofalnih) poara ili insekata dole prekonjegovoga zaputenog zemljita odnosnos njegovih zaputenih kultura. Ako bi setakva odredba eksplicite stavila u zakon (opoljoprivrednom zemljitu), onda bi to biosistemski promiljeni doprinos jedne su-tinski dravotvorne i domoljubne politikeborbi za ope kultiviranje svetoga hr-vatskog ozemlja. A radikalni otklon od kro-ninog pripetavanja naih politiara udemagokom podilaenju puku.Od politike u Hrvata u demagogiju, jobeznadnije bludi crkva u Hrvata u idolatri-ju. Koja od Sebaste preko Padove do Gos-pinoga polja poganski trai ivoga meumrtvima. Ma koje pelenice jezici i u-dotvorna neraspadnuta tijela!?(Nad)biskupi, Gvardijani, Predsjednice,upani, Gradonaelnici, to e vam mumi-ja, ako vjerujete u ivoga Boga? Ako jesv.Leopold za ivota inio ono to bi IsusKrist na njegovu mjestu inio, u emu bihse uvjetno mogao sloiti s Biskupom, za-to vi njemu inite ovaj cirkus, nad kojim bise on, siguran sam, sablaznio?

Darko Kaciga DubrovaninP.S. Ceterum censeouostalom mislim datreba ukinuti: 1) hrvatsko dravljanstvo svi-ma koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Mini-starstvo turizma; 3), a mostu preko Rijekedubrovake vratiti njegovo asno, izvornoime Most Dubrovnik.

APEL KOMUNALNIM SLUBAMA MOKOICE IGRADA

Slomljene ploe u MokoiciSlomljene ploe u MokoiciSlomljene ploe u MokoiciSlomljene ploe u MokoiciSlomljene ploe u MokoiciKada e se popraviti slomljene ploe na etnici uMokoici, u ulici Bartola Kaia 6? Netko e noguslomiti... - poruke su koje najee dobivamo u posl-jednje vrijeme na na Zeleni telefon Eko Fon 020453 850 od zabrinutih Mokoana. Dijelimo njihovuzabrinutost i vjerujemo da e odgovorni poduzetisve da se ovaj problem to prije rijei.

Voditeljica Jadranka imunovi

ZELENI FORUM

ipanski problemiipanski problemiipanski problemiipanski problemiipanski problemiU ezdesetoj eko patroli ove godine bili smo na ipanu. Kako mjetani istiu, najvei problem otokaje kanalizacija, zatim zbrinjavanje otpada (komunalnog i glomaznog) te problem oko zatienog 400godina starog platana u ipanskoj luci, kojemu se proli mjesec odlomila velika grana i sruila, te pri

tome slomila jedan dio kamenih klupa okolo njega. Onoto se moe rijeiti, samo da je malo vie dobre voljeodgovornih, jest odlagalite otpada u ipanskoj luci, ublizini hotela i same rive. Ljeti uasno smrdi, a vjetar okoloraznosi plastine sakete i papir... Mjetani ipanske lukesu nam rekli kako su se svugdje u Gradu alili godina-ma u svezi ovog problema ali nikako da se rijei.

Pohvale CavtatuPohvale CavtatuPohvale CavtatuPohvale CavtatuPohvale CavtatuProli tjedan posjetili smo Cavtat i uivali u njegovom lije-po ureenom zelenilu. Ni sue nekoliko mjeseci koje suvladale junom Dalmacijom nisu nakodile prelijepomzelenilu koje se, kako vidimo, cijelo vrijeme brino nje-govalo i zalijevalo! Isto tako nigdje nismo vidjeli bolesnepalme od palmine pipe kao to se to moe vidjeti u Du-brovniku i okolici. Bravo za Cavtat! Bravo za Turistikuzajednicu Cavtata i Konavala. Bravo za Komunalne slubeCavtata i Konavala.

5GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Poela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPoela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPoela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPoela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaPoela jesenska akcija oralne vakcinacije lisicaMolimo graane da u dane provoenja vakcinacije i 30 dana nakonzavretka cijepljenja pse i kune ljubimce dre pod nadzorom prilikomkretanja javnim povrinama i parkovima kako bi se sprijeio njihov kontaktsa cjepivomUprava za veterinarstvo i sigurnost hraneMinistarstva poljoprivrede obavjetava jav-nost da od 19. rujna 2017. Godine zapoin-je s provedbom jesenske akcije oralnevakcinacije lisica na podruju RepublikeHrvatske.Jesenska akcija zapoela je distribucijommamaca iz zrakoplova 19. rujna 2017. go-dine na podruju srednje i june Dalmacije.Nakon toga mamci e biti distribuirani napodruju istone i zapadne Slavonije, za-tim na podruju otoka Krka, Istre, Gorskogkotara i Kvarnera, a akcija zavrava dis-tribucijom mamaca na podruju sjeverne

Hrvatske. Oekuje se da e jesenska akci-ja trajati do 30 rujna 2017. godine, no mo-gue je i dulje trajanje ovisno o vremen-skim uvjetima.Vakcinalni mamci koji se koriste za cijepl-jenje lisica nisu tetni i opasni za zdravljeljudi i domaih ivotinja ukoliko se sa nji-ma pravilno postupa. Cjepivo je testiranona primatima, psima, makama i drugimivotinjama i dokazana je njegova nekodl-jivost. Mamci za oralnu vakcinaciju lisicanisu namijenjeni cijepljenju pasa, maakaili drugih domaih ivotinja protiv bjesnoe.Kuni ljubimci cijepe se u veterinarskim or-

ganizacijama u skladu sa Naredbom o mjera-ma zatite ivotinja od zaraznih i nametnikihbolesti i njihovom financiranju . Konzumiran-je veeg broja mamaca moe uzrokovatiprobavne poremeaje kod ljubimca, ali nepredstavlja dugoronu opasnost za njihovozdravlje.Stoga, molimo graane da u dane provoen-ja vakcinacije i 30 dana nakon zavretka cije-pljenja pse i kune ljubimce dre pod nad-zorom prilikom kretanja javnim povrinama iparkovima kako bi se sprijeio njihov kon-takt sa cjepivom. Detaljne informacije o bjes-noi te letak i broura o provedbi oralne vakci-nacije lisica objavljene su na mrenoj strani-ci Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane:www.veterinarstvo.hr.Zbog vanosti informiranja javnosti i opas-nosti koju predstavlja bjesnoa za zdravljeljudi i ivotinja u svijetu se 28. rujna obiljeavai Svjetski dan bjesnoe.

PRIOPENJE ZA JAVNOST NEZAVISNIH VIJENIKA GRADSKOG VIJEA GRADA DUBROVNIKA O ZAHTJEVU ZA ARBITRAU KOJE SUTVRTKE ELITECH B.V. I RAZVOJ GOLF D.O.O. POKRENULE PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE

Traimo punu informacijuTraimo punu informacijuTraimo punu informacijuTraimo punu informacijuTraimo punu informacijuPrema naim saznanjima gradDubrovnik i njegova tijela nisu nainilinijedan propust u projektu razvoja golfparka na Sru. Meutim dok namsadraj arbitrae nije poznat ne elimoodgovornost prebacivati na drugeDana 6. rujna 2017 godine na web stranicamaICSID u Washingtonu, meunarodnog centraza investicijske sporove, objavljeno je da jezaprimljen zahtjevza arbitrau koje su tvrtkeElitech B.V. i Razvoj Golf d.o.o. pokrenule pro-tiv Republike Hrvatske, u predmetu broj ARB/17/32, a odnosi se na investiciju Golf parka naSru. Sama alba koju su u ime tuitelja up-utile pravne tvrtke iz Pariza i Bea jo nije ob-javljena, kao ni poetak arbitrae ni njena uku-pna vrijednost. Iz vie medijskih izvora sazna-jemo od predstavnika tvrtke Elitech i Razvoj golfda su se na arbitrau odluili zbog kompletneblokade projekta od nadlenih javnopravnih tije-la Republike Hrvatske. Sama potraivanja ilizahtjev za nadoknadu tete, navodno se kreeu visini od 500 milijuna eura ili 3,7 milijardi kuna.Prevedimo to na jezik razumljiv svakom Du-brovaninu: zahtjev za isplatu tete iznosi86.000 kuna po svakom graaninu Dubrovni-

ka ili 1.000 kuna po svakom stanovnikuHrvatske.Tuenik je Republika Hrvatska, a ne gradDubrovnik. Ukoliko se usvoji taj zahtjev idoe do isplate tete taj novac e se is-platiti iz dravnoga prorauna, a ne iz pro-rauna grada Dubrovnika. No raun e ukonanici opet platiti graani Dubrovni-ka.Iskustva koja Republika Hrvatska ima sarbitraama pred meunarodnim sudovi-ma nisu ohrabrujua. Sjetimo se samozadnje dvije meunarodne arbitrae: Pi-ranski zaljev, MOL. Obje smo izgubili.Graani Dubrovnika mogu biti s pravomzabrinuti za mogui ishod arbitrae i direk-tnu financijsku tetu koju bi sami moraliplatiti iz svojih depova.Dosad nismo vidjeli ili proitali slubenistav Vlade Republike Hrvatske i njenihministarstava na predmetnu tubu to jes obzirom na visinu odtetnoga zahtjevaneodgovorno. Proitali smo izjave du-brovakih elnika, upana Dobroslaviai gradonaelnika Frankovia, koji osuu-ju arbitrani zahtjev i proglaavaju gapritiskom na slubene institucije. Njihoveizjave, meutim, ne rjeavaju problem i

ne olakavaju situaciju graanima Du-brovnika i Hrvatske. Dok god nam nijedostupna cjelovita informacija o sadrajuarbitrae, moemo samo nagaati. Zatokao gradski vijenici traimo da se na prvusljedeu sjednicu Gradskoga vijea gra-da Dubrovnika stavi toka o tubi tvrtkeGolf razvoj protiv Republike Hrvatske i dase sadraj tubenog zahtjeva uini javnimsvim gradskim vijenicima i cjelokupnojdubrovakoj i hrvatskoj javnosti.Prema naim saznanjima grad Dubrovniki njegova tijela nisu nainili nijedan pro-pust u projektu razvoja golf parka na Sru.Meutim dok nam sadraj arbitrae nijepoznat ne elimo odgovornost prebaci-vati na druge. Traimo punu informaciju.Traimo i raspravu o meusobnimobavezama koje proizlaze iz ugovora gra-da Dubrovnika i tvrtke Golf razvoj pot-pisanih 2009. godine. to je s koncesi-jom za tvravu Imperial i njenom obno-vom? Kada se moe oekivati poetak ra-dova na Muzeju Domovinskoga rata na sbraniteljskim udrugama usuglaenojlokaciji?

Nezavisni vijeniciMatija ale Mratovi, Nenad Vekari

SLUBA KRIMINALISTIKE POLICIJE

Razrijeeno razbojnitvo u DubrovnikuRazrijeeno razbojnitvo u DubrovnikuRazrijeeno razbojnitvo u DubrovnikuRazrijeeno razbojnitvo u DubrovnikuRazrijeeno razbojnitvo u DubrovnikuDovrenim kriminalistikim istraivanjem Slube kriminalistike policije Policijske upravedubrovako-neretvanske utvrena je sumnja da je 44-godinjak poinio kazneno djelorazbojnitva.Sumnjii se da je u utorak, 12. rujna, oko 18 sati, s prethodno stvorenom namjerom dasebi pribavi protupravnu imovinsku korist, uao u nezakljuani stan u Ulici Gornji Kono uDubrovniku i uz ozbiljnu prijetnju vatrenim orujem od 28-godinjakinje otuio metalni sefu kojem se nalazila vea koliina novca, nakon ega se udaljio u nepoznatom pravcu.Po zavretku kriminalistikog istraivanja 44-godinjak je, uz kaznenu prijavu, predan pritvor-skom nadzorniku Policijske uprave dubrovako-neretvanske.

PS za odnose s javnou PU dubrovako-neretvanske Andrijana Biskup

6 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

GRADSKO VIJEE GRADA DUBROVNIKA

5. sjednica u etvrtak,5. sjednica u etvrtak,5. sjednica u etvrtak,5. sjednica u etvrtak,5. sjednica u etvrtak,28.rujna28.rujna28.rujna28.rujna28.rujnaPredsjednik Gradskog vijea Grada Dubrovni-ka mr. sc. Marko Potrebica sazvao je 5.sjed-nicu, koja e se odrati u Velikoj vijenici GradaDubrovnika u etvrtak, 28.rujna.Dnevni red:1. Vijenika pitanja.2. Prijedlog polugodinjeg izvjetaja o izvren-ju Prorauna Grada Dubrovnika za prvo polugo-dite 2017. godine.3. Prijedlog izmjena i dopuna Prorauna Gra-da Dubrovnika za 2017. godinu.4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o izvravanju Prorauna Grada Du-brovnika za 2017. godinu.5. Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg po-nuditelja za obavljanje komunalnih djelatnostina temelju pisanog ugovora odravanje jav-ne rasvjete na podruju izvan povijesne jezgreGrada Dubrovnika za dvogodinje razdoblje.6. Prijedlog plana mree djejih vrtia na po-druju Grada Dubrovnika.7. Prijedlog zakljuka o imenovanju posebnogPovjerenstva za verifikaciju Programa zaprovedbu dravnog, javnog, otvorenog za re-alizaciju u jednom stupnju i anonimnog natjea-ja krajobrazne arhitekture za park Gradac u Du-brovniku.8. Prijedlog Zakljuka o davanju prethodne su-glasnosti na tekst Statutarne odluke o izmjena-ma i dopunama Statuta javne ustanove Du-brovaki muzeji.9. Prijedlog zakljuka o osnivanju Povjerenstvaza provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta jav-nih poziva u podruju obrazovanja, socijalne izdravstvene skrbi, skrbi o djeci, mladima i obitel-ji, skrbi o stradalnicima i sudionicima Domovin-skog rata i skrbi o udrugama iz II. svjetskog ratai poratnog razdoblja.10. Prijedlog zakljuka o osnivanju Povjerenst-va za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz podru-ja skrbi o stradalnicima i sudionicima Domov-inskog rata i njihovim obiteljima za 2018. god-inu.11. Prijedlog zakljuka o osnivanju Povjerenst-va za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz podru-ja socijalne i zdravstvene skrbi za 2018. god-inu.12. Prijedlog zakljuka o osnivanju Povjerenst-va za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz podru-ja skrbi o djeci, mladima i obitelji za 2018. god-inu.13. Prijedlog zakljuka o imenovanju Povjeren-stva za ocjenjivanje programa, projekata ili man-ifestacija u sklopu Javnog poziva za predlaganjeprojekata, programa i manifestacija iz podru-ja skrbi o udrugama proizalih iz II. svjetskograta i poratnog razdoblja za 2018. godinu.14. Prijedlog zakljuka o davanju suglasnostiza izgradnju oborinske odvodnje i sklapanjeUgovora o financiranju izgradnje oborinskeodvodnje i pripadajue infrastrukture.

URED GRADONAELNIKA GRADA DUBROVNIKA

estitka gradonaelnika u povodu Ro Haaneestitka gradonaelnika u povodu Ro Haaneestitka gradonaelnika u povodu Ro Haaneestitka gradonaelnika u povodu Ro Haaneestitka gradonaelnika u povodu Ro HaaneGradonaelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovi, povodom idovske Nove godine,Ro Haane, uputio je estitku predsjednici idovske opine u Dubrovniku SabriniHorovi i svim Dubrovkinjama i Dubrovanima idovske vjeroispovijesti. Tekst estit-ke dostavljam vam u nastavku.Potovana gospoo Horovi,u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno ime, Vama i svim Dubrovkinjama i Dubrovan-ima idovske vjeroispovijesti estitam 5778. Ro Haanu. Neka vas ova tradicijskaobljetnica Bojeg stvaranja svijeta ispuni zahvalnou za primljene Boje darove, a uvae domove donese izobilje sree, mira, blagostanja i zajednitva. Leana tova tikat-evu Budite upisani u dobru godinu! Gradonaelnik Mato Frankovi

DUBROVNIK I KOTOR

Meusobnom suradnjom prevladatiMeusobnom suradnjom prevladatiMeusobnom suradnjom prevladatiMeusobnom suradnjom prevladatiMeusobnom suradnjom prevladatizajednike problemezajednike problemezajednike problemezajednike problemezajednike problemePosebni naglasak stavljen je na izazove koje pred Dubrovnik i Kotorpostavlja cruising turizam i njegov utjecaj na uvjete svakodnevnog ivotau povijesnim sredinama

Gradonaelnik Grada Dubrovnika MatoFrankovi sa suradnicima boravio je u sr-ijedu, 20.rujna, u slubenom posjetu Ko-toru. Tom prilikom gradonaelnik Frank-ovi susreo se s predsjednikom OpineKotor Vladimirom Jokiem s kojim jerazgovarao o mogunostima unapreen-ja suradnje UNESCO-vih gradova na po-drujima turizma i kulture. Posebni nag-lasak sastanka elnika dvaju gradovastavljen je na izazove koje pred Dubrovniki Kotor postavljacruising turizam injegov utjecaj nauvjete svakod-nevnog ivota upovijesnim sredina-ma.-Suradnja Du-brovnika i Boke Ko-torske namee sekao posve prirodnai okosnica je surad-nje izmeu naedvije drave, rekaoje predsjednikOpine KotorVladimir Joki nag-lasivi razmjenuiskustava pri uprav-ljanju dolascima brodova na krunim pu-tovanjima tako da se problemi koje objesredine imaju s ovim vidom turizmapretvore u razvojne anse. Da je ovaj sus-ret u Kotoru tek prvi korak pri uspostavl-janu bolje i snanije suradnje gradovapotvrdio je i gradonaelnik Mato Frank-ovi. Mue nas slini problemi; velikibroj dnevnih izletnika i gostiju s kruzerato neupitno vodi smanjenoj kvaliteti ivo-ta lokalnog stanovnitva, kazao je. Ot-krio je i kako je namjera suradnju proiritii na ostale gradove koji su dio itineraracruising kompanija, ne samo kako birazmijenili iskustva i dobre prakse nego ikako bi zajedniki bili u mogunostisnanije nastupati na tom tritu te sud-jelovati u kreiranju vremena dolazaka bro-dova. Upravo jedinstvenim nastupom i

organiziranou moemo postii dobre re-zultate; smanjiti prijetnje nekontroliranogturizma i stvoriti gradove po mjeri graa-na, zakljuio je gradonaelnik Frankovi.elnici Kotora i Dubrovnika razgovarali sui o vlastitim iskustvima pri obnovispomenike batine te o statusuUNESCO-a, koji osim to prua iznimnerazvojne mogunosti postavlja jednakoveliku odgovornost u smislu adekvatneskrbi i zatite. Tijekom posjeta Boki Kotor-

skoj prireen je i susret s predstavnicimaHrvatskog graanskog drutva Crne Gore,nevladine udruge koja okuplja Hrvate uCrnoj Gori sa sjeditem u Kotoru te pred-stavnicima tamonjeg ogranka MaticeHrvatske, osnovanog u srpnju ove god-ine. Gradonaelnik Frankovi ovom pril-ikom najavio je znaajniju pomo nevla-dinim udrugama Hrvata u Kotoru ija lokal-na samouprava, prema rijeima predsjed-nika Opine, u potpunosti stoji na raspol-aganju udruenjima Hrvata u Boki Kotor-skoj, poput Hrvatskog graanskog drut-va. -Imamo pravo, ali i obvezu pomagatikulturni i drutveni razvoj hrvatskog naro-da kao autohtonih itelja ovog podrujarekao je Vladimir Joki. U sklopu progra-ma organiziran je posjet katedrali sv. Tripu-na i otoiu Gospe od krpjela.

7GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

8 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

SASTANAK S PREDSTAVNICIMA TURISTIKIH AGENCIJA

Planovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoPlanovi gradske uprave okoupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraupravljanja dolascima kruzeraGradonaelnik Grada Dubrovnika Mato Frankovi i zamjen-ica gradonaelnika Jelka Tepi odrali su 14.rujna sas-tanak s predstavnicima turistikih agencija s podrujaDubrovnika na temu upravljanja dolascima brodova nakrunim putovanjima, a nastavno na pokrenutu inicijativusmanjenja broja istovremenih dolazaka brodova u ciljurastereenja prometa i smanjenja pritisaka turistikogprometa na zatienu povijesnu cjelinu.Gradonaelnik Mato Frankovi je prisutne predstavnike tur-istikih agencija poblie upoznao sa zakljucimaprolotjednog sastanka odranog u Hamburgu s elnici-ma udruenja Cruise Lines International Association (CLIA)i visokim predstavnicima vodeih svjetskih drutava zakruna putovanja.

SASTANAK S DIREKTOROM EUPOLIS GRUPE RANKOM MILIEM

Dubrovnik treba postati grad odrivog turizmaDubrovnik treba postati grad odrivog turizmaDubrovnik treba postati grad odrivog turizmaDubrovnik treba postati grad odrivog turizmaDubrovnik treba postati grad odrivog turizma

Kazao je kako je sastanak protekaou pozitivnom ozraju te da su elni-ci krovnog udruenja CLIA, ali i na-jveih brodarskih drutava u pot-punosti razumjeli probleme s koji-ma se Dubrovnik kao destinacijanosi te su izrazili spremnost za ak-tivnom participacijom u procesuizmjena termina dolazaka brodovau iduim sezonama. -Na cilj nijesmanjenje ukupnog broja dolazakagostiju s brodova na krunim puto-vanjima, nego disperzija njihovoguplovljavanja kako bismo konanopostigli veu razinu ukupne turis-tike ponude i vjerujemo da uotvorenoj komunikaciji i konstruk-tivnoj suradnji s dionicima cruise in-dustrije to moemo postii, rekao jegradonaelnik Frankovi.Zamjenica gradonaelnika JelkaTepi predstavnicima turistikihagencija predstavila je planovegradske uprave u okviru projektaSmart City, posebno one vezaneuz potpunu integraciju sustava tzv.brojaa gostiju koji, iako u funkciji,jo ne daju eljene rezultate u smis-lu informiranja javnosti i koordinacijesvih nadlenih slubi radi pravodob-nog djelovanja. Kazala je takoer

Gradonaelnik Grada Du-brovnika Mato Frankovisa suradnicima u petak,15. rujna odrao je sas-tanak s direktorom Eupo-lis grupe Rankom Miliem,savjetnikom za strateki,projektni, poslovni i insti-tucionalni razvoj. Tom pri-likom direktor ove tvrtke zaposlovne usluge, savjetovanje i upravljan-je predstavio je pilot projekt Dubrovnikakao grada inovativnog odrivog turizma.

Predstavljanju su izmeuostalih nazoili privremeniproelnici Ana Hilje i MarkoMiljani, ravnateljica Zavodaza obnovu Dubrovnika IvaCarevi Pekovi kao i no-voimenovani savjetnik gra-donaelnika za turizam Filipaja. Na poziv gradonaelni-ka predstavljanju su prisus-

tvovali gradski vijenici Tatjana imacBonai i Ljubo Nikoli te dugogodinjidjelatnik u turizmu Toni Skvrce. U sredi-

tu predstavljenog pilot projekta jest optimalnokoritenje kulturnih, prirodnih i ljudskih resursa,uvoenje reda, poveanje prihoda po posjetiteljuumjesto poveanja broja gostiju, a ciljevi ukljuu-ju i edukaciju o drugaijim oblicima turizma radigospodarske diversifikacije, ciljano ulaganje ukakvou ivota i boravka stanovnika i gostiju, sveelemente odrivog razvoja turizma i grada kaocjeline.Elementi izloenog projektnog ciklusa ukljuujusve faze; poevi od izrade planske i tehnikedokumentacije, pripreme, provedbe i praenjakljunih infrastrukturnih ulaganja, razvoja i us-postave standarda, pravilnika i politika, preko ek-spertnog sustava upravljanja posjetiteljima, pasve do marketinga te projektnog i financijskogupravljanja, administracije i nadzora. Navedenobi pomoglo bi ustoliiti Dubrovnik kao svjetskicentar znanja i rjeenja odrivog turizma, gen-eratora odrivog razvoja, grad stvaralatva, ino-vacija, atraktivnog i pristupanog za ivot i rad.Svi sudionici sastanka pozdravili su novi pristupupravljanja destinacijom kojeg vide kao zaokretu promiljanju turizma. Grad Dubrovnik imadefinirane kratkorone i dugorone ciljeve up-ravljanja destinacijom, a dugoroni cilj svakakoje pozicionirati Dubrovnik kao meunarodnudestinaciju odrivog turizma, kazao je gra-donaelnik Mato Frankovi zahvalivi gospod-inu Miliu na odranoj prezentaciji. Istaknuo jeprobleme s kojima se grad nosi zbog usko kon-centriranog dnevnog prometa brodova nakrunim putovanjima i negativnog marketingakoji iz toga proizlazi te se osvrnuo i na pozitivnezakljuke sa sastanka s elnicima industrije cruis-ing turizma odranog prolog tjedna u Hambur-gu. Iskazao je zadovoljstvo iznesenim promil-janjima i nadu da e potencijalna suradnja uroditikrajnjim ciljem - postizanja vee razine kvaliteteukupne turistike ponude kroz aktivnu primjenupraksi odrivog turistikog razvoja.

IMENOVANJA

Filip aja savjetnik gradonaelnika za turizamFilip aja savjetnik gradonaelnika za turizamFilip aja savjetnik gradonaelnika za turizamFilip aja savjetnik gradonaelnika za turizamFilip aja savjetnik gradonaelnika za turizamFilip (Marinko) aja, dugogodinji turistiki djelatnik s bogatim iskustvom na ruko-vodeim pozicijama, imenovan je savjetnikom gradonaelnika Grada Dubrovnika zaturizam. Rjeenjem o imenovanju savjetnika od 13. rujna 2017. godine propisano jeda savjetnik prati stanje u podruju za koje je imenovan, prati ostvarivanje utvrenihciljeva i planova, daje miljenja i prijedloge o aktima koje donosi i/ili predlae gra-donaelnik u tom podruju te obavlja i druge poslove koje mu povjeri gradonaelnik.Savjetnik za svoj angaman ne prima novanu naknadu.

da je u suradnji s Javnom ustano-vom za upravljanje zatienimdijelovima prirode Dubrovako-neretvanske upanije dogovorenoureenje prostora ispod platanana Brsaljama, inae zatienogspomenika parkovne arhitekture,kao novog, do sada neiskoritenogjavnog prostora. Prema rijeima gra-donaelnika Frankovia, plato Pilae se idue sezone osloboditi dosa-danjih aktivnosti prodaje izleta iostalih usluga na pultovima ime ese trenutno zagueni prostor dodat-no otvoriti.Predstavnici agencija naelno supozdravili inicijativu paljivijegplaniranja rasporeda dolazaka bro-dova na krunim putovanjima te supohvalili kratkorone mjerepoduzete u suradnji Grada Du-brovnika, Turistike zajednice iLuke uprave, a koje su ve tijekomove sezone pokazale pozitivne po-make u upravljanju prometom udanima vrnih optereenja. Iskazalisu i spremnost prilagoavanja svojihizletnikih programa tako da izletes drugih podruja planiraju na danekada je u Dubrovniku manji broj kru-zera.

9GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

10 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

DUBROVAKI ZIMSKI FESTIVAL 2017./18. I DOEK NOVE GODINE

Nove lokacije, dodatni sadraji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadraji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadraji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadraji, bogat program Adventa u DubrovnikuNove lokacije, dodatni sadraji, bogat program Adventa u DubrovnikuVeliko otvaranje etvrtog Dubrovakog zimskog festivala odrat e se u subotu, 2. prosinca 2017., uz paljenjeprve adventske svijee i dekorativne blagdanske rasvjete, nakon ega e koncert ispred crkve sv. Vlaha odratidugo iekivani Gibonni

Koncept i program te novitete ovogodin-jeg Dubrovakog zimskog festivala ali i pro-gram doeka Nove 2018. godine, pred-stavili su 14.rujna gradonaelnik Dubrovni-ka Mato Frankovi, zamjenica gra-donaelnika Jelka Tepi i ravnateljica Du-brovakih ljetnih igara Ivana MedoBogdanovi na konferenciji za novinare, 14.rujna u Festivalskoj palai. Dubrovaki zim-ski festival projekt je Grada Dubrovnika, jav-nih ustanova u kulturi,Turistike zajednice gra-da Dubrovnika i javnihpoduzea, kojim e seza vrijeme Adventa i ususret doeku Nove go-dine, na vie lokacija ustaroj gradskoj jezgri teu drugim dijelovima gra-da organizirati raznovrs-ni kulturni i zabavnisadraji. Veliko otvaran-je etvrtog Dubrovakogzimskog festivala odrate se u subotu, 2. pros-inca 2017., uz paljenjeprve adventske svijee idekorativne blagdanske rasvjete, nakonega e koncert ispred crkve sv. Vlahaodrati dugo iekivani Gibonni. U boga-tom glazbenom programu, od poetka fes-tivala do Boia na Stradunu e nastupitiJacques Houdek, Massimo, Pavel i MarkoTolja. Kao uvertira doeku Nove godine,30. prosinca koncert e prirediti popularnethe Frajle, a Dubrovane i njihove goste unovogodinjoj noi na Stradunu zabavljate Dino Merlin, Pravila igre i Songkillersi.Tradicionalno, na prvi dan nove godine Du-brovaki simfonijski orkestar izvest e pri-godni program tono u podne na Stradunu.Ove godine, u suradnji s hotelom ValamarLacroma, Dubrovaki simfonijski orkestarpriredit e i poseban Boini koncert 22.prosinca, uz tri ovogodinje obljetnikedubrovake klape Ragusa, Subrenum iKae te soliste Mariju Kuhar oa, StijepaGlea Markosa i anija Stipanieva.Pored bogatog zabavnog i glazbenog, diofestivala su i brojni kulturni programi kojee organizirati ustanove u kulturi Grada Du-brovnika, ali i zanimljive i prigodne radion-ice koje su ustanove i udruge pripremile zasve uzraste. Tako e Prirodoslovni muzej

Dubrovnik u dogovoru s odgojno-obrazovnimustanovama odrati kreativne radionice izradeboinog drvca i ukrasa od prirodnih materi-jala, a bit e organizirana i vodstva po Muzejuuz popratnu bojanku Prirodoslovnog muzejaDubrovnik s blagdanskim motivima. Du-brovake knjinice, meu ostalim, organizirate radionicu modeliranja gline za djecu iodrasle Blagdanska zvona i lampioni u Nar-odnoj knjinici Grad. Zajednica tehnike kul-ture Dubrovnik u okviru programa Pria o Be-tlemima organizirat e radionice izrade Betle-hema za najmlae, a u suradnji s Du-brovakom biskupijom izradit e se i aplikaci-ja koja e posjetitelje voditi kroz Betleheme udubrovakim crkvama i na vanjskim prostori-ma.Umjetnika galerija Dubrovnik sudjelovat e sotvorenjem velike meunarodne izlobe fo-tografija Ahmeta Ertuga 14. prosinca. Jedanod najuglednijih suvremenih fotografa, Ahmet

Ertug predstavit e fotografije iz ciklusa inter-ijera ikonikih graevina poput milanske Scalei parike Opere. Za izlobu u Dubrovniku, slav-ni je fotograf pripremio i tri fotografije najvanijihdubrovakih graevina. Umjetnika galerijaDubrovnik po prvi puta prireuje boinidomjenak i predstavlja boino drvce koje eokititi suvremena hrvatska umjetnica MarijanaVuki.Novi programski projekt je Christmas TreeMapping koji se temelji na kienju boinihdrvaca postavljenih na razliite lokacije, a kojee uz pomo aplikacije posjetitelji moi obii,a zainteresirani umjetnici pozvani su ukljuitise u kreativne radionice.Kolendavanje kao tradicionalni dubrovakiobiaj uvrteno je u program festivala, a Uli-cama naeg Grada kolende e pjevati brojneklape.Subotnja jutra u okviru festivala bit e u znakunastupa Folklornog ansambla Lino uz turis-tiki razgled grada, u organizaciji Turistikezajednice Grada Dubrovnika, koja e i ovegodine, desete za redom, prirediti humanitar-ni Torta party na Stradunu, uz DJ-a, Plesnistudio Lazareti, Plesni studio Step and jazz,uz puno raznovrsnih torti i kolaa ispred sv.

Vlaha 9. prosinca. Posebno e veselo bitidubrovakoj djeici 16. prosinca kadpjesma, ples i zabava zavladaju Gradom,a Boina bajka postane stvarnost.Upravo na radost najmlaih ovogodin-ji Dubrovaki zimski festival donosi praviblagdanski ugoaj i u Uvalu Lapad, gdjee biti organizirani razni djeji programi isadraji poput blagdanskog vlakia i kl-izalita te novoosmiljenog programaLed i okolada.Jo jedna od novosti koja e razveselitinajmlae sugraane i ponuditi novesadraje bit e Medov park u Pilamakoji e zablistati u arobnom blagdan-skom ruhu, a posebno osmiljene pro-grame koordinirat e Dijana Sinanovi iZrinka Japuni u ime plesnog studijaLazareti i Udruge Le Petit Festival du The-atre. Atraktivno e blagdanski biti deko-riran i Park Luja oletia u Gruu, uz dvije

kuice s prilagoenomugostiteljskom ponu-dom.Gunduliev zimski sannaziv je programske cje-line koja e se odvijati naGundulievoj poljanigdje e se postaviti do-datne kuice i deko-racije te organiziratibrojniji sadraji u odno-su na lani.Nedjeljna adventskapopodneva u Mokoicibit e obogaenaraznovrsnim programi-ma na igralitu za malesportove pokraj Caffe

bara Kiss koji e za tu prigodu biti pri-godno ukraen i opremljen. U suradnjis udrugama osmislit e se aktivnosti i za-bavni sadraji uz veernje glazbene pro-grame za sve generacije. Na istom pros-toru, prema iskazanom interesu, postavite se i nekoliko kuica s prigodnom po-nudom.Na konferenciji za novinare predstavljenje projektni prijedlog postavljanja kui-ca unutar stare gradske jezgre koji je izra-dio arhitektonski Studio Lacroma, a up-uen je na suglasnost Ministarstvu kul-ture Republike Hrvatske.S obzirom na izvrstan odaziv publike zavrijeme trajanja Dubrovakog zimskogfestivala, kojemu je preduvjet osiguran-je besplatnog prijevoza, javni prijevoznikLibertas Dubrovnik, omoguit e bespla-tan prijevoz na linijama koje prometujuprema staroj gradskoj jezgri i Uvali La-pad u popodnevnim i veernjim satimaza vrijeme festivala.Sredinji informativni centar Du-brovakog zimskog festivala bit e uprostoru Lue, gdje e se odvijati i proda-ja prigodnih suvenira.

11GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

12 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

ZAMJENICA TEPI I PRIVREMENA PROELNICA RAGU

Prijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finskePrijem za predstavnike finsketvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting Grouptvrtke Finnish Consulting GroupZamjenica gradonaelnika Jelka Tepi i privremena

proelnica Upravnogodjela za europskefondove, regionalnu imeunarodnu suradn-ju Zrinka Ragu primi-le su 18.rujna pred-stavnike finske tvrtkeFinnish ConsultingGroup koji su boraviliu Dubrovniku u sklopukonferencije Board ofDirectors of FCG Finn-ish Consulting GroupLtd.Predstavnici finske ko-mpanije Finnish Consulting Group iskazali su interes za moguom surad-njom s Dubrovnikom u sektorima u kojima djeluje njihova tvrtka, a rije jeo projektima infrastrukture, ekologije i urbanog dizajna.Zamjenica Tepi zahvalila se na iskazanom interesu predstavivi nekeod projekata odrivog razvoja koje u nadolazeem razdoblju namjeravapokrenuti i realizirati Grad Dubrovnik, osvrnuvi se posebno na projektRespect the City kojemu je cilj uvoenje reda u odijevanje i ponaanjeturista, te smanjenje guvi u prometu turistikih autobusa.

IZ SOCIJALNOG PROGRAMAOPINE UPA DUBROVAKA

Isplaene pomoi iIsplaene pomoi iIsplaene pomoi iIsplaene pomoi iIsplaene pomoi inaknade za treenaknade za treenaknade za treenaknade za treenaknade za treetromjesejetromjesejetromjesejetromjesejetromjesejeIz socijalnog programa Opine upadubrovaka izvrena je isplata zatree tromjeseje osobama koje ost-varuju pravo u 2017. godini suklad-no Odluci o socijalnoj skrbi Opineupa dubrovaka.Novane naknade su se prema zaprim-ljenim zahtjevima isplatile umirovljenici-ma s niskim mirovinama, osobama kojese vode na Centru za socijalnu skrb Du-brovnik, samohranim roditeljima, te djecibez oba roditelja a naknade su isplaenei osobama bez primanja. Opina upadubrovaka u treem kvartalu 2017. go-dine, za socijalni program izdvojila je vieod 200.000,00 kuna.

NA GORICI

Postavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradePostavljeno gotovo 200 metara nove ogradeU sklopu programa redovnog odravanja cesta i javnih prometnih povrina, zavreno je post-avljanje potpuno nove zatitne ograde na podruju gradskog predjela Gorica. Naime, duitave ulice Gorica sv. Vlaha postavljeno je ukupno 182 metra nove zatitne ograde ime jezamijenjena postojea ograda, oteena dugogodinjim korozivnim utjecajem soli. Radove jeprema traenju graana naruio Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika, a isti su provede-ni od strane tvrtke Tehnogradnja, ugovornog izvoaa na odravanju nerazvrstanih cesta ijavnih prometnih povrina na podruju Grada Dubrovnika. Vrijednost ukupne investicije iznosi92.000 kuna s PDV-om.

UPRAVNI ODJEL ZA PROMET

Postavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataPostavljanje rukohvataUpravni odjel za promet Grada Dubrovnika,na traenje graana s ovog podruja, proveoje radove na postavljanju rukohvata u Uliciod kara. Rukohvat je postavljen u duini od74 metra, i to na potezu od Obale StjepanaRadia do spoja s Ulicom Andrije Hebranga.Takoer, u tijeku su radovi na postavljanjurukohvata u oblinjoj Ulici padre Perice.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAKO NERETVANSKA

Predstavljen novi naelnik Ivan PavlieviPredstavljen novi naelnik Ivan PavlieviPredstavljen novi naelnik Ivan PavlieviPredstavljen novi naelnik Ivan PavlieviPredstavljen novi naelnik Ivan PavlieviNa konferenciji za novinare,odranoju srijedu, 20.rujna, u Dubrovniku, po-monik glavnog ravnatelja policijeKrunoslav Borovec predstavio je no-vog naelnika Policijske uprave du-brovako neretvanske upanije Iva-na Pavlievia.Na natjeaj za Policijsku upravu du-brovako-neretvansku bila su prijavl-jena tri kandidata; donedavni naelnikToni Radibratovi, njegov zamjenikToni Glumac i dosadanji naelnikOdjela policije Ivan PavlieviPavlievi je jedan od ukupno 18novih naelnika policijskih uprava napodruju Republike Hrvatske.- Pavlievi je domae rjeenje za ovuPolicijsku upravu. Ima dugu policijskukarijeru koju je gradio u dubrovako-neretvanskoj Policijskoj upravi gdje je

bio i rukovoditelj na razliitim mjestima, kaonaelnik policijske postaje, te pomoniknaelnika za graninu policiju, iskustvo kojee mu u ovoj PU koja ima niz specifinostidobro do, posebno to se tie schengenskogprostora i nadam se da e nam pomoi dauemo u taj prostor to prije. Sve to je dobrou ovoj PU mora se nastaviti raditi u kontinu-itetu - rekao je Borovec.Svi kandidati koju su zadovoljili minimalne uv-jete pozvani su na intervju pred Povjerenstvomi rezultati su prezentirani glavnom ravnateljupolicije. Nakon uvida u kandidature, glavniravnatelj policije predloio je ministru IvanaPavlievia i on ga je potvrdio.Ivan Pavlievi roen je 23. listopada 1967., u Dubrovniku. U MUP-u radi od 12. kolovoza1991. godine. Zavrio je Viu policijsku kolu u Zagrebu 1999., a Fakultet kriminalistike 2010.godine te dobio zvanje policijski savjetnik. Na raznim je pozicijama u policiji radio sve od 1991.,a sudjelovao je i u Domovinskom ratu kao pripadnik aktivnog sastava Policijske uprave, te je1993. odlikovan Spomenicom Domovinskog rata.

13GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

SASTANAK DIONIKA BLUEMED PROJEKTA

Arheoloki muzej u PridvorjuArheoloki muzej u PridvorjuArheoloki muzej u PridvorjuArheoloki muzej u PridvorjuArheoloki muzej u PridvorjuPredstavnici DUNEA-e sastali su se u Cavtatu s dionicima Bluemedprojekta s ciljem nastavka aktivnosti vezanih uz istraivanja podvod-nog arheolokog nalazita i ureenja Centra za promicanje znanja.Na sastanku su sudjelovali i zamjenik naelnika Opine Konavle IvoRadoni, direktor Turistike zajednice Konavle Frano Herendija, vlas-

U CAVTATU

Unseen mini film festivalUnseen mini film festivalUnseen mini film festivalUnseen mini film festivalUnseen mini film festivalProgram poinje u srijedu, 27.9.projekcijom filmova Kino Otokhrvatskog redatelja Ivana Ramljaka iFriedenshhe njemake redateljiceJosephine EhlerUnseen mini film festival je osmiljen dastanovnicima Cavtata i njegovim posjetioci-ma ponudi neto drugaiji filmski i festivalskiprogram i pokua nadomjestiti nepostojanjekino-prikazivaa u ovom mjestu. Projekcije fil-mova e se odvijati na razliitim lokacijama ujavnom prostoru Cavtata, uz zatvorene pros-tore poput Doma kulture i Kue Bukovac.Festival otvaramo u srijedu, 27.9., projekci-jom filmova Kino Otok hrvatskog redatelja Iva-na Ramljaka i Friedenshhe njemake re-dateljice Josephine Ehlert, a uz spomenutefilmove, Unseen nudi nekoliko programskihcjelina:Selekcije mladih autora/ica iz Hrvatske i ireregije - 12 je kratkih dokumentarnih, igranih ianimiranih filmova filmskih autora i autoricamlaih od 35 godina. Ovim programom sepotie afirmacija i razmjena audiovizualnogstvaralatva mladih autora i autorica koji tekulaze u svijet filma. Filmovi e biti prikazanina lokacijama u javnom prostoru.Off-program nudi izbor recentnih kratkih ig-ranih, animiranih i dokumentarnih filmovadomaih i stranih autora.Iz Off-programa izdvajamo dvije projekcije

nik Ronilakog centra Epidaurum Boris Obradovi te AntonijaRuskovi Radoni, ravnateljica Ustanove u kulturi Muzeji i galer-ije Konavala. Pod ovom Ustanovom bit e i novi Arheolokimuzej, u sklopu ijih se prostorija u Pridvorju, u srpnju 2019.,planira postav s prikazom rezultata podvodnih arheolokihistraivanja na nalazitu amfora i dolija u blizini Cavtata.Uz hrvatske arheologe, za detaljna 3D snimanja podmorskihkulturnih bogatstava, biljnog i ivotinjskog svijeta, zadueni su i

projektni partneri s talijanskogSveuilita Calabrije i Centra zaoceanografiju Sveuilita u Ci-pru. Osim interaktivnog prikazapodmorja na kopnu, u sklopuprojekta nalazite e se moder-nom opremom urediti i zaronilake obilaske.Podsjetimo, projekt BLUEMEDpunog naziva Planiranje, ispiti-vanje i upravljanje podvodnimmuzejima, ronilakim parkovi-ma i centrima za promicanjeznanja, s ciljem razvojaodrivog turizma i promocijePlavog rasta u obalnom podru-ju i otocima Mediterana, pro-vodit e se tri godine. Uz part-nere iz Grke, panjolske, Ital-ije i Cipra, s hrvatske strane osimDUNEA-e sudjeluje i Sveuiliteu Zagrebu te Fakultet elektrote-hnike i raunarstva. Za aktivnos-ti u Dubrovako-neretvanskojupaniji planirano je 275.900eura.

animiranog filma Jeevakua, redateljice Eve Cvi-janovi koji je ove godinebio hrvatski predstavnik naBerlinalu osvojivi poseb-no priznanje u sklopu pro-grama Generation Kplus.Jeeva kua e se prikazatiu sklopu Djejeg programa(subota, 30.9. u 10h) ost-varenog u suradnji sa Ki-nematografima Dubrovnik,a s tim filmom emo izatvoriti prvo izdanje festi-vala Unseen. U sklopu Off-programa bit e prikazan idokumentarni film Of be-cause who I am iji e redatelj BenjaminCantu biti i gost naeg festivala.Program Gosti festivala posveen je naimfestivalskim partnerima i gostima. Prveprve godine to su Restart iz Zagreba,Dokufest iz Prizrena te umjetniki duo SIM-KA iz vedske. Restart e predstaviti sele-kciju filmova nastalih u sklopu njihovekole dokumentarnog filma, a o radu oveorganizacije, njihovim edukacijskim pro-gramima i produkcijama govorit e redateljIgor Bezinovi. Razgovarat emo i s pro-ducenticama jednog od najznaajnijihfilmskih festivala u ovom dijelu Europe Dokufesta u Prizrenu, Albom akalli i Lin-dom Llulla Gashi koje e nam predstavitinjihovu selekciju kratkih dokumentarnih fil-

mova. Simon Hggblom i Karin Lind ineumjetniki duo SIMKA iz vedske i oni eu sklopu festivala predstaviti seriju svojihkratkih eksperimentalnih filmova.Festivalski dani ispunjeni filmovima zavr-avat e se muzikim programom. Tijekomprvog izdanja Unseena sluat emo i za-bavit se uz DJ OSOBNA! a.k.a. DavoraSanvincentija, zagrebaki funk/soul bandDementronomes, latvijskog DJ-a MartinsaRokisa te Keitha M. Thomsona & The Pen-ny Black Remedy koji su s nama zadnjuveer festivala.Radujemo se vaem dolasku i praenju na-eg festival!

Karla Crnevi,Mila Pavievi, Orsat Frankovi

14 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

DUBROVAKO - NERETVANSKA UPANIJADUBROVAKO - NERETVANSKA UPANIJADUBROVAKO - NERETVANSKA UPANIJADUBROVAKO - NERETVANSKA UPANIJADUBROVAKO - NERETVANSKA UPANIJA

UPAN I ZAMJENIK SA UPANIJSKIM VATROGASNIM ZAPOVJEDNIKOM IPREDSJEDNIKOM VATROGASNE ZAJEDNICE DN

Zahvala vatrogascimaZahvala vatrogascimaZahvala vatrogascimaZahvala vatrogascimaZahvala vatrogascima

upan Nikola Dobroslavi i zamjenik upana Joko Cebalo odrali su sastanak saupanijskim vatrogasnim zapovjednikom Stjepanom Simoviem i predsjednikomVatrogasne zajednice Dubrovako-neretvanske upanije Ivom Franuiem.Na sastanku se razgovaralo o ovogodinjoj poarnoj sezoni na podruju Dubrova-ko-neretvanske upanije. upanijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simovi jeizrazio zadovoljstvo s poslom koji su vatrogasci odradili tijekom sezone te kazaokako su nai vatrogasci sudjelovali u gaenju poara i u drugim upanijama, gdjesu takoer odradili odlian posao.upan Dobroslavi zahvalio je na svemu to su vatrogasci uinili te kazao kako eupanija i dalje, u skladu sa svojim mogunostima, pomagati njihov rad. Takoer,dogovoreno je i kako e uskoro biti odran sastanak svim zapovjednicima javnihvatrogasnih postrojbi s podruja upanije na kojem e se detaljnije analizirati ovo-godinja poarna sezona, ali i razgovarati o pripremama za sljedeu.

ZAMJENIK UPANA I GRADONAELNIK KORULE POSJETILI PRIJATELJSKIGRAD YANGZHOU U KINI

Na Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihNa Svjetskom forumu povijesnih i kulturnihgradovagradovagradovagradovagradovaZamjenik upana Joko Cebalo i gradonaelnik Korule Andrija Fabris sudjelovalisu na Svjetskom forumu povijesnih i kulturnih gradova na kanalima, koji se od 7.do 9. rujna odrao u kineskom gradu Yangzhou. Forum je odran podpokroviteljstvom Kineskog nacionalnog komiteta za miroljubivu ekonom-sku suradnju, Ureda za vanjske poslove Pokrajinske vlade Jingsua, Grad-ske vlade Yangzhoua i Svjetske organizacije povijesnih i kulturnih gradovana kanalima.Tema ovogodinjeg Foruma, na kojem su sudjelovali gradonaelnici i pred-stavnici povijesnih i kulturnih gradova na kanalima iz Belgije, Italije, Nizozem-

ske, Egipta, Ka-nade, Francuske,Tunisa i Kine, bila jeNove prilike za ka-

U EUROPSKOM PARLAMENTU, U LISTOPADU

Konferencija o boljojKonferencija o boljojKonferencija o boljojKonferencija o boljojKonferencija o boljojprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiprometnoj povezanostiU Europskom parlamentu u Bruxellesu e se 10.listopada 2017. odrati konferencija pod nazivomZajedno do EU fondova za bolju prometnupovezanost, a tema konferencije su transeurop-ske prometne mree i prekogranine prometneveze. Organizatori konferencije su Dubrovako-neretvanska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-sr-ijemska i Karlovaka upanija te zastupnica u EUparlamentu Dubravka uica.Miljenja i smjernice o aktualnim kljunim pitanji-ma povezivanja europskih transportnih koridorabit e od izuzetne vanosti te e biti organiziran ipanel na temu Vanost prometnih veza u pot-pori regionalnom gospodarskom razvoju.U konferenciji e sudjelovati vie od 80 sudionikaiz institucija EU, regionalnih razvojnih agencija ieuropskih regija.

POVODOM IDOVSKOG BLAGDANA ROHAANA

upan uputio estitkuupan uputio estitkuupan uputio estitkuupan uputio estitkuupan uputio estitkuupan Nikola Dobroslavi je, povodom blagdanaidovske Nove godine, Ro Haana 5778., upu-tio estitku predsjednici idovske opine Du-brovnik Sabrini Horovi. Tekst upanove estitkeprenosimo u cijelosti:Potovana go. Horovi,U ime Dubrovako-neretvanske upanije i u svojeosobno Vama i svim vjernicima idovske vjer-oispovijesti estitam Ro Haanu, 5778. idovskuNovu godinu. Neka Vam predstojei dani, uzprisjeanje Bojeg stvaranja svijeta, donesu snaguza suoavanje sa svime to ostavljate iza sebe, alii daju snagu za nove ivotne izazove i nove rados-ti. Godina pred Vama neka Vam bude ispunjenameusobnim razumijevanjem i obiteljskim zajed-nitvom, a dani koji predstoje neka donesu obiljeBojeg blagoslova i budu poticaj za nove ivotneodluke potaknute obnovljenom vjerom.S potovanjem,

upan Nikola Dobroslavi

nalske gradove podinicijativom Jedanpojas jedna cesta.Poseban naglasakje stavljen na ekoloki odrive metode uspostavljanja ravnotee u razvoju tur-izma i ouvanju kulturno povijesne batine i prirodnih bogatstava.Predsjednik Organizacije za suradnju svjetskih povijesnih i kanalskih gradovaZhu Minyang i prijanji gradonaelnik grada Yangzhoua istaknuli su velikozadovoljstvo suradnjom izmeu gradova prijatelja Korule i Yangzhoua. Nasveanom prijemu, kojeg je nakon zavretka foruma za nae izaslanstvo orga-nizirao zamjenik gradonaelnika Yanghzoua Yu Ting, razgovaralo se o raznimoblicima promicanja ekonomske, kulturne i turistike suradnje.

15GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

TURISTIKA ZAJEDNICA UPANIJE

Nastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiNastup na sajmu u ParmiTuristika zajednica Dubrovako-neretvanskeupanije i ove je godine nastupila na sajmu Ilsalone del camper koji se od 9.-17.rujna odraou Parmi. Na tandu od 16m2 zajedniki su se

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO DN

Oneienje mora uOneienje mora uOneienje mora uOneienje mora uOneienje mora uMlinimaMlinimaMlinimaMlinimaMlinimaDubrovako-neretvanska upanija, Upravniodjel za zatitu okolia i prirode, sukladnoUredbi o kakvoi mora za kupanje (Nar-odne novine broj 73/08), upozorava javnostda je na plai Mlini u Opini upa dubrova-ka dolo do kratkotrajnog oneienja morafekalnim vodama.Prema obavijesti Zavoda za javno zdravst-vo Dubrovako-neretvanske upanije, od 15.rujna 2017. godine, tijekom devetog ispiti-vanja kakvoe mora prema Programu utvri-vanja kakvoe mora na morskim plaamaDubrovako-neretvanske upanije u 2017.godini, utvreno je da rezultati analize moraza kupanje na plai Mlini u Opini upa du-brovaka, uzorkovanog 14. rujna 2017. go-dine, prelaze granine vrijednosti za mikro-bioloki parametar Escherichia coli.Sukladno Uredbi o kakvoi mora za kupan-je, lanci 23. i 24., uzorkovanje mora e seponavljati do prestanka oneienja. Ooneienju je obavjetena Inspekcija za-tite okolia i ostale nadlene inspekcije.Obzirom da uzorak mora na plai Mlini uOpini upa dubrovaka, zbog oneien-ja fekalnog porijekla ne udovoljava uvjetimaUredbe, ne preporuuje se kupanje do dal-jnjih obavijesti.

ZA MARINU U VELOJ LUCI

Potpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisan ugovorPotpisivanjem ovih ugovorakree realizacija projekta ureen-ja i izgradnje marine u Veloj Lucikapaciteta do 200 vezova, a vr-ijednost projekta je 47 milijunakunaupan Nikola Dobroslavi pot-pisao je ugovor o koncesiji sdirektorom tvrtke Ovalis Novad.o.o. Ivom egonom iz VelaLuke, kojim Dubrovako-neret-vanska upanija ovlateniku kon-cesije daje pravo na gospodars-ko koritenje luke posebnenamjene - luke nautikog turizma- marine u Veloj Luci. Istom je pri-likom ravnatelj upanijske lukeuprave Vela Luka Boris uvelapotpisao s predstavnikom konc-esionara Ivom egonom ugovoro izvoenju radova na javnoj in-frastrukturi.Potpisivanjem ovih ugovorakree realizacija projekta ureen-ja i izgradnje marine u Veloj Lucikapaciteta do 200 vezova, a vr-ijednost projekta je 47 milijunakuna, dok naknada za koncesijuiznosi 285.285 kuna, uveano zaprosjeno 4,1% od prihoda go-dinje.Zanimljivost je da se projekt odvi-

varujemo najvie naknade u cijeloj Hrvatskoj koje se dijele natri dijela za upaniju, za lokalnu samoupravu i za dravu.Ravnatelj upanijske luke uprave Vela Luka Boris uvela izrazioje zadovoljstvo potpisivanjem ovih ugovora te je pritom nagla-sio kako je realizacija ovog projekta jako vana za cijelu opinuVela Luka te kako e zasigurno marina dati svoj doprinos raz-voju turizma, malog i srednjeg poduzetnitva. Upravo o znaa-jnom utjecaju ovog projekta na razvoj opine i gospodarstvana podruju Vela Luke, ali i cijelog otoka govorio je i direktortvrtke Ovalis Nova d.o.o. Ivo egon. Kazao je i da mu je dragoda je ovaj dugotrajan postupak dodjele koncesije napokonokonan pa se moe konkretno raditi na projektu nove marine.

ja u dvije faze, od egajedna vrijedna 31 milijunkuna podrazumijevaizgradnju same marine,a druga obuhvaa ob-novu podruja pod ta-monjom Lukom upra-vom pa tako investicijau luko podruje od oko15 milijuna kuna, koja jenuna za marinu, ostajena koritenje lukoj up-ravi.Odlukom o dodjeli kon-cesije tvrtki Ovalis Novad.o.o., koju je donijelaupanijska skuptina,nastavljamo niz koncesi-ja na pomorskom dob-ru. Naime, nedavno smopotpisali ugovore zamarinu u Lumbardi, istopripremamo i za Blato, a nadamse da e i drava brzo okonatipostupke za marine u Ploama ina Lastovu, budui da su marineiznad 200 vezova u njihovojnadlenosti., rekao je upan Ni-kola Dobroslavi. Dodao je i kakovjeruje da emo na ovaj nain nanajbolji mogui nain iskoristitipomorsko dobro, koje je na ve-liki resurs: Kao i dosada, na-jozbiljnije emo tome pristupati iodgovorno koncesionirati, ost-

predstavili s turistikim zajednicamaZadarske, ibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Liko-senjske upanije.U prvih osam mjeseci 2017. godinenau upaniju posjetilo je 47.500 turis-ta iz Italije, koji su ostvarili 180.000noenja to je na razini 2016. godine.

16 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

RELIKVIJA TIJELA SV. LEOPOLDA SVEANODOEKANA U SVETITU GOSPE OD MILOSRA

Promatranje otajstva milosraPromatranje otajstva milosraPromatranje otajstva milosraPromatranje otajstva milosraPromatranje otajstva milosraProvincijal arevi je podsjetio i na neketrenutke iz ivota sv. Leopolda te zakljuio kakoje svetac ljudima pokazivao lice oinskog imajinskog Boga koji se raduje svojoj djeci kojase vraaju skruena srca jer je On onaj koji prviljubiPo povratku iz rodnog Herceg Novog prva postajazaustavljanja relikvije tijela sv. Leopolda BogdanaMandia bio je Dubrovnik gdje je kombi vozilo sa sarko-fagom stiglo u subotu, 16. rujna u veernjim satima. Odnaselja Hladnica sarkofag je u sveanoj procesiji oko20 sati krenuo prema Biskupijskom svetitu Gospe odMilosra u Gospinom polju gdje se okupilo mnotvosveevih tovatelja. U procesiji su u pratnji sarkofagabili talijanski kapucini meu kojima i fra Flaviano Gio-vanni Gusella, rektorSvetita sv. LeopoldaMandia u Padovi, l-anovi Croce Verde-akoji cijelim hodoas-nikim putem prate re-likviju, zatim uime Du-brovake biskupijemons. Toma Lui, rek-tor crkve sv. Vlaha, po-tom gradonaelnik Gra-da Dubrovnika MatoFrankovi, upan Du-brovako-neretvanskeupanije kojoj je sv. Le-opold zatitnik NikolaDobroslavi, lanoviBratovtine sv. Vlaha,Dubrovaki trombun-jeri, gradski bratimi, re-dovnici, redovnice, vjer-nici.Zvonila su zvona Gospeod Milosra, ula sepjesma zbora i vjernika koji su ekali pred svetitem ilisu usput stajali pozdravljajui tako sveevo tijelo dok jeprolazilo Liechtensteinovim putem. Pozdravljali su neras-padnutu relikviju sveeva tijela pokazujui na taj nainne, kako se katolike esto krivo razumije i pogreno ujavnosti interpretira, tovanje mrtvoga tijela i fenomenanjegove neraspadnutosti 75 godina nakon smrti, negoljubav prema svecu ije je to tijelo i za kojeg vjernicivjeruju da je on i sada iv i da je u zajednitvu svetih sBogom.Sveani doek relikvije neraspadnutog tijela sv. Leopol-da bio je ispred crkve Gospe od Milosra, a uvodni obreds kaenjem tijela i molitvom predvodio je fra Jure

arevi, provincijalHrvatske kapucinskeprovincije. Zbor sveti-ta pod vodstvom s.Celestine Jeli ot-pjevao je prvu strofu izhimne sv. LeopolduTebi slavu pjevamo,a nakon toga volonteriCroce Verda unijelisu sarkofag sasveevim tijelom na ok-ieni odar u crkviGospe od Milosra. Pjesma je nas-tavljena te je uslijedila liturgija doe-ka u crkvi tijekom koje je predvoditeljprovincijal arevi pozdravio sve ok-upljene, a nazoni su bili i kotorskibiskup mons. Ilija Janji i dubrova-ki biskup mons. Mate Uzini.

U prigodnoj homiliji provincijalarevi istaknuo je kako je Isus Kristlice Oeva milosra, na to je cijelisvijet podsjetila Godina milosra kojuje bio proglasio papa Franjo, a iji jesv. Leopold bio jedan od zatitnika.Dodao je i kako nam je Bog u ovonae vrijeme poslao naeg sunar-odnjaka i naeg zatitnika sv. Le-opolda da nebrojenim duama olak-a breme ivota i oduevi ih za vjeneideale i uvrsti ih u dobru, kako jeStepinac govorio. Stoga se miveeras radujemo. Radujemo se toupravo ove godine slavimo i 151. obl-jetnicu Leopoldova roenja. Zato oveveeri i ovih dana elimo promatrati

otajstvo milosra jer je ono izvor ra-dosti, vedrine i mira. Milosre Bojeje izvor naeg spasenja, istaknuo jeprovincijal te nastavio kako je ovaveer i kako su ovi dani dok je svee-va relikvija s nama posebni trenutci ukojma smo pozvani jo snanije svoj

pogled svrnuti na milosrekako bi i sami postajalimilosrdniji. Rijeka milosra inakon sveeve smrti nastav-lja tei jer svoju snagu crpina nepresunom izvoruIsusu Kristu. Provincijalarevi je podsjetio i naneke trenutke iz ivota sv.Leopolda te zakljuio kakoje svetac ljudima pokazivaolice oinskog i majinskogBoga koji se raduje svojojdjeci koja se vraaju skrue-na srca jer je On onaj kojiprvi ljubi.Po zavretku liturgije doe-ka u crkvi je poeo mimo-hod vjernika koji su ulazili naglavna vrata crkve, obilaziliu molitvi oko sarkofaga tedodirom iskazivali svojuljubav i molbe svecu za

zagovor. Uz sarkofag je bila postavl-jena poasna straa koja se izmjen-jivala, a inili su je predstavnici re-dovnika i redovnica, upa, mladih,raznih crkvenih zajednica, civilnihudruga i institucija.Tijekom noi u svetitu je organizira-no bdijenje koje je predvodio fra Mijoarevi, mladi kapucin iz Varadina,a bdijenje je zavrilo nedjeljnom ran-om misom u 4 sata. U nedjelju su usvetitu jo bile mise u 7, 9 i 11 sati.Nedjeljnu misu u 11 sati predvodio jedubrovaki biskup mons. Mate Uzinia prenosili su je Hrvatska televizija iHrvatski radio.Angelina Tadi, foto: Nika Senti

17GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

DOSTOJANSTVENO I ISPRAENA RELIKVIJA TIJELA SV. LEOPOLDA

Poticaj za kranski ivotPoticaj za kranski ivotPoticaj za kranski ivotPoticaj za kranski ivotPoticaj za kranski ivot- Neka nas ovaj susret sa sv. Leopoldom, s njegovimivotom potakne da i mi s ljubavlju prilazimo drugima i daih s ljubavlju susreemo kazao je, uz ostalo, biskup MateUzini

Sa suzama u oima ispratili su dubrovaki vjernici i hodoasnici unedjelju, 17. rujna u 14 sati relikviju tijela sv. Leopolda BogdanaMandia koja je u Dubrovniku, u Biskupijskom svetitu Gospe od

Milosra boravila 18 sati.Obred ispraaja predvodio je dubrovaki biskup mons. MateUzini koji je, nakon molitve, zahvalio uime Dubrovake bisk-upije i svih koji su se ovdje u crkvi imali prigode susresti s re-likvijom sv. Leopolda svim organizatorima i onima koji su omo-guili ovu jedinstvenu sveanost. Neka nas ovaj susret sa sv.Leopoldom, s njegovim ivotom potakne da i mi s ljubavljuprilazimo drugima i da ih s ljubavlju susreemo. Kako ovo tosmo ovih dana doivjeli ne bi bilo neto to je bilo i prolo negoneka bude neto to e nas poticati da kvalitetnije kranskiivimo.Potom je skupina mladih iz Blata s Korule odsvirala jednu

pjesmu, a relikviju sveeva tijela volonteri CroceVerde-a su iznijeli iz crkve. Mnotvo vjernika eka-lo je i ispred crkve i do posljednjeg trenutka pratilostavljanje tijela u kombi i odlazak prema Splitu. Biloje pljeska, suza radosnica i pjesme, a osmijeh nijesilazio s lica brojnih vjernika. Zvona Gospe odMilosra su zvonila a kolona s neraspadnutimtijelom sv. Leopolda napustila je Dubrovnik.Ispraaju su takoer nazoili talijanski kapucini srektorom Svetita sv. Leopolda iz Padove, fra Stan-ko Dodig, upravitelj svetita Gospe od Milosra,don Ivica Pervan, kancelar Dubrovake biskupije,ali i predstavnici lokalne vlasti sa suradnicima: du-brovaki gradonaelnik Mato Frankovi i upan du-brovako-neretvanski Nikola Dobroslavi.Vjernici, sveenici, redovnici, redovnice, bogoslovi,sjemenitarci i kandidatice proli su protekle noi iovog dana u mimohodu pored relikvije sv. Leopol-da, molei iz dubine due, iznosei u tiini svojezahvale i molbe. Takoer vei broj sveenikatijekom boravka relikvije tijela bilo je na raspola-ganju za ispovijedi kojoj u pristupili brojni vjernici.

Tijekom dana u Svetitu subile etiri mise, a od samogdolaska relikvije tijela sv. Le-opolda pa sve do odlaskavjernici nisu prestajali dola-ziti izraziti tovanje. Organi-zatori su izrazili zadovoljstvovelikim odazivom vjernika alii samom organizacijom kojaje prola u najboljem redu.Dobroj organizaciji su pri-donijeli Dubrovaki vatro-gasci, djelatnici PU Du-brovako-neretvanske i OBDubrovnik uz brojne vo-lontere kao i volontere Cr-venog Kria Dubrovnik.

Angelina Tadifoto: Nika Senti

GRANINI PRIJELAZ KARASOVII

Molitveni susretMolitveni susretMolitveni susretMolitveni susretMolitveni susretDjelatnici policije PU dubrovako-neretvanske i carine, imali su pril-iku pomoliti se na graninom pr-ijelazu Karasovii prilikom prolas-ka relikvija Svetog LeopoldaBogdana Mandia za Herceg Novii na njegovom povratku. Molitvu jepredvodio kapucinski provincijal fraJure arevi i policijski kapelandon Ivo Bori s pratnjom. Takoer,djelatnici na graninom prijelazuKlek imali su istu mogunost. Svikoji su se nazoili ovom prelijepomdogaaju, zahvalni su Bogu i Le-opoldu Mandiu na ovakvom lije-pom molitvenom susretu.

18 GlasGrada - 653 - petak 22.9. 2017.

IZ DRUGIH MEDIJA: BLOGVIDA BOGDANOVIA

Dozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatDozvoljeni HrvatMoe li se i smije li seHrvat bit, a da nijesiustaa i/ili partizan?Izgleda da ne moe. Ili emoda famozno povjere-nstvo dat odgovor i na to.ime se smiju ili ne smiju

kitit dozvoljeni Hrvati, a ostali bi se trebali,valjda, ukrcat u odlazee autobuse iavioneSluam neki dan, odnosno gledam i sluamna televiziji povjesniara koji se u jalovoj dis-kusiji ubio objanjavajui svoje stavove pa sena koncu zapetljao u svoja razumijevanja ovihi onih, naih i njihovih okolnosti i na koncunemajui hrabrosti javno izrei svoj stav ilistavove, iako se dalo naslutiti kojemu jatu pri-pada, ali eto europski i svjetski nije oportunonedvosmisleno se deklarirat, trenutno. Jed-nostavnije je imat razumijevanja.

NEUKOST I NECIVILIZIRANOSTNeki najavljuju i referendume kojim bi navod-no trebali vrjednovat povijesne dogaaje ieventualno njihove posljedice. U svojoj neu-kosti i neciviliziranosti zaboravljaju da se oodreenim temama ne odluuje i ne smijeodluivati na referendumima. Zamislite da jeHitler 39. raspisao referendum o fizikomuklanjanju idova iz tadanje Njemake. Ili daje Ante, prezime mu znate, raspisao referen-dum o eliminaciji Srba ili, preciznije pravo-slavaca iz navodno Nezavisne drave Hr-vatske. Ili, nemojmo se vraat toliko u pov-ijest, to bi bilo da je netko 94. raspisao ref-erendum s pitanjem treba li lijepo zamolit hr-vatske Srbe da se tornjaju iz jedine nam Hr-vatske? Nemojmo se prenemagat, lako jepretpostavit kakav bi bio rezultat. Rezultat bibio civilizacijski neprihvatljiv i stoga se na tak-va pitanja ne smije odgovarat referendumomili neposrednom demokracijom. Isto kao tose referendumom ne smije odluivat o, reci-mo, pravu na pobaajI to bi mi sad trebali, referendumom odlui-vat o tome kakav je u svojoj biti bio ustakipokret te kakva je sadrajno bila navodnoNezavisna drava Hrvatska? Ili jo konkret-nije, to je i kakav je bio Jasenovac. Namjer-no ne piem logor, a jo manje koncen-tracijski, jer neki, mnogi neki javno tvrde danije ni postojalo nita kompromitirajue ve-zano uz pojam Jasenovac. Osim to tamonekad Sava tee uzvodno.Vrlo ugledni i struni pojedinci se estozapliu tvrdnjama da se ne treba vraat upovijest ve da se treba okrenut sadanjostiosmiljavajui budunost. Razumijem obiannarod kome je dosta povrnog prepucavan-ja dok sve loije ivi, ali ueni i odgovornipojedinci, bez obzira jesu li uili latinski, tre-bali bi znat da se uspjena budunost nemoe gradit na trulim, labavim i nedefiniranimtemeljima. Povijesne dvojbe i nedoumice tre-ba rjeavat, zatvarat, snosit posljedice i nedoputat da se nekadanje greke sutra opetponavljaju. Uvijek e postojat pojedinci i sk-

upine koje se s utvrenim stavom iocjenom nee slagat, ali zato postojebrojne sustavne mjere kojim se njiho-vo mogue djelovanje dri pod kon-trolom. Kao to se pod kontrolom dreinvazivne zarazne bolesti ili nedisci-plinirani i bahati vozai.

SVAKA BOLEST TRAI SVOJ LIJEKJeste li primijetili da se kompromitira-jua vremenska razdoblja u ivotu na-ega naroda jednostavno kategoriz-iraju kao totalitarni reimi koje tre-ba rjeavat jedinstvenim mjerama. Ene ide to tako, svaka bolest trai svojlijek i cjepivo. Zaludu se hrvatski cv-jeti epuri svojim navodnim pov-ijesnim znanjem ograujui se od svihtotalitarnih reima.Da bi mogli stvari i pojave vrjednovati razlikovat nazovimo ih pravim imen-om. Ustatvo nije tek totalitarnaideologija ve monstruozni zloina-ki pokret na tragu rasplamsanih nje-makog nacionalsocijalizma i talijan-skog faizma. I ne samo na tragu, veje njihova tvorevina, navodna Nezavi-sna drava Hrvatska i aktivnosti kojesu kroz etiri godine postojanja pro-vodili u mnogo emu zvjerskom nadi-li i svoje uzore, faiste i naciste. Nerazumijem zbog ega se o prirodiustakog pokreta, o ustaama inavodno Nezavisnoj dravi Hrvatskojtreba raspravljat, ili ne daj Boe raspi-sivat referendum. Nitko ne brani pov-jesniarima i povjesniarima da idalje istrauju pojedinosti iz razliitihizvora. Time emo dobit preciznijusliku o svemu, ali ve sad znamodovoljno da bi mogli zatvorit tu pov-ijesnu krabicu i politikim odlukamai propisima sprijeit bilo kakvo ponav-ljanje teko oprostivih greaka koje sunanijele ogromnu tetu hrvatskomugledu. Jugoslavenska komponentasvjetske antifaistike koalicijepoznatija pod imenom partizanirazbucala je takozvanu dravu ije jevodstvo kukaviki izdalo i napustilonarod i vojsku preputajui je nemilos-rdnoj odmazdi pobjednika.I to bi sad trebali, ustaama dopustitpopravni? Oito su po svijetu ratrkaniustae i njihovi potomci uz sudjelovan-je lokalnih spavaa tako razumjelipovijesni trenutak odmrzavanja is-tono europskog totalitarnog ledenja-ka. Shvatili su to kao ansu za revan.E sad e se oni osvetit za poraze iz41.-45. te brojna nedjela i zvjerstva.Zaboravljaju da politika i ratovanjenisu nogomet. Rat se ratuje dok seratuje, a veliki rat je zavrio pobjedomsvjetske antifaistike alijanse. Meuporaenima su se sasvim opravdanonali i ustae sa svojim istomiljenici-ma. Bez obzira koliko su neki od njihimali plemenite ideje o stvaranju na-cionalne drave, takozvana drava jepo svemu bila suprotna hrvatskombiu. Nije bila empatina, nije bila tol-

erantna, nije bila pravina, nije bilasolidarna, nije bila demokratska, nijebila republikanska, nije bila parlamen-tarna, nije bila ni kranska, teritorijal-no pogreno definirana, nije bila neza-visna Bila je izdajnika, bila je usta-ka. Zrela i sposobna vlast u suvre-menoj Republici Hrvatskoj stoga netreba razmiljat o referendumima i os-nivat raznorazne komisije. Treba, morasprijeit mogue ponavljanje takvihnacionalnih zabluda i greaka. Voljelimi to ili ne, suvremeni svijet kojeg smoformalni dio i kojemu smo prepustiliveliki dio svoje suverenosti, utemeljenje i funkcionira na vrijednostima kojesu ostvarene pobjedom u 2. svjetskomratu i u tom svijetu nema mjesta zaustae i navodno Nezavisnu dravuHrvatsku, jednostavno nema. Jedinoako hrvatski cvjeti zna neto to vei-na nas obinoga svijeta ne zna.

POZIVI NA JEDINSTVO, SMRDE NAJEDNOUMLJEDa smo civilizacijski zrela zajednicakakvu bi bilo za oekivat u srcu Eu-rope i Mediterana u 17. godini 3. tisul-jea ne bi nam trebale nikakve mjereni komisije. Razmiljajui kao dobroodgojeni i obrazovani ljudi znali bi dasu u sustavu vrijednosti suvremenogsvijeta neprihvatljive vrijednosti pro-movirane i ostvarivane u ustakojnavodno Nezavisnoj dravi Hrvatskoj,da su te vrijednosti i postupci neprih-vatljivi i u suprotnosti s evaneoskimkranskim uenjem, trebali bi znat daje bit ustaa loe. Naalost, nit smodobro odgojeni, nit smo dobro obra-zovani, nit smo dobri krani pa nimuslimani. Stoga je na politikim i vjer-skim elitama stavit stvari na svoje mjes-to i tamo ih zadrat. Ali ini se da nipolitike ni vjerske elite nisu dorasleizazovu. Jo iz vremena inicijativa zapomirbu kostiju ustaa i partizana,odnosno ustakih i partizanskih rta-va, nae elite lutaju ne uspijevajui zak-ljuit i zatvorit to povijesno razdoblje.Svojom neodlunou, dozvoljavajuisvakojake interpretacije, relativiziranjenepobitnih povijesnih injenica tepokuaje ostvarenja ciljeva propaleparadrave odgovorni nanose daljnjutetu nacionalnim interesima i zaustav-ljaju eljeni drutveni razvoj.Ne znam to lei iza estih poziva sgovornica i oltara za nacionalnim jed-instvom pozivajui se na navodno je-dinstvo s poetka devedesetih. Neznam je li to neznanje, povrnost ilizlonamjernost. Smrdi mi na jednoum-lje. No vratimo se na devedesete. Poemu smo to bili jedinstveni? Veinaje ekala ishod ne elei se meati,dobar broj se povukao na rezervnepoloaje osnivajui raznorazne Min-hen bojne eventualno se ukljuujuiu prikupljanje humanitarne i financijskepomoi, kau da je najbolje brojit tuesolde. Elita se uhvatila pretvorbe, priva-

19GlasGrada - 653 - petak 22. 9. 2017.

tizacije i opskrbe hrvatskih obrambenihsnaga i vojske izbjeglica i prognanika,da ne spominjem obnovu. Razne javneslube u funkciji svakodnevnog ivota iobrane su radile svoj posao. Nisam sig-uran da smo bili jedinstveni i u vojsci ipolicij i. Spomenimo prvo vespomenute, one koji su aktualna zbivanjavidjeli kao ansu za revan za poraz iz45. i brojne kasnije politike i sigurnos-ne poraze te moebitno ostvarenje cilje-va iz izgubljenog rata. Najbrojniji su bilioni koji su se obrambeno aktivirali kadim je poelo padat po glavi, organizira-jui se na ovaj ili onaj nain. Nakon pr-vog dobrovoljakog vala pojavili su se imobilizirani razliito raspoloeni i motivi-rani. I na koncu, odnosno na poetku, ioni koji su se istih motiva bezrezervnostavili na raspolaganje domovini, ostavl-jajui obitelj i ne birajui bojita. Ratniput ih je, ukoliko su ga preivjeli, proveosvim krajevima napadnute i privremenookupirane Hrvatske. A cijelo vrijeme jetinjala tiha netrpeljivost, tinja i sad,izmeu pripadnika bive vojske i policijekoji su se stavili na raspolaganje izabra-noj hrvatskoj vlasti i predsjedniku s jednestrane i pravovjernih Hrvata s druge. Isad, moe li mi neko objasnit na koje sejedinstvo misli kad se na njega poziva?Kad razmiljamo o slinim povijesnimiskustvima esto se sjetimo njemakognaroda i nacionalne katarze ili proien-ja nakon nacistike epizode. Uz pomomeunarodne zajednice Nijemci su sus-tavno pristupili raiavanju posljedicavelikog rata ne samo u sanaciji ogrom-nih materijalnih teta i gubitaka, ve i ustanju nacionalne svijesti u odnosu nastanje tridesetih i poetka etrdesetihprolog stoljea. Sedamdesetak godinanakon poraza pa ak i mnogo ranije, Nje-maka je jedna od predvodnica, ne samou gospodarskom i financijskom smislu,suvremenog svijeta. A gdje smo mi? Mitoleriramo i doputamo biti ucjenjivani odsnaga (uj snaga?!?) koje bi nas vratileu endehazijske godine i to ne samo ustajlingu. Bez obzira koliko netko ili nekimogu biti intimno povezani s ustatvom,bez obzira koliko su neki nasjeli pa na-ivno u Pavelievoj dravi vidjeli ostvaren-je tisuljetnog hrvatskog sna o suverenojnacionalnoj dravi i ukljuili se na ovaj ilionaj nain u taj bezuspjeni projekt, bezobzira koliko iz nekih razloga moemobiti nostalgini ili osvetoljubivi, vrijeme jeza konano otrenjenje i suoavanje sainjenicama. Moramo razluit dobro odzla, a zlo ne smije biti na izbor. Mora-mo shvatiti da su Ante i drutvo izdalihrvatske i ne samo hrvatske interese i da41. nije bila pogodan trenutak zastvaranje suverene drave, pogotovo nepod patronatom Adolfa i Benita. Kasnijesu to shvatili i brojni ustae, ak i visoko-rangirani. Bio je to povijesni zajeb i vr-ijeme je da to ispravimo. Preskupa je cije-na plaena zbog tog promaaja.POVIJESNE GREKE - ISPRAVITI ILIPONOVITI?

Neemo zabranit crnu boju, ali smosvjesni zato neki inzistiraju na crnim uni-formama, crnim zastavama, crnom zna-kovlju. Biti mraan jasna je poruka.Neemo zabranit slovo U, ali nismo na-ivni to znai iscrtano po fasadamapogotovo s dodanim uima. Zabranjenje grb s prvim bijelim poljem, ali se na tonitko ne obazire. HOS stoji za Hrvatskeobrambene snage, u poetku stranakuvojsku, ali i za oruane snage u navod-no Nezavisnoj dravi Hrvatskoj. I je li sveto sluajno? Ne nije, uostalom proteklihdana su to potvrdili i vodei pojedinciHOS-a i HSP-a iz onih vremena koji ned-vosmisleno potvruju ono to nitko jav-no ne eli rei, ukupna polit ika i(para)vojna namjera i aktivnost vezanauz HSP i HOS je pokuaj oivljavanjaustatva kao politike, i ne samo politikeopcije u suvremenoj Hrvatskoj kako bise navodno ispravile povijesne greke.Ispravile ili ponovile? Koje i ije greke?Naslijee je naslijee, ne moemo gaprebrisat, nit ga moemo ignorirat. Pre-ma njemu se moramo odgovorno pona-at. Domoljublje se ne moe mjerit toler-iranjem il i simpatiziranjem, i l i akpokuajima obnove ustake ideje ipokreta. Pa valjda na koncu i ustakedrave? Ponaanje i djelovanje politikihi vjerskih elita upuuje na svojevrsnokoketiranje sa samom ustakom idejomi njenim nositeljima. Teko je odreditigdje poinje, a gdje zavrava koketiran-je. Deklarativno osuujemo totalitarnereime, ali se ne osvremo ili ak oprav-davamo sve brojnije koritenje kompro-mitirane simbolike koje jasno upuuje naustaki rivajvl.I na koncu se sve ingropa s ploom post-avljenom u spomen na poginule hrvatskebranitelje iz redova HOS-a. Nikome viei ne smeta nezakoniti grb s prvim bijelimpoljem, ali natpis Za dom spremni jepodigao prainu kao i ve nekoliko putado sada. Ovaj put posebno osjetljivo jerse odnosi na spomen poginulim bran-iteljima postavljen neposredno uz po-druje nekadanjeg koncentracijskoglogora. Neu ponavljat brojne javno izne-sene argumente zbog kojih se ustakipozdrav ne bi smio upotrebljavat, neuponavljat ni brojna javno iznesena ob-janjenja po kojima bi se pozdrav smio imogao koristit. Nedvojbenog sam stavada tom pozdravu nema mjesta u suvre-menoj Hrvatskoj. Ali dvojbe oko sudbineovog kao i buduih spomenika branitel-jima iz redova HOS-a treba konano razr-ijeiti.Svakome je sad jasno da je HOS osniv-an kao stranaka paravojska podpoglavnikovom slikom i kriem s noemi pitoljem kao obnova ustake vojske sjasnim politikim i vojnim ciljevima. Sveje to raeno u vrlo osjetljivom vremenuizdvajanja iz Jugoslavije i nastojanjastvaranja samostalne drave Hrvatske.Minirat sva nastojanja i napore legitimnenovoizabrane hrvatske vlasti osnivanjemparavojske sa svim obiljejima koja ned-

vosmisleno upuuju na ustaku vojskusaveznicu Hitlera i Musolinija jest svojevr-sna urota koja je mogla imat nesaglediveposljedice u procesu stvaranje drave.Vjerujem da su se HOS-u prikljuili broj-ni pojedinci koji su prvenstveno bili mo-tivirani eljom za obranom domovine, paako hoete i doma, a ne politikim ivojnim iluzijama stvaranja velike Hr-vatske. Svjedoili smo pojedinanim i sk-upnim junatvima i pripadnika HOS-a,kao i pripadnika ostalih postrojbi Hr-vatske vojske. Naalost, rat je takva(ne)ljudska aktivnost u kojoj je pogibeljizvjesna i svi oni koji su sudjelovali u rat-nim operacijama dobro znaju da i pob-jede u ratu imaju svoju cijenu. Cijenu kojase naalost broji i u poginulim, nestalimi ranjenim.

PRIMITIVNI NACIONALIZMI POSTAJUMJERA SVEGAMoramo se vjeno sjeat hrvatskihjunaka i njegovat uspomenu na njih i nji-hova djela. Ali ne moramo i ne smijemobiti taoci njihovih zabluda il i akzlonamjernosti njihovih voa koji supokuavali i jo uvijek pokuavaju njiho-vo plemenito domoljublje kanalizirati uoivljavanje propalih i odbaenih poli-tikih ideja. Vidjeli smo kako je to zavri-lo s pravim ustaama koji su znali isko-ristit nacionalno raspoloenje Hrvata dabi ih pred konani poraz izdali i ostavili uklaonici, vidjeli smo kako je zavrio pro-jekt KPJ koji je iskoristio slobodarskinaboj naroda pa nakon pobjede okren-uo lea demokraciji i slobodi uvodeiboljeviku diktaturu. Svaki dan gleda-mo to se dogaa s domovinom nakonto gotovo trideset godina domoljubnonaivno dajemo povjerenje ljudima koji sekunu u Hrvatsku i obeavaju bolja vre-mena.Trebamo li ponovo bit meso za odstrelpa dopustiti da elite koje su ratna vre-mena uglavnom provela po kabinetima irezervnim poloajima ponovo koristertvu najboljih ne bi li uspjeli proguratsvoje promaene i zloeste zamisli. Sto-ga te asne ljude i njihova djela trebaoslobodit ustake hipoteke i sa spomeni-ka