Potkrijepe argumentima- Oitosti i umovanja Temeljna shema argumentacije-kari razlikuje oitosti i umovanja (logike veze) u argumentaciji- Temeljna shema argumentacije: tvrdnja oitosti - logike veze (umovanje)Oitosti (evidence)injenice - dokazana tvrdnja, ona je neosporna i moe se provjeriti, injenica nam je samo razlog kojim obrazlaemo svoju tvrdnjuPodaci - statistiki podatak obino pokazuje nekakvu tendenciju za razliku od reprezentativnog primjera. Treba ovjeriti statistiki podatak (tj. navesti izvor) i vano je da izvor bude pouzdan (enciklopedija, poznata agencija za istraivanje)Toposi opa mjesta. Ono to svi ili veina ljudi smatraju tonim i ispravnim (npr. svatko ima pravo na ivot, bespravno steeno mora se vratiti, svatko ima pravo na vlasnitvo...)Citati - Svjedoenje autoriteta koji govori u prilog naoj tezi. Moemo ga citirati ili parafrazirati. Prilikom navoenja autoriteta potrebno je: navesti izvor, voditi rauna da je poznat i priznat ekspert za dano podruje, mora biti nepristran, a izvore treba unakrsno provjeriti provjeriti miljenje i drugih eksperata Primjeri reprezentativni - on je unutar podruja tvrdnje i reprezentativan je za ono to tvrdimo. To je konkretan sluaj kojim se podupire generalna tvrdnja Definicija sud kojim se nedvosmisleno odreuje sadraj nekog pojma. Umovanja ili logike veze (reasoning)Dedukcija - Deduktivno zakljuivanje od opeg prema pojedinanom. Sastoji se od tri dijela. Velike i male premise i zakljuka. Najei oblik deduktivnog zakljuivanja je silogizam. Voeno je naelom: ako svi lanovi nekog skupa imaju odreena svojstva, a za neto novo se tvrdi da pripada tom skupu, onda i to ima ista svojstva. Svi su ljudi smrtni. Sokrat je ovjek. Dakle, Sokrat je smrtanIndukcija - Induktivno zakljuivanje ( lat. inducire = uvoenje) od pojedinanog prema opem. Temelji se na iskustvu da svi elementi jedne klase vjerojatno imaju ista svojstvaAnalogija - Analogija je zakljuivanje da su neka svojstva dvaju predmeta istovjetna na temelju njihove slinosti u nekim drugim svojstvimaUzrono-posljedina veza - To je nain sagledavanja i analiziranja posljedica Zakljuivanje po znakovima - Postupak izvoenje veza ili korelacija izmeu dviju varijabli Evaluacija oitostiPOUZDANOST koji je izvor potkrjepa i je li taj izvor vjerodostojan. Vjerodostojan izvor je onaj za koji se pokazalo da je pouzdan u mnogim ranijim sluajevima (dakle, ne wikipedia, ankete na Tportalu). Koji su izvori pouzdani? STRUNOST to je kvaliteta koja podrazumijeva znanje i informiranost o temi o kojoj se raspravlja. Najee se procjenjuje na temelju iskustva koje se posjeduje u odreenoj temi obrazovanje je jedan od elemenata procjene strunostiOBJEKTIVNOST odnosi se na izvor koji nema koristi ili tete od odreene teme, koji nije emotivno ili ideoloki vezan uz neku temu. Izvor koji je nepristran i bez predrasuda. Pristran je onaj izvor koji ima osobnu korist od rezultata i posljedica argumentacije (primjerice, predstavnik duhanske industrije teko e otvoreno govoriti o posljedicama puenja na zdravlje)DOSLJEDNOST vanjska dosljednost oznaava da se na izvor podudara s informacijama koje dobivamo i izvan naeg izvora. Naravno, povijest nas ui da su nekada u pravu bili ljudi koji su tvrdili neto potpuno suprotno od onog to misli veina ljudi. A postoji i tzv. unutarnja dosljednost koja podrazumijeva da izvor nema kontradikcije unutar samog sebeRECENTNOST jesu li potkrjepe koje se koriste rezultat recentnih istraivanja kada se raspravlja o meunarodnom terorizmu, istraivanjima AIDS-a, vanjskoj politici i nizu drugih tema, vano je koristiti recentna istraivanjaRELEVANTNOST argumenti moraju biti vezani uz tvrdnju tj. zakljuak. Postoje primjeri u kojima samo izgleda kao da je argument vezan uz tvrdnju, ali pomnija analiza pokazuje da to nije sluaj. Primjerice, 9 od 10 lijenika preporuuje koritenje aspirina za glavobolju. Aspirin je snaan lijek za sve bolesti. DOSTUPNOST odnosi se posebice na citiranje autoriteta jer je vrlo vano da izvor koji koristimo bude (ili je bio) u poziciji da iz prve ruke vidi o emu se radi. Ako izvor nije direktno vezan uz situaciju o kojoj se raspravlja (primjerice, oneienje neke rijeke, utjecaj na okoli) tada ovisi o dojmovima ili saecima drugih. Pristupi argumentacijiPragmadijalektiki modelRazvoj argumentacije -Tijekom stoljea razvijali su se brojni pristupi argumentaciji, razliita gledita na argumentaciju i njezinu primjenu, strukturu i funkciju -Teoretiari argumentacije u najirem smislu, zainteresirani su za teme koje ukljuuju produkciju, analizu i evaluaciju argumentacijskog diskursa. Retoriki pristupFilozofski pristupLingvistiki pristupPragmadijalektiki pristup Odnos retorike i dijalektikeRetorika i dijalektika su prema Aristotelu dvije strane iste medaljeAristotel je retoriku definirao kao sposobnost pronalaenja uvjerljivog u svakom danom trenutkudijalektiku je smatrao istom teorijski snanom metodom usmjerenom zajednikom traenju kognitivne istine retorika i dijalektika dugo su se smatrale kontrarnim pojmovima tj. dvama razliitim pristupima umovanjuRetorika se smatrala unilateralnim procesom kojim govornik nastoji uvjeriti publiku, a paradigmatski je predstavljen monologom ili tekstom. Dijalektika se smatra bilateralnim procesom u kojem sudjeluju dvije strane s ciljem postizanja konsenzusa. Paradigmatski je predstavljena dijalogom ili debatom Retorika ukljuuje i motivaciju publike te privlanost i odreeni lingvistiki stil kojim se djeluje na publiku Dijalektika traga za istinom, retorika istinu stvara efektnom. Retorika ima strukturu identifikacije, dijalektika strukturu opozicije. Tradicionalno, retorika naglasak stavlja na publiku ime potie vanjske standarde vrednovanja argumenata koji ovise o rezultatu uvjeravanja Kritiari napadaju retoriku zbog njezine bombastinosti, ukrasa i zavoenja publike, a dijalektiku ignoriraju kao ezoterinu tehniku.Tamna strana retorike je u moi koju ima nad ljudima, a tamna strane dijalektike jest nedostatak istog No, unato razlikama imaju neto zajedniko obje vide argumentaciju kao drutvenu aktivnost ija je funkcija razrjeavanje kontroverzi i neslaganja. Obje argumentaciju konceptualiziraju kao uporabu jezika. Istiu ratio argumentacije kao vaan dio rjeavanja sporova. 3 kljune razlike 1. dijalektika se bavi apstraktnim problemima, retorika specifinima2. dijalektika se bavi propozicijama i zakljucima, a retorika propozicijama i drutvenim normama i okolnostima3. dijalektika koristi formalan jezik, a retorika svakodnevniPragmadijalektiki pristuprazvija 1970-tih godina na Sveuilitu u AmsterdamuInspiriran kritikim racionalizmom Karla Popera, a utemeljeni na teoriji govornih inova, Frans van Eemeren i Rob Grootendorst razvijaju tzv. pragmadijalektiki pristup argumentaciji van Eemeren i Houtlosser (2000:293) istiu pragmadijalektika prouava argumentacijski diskurs diskurs koji je optimalno i idealno usmjeren prema rjeavanju razlika u miljenju. Sudionici argumentacijskog diskursa usmjereni su prema rjeavanju spora razlika u stavovima i mogu se smatrati posveenima upravo tom cilju pri emu posjeduju odreene standarde zdravog razuma i oekuju isto od svih sudionikaTo, naravno, ne znai da nisu zainteresirani da se spor rijei u njihovu koristArgumentacija je usmjerena rjeavanju razliitosti miljenja u diskusiji Onaj koji brani odreenu tvrdnju naziva se protagonist, a ona koji joj se protivi naziva se antagonist i jedna i druga strana sudjeluju u argumentacijskom procesuIdealan model kritike diskusijeKako bi se razjasnilo prouavanje argumentativnog diskursa kao naina rjeavanja konflikta stavova, opisan je idealan model kritike diskusije koji ukljuuje razliite specifine faze. Osnovni principi modela prikazani su kao pravila. Metodoloke postavke pragmadijalektikog modelaEKSTERNALIZACIJA Vanjska provjera; govornici svoje stavove daju na procjenu javne verifikacije izlaui svoje umovanje u argumentativnom diskursuSOCIJALIZACIJA - Argumentacija se prema pragmadijalektici ne svodi na individualni proces zakljuivanja ve na diskurs, na proceduru dijalog protagonista i antagonista kojim se eli doi do dogovora, slaganjaFUNKCIJALIZACIJA - Osnovna funkcija argumentacije jest rjeavanje razlika u miljenjuDIJALEKTIFIKACIJA gledanje na argumentaciju kao na dio kritike diskusije kojom upravlja valjana dijalektika procedura rjeavanja razliitih stavovaPredmet rasprave u pragmadijalekticivano razjasniti jest da rjeavanje razliitosti miljenja nije jednako rjeenju rasprave, razmirice ili nekom obliku pomirenja. Naime, rasprave se mogu rijeiti oslanjajui se na arbitrau tree osobe, posrednika ili suca.Razliitosti miljenja rjeavaju se argumentativnim diskursom i smatraju se rijeenima samo ako sudionici dou do rjeenja kojim sporno miljenje postaje prihvaenoTo znai da je jedna strana, na temelju argumenata postala uvjerena u ispravnost spornog miljenja ili je druga strana tijekom diskusije na temelju protuargumenata shvatila neispravnost svog miljenja i povukla ga.4 faze modela kritike diskusijeModel kritike diskusije precizira proces rjeavanja rasprave, faze rasprave i razliite tipove govornih inova koji su kljuni u svakoj pojedinoj fazi. (van Eemeren i Houtlosser, 2000:298) 1.Konfrontacijska faza2.Faza otvaranja3.Argumentacijska faza4.Zakljuna fazaKonfrontacijska fazarazlike u miljenju iznose se u obliku opozicije izmeu stajalita, odnosno iznoenje stajalita i njegovo neprihvaanje. Ako nema konfrontacije, nema potrebe za kritikom diskusijomRezultat konfrontacijske faze moe biti ne-mijeana razlika u kojoj jedna strana iznosi miljenje, a druga izraava sumnju u ispravnost takvog miljenja, a moe biti i mijeana razlika, kada obje strane imaju izraene suprotne stavoveFaza otvaranjasudionici: protagonist i antagonist upoznaju se s obavezama u argumentacijskom diskursuProtagonist je obavezan braniti stajalite, a antagonist kritiki odgovoriti na stajalite i argumente protagonistaArgumentacijska fazafaza u kojoj protagonist iznosi argumente svog stajalita, a antagonist na njih kritiki odgovaraAko antagonist nije u potpunosti uvjeren u ispravnost miljenja, protagonist iznosi na vidjelo nove argumentePosljedino, argumentacija moe varirati od jednostavne do iznimno sloene struktureZakljuna fazasudionici diskusije procjenjuju je li protagonist obranio svoje stajalite od kritika. Ako nije, protagonist povlai svoj stav i diskusija zavrava u korist antagonistaAko jest, antagonist povlai svoje sumnje i kritike pa diskusija zavrava u korist protagonistProcedura kritike diskusijeVan Eemeren i Grootendorst (1996: 283) istiu kako se u svakoj od faza mogu se pojaviti prepreke razrjeavanju spora.Pragmadijalektika pravila koja zapravo definiraju okvirne principe argumentacijskog diskursa, osmiljena su s ciljem da se te prepreke izbjegnu, prepreke tradicionalno nazvane pogrekama u argumentaciji.10 pravila kritike diskusije (Code of conduct)1. PRAVILO diskutanti ne smiju sprjeavati jedni druge u iznoenju argumenata niti u iznoenju protuargumenatapravilo je osmiljeno s ciljem da argumentacija odreenih tvrdnji ili elja za njihovim pobijanjem moe tei slobodno i bez prepreka 2. PRAVILO strana koja iznosi argumente obavezna ih je i braniti u sluaju protuargumenatapravilo je osmiljeno s ciljem da se i jednoj i drugoj strani omogui da brane svoje stajalite od kritikih napada. Onaj koji iznosi argumente, automatski pristaje i obvezuje se braniti od protuargumenata ako do njih doe3. PRAVILO napad u diskusiji mora biti vezan iskljuivo uz tvrdnje4. PRAVILO obrana tvrdnje mora se provoditi iskljuivo logikim argumentima koji se odnose na tvrdnju3. i 4. pravilo osmiljeni su s ciljem da se napadi i obrane veu iskljuivo uz prethodno iznesene tvrdnje; pravilo 4. istie da je obrana ili napad na neku tvrdnju mogu iskljuivo argumentima. Diskusija nikada nee uspjeno zavriti ako pathos i ethos zamijene logos5. PRAVILO diskutanti se ne smiju odricati premisa koje su implicirane niti smiju dodavati premise drugoj strani ako ih ona nije izreklaistie kako je i ono to je odreenom tvrdnjom implicirano takoer podlono kritikom preispitivanju. Diskusija nee biti uspjena ako protagonist izbjegava braniti i one neizreene, ali implicirane premise6. PRAVILO diskutanti ne smiju nedokazane premise postavljati kao polazita svoje argumentacije niti smiju dokazane premise zanemarivati kao polazita pravilo se odnosi na zabranu da se neto to nije injenica iznosi i predstavlja kao takvo. Protagonist kao polazita za diskusiju ne smije nuditi nedokazane tvrdnje. Isto tako, antagonist ne smije nijekati da je injenica neto tono i dokazano7. PRAVILO diskutanti ne smiju tvrdnje smatrati argumentiranima ako argumentacija nije bila provedena primjerenim argumentacijskim postupcima pravilo je usmjereno tome da argumentacija vodi prema razrjeavanju diskusije. Protagonist i antagonist moraju se sloiti oko metode provjere valjanosti argumenata 8. PRAVILO diskutanti u argumentaciji smiju koristiti samo logiki valjane argumente ili one koji iznoenjem ekspilictnih premisa mogu postati valjaniosigurava loginu argumentaciju; racionalno umovanje koje se sastoji u tome da zakljuak logino slijedi iz premise9. PRAVILO u sluaju neuspjele obrane tvrdnje diskutanti je moraju povui, a u sluaju potpune obrane tvrdnje, druga strana u diskusiji mora povui svoje sumnje u tu tvrdnjuosigurava da se protagonist i antagonist korektno odnose prema rezultatu diskusije. Diskusija je zavrena ako se u zakljunoj fazi i protagonist i antagonist sloe oko rezultata10. PRAVILO diskutanti ne smiju koristiti jezine formulacije koje su nejasne, zbunjujue i dvosmislene, a formulacije druge strane moraju tumaiti to paljivije i tonije. sprjeava nesporazume koji mogu nastati zbog nejasnih, dvosmislenih formulacija Izmeu deset navedenih pravila ponaanja van Eemeren i Grootendorst u svojoj knjizi A Systematic Theory of Argumentation (2004:37) razlikuju pravila prvog, drugog i treeg reda kritike diskusije:pravila prvog reda su volja i elja za potivanjem pravila diskusije; pravila drugog reda su tzv. unutarnja mentalna stanja sudionika diskusije koja su preduvjeti racionalne diskusije pravila treeg reda su vanjske okolnosti odvijanja argumentacije (politiki uvjeti kao to su sloboda govora, nenasilje, pluralizam...). injenine tvrdnje-to je neto?Prepoznavanje postojanja stvari, imenovanje, kategoriziranje i opisivanje istih temeljne su retorike aktivnosti. Treba razlikovati injenice i injenine tvrdnje: Maka je sisavac. (injenica) Make nikada ne postaju kuni ljubimci. (injenina tvrdnja) Argumentacija injeninih tvrdnjiinjenina tvrdnja najee se smatra generalizacijom pa je stoga navoenje pojedinanih primjera najbolji nain argumentiranja. Npr. moj prijatelj je radoholiar. Svaki dan radi do ponoi. Radi vikendom. Ne ide na godinji. Vrste primjerapojedinani primjeri oni koji potkrjepljuju prethodnu tvrdnju (moj prijatelj je radoholiar). Oni opisuju dogaaje, situacije ili predmete koji se povezuju s odreenim vremenom, mjestom ili osobom. Oni opisuju stvarna iskustva i zato su uinkoviti kao argumenti. iterativni primjeri oni koji pokazuju ponavljanje dogaaja (perem zube svaki dan) hipotetiki primjeri onaj koji je fiktivan, izmiljen. Budui da ih govornik sam smilja ima luksuz dodavati detalje, okolnosti i ishode kako mu odgovara. Govornik sam moe rei da je primjer zapravo sukus razliitih iskustava pa moe biti prezentiran kao npr. uprosjeivanje podataka. Koliko primjera nam je potrebno?Ne postoji tono odreen broj...nekad su dovoljna 2 ili 3 ako su jaka, a nekad je potrebno i vie. Ovisi o tvrdnji, ali i o publici Tvrdnje u kojima je subjekt apstraktan- Takve je tvrdnje tee argumentirati jer nije sasvim jasan subjekt (npr. to je sloboda, to je nacionalni interes...)Primjeri poput: Socijalizam nikada nije u potpunosti postojao. Srea je cilj svih ljudi. -nemaju sasvim jasan subjekt to je socijalizam(Marksistiki, utopijski, komunistiki....) ili to srea (prema Aristotelu, Freudu...)Takva je situacija s mnogim drugim pojmovima poput profesionalni sport, organizirana atletika.... Tada je argumentacija mogua tek uz prethodno jasno definiranje pojma. Kada definicija nije potrebna?Kada publika prihvaa predikat kao sam po sebi razumljiv...npr. Marko je laljivac rije laljivac se ne treba definirati jer se podrazumijeva kao netko tko ne govori istinu. Dakle, potrebno je iznijeti argumente po kojima je ba Marko laljivac. Potrebu za definiranjem pojmova odreuje publikaNpr. ako koristimo rijei poput mokljan ili treber (a u publici su srednjokolci) oni e zasigurno razumjeti o emu govorimo. Postoje i skupine ljudi koji koriste profesionalni argon i terminologiju (lijenici, pravnici, znanstvenici...) koju meu strunom publikom nije potrebno definirati. Bez definicije riskiramo cirkularnost u argumentaciji tj. peticio principii Marina je snob. to je snob? To je ono to je Marina.Kada je definicija nuno potrebna?1. kada koristimo strune termine koji naoj publici nisu poznati. M. Duchapms je dadaist. 2. kada ispred predikata stavimo rijei poput zapravo ili u potpunosti ime signaliziramo je diskutabilan samo dio predikata. Npr. Privatni fakulteti studente ne pripremaju u potpunosti za trite rada. A. Gotovina je pravi hrvatski heroj. 3. kada ste izmislili novi termin ili neki poznati iskoristili metaforiki. Reklamiranje parfema Opijum je psiholoko zagaivanje. Privatni fakulteti su intelektualni bordeli. 4. kada redefinirate irok pojam ili koristite samo dio njegovog znaenja u svojoj argumentaciji. New Yorani su provincijalci. Raditi nita je kreativno. Kako izbjei slabosti u argumentaciji injeninih tvrdnji?Najea pogreka je nedovoljan broj primjera u argumentaciji primjerima.-Npr. ako kaemo da Studenti Splitskog sveuilita loije prolaze na tritu rada i to argumentiramo primjerom od 3 studenta koji nakon diplome ne uspijevaju nai posao, tada je to loa argumentacija jer 3, bez obzira kako reprezentativna bila studenta nisu dovoljna za tvrdnju koja ukljuuje njih 20000. U tom sluaju ta 3 primjera se svakako spominju, ali popraeni anketom ili istraivanjem koje ukljuuje vei broj ispitanika.Pogreka se ne mora samo odnositi na neadekvatan broj. Poznata je i tzv. dvostruka pogreka -Npr. ako tvrdimo da mnogi portai pretjeruju s treninzima i kao primjer damo 3 igraa nogometa iz odreenog srednjokolskog tima tada to nije dovoljno. Ni brojem ni vrstom, jer nogometai ne mogu predstavljati sve portae. OSTALI ARGUMENTI INJENINIH TVRDNJI*UsporedbeHrvatska je poput Slovenije- slinost mora biti nediskutabilna da bi bila dobra kao argument*KontrastiSAD nisu kao Bugarska*Disjunkcije-disjunkcije su poput ipsilon ceste moe ii samo u jednom smjeru, ne moe odabrati oba. Disjunkcije niz mogunosti svode na dva nespojiva rjeenja. SAD mogu izabrati ili politiku mira ili rata.Savrene, nediskutabilne disjunkcije Tigrovi su izumrli ili nisu izumrli. Te se propozicije baziraju na logici i zdravom razumu; stvari ne mogu biti jednake u isto vrijeme. Nesavrene, diskutabilne disjunkcije npr. Lawrence od Arabije bio je ili heroj ili luak.Takve disjunkcije logiari bi odmah odbacili jer postoji mogunost za druga rjeenja. No, u retorici mogu posluiti kao dobar argument. Samo se disjunkcija mora obraniti, s tim da je dovoljno obrazloiti samo jednu stranu; npr. da je Lawrence od Arabije bio je heroj, a druga mogunost automatski nestaje. Vrijednosne tvrdnje-Kakvo je neto? TO VREDNUJEMO?SVE: Prirodne stvari - vrednujemo na temelju posljedica koje imaju na nas. (npr. odreene vrste insekata vrednujemo kao dobre zato to one unitavaju korov i time su vrtlarima korisne)Konstruirane stvari - njih najee vrednujemo jer smatramo da nad njima imamo kontrolu i da vrijednosni sudovi mogu utjecati na njihovu promjenuKONSTRUIRANE STVARI vrednujemo ovisno o tome koliko su se pribliile ispunjavanju naih oekivanja Imamo neku idealnu definiciju pa stvar koju vrednujemo usporeujemo i mjerimo u odnosu na idealnu Npr. Dobar hladnjak? Dobar automobil? Na nama je da izaberemo kriterije, odvojimo bitne od nebitnihESTETSKE PROCJENEneke stvari vrednujemo ne po tome koliko su korisne ve koliko su lijepe pa prema tome i koliko uitka pruaju primatelju (svi oblici umjetnosti)pogreno se misli da za estetsku procjenu nema kriterija i da ju je nemogue argumentirati pogreno se misli da se o ukusima ne raspravljaKriteriji estetske procjeneOMJERI za estetsku procjenu vani u arhitekturi, poeziji (npr. sonet) u slikarstvu, glazbi...LAGANA ISKRIVLJENOST u suprotnosti s omjerom, proporcijama. Odmak od savrenih mjera ne smije biti prevelik. (npr. u filmu neki neobian kut snimanja)KONTRAST dva razliita elementa stavljena jedan do drugoga; dvije razliite boje ili sadraji (npr. kontrast svijetla i sjena u Rembrantovom slikarstvu, naglo prelaenje iz piana u forte u glazbi, komini i tragini zapleti u Shakespearovim dramama)HARMONIJA jednako kao to su omjer i iskrivljenost u suprotnosti, tako su kontrast i harmonija; harmonija kao estetski kriterij sugerira fine i blage varijacije, a ne nagle i velike. Veliki kontrasti smetaju u divljenju detaljima i gradaciji.Npr. u glazbi moemo spomenuti uspavanke koje su harmonine ne samo melodijom ve i dinamikom (izmjena tieg i glasnijeg) i tempom. Previe harmonije nazivamo monotonijom, a predstavlja stalno ponavljanje istih oblika, sadri premalo varijacija da bi zadrala pozornost primatelja IZRADA ini je sposobnost, originalnost, inventivnost, kreativnost. Na primjer, vrednovanje rukom raenog saga. U glazbi se moemo diviti umijeu i skladatelja i izvoaa. Isto tako, umjenost Seurata u slikarstvu (pointilizam). Ipak, treba imati na umu da nam izrada nikada ne moe biti jedini kriterij. Trud uloen u izradu neega ne moe biti jedina estetska mjera (npr. netko moe uloiti 20 godina da od akalica napravi tvravu, ali je li to vrijedilo?) ASOCIJACIJA pitamo se koje je znaenje odreenog umjetnikog djela, koje ideje izlae, koje osjeaje budi Iako kritiari znaenje iskljuuju kao kriterij vrednovanja djela, mnogi ljudi ipak umjetnost procjenjuju prema sebi, znaenju koje ono ima za njih. Naravno, neka djela imaju znaenje ili poantu vidljiviju i jasniju od drugih, neka su djela tee razumljiva i kompleksnijaKoje nam poruke moe prenijeti umjetniko djelo?moe djelovati na ljudske emocije, probuditi u nama njenost, uzbuenje, strah... moe djelovati na mentalni sklop, imati socijalno, politiko, religijsko znaenje Ono to je vano imati na umu jest da ako su nam asocijacije kriterij vrednovanja tada one moraju biti zajednike veem broju ljudi, a ne nae privatne (npr. ne moemo tvrditi da je neka pjesma dobra jer nam budi sjeanja na neke sretne trenutke kada smo je uli, ili je slika dobra jer nas podsjea na nau sestru ili sl.)Vane su one asocijacije koje su povijesne ili moemo rei da je dobro ono djelo koje reprezentativno predstavlja svoj periodMoralne posljedice umjetnosti !?!postavlja se pitanje hoe li gledanje nekog filma, slike, itanja knjige izazvati pozitivno ili negativno djelovanje. Prema tom kriteriju dobro je sve ono to stvara dobar efekt (npr. Film Ratnici podzemlja koji govori o tinejderskim bandama i detaljno prikazuje nasilje, izazvao je porast vandalizma u gradovima u kojima je bio prikazan)Vrednovanje ljudiLjude vrlo esto vrednujemo prema funkciji koju obavljaju. Npr. Ona je dobra majka; On je izvrstan znanstvenik...Ovakva vrednovanja ukljuuju i kauzalnu argumentaciju i usporeivanje s definicijom idealnog Dakle, kako bismo argumentirali da je ona dobra majka, moramo definirati dobru majku te dati dokaze koji potvruju da ona ima sve to dobra majka (definirano) ima Vrednovanje postupaka i dogaajairok je spektar razliitih postupaka i dogaaja koje moemo vrednovati od varanja na ispitu do napada na Afganistan Najjai argument u vrednovanju postupaka su posljedice Dobar je onaj postupak koji stvara dobre posljediceKad su u pitanju postupci vano je imati na umu stanje kakvo je prije, a kakvo poslije provoenja odreenog postupka Npr. intervencija UN-a je dobra ako je umirila situaciju i sprijeila rat Ako odreeni postupak ima dvostruko djelovanje, vano je da je on takav da minimalizira negativne uinke, a maksimalizira pozitivne Postoji li definicija idealnog postupka? DA Odreeni postupak katkad nazivamo pogrenim jer kri neke etike principe, vrijednosti i sl. bez obzira jesu li posljedice dobe ili loe Vrednovanje apstraktnih pojmovaVrednovanje pojmova kao to su stil ivota, brak, televizijski program...ukljuuju stvari, ljude i postupke Npr. odreeni ivotni stil ukljuuje stvari (aute, kue, knjige...). ljude (zdravlje, samosvijest, odgovornost..) i postupke (ljetovanje na Karibima, skijanje, posjete kazalitima..) Dakle, ako elimo argumentirati da je odreeni stil ivota dobar, moramo ukljuiti argumentaciju i za stvari, ljude i postupke. Posljedice su takoer nain argumentiranja vrijednosnog suda Npr. ako kaemo da je urbanistika promjena centra grada loa jer e dovesti do unitavanja kvarta radnike klase, tada je to argumentiranje koje ukazuje da je promjena loa jer nosi lou posljedicu Meutim, to vrijedi samo ako smatramo da je potrebno i dobro postojanje radnikog kvarta u blizini centra. (Nee se svi sloiti da je posljedica koja slijedi loa). KAKO OJAATI ARGUMENTACIJU?*AUTORITETOM Zato bi publika prihvatila moju definiciju dobrog slikarstva ako postoji neije tue miljenje Koristi se miljenjem autoriteta: koristi miljenje Picassa o tome to je dobro slikarstvo, Ustav o tome to je dobar Vrhovni sud, Nobela o tome to je dobar znanstvenik...*USPOREDBOMPri tome usporeuj s neim sa ime se tvoja publika slae Ako je neka ideologija loa, moe je usporediti s faizmom ili nacizmom (jer se gotovo svi na svijetu slau da je ona loa)Navedi zajednike karakteristike tvog subjekta i faizmaSlaba mjesta u vrijednosnim sudovimaKriterijiMaskiranje vlastitog, osobnog suda kao argument Npr. ako filmski kritiar kae da film Za aku dolara nije dobar, a to obrazloi time to on ne voli vesterne ili Clinta Estwooda, tome se moe i treba prigovoriti. To nije argument nego vlastiti sud Rangiranje kriterija po vanostiNe moemo rei: Da, istina, pobio je tisue svojih zemljaka, ali bio je dobar jer je bio karizmatianDakle, karizmatinost je u ovom sluaju manje vana od injenice da je ubijao ljude dokazi kojima podupiremo slaganje kriterija i naeg objekta Npr. moemo se sloiti da je za dobrog glumca vaan kriterij sposobnost da glumi iroku lepezu razliitih karaktera, no ne moramo se sloiti da je Tom Cruise to zaista i pokazaozakljuak: Vrijednosni sudovi su svevremenski, usmjereni su neodreenoj, opoj publici i predstavljaju podruja koja se ne mogu znanstveno obraivati, ve samo retoriki Rezime najei kriteriji vrednovanja:1. korisnost dobro je ono to nam koristi2. pripadnost dobro je ono to je nae3. ugoda dobro je ono to stvara ugodu4. estetika dobro je ono to je lijepo5. etika dobro je ono to je dobro, moralno Argumentacija politikih tvrdnji-to uiniti? Kada politika tvrdnja?Kada shvatimo da je neto loe (ne polaemo ispite, gospodarstvo se ne razvija, standard ivota pada, raste nezadovoljstvo...) tada se pokreemo kako bismo neto uiniliDajemo odgovor na pitanje to uiniti? prijedlog: Npr. Trebam uiti najmanje 5 sati dnevno.Ministar gospodarstva treba imati poduzetniko iskustvo.Treba uvesti porez na nekretnine.vrste prijedloga:OPENITI-neto treba poduzeti-treba poveati gospodarski rastSPECIFINI-U Hrvatskoj treba otvoriti jo dva brodogradilita-Vlada treba donijeti zakon o zatiti domaih proizvoaa-tijek formiranja politike tvrdnje uvijek se kree od openite prema konkretnoj, specifinoj Tehnike argumentiranja prijedloga:-Za argumentiranje politikih tvrdnji ne razvijaju se nikakve nove tehnike ve se koriste one otprije nauene. -Dakle, argumentacija je kombinacija koritenja injenica, podataka, usporedbi, uzrono-posljedinih veza... Dijelovi politike tvrdnje:1. PRELIMINARNA ARGUMENTACIJA uvjeri publiku u postojanje problema (da je npr. Odsjek fonetike nedovoljno tehniki razvijen)2.IZNESI PRIJEDLOG to treba uiniti da bude razvijen (ili razvijeniji)3.IZNESI ARGUMENTE ZA TAJ PRJEDLOG potkrijepi da e ba tvoj prijedlog rijeiti problem (a ne neki dr.)1. Preliminarna argumentacija - Postoji problem!Cilj je potaknuti publiku na akciju ili barem osvijestiti postojanje problema Najee se to radi tako da se ukae da sadanje stanje (npr. na Odsjeku) nije onakvo kakvo je bilo nekad ili kako je trebalo biti (prema planu) Koliko pozornosti e se posvetiti tom preliminarnom dijelu ovisi koliko je publika svjesna postojanja problema Npr. ako stojite na zgaritu bolnice, a pacijenti se nemaju gdje lijeiti, neete trebati dugo uvjeravati publiku da treba izgraditi novu bolnicu. No, ako traite meunarodnu financijsku pomo za tu istu bolnicu trebat ete vie vremena da objasnite koliko je situacija tekaPublika moe biti razliito svjesna problema od potpunog neznanja do apsolutne svjesnostiProblemi koji se mogu javiti u ovoj fazi: *Publika moe biti svjesna odreene situacije, ali ne i da je ona problem.*U tom sluaju morate izrei vrijednosni sud da je to loa situacija i argumentirati je.Etika procjena situacije:*Jedan od naina kako uvjeriti publiku da je situacija loa i da je treba mijenjati jest pozivanje na etinost *Dakle, situacija sama po sebi je loa (neovisno o posljedicama koje stvara) *Npr. svi e se sloiti da je zlostavljanje djece uas (taj postupak naravno da ima i posljedice, ali i da nema opet je loe). Slino je i s tim da je ropstvo loe (iako su neke posljedice bile dobre za vlasnike robova i za gospodarstvo te zemlje)*treba procijeniti pozivanje na etinost - u odnosu na publiku *Neka publika e neetinim (bez obzira na posljedice) proglasiti pobaaj, razvod, homoseksualnost....Kauzalna analiza:*Kada smo uvjerili publiku da je odreena situacija loa, radimo kauzalnu analizu tj. utvrujemo razloge zato je do toga dolo Kada tono utvrdimo uzrok odreene posljedice, njegovim ukidanjem ili promjenom moemo oekivati i drugaiji ishod *Npr. ako je utvreno da nasilje u crtiima dovodi do porasta nasilja kod djece (a nasilje meu djecom je loe) tada znamo to nam je initi *Bitno je publiku uvjeriti da je upravo na uzrok doveo do posljedice2. Iznoenje prijedlogaNakon to smo publiku uvjerili da je situacija loa, ukazali na (ne)etinost situacije i uzroke koji do nje dovode, nudimo rjeenje svoj prijedlog; svoju politiku tvrdnju3. Iznesi argumente za taj prijedlog1. dobre posljedice koje e slijediti iz vaeg prijedlogana njih se ukazuje paralelizmima, analogijama i lancem uzroka (soritom)Npr. ako tvrdite da se Velebit (juni) ne treba proglasiti nacionalnim parkom tada to moete argumentirati jednom lananom argumentacijom ako nije nacionalni park nema cesta nema vozila nema ljudi nema zagaenja i ometanja uva se prirodna divljina2. loe posljedice koje e se izbjei vaim prijedlogomponovimo loe posljedice koje smo koristili na poetku (kada smo argumentirali da je postojea situacija loa) ili ih dublje analiziramo3. ukazivanje na etinost vaeg prijedlogau poetku se ukazalo na neetinost, a sada se ukazuje na etinost (ako je ropstvo loe, sloboda je dobra, ako je zlostavljanje loe, skrb je dobra...)ukazati da je va prijedlog postupka etiki motiviran tj. da osoba ili institucija koja to radi izvrava svoju etiku obavezuIzvedivost prijedloga:-Kada se iznosi prijedlog postupka, vano je ukazati da je mogue izvesti ga -Npr. iako bi bilo dobro uvesti navodnjavanje u afrike pustinje, nemogue je za izvesti -Na taj nain anticipiramo prigovore skeptika i na njih odgovaramo. Pitanja skeptika koja moramo anticipirati i na njih odgovoriti Moemo li si to priutiti? Koliko e trajati? Moemo li navesti ljude da se pridrue toj akciji? Je li to pokuao netko prije nas? Koji je prvi korak? to vi osobno imate od toga? to je loe u drugim prijedlozima rjeenja istog problema? TOPOSI-DEFINICIJE I PODJELEDEFINICIJE:*Keinpointer (1997) topose naziva kriterijima za pronalazak argumenata. Nadalje, istie da su toposi formule za traenje argumenata koji su formulirani na jednoj apstraktnoj razini, ali nam pomau u pronalaenju argumenata za bilo koju tezu. *Ochs (1966.) istie da su toposi korisno pedagoko orue, ali da ne daju govorniku veliku premisu u argumentacijskom postupku ve mu omoguuju samo klasifikaciju argumenata.*Wodak (2006.) istie da se toposi ili loci mogu opisati kao dio argumentacije koji ine velike premise. Oni su kope koje ovise o sadraju i povezuju temelj sa zakljukom i kao takvi opravdavaju vezu izmeu argumenta i tvrdnje *Richardson (2004.) opisuje topose kao openite kljune ideje iz koji se izvode konkretni argumenti ili tvrdnje.*Zompetti (2006.) istie da nam toposi pomau u pronalaenju i gradnji argumentacije, razvijaju kritiko miljenje i pomau u poduavanju argumentacije *Rubinelli (2006.) Topos na grkom doslovno znai mjesto za pronalaenje argumenata. Pod tim mjestom metaforiki se podrazumijeva mentalno mjesto. Latinski naziv jest locus communis koji podrazumijeva gotove argumente koji se mogu vie puta ponavljati kod razliitih govornika.Aristotel o toposima:Aristotel topose opisuje kao sustave argumenata koji omoguuju stvaranje entimema. Dakle, moglo bi se rei da su toposi openiti, generalni argumentativni oblici iz kojih se konstruiraju konkretni argumenti. razlikuje dvije vrste toposa: ope (koinoi) i specifine (idia)Brojne interpretacije Aristotelovog vienja toposapod pojmom poseban/specifian podrazumijeva da su neke stvari specifine za fiziku, neke za etiku...(u poglavlju I.2),ali u iduem poglavlju referira se na specifine topose koje se odnose na posebne vrste govora, tako da su neki specifini za politike, drugi sudske, a trei epideiktike govoreOPI TOPOSI:Definicija, rod/vrsta,cjelina/dio,subjekt/dodaci,Usporedba,slinost/razlika,..SPECIFINI TOPOSI:*sudski pravo/pravda*politiki dobro, vrijedno/nevrijedno*prednosti/nedostaci*sveani uzvieno/obinoTopos suprotnosti:1. Ako je postupak Y poeljan za X tada je suprotan postupak Y nepoeljan za X. To je topos kako bi ga formulirao Aristotel. Ono to slijedi je primjena na konkretan sluaj koji e onda posluiti kao velika premisa u entimemu (a ne sam topos). Ako je poeljno djelovati u korist prijatelja, tada je nepoeljno djelovati protiv njegaTopos manje-vie:ako je vjerojatnije da e se neki predikat pripisati X nego Y, a predikat je ve pripisan Y, tada je tim vie vjerojatnije da e se pripisati X. Konkretno, tko prebije svog oca vjerojatnije e prebiti svog susjedaCiceron o toposima-skladita argumenata;naziva ih loci, taj termin preuzima i Perelman(opi toposiloci communi)-broj toposa(300-400)koliko ih u Topici navodi Aristotel u rimskoj je tradiciji reduciran na 25-30Toposi u pravnoj argumentaciji:-Za aktualiziranje toposa u 20. stoljeu te isticanje njihove vrijednosti u argumentaciji, posebice pravnoj, najvie je zasluan njemaki filozof i pravnik Theodor Viehweg (19071988).-On je 1953. objavio knjigu Topics and Law: A Contribution to Basic Research in Law -Viehwegov rad nastavili su njegovi sljedbenici poput Gerharda Strucka koji je 1971. napravio katalog od 64 pravna toposa.Struckova lista toposa:Lex posterior derogat lege priori.Lex specialis derogat lege generali.SvrhaInteresSocijalna zatitaPrincip poretkaPrincip sigurnostiBespravno steeno treba vratitiutnja ne obvezujeO Struckovom popisu toposa pie i Kreutzbauer koji razjanjava zato su neki toposi cijele propozicije poput Struckova toposa poput bespravno steeno treba vratiti, a neki su samo pojmovi poput toposa br. 13. potena kompenzacijaKreuzbauer polazi od Aristotela istiui da metaforiki (geografski) termin toposoznaava mjesto na kojem se pronalazi sve to je potrebno da se konstruira premisa, ali istie da to moe znaiti dvije stvari: 1. to mogu biti mjesta na kojima nalazimo gotove premise to su toposi u obliku propozicija, lingvistiki predstavljeni kao reenice2. to mogu biti mjesta na kojima se nalaze ne gotove premise ve ideje za konstrukciju premisa. U tom smislu toposi su koncepti, lingvistiki predstavljeni kao rijeiDakle, topos moe biti ili propozicija ili koncept.

Tarellova lista toposaargumentum a contrario (po suprotnosti)argumentum ad simile ili per analogiam (po slinosti)argumentum a fortiori (tim prije), a iskazuje se u dva oblika: 1. argumentum a minori ad maius (od manjeg na vee), 2. argumentum a maiori ad minus (od veeg na manje)argumentum a completudine ili razlog potpunosti pravnog sistemaargumentum a coherentia ili razlog koherentnosti pravnog sistemaVanost toposa u argumentaciji:*Toposi imaju veliku vanost u argumentaciji.*Brojni radovi napisani o toposima, brojni autori koji se toposima bave bilo tumaenjem i interpretiranjem antikog pojma, bilo povezivanjem sa suvremenim argumentacijskim shemama, govore o njihovoj argumentacijskoj vanosti i to posebice u fazi inventio i dispositio, to znai da pomau u lociranju, pronalaenju i gradnji argumenta*Vana osobina toposa jest da ih karakterizira visok stupanj openitosti jer (geografsku) metaforu toposa tumaimo kao mjesto gdje se pronalaze premise to znai da je topos lingvistiki gledano propozicija ili koncept iri od premise koju gradi. Perelman o toposima:Nova Retorika Perelmana i Olbrecht-Tytece izala 1969. i ubrzo je postala najpoznatija i najcitiranija rasprava o toposima*Topos kvantitete - vei broj dobrih stvari poeljniji je od manjeg broja. Bolje je ono to je dulje, ega ima vie, ono to zadovoljava vei broj ljudi. *Topos kvalitete vrijedno je ono to je jedinstveno, unikatno; originalno, teko dostino, tajanstveno *Topos postojanja - vrednije je ono to postoji, ono to je realno, mogue od onog to je eventualno, planirano ili ne mogue*topos osobnosti vredniji je moral, dostojanstvo, zasluge. *topos reda vie vrijedi ono to je starije, vie vrijedi cilj nego sredstvo, vie vrijedi naelo nego pojedinani sluajevi, norma od normalnog Norma je jaa.*topos biti vea vrijednost je onim pojedincima (pripadnicima odreene skupine) koji dobro oslikavaju bit te skupineToulminov model argumentacijeArgumentArgument je poput ivog organizma.Raste i razvija se, ima svoju anatomsku strukturu, svoje faze.I ovisno o temi jedan argument moe biti ispisan na desetine stranica ili izlagan u pola sataMeutim, bez obzira na to svaki argument ima svoje dijeloveKada Toulminov model?svaka naa tvrdnja moe izazvati dvojbe, netko u nju moe sumnjati.Tada iznosimo detaljni prikaz argumentaElementi argumenata1. TVRDNJAzakljuak koji elimo utemeljiti naim argumentom2. TEMELJ oitosti: injenice, podaci, primjeri koji tvrdnji daju oslonac (temelj).... 3. KOPA razlozi, toposi... kojima povezujemo tvrdnju i temelj (velika premisa)4. POTPORA dodatni razlozi koji potpomau, pojanjavaju kopu5. JAKOST TVRDNJE stupanj uvjerljivosti koji pridodajemo tvrdnji6. POBIJANJE razlozi kojima oslabljujemo, unitavamo protivniku tvrdnjuTvrdnjanaa sredinja misao, tvrdnja koju postavljamo (injenina, vrijednosna, politika ili uzrono-posljedina) -npr. Harry je britanski dravljanin TemeljNakon to smo postavili tvrdnju, moramo dokuiti razloge koji su osnova (baza) te nae tvrdnje => to je temelj. Temelj je najee neka oitost (injenica, podatak)Npr. Harry je roen na Bermudimasvaka tvrdnja utemeljena je na nekim injenicama, podacima.Naravno, na suparnik moe posumnjati u ispravnost i tonost temelja i tada se moramo uvjeriti u ispravnost temelja. Tek kada smo u tome uspjeli, vraamo se na prvotnu tvrdnju.Dakle, temelj je odgovor na pitanje Na emu temelji tu tvrdnju? Npr. za Svena moemo tvrditi da nije rimokatolik, a tvrdnju temeljimo na injenici da je iz vedske dakle, mala je vjerojatnost da je rimokatolik, ako dolazi iz uglavnom protestantske zemljeKopaPitanja koja na sugovornik moe postavljati vie nee biti usmjerena da traenje podataka ili injenica ve e traiti povezivanje: Kakve veze ima temelj s tvrdnjom? Odgovor daje kopa kopom opravdavamo vezu izmeu tvrdnje i temelja. Moramo pokazati da se oitosti (injenice i podaci) koje smo uzeli kao mogu primijeniti na nau tvrdnju kopa je najee topos i za razliku od temelja ona je openita Npr. ovjek roen na Bermudima je britanski dravljaninToulmin kao razliku temelja i kope navodi da je temelj eksplicitan, a kopa implicitna Analogno, razlika izmeu temelja i kope je kao kada se na sudu radi razlika izmeu injenice i zakona. Neke kope omoguuju da se tvrdnja prihvaa gotovo sigurno i s malo oklijevanja dok druge smanjuju vjerojatnost tvrdnje PotporaNjome dodatno uvrujemo kopuMogue da kopa izazove sumnju na razini openitosti ili razini prihvatljivosti tj. primjenjivosti za odreenu tvrdnju zbog toga je potrebna potporaNpr. U zakonu (..) stoji da su graani svih dijelova Commonwealtha britanski dravljani Jakost tvrdnjeizraz kojim se ograniava apsolutnost tvrdnje, odnosno, njime se izraava stupanj uvjerljivosti. To je stupanj vrstoe i razumske prihvatljivosti argumenta Iskazuje se kroz 4 stupnja:*sigurno (certainty) *vjerojatno (probability)*prihvatljivo (plausability)*mogue (possibility)Jakost tvrdnje odreujemo s obzirom na jainu pobijanja Prigovor, pobijanjePronalazimo najjai mogui protuargument naoj tvrdnji, te s obzirom na njega odreujemo jakost tvrdnjeNpr. osim ako Harry nije roen na proputovanju Artikulacija argumentaSPOJNE RIJEI: injenica je;Vidi se iz, Budui da;Osim ako;Imajui u vidu Prvo to je initi jest iznijeti odreenu TVRDNJU i TEMELJ te tvrdnje. Nakon toga moramo opravdati pomak (vezu) od temelja do tvrdnje. Znai uvodimo KOPU, tj. pokazujemo da se dokazi i obrazlaganje koje smo koristili kao temelj mogu primijeniti u ovom pojedinanom (specifinom) sluaju. Primjer:Vano je prakticirati siguran seks tvrdnjaJer se SIDA prenosi spolnim putem temeljUporaba kondoma smanjuje mogunost prijenosa svih spolno prenosivih bolesti kopaKopa sama za sebe veinom nije prihvatljiva, ve je potrebno unijeti POTPORU, tj. dodatne razloge koji e ju uiniti prihvatljivom (koji e ju poduprijeti) Npr. Istraivanje medicinskog instituta pokazalo je da Sada smo u mogunosti tvrdnji pridodati odreenu JAKOST odnosno izraziti STUPANJ UVJERLJIVOSTI koji taj argument posjeduje. Stupanj uvjerljivosti varira od sigurnog do mogueg. Jakost tvrdnje odreuje se prema jaini prigovora i mogunosti pobijanja tog prigovora Posljednji dio argumenta POBIJANJE ima zadatak nadvladati suprotstavljene dokaze uvoenjem novih dokaza, razloga, toposa... koji e ponititi negativni efekt. to su protudokazi jai (efektniji) manji je stupanj uvjerljivosti argumenta Stupanj uvjeravanjaApsolutna istina sigurno vjerojatno prihvatljivo mogue zrnce istine Sigurnost - povezana s apsolutnom istinom. Ako je zakljuak siguran. svi su kompetentni promatrai suglasnimalo je takvih argumenata krivina suenja90% je dovoljnoVjerojatnost - visok stupanj vjerojatnosti da je neki argument istinitU graanskim parnicama standard provjere je preteitost dokaza. To predstavlja 51% mogunosti da je tako (da je dokaz valjan).Izvan suda traimo onaj stupanj vjerojatnosti (onaj standard) za koji vjerujemo da odgovara situaciji Prihvatljivost - povezana je s manjim stupnjem vjerojatnosti da je tvrdnja tonatakve argumente koristimo tek kada nemamo nijedan bolji. Imaju malu mo djelovanja kako na publiku tako u debatama, raspravama.Nekad je meutim nuno (transplantacija srca Operacija se je zasad pokazala pozitivnom, no ipak to je jo uvijek eksperimentalni zahvat i nemamo dovoljno podataka da bi bili sigurni)Mogunost - nizak stupanj vjerojatnosti da je tvrdnja istinitaNpr. Nogomet: 5 kola prije kraja sezone, posljednji klub na ljestvici ima mogunost probiti se na prvo mjesto ako pobijedi sve utakmice do kraja, vodei klub izgubi sve, a ostali igraju veinom nerijeeno Toulmin says that the weakest part of any argument is its weakest warrant. Remember that the warrant is the link between the data and the claim. If the warrant isn't valid, the argument collapses. Pogreke u argumentacijiDEFINICIJEPogrean argument je argument koji izgleda poput valjanog, ali on to zapravo nije. Ch. HamblinFreely govori o preprekama jasnom razmiljanju i pogreke svrstava u jedan tip takvih prepreka koje su profinjene i ne jasno uoljive pa time i varljivije. One nisu u prvi mah uoljive jer nalikuju ispravnom i razumskom razmiljanjuWalton (2003:13) istie da pogreke u argumentaciji nisu samo argumenti koji su nelogini, ve su naizgled logini i toni.*Pogreke u argumentaciji povijest bavljenja problemom:Logikim pogrekama prvi se sustavno bavio Aristotel Kategorizirao ih je u svom djelu Sofistiko pobijanje a koje je kasnije revidirano i izdano kao poglavlje u Aristotelovoj Retorici. On je iznio popis od 13 pogreakaAristotelova podjela:1. pogreke ovisne o jeziku, a nastaju zbog pogrene upotrebe rijei, gramatike strukture i sl. (fallaciae dictionis)2. pogreke neovisne o jeziku koje nastaju zbog pogrenog zakljuivanja (fallaciae extra dictionem)Klasifikacija pogreaka u 16. stoljeuPort Royal logikaSofizmi1.Razliite pogreke loeg zakljuivanja (lista od 10 pogreaka)2.Pogreke poinjene u svakodnevnom ivotuSofizmi samoljublja, interesa i strastiPogreni argumenti proizali iz predmeta raspraveGovore i o znanstvenim sofizmima (koje objanjavaju dokazivanje neega to nije predmet rasprave) i javnim, svakodnevnim sofizmimaKlasifikacije u razliitim znanostimaKlasifikacija pogreaka u filozofijiKlasifikacija u suvremenoj teoriji argumentacijeKlasifikacija pogreaka u retorikoj argumentacijiPodjela pogreaka prema kariuPoluargumentiLani argumentiSmicalice (eristika dijalektika)Tindaleova podjelapogreke irelevantnosti (diverzija i digresija)pogreke u jezikuad- argumentipogreke u zahvaanju uzorkapogreke u uzrono-posljedinim vezamapogreke u analogijama1.pogreke irelevantnostiStraw manmetaforiki naziv za (implicitno) proirivanje protivnikove tvrdnje tj. pogreno tumaenje Npr. POLITIAR A postavlja pitanje zato je vlada na prvo mjesto prioriteta stavila borbu protiv kriminala, kada jo nisu rijeeni problemi socijalno ugroene djece i unitavanje okolia. (implicirano je da su to vanija pitanja)POLITIAR B odgovara iznenaen sam to moj kolega misli da je borba protiv kriminala tako nevano pitanje budui da je u posljednjim godinama zabiljeen rast gangsterskih obrauna. Pogreka se sastoji u tome to je politiar B pripisao politiaru A tvrdnju da je borba protiv kriminala nevana (to ovaj nikada nije tvrdio)PRIMJERI:- zastupnik kae: Uvjeravali ste nas da krize nema i da je u Hrvatskoj nee biti, a onda ste izjavili da je kriza dola i u Hrvatsku. A odgovor glasi: Ja nikad nikoga nisam uvjeravao da je stanje u Hrvatskoj sjajno- A: Nema smisla da se svaamo sada, na roendanu smo moga prijatelja.B: Znai tebi je vanije zabavljati se s prijateljima nego rjeavati probleme u naoj vezi-A: Mislim da bi smo manje novca iz dravnog prorauna trebali ulagati u vojsku.B: Znai Vi biste Hrvatsku ostavili bez ikakve obrane u sluaju rata.Red Herring uvoenje nove temeSmicalica se sastoji od uvoenja nove teze koja je sluateljima jednako zanimljiva pa zapravo ni ne vide da se udaljilo od zadane teme.Npr. tema rasprave je zabrana rada nedjeljom. Politiar koji zastupa protivniku stranu uvodi tezu da se u Hrvatskoj ne potuju prava radnikaIrelevantan zakljuak non sequiturZakljuak koji ne slijedi iz premisa.Npr. U dravi Kaliforniji u SAD-u ima vie Elvisovih imitatora nego studenata. Dakle, ne postoji strah od rasta broja studenataStudira medicinu, a specijalizirao se za psihijatriju, mora da je odrastao s psihikim bolesnicima pa ih sada eli lijeiti2.Pogreke u jeziku (jezikom)sve pogreke svode se na svjesno ili nesvjesno stvaranje nejasnoa koristei odreene rijei (manipuliranje jezikom)AmfibolijaNejasnoe nastaju zbog reenine strukture. Dakle, rijei su same po sebi jasne i jednoznane, ali kada se stave zajedno u reenicu mogu izazvati nejasnoe. Npr. iznajmljujem stanu mukarcu s malim toaletom. Tata mi je slomio nogu; Oglas: Potrebne osobe za ienje.No, ove pogreke rijetko nalazimo u ozbiljnoj argumentaciji i javljaju se ee kao nenamjerne pogreke (nepromiljenost u konstrukciji reenica). EkvivokacijaPogreka koja se u proceduri argumentacije javlja ee (i ee je namjerna), a sastoji se u koritenju rijei ije se znaenje moe protumaiti na vie naina. esto se dogaa da se usred argumentacije izmjeni znaenje rijei Nisam nevjernik. Vjerujem da postoje izvanzemaljci netko nastoji zabraniti starijim osobama da voze jer mogu biti opasni na cesti zbog ne uvijek jasno vidljivih simptoma demencije). Osoba uzvraa da to je demencija ako ne telefoniranje tijekom vonje, prebrza vonja, prolazak kroz crveno...a ono je vidljivo najmanje kod starih vozaaKompleksno pitanjenejasno pitanje na koje nema jednostavnog odgovora: konstruirano je tako da onaj koji odgovara na pitanja mora priznati neto to mu moe biti na tetuNpr. jesi li jo uvijek egocentrian kao to si bio? Hoete li sluati ljude u ovoj zemlji kojima je ve dosta korupcije?Petitio principii - begging the questioncirkularna argumentacija; kada sama tvrdnja postaje argument (o tome je govorio i Aristotel i navodi je kao jednu od pogreaka neovisnih o jeziku)npr. letjelica tea od zraka nikada nee letjeti jer da bi poletjela treba biti laka od zrakaBog je savreno bie jer u Bibliji pie da je on savren, a Biblija je tona jer ju je napisao Bog.Slina to je i tvrdnja da je abortus ubojstvo jer uzima ivot neroenog ljudskog bia. Naime, diskutabilno je kada zapoinje ivot3.AD argumentiAd hominem argumenti U javnome govoru est je sluaj da se tijekom debata, sueljavanja i sl. napada sam govornik (a ne njegova tvrdnja) Ve je Aristotel govorio o vanosti ethosa u argumentaciji (veliku vanost ima i tko govori, dakle, vjerodostojnost govornika) pa je stoga i napad na tu vjerodostojnost vaan Prvi filozof koji se bavio time je John Locke-ad hominem povezuje s nedosljednou govornika 1. openiti, generalni ad hominem-diskreditirajuinpr. rasprava u Danskoj koju je izazvala knjiga Bjorna Lomborga o zatiti okolia. Vrlo esto su se u argumentaciji protivnika koristile tvrdnje kojima se nastojao sruiti njegov kredibilitet spominjui da on nije strunjak za to podruje, ali i njegova mladost i status2. uvredljivi ad hominem ad personamdirektni napad na karakter govornika, vie nego na neke okolnosti ili situacije povezane s njimnpr. sluaj u Kanadi kada je jedna zaposlenica otkrila pronevjeru u svojoj tvrtki s ime je izala u medije odgovor na to bio je da je ona jadna, stara usidjelica koju zapravo treba aliti3. situacijski ad hominem- o njemu Locke govori kao dijametralnoj suprotnosti ad personama. Naime, u ovo sluaju ne napada se karakter govornika nego okolnosti koje su dovele do njegove tvrdnje. Vrlo esto se neije miljenje osporava na temelju optube za pristranost. Npr. ako osoba tvrdi da je bolje graditi cestu na ruti A nego B. Njegovo se miljenje stavlja pod sumnju jer on ivi na ruti A.Naravno da si ti za blokadu fakulteta kad si loe napisao prijemni ispit i mora plaati godinu.4. Tu quoque argumenti- tu qouque se prevodi kao ti takoer a temelji se na isticanju nedosljednosti izmeu onoga to osoba govori i to radi ili nedosljednosti onoga to govori sad, a to je govorio u prolosti. Tipian primjer je da odbijete sugestiju lijenika da odete na dijetu jer je i sam lijenik gojazan. Ad populum-Temelji se na pretpostavci da tisue ljudi ne mogu biti u krivu Ad populum se zasniva na vjerovanju da je X neduan zato to mnogo ljudi smatra da je X neduan. Pogreka je u tome to se tonost/netonost ne odreuje po broju ljudi koji u neto vjeruju U javnom govoru ad populm esto prepoznajemo kao povezivanje ili isticanje onoga to je popularno, to ljudi vole utistereotipi-No nije svako ope miljenje populizam ako je tvrdnja to ljudi misle ili vjeruju, rezultat znanstveno provedenog istraivanja tada se tom miljenju daje argumentacijska snaga-No, opet postavlja se pitanje koliko je vano to veina ljudi misli Kim Jong-il uope nije bio dikator, jesi vidio koliko mu je ljudi plakalo na sprovodu?Ad baculumArgument prijetnjom tvrdnja ako ne uini P ja u ti uiniti X dakle P je ispravanisticanje negativnih, neeljenih posljedicamagovor G.W. Busha u kojem tvrdi da talibani trebaju zatvoriti svoje vojnike kampove ili e ih se smatrati neprijateljima SAD-a (implicitno je da e ih SAD napasti); Tko nije kranin, gorjet e u paklu.Ad misericordiampozivanje na osjeaje; vrlo je esto u javnom govoru Pogreka nastaje kada se emocije koriste umjesto argumenata ili kada oni odvlae pozornost od pitanja o kojem se raspravlja. Znam da sam vozila malo prebrzo, ali uri mi se kui, mu mi je bolestan, samo sam skoknula do ljekarne, molim Vas nemojte mi pisati kaznu.Nisu svi ad misericordiam pogreni postoje situacije kada je poziv na osjeaje bitan npr. u uzbuujuim govorima.Ad ignorantiam Ad ignorantiam se sastoji u tome da se tvrdi da je neto tono zato to nema dokaza da nije. Npr. netko bi kao argument za tvrdnju da duhovi postoje uzeo injenicu da nitko nije dokazao da duhovi ne postoje. Dakle, postoje! Ili kao kada se u raspravi suprotstavimo neijoj tvrdnji, a on nam odgovori Dokai da nije takoSenator Joseph McCarthy, kada je upitan o dokazima za optubu da je neka osoba komunist, odgovorio je: "Nemam mnogo informacija o ovome, osim openite tvrdnje agencije da nema niega to bi opovrglo tvrdnju da je komunist.Ad verecundiam pogreno koritenje argumenta autoriteta-argument dostojanstva, a ne autoriteta Pogreka lei u tome to se ponekad koriste pogreni autoriteti i nekritiki se prihvaajuIpobaaj je nemoralan. Einstein se zalagao za zabranu pobaaja Angelina Jolie koristi L'Orealovu kozmetiku, mora da je kvalitetna.4.POGREKE U ZAHVAANJU UZROKA Generalizacije (Hasty generalization)Generalizacija se sastoji u tome da se odreene osobine pripisuju cijeloj grupi, a ne individualno. I tu esto moe doi do pogreaka. Naime, u politikom govoru esto ujemo izjave poput: Nijedan lan nae stranke ne bi se mogao nai u sreditu afera. A onda nerijetko nailaze dokazi koji rue tu tvrdnju. Npr. Pogledajte ona tri studenta tamo kako su pijani i nepristojni. Studenti se neprimjereno ponaaju. Otklon od ovakvih pogreaka moe biti npr. Veina politiara je ekoloki osvijetena. Tu rije veina stvara manevarski prostor. Iako i u takvim sluajevima moramo biti oprezni i uvati se induktivne generalizacije.Secundum QuitJo se naziva i Sweeping Generalization jer se odnosi na pogreku primjene nekog univerzalnog pravila i na sluajeve na kojima nije primjenjiva. Npr. Ljudima treba dopustiti da rade to ele. John se eli u bavi spustiti niz slapove Niagare. Dakle, treba mu to dopustiti. Pogreka se sastoji u sljedeem: velika premisa je tona i prihvatljiva veini ljudi. No, problem nastaje kada se to pravilo primjenjuje na iznimke. Ako je netko autodestruktivan ili sklon suicidu tada mu se treba zabraniti da radi SVE to eli jer je to u njegovom interesuGambler`s Fallacy kockarska pogrekaSastoji se u pogrenom vjerovanju da ako se neto dugo nije dogodilo vea je vjerojatnost da hoe.kad netko s 3 sina smatra da je vea vjerojatnost da etvrto dijete bude ensko Amerika je do sada imala 44 muka predsjednika, 45. e sigurno biti ena.Ostale pogreke u zahvaanju uzroka-nepouzdana statistika-pristranost u statistici (ako je radi netko kome su bitni dobri rezultati)-pogreke u mjerenjima (pogreke u prikupljanju informacija, ankete...)

5.POGREKE U UZRONOPOSLJEDINIM VEZAMAPost hoc ergo propter hoc nakon toga, dakle, zbog togaPogreka je u tome to se dva dogaaja uzrono posljedino povezuju samo zato to su povezani vremenski ; Npr. Iao si van bez kaputa i zato sada ima upalu plua.Otkad smo mi na vlasti smanjila se nezaposlenost, kamatne stope su manje, a izvoz vei.Pogreka skliski teren The Fallacy of the Slippery SlopeJedna vrsta uzrono-posljedinog argumenta u kojem je posljedica negativna. Pogreka se sastoji u tome da nije sasvim jasno kako e postavljeni uzrok dovesti do negativne posljedice.Npr. rasprava o pravu na homoseksualni brak kada protivnici tvrde da e doi do zbunjenosti mladih ljudi i nesigurnosti u vlastiti seksualni identitet, do ruenja svetosti institucije braka,..6.POGREKE U ANALOGIJIKriva analogija Kada je premala slinost izmeu dvije pojave da bi analogija bila zdravorazumski prihvatljiva.Npr. odbijanje da se suoite s posljedicama klimatskih promjena analogno je crkvinom prihvaanju ropstva. Jednako kao i robovi i fosili i nafta izvor su moi i novca. Pogreka analogije istie se u moralnoj neprihvatljivosti (koja je bitna u kontekstu Crkve i ropstva, ali ne i iskoritavanja nafte)Argumentacija 21. stoljeaNeformalna logika i vizualna argumentacijaNeformalna logika predstavlja pokuaj da se razvije logika koja e procjenjivati i analizirati argumente koji se pojavljuju u prirodom, svakodnevnom, obinom diskursu. (Groarke, 1996)Ta je logika ne-formalna jer se ne oslanja na analitike metode formalne logike, niti na metode procijene valjanosti/nevaljanosti argumenta prema formalnoj logici. No, istovremeno ne-formalna ne znai da odbacuje sve standarde procjene, kriterije evaluacije i procedure konstrukcije argumenata. Neformalnu logiku zanima vrednovanje argumenata u javnim raspravama, debatama, politikim komentarima, vijestima i govorom u masovnim medijima U svom nastanku, ali i daljnjem razvoju, neformalna se logika povezuje s obrazovnim ciljevima jer analiza svakodnevne komunikacije moe postati i temelj obrazovanja uopepredstavnici su Ralph Johnson, Antony Blair, Leo Groarke, Christopher Tindale...koji daju doprinos razumijevanju prirode argumenta, njegove strukture i evaluacije argumenta. U evaluaciji argumenata Blair predstavlja trijadu za procjenu koja ukljuuje: relevantnost, dostatnost i prihvatljivost (RSA relevance, sufficiency, acceptability).Povijest neformalne logike: poetak pokreta smatraju se 70-e godine 20. stoljea u Sjevernoj Americi.Neformalna se logika esto naziva djetetom 60-tih godina koje karakteriziraju drutveni i politiki pokreti, a razvija se kao reakcija na poduavanje logike na sveuilitima (Critical Thinking Movement)Tada se javlja interes da se prouavaju stvarni argumenti koji bi zamijenili umjetne primjere valjanih i nevaljanih argumenata (poput Svi su ljudi smrtni, Sokrat je ovjek, dakle Sokrat je smrtan). Umjesto toga, koristili bi se primjeri zakljuivanja, argumenata iz stvarnih javnih rasprava, politikih govora i kampanja, oglasa i govora u masovnim medijima. Takav interes za svakodnevnu argumentaciju anticipirali su ve Hamblin u svom djelu Fallacies i Toulmin u The Uses of Argument.podruje interesa neform.logike:Tema koja posebno zanima neformalnu logiku je odnos izmeu argumentacije i uvjeravanja Razlikovanje argumentacije i uvjeravanja ima povijesnu vanost jer se vrlo esto povezuje s razlikovanjem logike i retorike; logika u sreditu svog interesa ima argument, retorika uvjeravanje. Ta je razlika, meutim, teko odriva u kontekstu neformalne logike. Mora se rei kako djelovanje na emocije i karakter govornika imaju vanu ulogu u svakodnevnoj argumentaciji koja se pojavljuje u drutvenom i politikom kontekstuRetorika - argumentiranje uvjeravanjeAristotel definira kao sposobnost pronalaenja uvjerljivog u svakoj danoj stvari ili pojavi. O`Keefe argumentaciju definira kao: komunikacijski proces lingvistiki objanjive tvrdnje koju potkrjepljuje jedan ili vie lingvistiki objanjivih razloga dok pod uvjeravanjem podrazumijeva strateko umijee komuniciranja kojim se utjee na mentalno stanje osobe, a koje moe ukljuivati i emocije, stavove, vjerovanja.Blair objanjava razliku A I U: Argumentacija je vrsta uvjeravanja, ali nije jedini nain kojim se moe uvjeravati. Cilj argumentacije jest da osigura prijenos informacije od poiljatelja do primatelja. Uvjeravanje s druge strane, ne samo da nastoji prenijeti informacije ve nastoji djelovati na vjerovanja, emocije, potaknuti na akciju.Podruje interesa neformalne logike:1. Argument kao dijalog: blizak pragmadijalektikoj teoriji 2. irenje koncepta argumenta: argument nije samo verbalni ve postoje i neverbalni naini argumentiranja; razvoj vizualne argumentacije3. Zakljuivanje i argumentiranje: na marko i mikro razini4. Nove teorije zakljuivanja: primjerice, temelj za tvrdnju esto se poima kao deduktivni oblik zakljuivanja, ili je temelj snaan induktivni element koji potkrjepljuje tvrdnju. Neformalna logika istrauje druge oblike zakljuka. 5. Argumentacijske sheme: Kienpointner (1992) je identificirao vie od 80 argumentacijskih shema 6. Strukture i dijagrami argumentacije inspirirani Toulminovim modelom7. Teorija o argumentacijskim pogrekama8. Adekvatnost premisa9. Razvoj kritike argumentacije10. Istraivanje drutvene uloge argumentacije11. Istraivanje utjecaja feministike teorije12. Povratak retorici13. Argumentacija kao pragmatika vjetinaVizualna argumentacijaRetorika istraivanja 21. stoljea obiljeena su velikim interesom za analizu i evaluaciju persuazivne snage vizualnih elementa u retorici, interesom za naine uvjeravanja u oglaavanju, postojanje vizualnih argumenata i njihovo tumaenje Jedan od zaetnika vizualne argumentacije je Leo Groarke koji smatra kako neformalna logika mora proiriti tradicionalni koncept argumentacije istiui kako vizualni argumenti mogu sadravati strukturu premisa-zakljuak koji odgovara standardnoj formi argumentacijske analize

Protivnici vizualne argumentacije: Neki od autora (Blair 1996, Fleming 1996, Johnson, 2004) sloit e se da slike mogu biti uvjerljive, osobito kada djeluju na emocije. No, smatraju kako ih se unato tome ne moe smatrati argumentima. Zato?Strukturalne i sadrajne razlike izmeu verbalne i vizualne argumentacije smatrajui da slikama nedostaju kljuni elementi koji argument ine argumentom1.zbog toga to nemaju sintaktiki red slike su uvelike ograniene u svojoj sposobnosti da izraavaju kompleksan argument - slika moe izraziti ideju, ali joj nedostaje mogunost da ideju prezentira u argumentativnom diskursu 2.Slike mogu biti dvosmislene svatko moe na svoj nain percipirati sliku. Slike su proizvoljne, nejasne i dvosmislene 3.Nemogunost propitivanja, kritiziranja, protuargumentacije - bez mogunosti da se argumente propituje, kritizira, da im se opire i oponira, argumenti ne mogu biti potpuni argumenti 4.Kontekst - slike kao argumenti nuno trebaju kontekst kako bi se argument razumio, a kontekst moe sadravati niz asocijacija 5.Problematinim podrujem vizualne argumentacije smatra se i djelovanje slika na publiku, odnosno utjecaj emotivnog u procesu uvjeravanjaPobornici vizualne argumentacije:1.Verbalni i vizualni argumenti se razlikuju u sintaktikom ureenju, ali to nije razlog da se ne prihvati postojanje vizualne argumentacije. Naime, argumentacija slikama ne moe se razumjeti kao jednostavno preoblikovanje vizualnih u verbalne propozicije slike karakterizira sposobnost semantike kondenzacije2.samo zato to su rijei direktne i konkretne ne znai da su uvijek objektivne i precizne 3.Lake i Pickering (1998:80) smatraju da vizualni argumenti mogu pobijati jedni druge iako se, strogo gledano, meusobno ne negiraju (ralambom, supstitucijom, transformacijom)4. Svaki argument, verbalni ili vizualni, treba kontekst da bi se razumio i smatrao relevantnim. Rijei same po sebi ne sadravaju znaenje i nisu argument, ve veza odreenih rijei, sintagmi i reenica predstavlja argument kao cjelinu, a da bi se on razumio i procijenio, u obzir se mora uzeti kontekst. 5.Interakcija izmeu izraenih misli i kontekstualnih tragova stvara znaenje. Imajui na umu vanost konteksta, mnogi smatraju da je nemogue oekivati da slika sama po sebi, bez vanjskog konteksta predstavlja argument 6. Djelovanje na patos takoer se moe postii verbalnom argumentacijom (ad misericordiam)No, ipak nije svaka slika argument:Groarke navodi tri kategorije:1.kategorija: slike koje samo prate verbalni argument i nemaju argumentativnu ili uvjeravajuu snagu2.kategorija: slike koje se nazivaju visual flags (zastave) ija je funkcija privui pozornost na argument3.kategorija: slike koje funkcioniraju kao pravi argumenti, koje su poput verbalnih argumenata i dio su komunikacije koja direktno pridonosi razmjeni argumenata.

Vjeba prepoznaj oitost ili logiku vezu1. Priprema govora je poput pripreme kolaa, a kao to zagorjeli kola ne biste stavili na stol tako nemojte niti napola pripremljen govor 2. Svi hrvatski pjevai zdravstveno osiguranje primaju preko HGU, Marina je pjevaica i eli se osigurati, dakle, Marina se mora ulaniti u HGU 3. Hrvatska ne polae pozornost zbrinjavanju krupnog otpada, u umi esto moete naii na olupine automobila i kuanskih aparata 4. Sobno bilje za razvoj treba vodu i svijetlo 5. U Hrvatskoj postoji drastian pad nataliteta. Prof. dr. Igor Mari s Odsjeka za demografiju Ekonomskog fakulteta kae da je u posljednjem desetljeu broj roenih pao za 37%. 6. U Hrvatskoj ljudi teko ive. 300 000 ljudi je nezaposleno, a 20% zaposlenih prima minimalnu plau od 2700 kn 7. Uenici X zagrebake gimnazije su uspjeni na natjecanjima. Marko Markovi ve 4 godinu zaredom osvaja prva mjesta na natjecanjima iz matematike i fizike8. Dalibor Matani je najbolji hrvatski redatelj. Svaki njegov film bio je nominiran na festivalu u Cannesu 9. Marina Marini je trudna.Svako jutro ima munine, jede samo kisele krastavce,a sve joj smrdi10. Prestankom puenja nakon 2 tjedna vraa se potpuni osjet mirisa i okusa, a nakon godinu dana tijelo se regenerira i postaje kao u nepuaa 11. Ii na fakultet, diplomirati i zatim postati kuanicom jest kao da trenirate plivanje, obarate rekorde,a onda odustanete od Olimpijade POKUAJTE ARGUMENTIRATI OVE (pomalo kontroverzne) INJENINE TVRDNJE:Michael Jackson je iv.Amerikanci su sami sruili WTC.ovjek nikad nije stupio na Mjesec.Gay parade potiu homoseksualnost.Narodnjaka glazba potie agresivno ponaanjeU Hrvatskoj postoji diskriminacija ena.Crkva nema pravo davati miljenje o politikim temama.Komunizam je zloinaki reim.Estradne zvijezde u kazalitu banaliziraju umjetnost. Vjeba: Pokuajte pronai argument i tvrdnju na temelju toposa1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava 2. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana 3. Suverenitet Republike Hrvatske neotuiv je, nedjeljiv i neprenosiv 4. U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu 5. Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora 6. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, roenju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama 7. Svi su pred zakonom jednaki 8.Svako ljudsko bie ima pravo na ivot 9.Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga 10.Sa svakim se uhienikom i osuenikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo