predavanja - osnove

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

• Cilj

• Temeljne pretpostavke

• Kvalitativna obilježja koja određuju uporabljivost informacija

• Definiranje, priznavanje i mjerenje elemenata financijskih izvještaja

• Koncepti očuvanja kapitala

Cilj:

Financijski položaj, uspješnost i promjene financijskog položaja

Temeljne pretpostavke:

1. Nastanak događaja

2. Neograničenost vremena poslovanja

Kvalitativna obilježja:

• Razumljivost• Važnost• Značajnost• Pouzdanost

Vjerno predočavanje Suština važnija od oblika Neutralnost Razboritost Potpunost

• Usporedivost

Ograničenja važnosti i pouzdanosti informacija:

• Pravovremenost• Ravnoteža između koristi i troška• Ravnoteža kvalitativnih obilježja

Elementi financijskih izvještaja:

• Imovina• Dugovi• Glavnica• Prihodi• Rashodi

IMOVINA, OBVEZE I GLAVNICA

IMOVINA

Def.: Resursi ili prava koji su u posjedu poduzeća ili pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prošlih transakcija, a kojima će se ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se s dovoljno vjerojatnosti očekuje da će poduzeću priskrbiti ekonomske koristi

Elementi definicije: • Posjed ili nepobitna kontrola• Prošle transakcije• Vjerojatnost ostvarenja ekonomskih koristi • Buduće ekonomske koristi:

• imovina upotrebljena u proizvodnji dobara ili usluga koje će se prodati

• imovina razmijenjena za drugu imovinu • imovina upotrebljena za podmirenje duga • imovina raspodijeljena glavničarima (ulagačima

kapitala)

Oblici imovine: • Novac• Fizički ili materijalni oblik • Potraživanja ili prava• Aktivna vremenska razgraničenja (unaprijed

plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi)

Dodatni uvjet da imovina bude priznata u financijskim izvještajima jest mjerljivost imovine.

OBVEZE

Def.: Vjerojatno buduće žrtvovanje (umanjenje) ekonomskih koristi zbog sadašnjih obveza poduzeća da ustupi imovinu ili obavi usluge drugom poduzeću kao rezultat prošlih transakcija

Elementi definicije:

• Vjerojatno buduće žrtvovanje: • plaćanje novcem • ustupanje drugih oblika imovine • pružanje usluga • zamjena obveze drugom obvezom • pretvorba obveze u glavnicu

• Sadašnje obveze poduzeća:• obvezujući ugovor • zakonski zahtjev • poslovna praksa

• Rezultat prošlih transakcija

Oblici obveza:

• Dugoročne obveze

• Kratkoročne obveze

• Pasivna vremenska razgraničenja (unaprijed naplaćeni prihodi i obračunani, neplaćeni nastali troškovi )

GLAVNICA

Def.: Ostatak imovine poduzeća nakon odbitka svih njegovih obveza.

Glavnica se još naziva neto imovina ili vlasnički kapital.

Iz definicije glavnice proizlazi jednadžba:

IMOVINA - OBVEZE = GLAVNICA

Iz ove jednadžbe proizlazi i temeljna jednadžba bilance:

IMOVINA = OBVEZE + GLAVNICA ili

AKTIVA = PASIVA

Def. prihoda: Prihod je povećanje ekonomskih koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili povećanje imovine ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice, osim onog u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici.

Prihodi i rashodi

Rashodi

Def. rashoda: Rahodi su smanjenja ekonomskih koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljivanja imovine ili stvaranja obveza što za posljedicu ima smanjenje glavnice, osim onog u svezi s raspodjelom sudionicima u glavnici.

Mjerenje elemenata financijskih izvještaja:

• Troškovi nabave - povijesni troškovi • Tekuća tržišna vrijednost - troškovi zamjene • Neto prodajna vrijednost - ostvariva, utrživa

vrijednost • Sadašnja vrijednost očekivanog neto novčanog

toka • Likvidacijska vrijednost • Fer vrijednost • Nadoknadiva vrijednost

Priznavanje elemenata financijskih izvještaja:

• Vjerojatnost da će buduća ekonomska korist teći u poduzeće ili iz njega

• Pouzdanost mjerenja

• Realizirani i nerealizirani dobici

Koncepti očuvanja kapitala

• Koncept očuvanja financijskog kapitala

Prihod je ostvaren samo ako financijski iznos neto imovine koncem razdoblja premašuje financijski iznos neto imovine s početka razdoblja, nakon isključivanja bilo kakvih transakcija poduzeća i njihovih vlasnika.

Razlikujemo realno i nominalno očuvanje financijskog kapitala.

• Koncept očuvanja proizvodnog kapaciteta

Prihod je ostvaren samo ako je očuvana proizvodna sposobnost poduzeća, tj. ako proizvodna sposobnost poduzeća koncem razdoblja premašuje proizvodnu sposobnost poduzeća s početka razdoblja.

Može se mjeriti fizičkom imovinom poduzeća, količinom učinaka poduzeća ili vrijednošću učinaka poduzeća.

OBILJEŽJA KVALITETE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

• Razumljivost - i. je razumljiva njezinim korisnicima ukoliko imaju određeno znanje o poslovnim i ekonomskim aktivnostima te računovodstvu, kao i volju za proučavanjem i. Problem: vrlo složene i komplicirane i., a značajne!

• Važnost - i. je važna ako utječe na donošenje poslovnih odluka korisnika pomažući im da procijene prošle, sadašnje ili buduće događaje, te potvrde ili korigiraju ranije procjene.Značajnost - i. je značajna ako bi njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moglo utjecati na pogrešno donesene odluke; ovisi o prirodi i veličini.

• Pouzdanost - i. je pouzdana ako u njoj nema značajne pogreške i skrivene namjere, te ako vjerno prikazuje sadržaj koji korisnik očekuje.

Vjerno predočavanje - i. mora vjerodostojno prikazati transakcije i druge događaje za koje ukazuje da ih predočava i za koje je razložno očekivati da ih predočava.Problem: priznavanje i mjerenje transakcija i drugih događaja.

Prevaga suštine nad oblikom - i. mora uvažiti bit i ekonomsku stvarnost, a ne samo zakonski oblik.

Neutralnost - i. je neutralna ako se njezinim izborom ili načinom predočavanja ne utječe na donošenje poslovnih odluka čiji je ishod unaprijed poznat.

Razboritost - je uključivanje stupnja opreznosti u prosudbama koje su potrebne kod procjena u uvjetima nesigurnosti.

Problem: - nenaplativost spornih potraživanja, vijek trajanja netekuće imovine, zahtjevi po garancijama i sl.

- precjenjivanje imovine (prihoda) i potcijenjivanje obveza (rashoda)

- potcijenjivanje imovine (prihoda) i precjenjivanje obveza (rashoda)

Potpunost - i. je pouzdana ukoliko je potpuna, no u okviru značajnosti i troškova.

• Usporedivost - i. je usporediva ukoliko je rezultat dosljednosti računovodstvenih postupaka i računovodstvenih politika.

Ograničenja kvalitativnih obilježja • Pravodobnost - ukoliko nije pravodobna, informacija

može izgubiti svoju važnost.Problem: potreba usklađivanja relativne vrijednosti pravodobnog izvješća i pouzdane informacije prema potrebama korisnika.

• Odnos koristi i troškova - koristi od informacija moraju prelaziti troškove njihova pripremanja. Problem: profesionalna prosudba procjene odnosa koristi i troškova.

• Ravnoteža kvalitativnih obilježja - nužna za postizanje ciljeva financijskog izvješćivanja.Problem: profesionalna prosudba relativne važnosti pojedinih obilježja u različitim slučajevima.

FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI Financijski izvještaji jesu poslovni dokumenti kojima poduzeće daje informacije o rezultatima svojih transakcija osobama i organizacijama izvan poduzeća i korisnicima unutar poduzeća.

Temeljni financijski izvještaji su:• bilanca• račun dobiti i gubitka• izvještaj o promjeni vlasničke glavnice• izvještaj o novčanim tijekovima• računovodstvene politike i bilješke uz financijske

izvještaje

Bilanca prikazuje svu imovinu poduzeća, njegove dugove i glavnicu na određeni dan, obično posljednjeg dana u mjesecu ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji se više neće ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski položaj poduzeća.

Račun dobiti i gubitka prikazuje sumarno prihode i rashode poduzeća za određeno vremensko razdoblje, kao što je mjesec ili godina dana. RDG naziva se još i izvještaj o uspješnosti poslovanja, koji kao vraćeni film prikazuje poslovanje poduzeća tijekom razdoblja. RDG sadrži vjerojatno najznačajnije pojedinačne informacije o poslovanju, kao što je neto dobit, izračunana kao razlika prihoda i rashoda. Ako su u izvještajnom razdoblju rashodi veći od prihoda, rezultat će biti gubitak tog razdoblja.

Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice prikazuje ukupne promjene koje su se dogodile s vlasničkom glavnicom kroz obračunsko razdoblje, primjerice, mjesec dana ili godinu dana. Povećanja vlasničke glavnice nastaju vlasničkim ulogom ili ostvarenjem dobiti u obračunskom razdoblju. Umanjenja glavnice rezultat su povlačenja glavnice ili nastalim gubitkom u obračunskom razdoblju. Neto dobit ili gubitak izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasnički ulozi ili povlačenja glavnice transakcije između poduzeća i njegovih vlasnika pa ne utječu na pozicije RDG-a.

Izvještaj o novčanom toku iskazuje neto novčani tok ostvaren poslovanjem u određenom razdoblju. Svrha ovog izvješća je osigurati informacije o tokovima novca vezanim uz poslovanje određenog subjekta, kao i informacije o investicijskim i financijskim aktivnostima subjekta tijekom tog razdoblja. Metode sastavljanja izvještaja: direktna metodai indirektna metoda

Bilješke uz financijske izvještaje trebaju:

• pružiti informaciju o osnovici za sastavljanje financijskih izvještaja i o određenim računovodstvenim politikama koje su izabrane i primijenjene za značajne transakcije i poslovne događaje

• objaviti informaciju koju zahtijevaju MRS-evi i IFRS-i koja još nije predočena u financijskim izvještajima

• pružiti dodatne informacije koje nisu dane u samim izvještajima, ali su nužne za fer predočavanje

Forma financijskih izvještaja

Svaki financijski izvještaj sastoji se od zaglavlja koje prikazuje ime poduzeća, naziv tog izvještaja i datum, odnosno razdoblje na koje se odnosi. Tako bilanca koja se sastavlja koncem listopada 2xx1. godine nosi datum 31. listopada 2xx1. godine.

RDG i izvještaj o vlasničkoj glavnici koji se odnose na 2xx1. godinu nose u datumu oznaku “za godinu koja završava 31. prosinca 2xx1. godine”.

Primjer

Sljedeći primjer prikazuje transakcije koje je poduzeće imalo u listopadu 2xx1. godine, njihov utjecaj na imovinu dugove i glavnicu poduzeća “MD”.

Tablica A - Poslovne transakcije

1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u poslovanje.2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.3. Kupljen je kancelarijski materijal za 500.4. Primljeno je od kupca 5.500 za obavljene usluge.5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge za 3.000.6. Poduzeće je u gotovu platilo sljedeće troškove: najamnina 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge 400.7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski materijal 400.8. Preuređen je poslovni prostor. To nije poslovna transakcija ovog poduzeća.9. Naplaćeno je potraživanje iz trans. br. 5. od 1.000.10. Prodano je zemljište za 6.000 u gotovini.11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100 za troškove života.

Imovina Dugovi Glavnica Napomena

Novac Potraživanja Materijal Zemljište Dobavljači Glavnica

1. +50.000 +50.000 Vl. ulog

S0 50.000 50.000

2. -20.000 +20.000

S0 30.000 20.000 50.000

3. +500 +500

S0 30.000 500 20.000 500 50.000

4. +5.500 +5.500 Prihod prodaje

S0 35.500 500 20.000 500 55.500

5. +3.000 +3.000 Prihod prodaje

S0 35.500 3.000 500 20.000 500 58.500

6.

-2.700 -1.100

-1.200

-400

Rashod

Rashod

Rashod

S0 32.800 3.000 500 20.000 500 55.800

7. -400 -400

S0 32.400 3.000 500 20.000 100 55.800

8. Nije poslovna transakcija ovog poduzeća

9. +1.000 -1.000

S0 33.400 2.000 500 20.000 100 55.800

10. +6.000 -6.000

S0 39.400 2.000 500 14.000 100 55.800

11. -2.100 -2.100 Povlačenje gl.

S0 37.300 2.000 500 14.000 100 53.700

Račun dobiti i gubitka poduzeća MDza mjesec listopad 2xx1. Prihodi:

Prihod prodaje 8.500Rashodi:

Plaće zaposlenih 1.200Najamnina 1.100Usluge 400

2.700Dobit: 5.800

Izvještaj o promjeni glavnice poduzeća MDza mjesec listopad 2xx1. Stanje glavnice 1. listopada 2xx1. 0Povećanja glavnice:

Vlasnički ulog 50.000Dobit u obr. razdoblju 5.800 +55.800

Umanjenja glavnice:Povlačenje glavnice 2.100

-2.100Stanje glavnice 31. listopada 2xx1. 53.700

Bilanca poduzeća MD na dan 31. listopada 2xx1.

Aktiva Pasiva

Novac 37.300 Dobavljači 100

Potraživanja 2.000 Glavnica 53.700

Materijal 500

Zemljišta 14.000 _____

Ukupna aktiva 53.800 Ukupna pasiva 53.800

Bilježenje poslovnih transakcija

• Osnovni način (tehnika) prikazivanja podataka u računovodstvu jest njihovo prikazivanje na KONTIMA.

• Na kontu se detaljno bilježe promjene koje su se u poduzeću dogodile sa svakim pojedinačnim dijelom imovine, duga ili glavnice kroz neko razdoblje.

• Svaki se konto prikazuje na odvojenoj stranici. Koncem razdoblja (godine dana) sva se konta uvezuju zajedno u jedinstvenu knjigu koja se naziva GLAVNA KNJIGA.

• Stoga se u knjigovodstvu pod izrazom “voditi knjige” podrazumijeva formiranje glavne knjige. Glavna knjiga može biti uvezana knjiga, skupina slobodnih listova ili kompjuterski zapis.

Glavna knjiga

kombinacija svih konta čini glavnu knjigu

konta pojedinačnih oblika imovine

konta pojedinačnih oblika dugova

konta pojedinačnih oblika glavnice

G lav n ica

O b ve za

N o v ac

G lav na kn j iga

T konto

• Oblik konta koji se uobičajeno koristi za ilustraciju knjiženja poslovnih transakcija na kontima naziva se T - konto.

• Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu stranu.

• Iznad vodoravne crte piše se naziv konta. Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac poduzeća imat će sljedeći oblik:

Novac

Lijeva strana

Duguje

Desna strana

Potražuje

Lijeva strana konta naziva se dugovna strana, a desna strana konta naziva se potražna strana. Pritom su nazivi dugovna i potražna strana samo oznake za lijevu i desnu stranu konta, pa treba upamtiti:

duguje = lijeva strana

potražuje = desna strana

Knjiženje povećanja i smanjenja na

kontima • Ovisno o sadržaju pojedinog konta određuje se

način bilježenja povećanja i smanjenja na njemu. • Povećanje na kontima aktive bilježi se na lijevu

(dugovnu) stranu konta. • Smanjenje na kontima aktive bilježi se na desnu

(potražnu) stranu konta. • Potpuno suprotno, povećanja na kontima obveza i

glavnice bilježe se na potražnoj strani, smanjenja se bilježe na dugovnoj strani.

Pravilo bilježenja na dugovnoj i potražnoj strani temelji se na računovodstvenoj jednadžbi:

Imovina = Dugovi + Glavnica

Za ilustraciju prikazat ćemo knjiženje prve transakcije s prethodnog predavanja:

Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine

svoje poduzeće.

1. Na kojim bi se kontima ova transakcija trebala odraziti ?

2. U kojoj svoti ?

3. Na kojoj strani (dugovnoj ili potražnoj) ?

Odgovor jest da se povećava imovina i glavnica ovog poduzeća za 50.000 na način kako to prikazuju sljedeća T konta:


Novac Vlasnička glavnica Duguje za povećanje 50,000

Potražuje za povećanje 50,000

Računovodstvena jednadžba i pravila Duguje i Potražuje

Računov. jednadžba:

Imovina

=

Dugovi

+

Glavnica

Pravila Duguje i Potražuje

Duguje za povećanje

Potražuje za smanjenje

Duguje za smanjenje

Potražuje za povećanje

Duguje za smanjenje


Preostali iznos na računu zove se saldo. Navedena početna transakcija daje dugovni saldo na kontu novca od 50.000 i na kontu glavnice potražni saldo od 50.000.

Druga transakcija bila je kupnja zemljišta za novac u vrijednosti od 20.000. Ova transakcija odražava se na dvije pojedinačne vrste imovine: novac i zemljišta. Ona smanjuje novac (potražuje) i povećava zemljište (duguje), kako je prikazano na T kontima.

Imovina

Novac

= Dugovi + Glavnica

Glavnica Saldo 50,000

Potražuje za smanjenje 20,000

Saldo 50,000

Zemljište Duguje za povećanje 20,000

Nakon ove transakcije, novac ima dugovni

saldo od 30.000 (50.000 dugovnog salda

umanjeno za 20.000 na potražnoj strani), a

zemljište ima dugovni saldo od 20.000, dok

glavnica ostaje s potražnim saldom od

50.000.

U transakciji 3 kupljen je kancelarijski materijal za 500. Ova transakcija povećava imovinu na kontu materijala i obvezu na kontu dobavljača, kako to prikazuju sljedeća konta:

Imovina

Novac

= Dugovi

Dobavljači

+ Glavnica

Glavnica Saldo

30,000 Potražuje

za povećanje 500

Saldo 50,000

Materijal

Duguje za povećanje 500

Zemljište

Saldo 20,000

Konta glavnice: prihodi i rashodi • Konta glavnice uključuju dvije dodatne vrste

konta: prihode i rashode. • Kao što je ranije navedeno prihodi su

povećanje vlasničke glavnice koje nastaje uvećanjem imovine ili umanjenjem duga, primjerice isporukom robe ili usluge kupcima.

• Rashodi su smanjenja glavnice koja nastaju smanjenjem imovine ili povećanjem duga, obično kroz troškove poslovanja poduzeća.

Njihov se utjecaj na računovodstvenu jednadžbu može prikazati na slijedeći

način:

IMOVINA = DUGOVI + VL.GLAVNICA (Ulog-Povlačenje) + (Prihodi - Rashodi)

Sljedeća slika prikazuje pravila knjiženja i očekivana salda na različitim vrstama konta:


Duguje za

povećanje

Potražuje za

smanjenje

Duguje za

smanjenje

Potražuje za

povećanje

Duguje za

smanjenje


Prihodi

Duguje Potražuje za za

smanjenje povećanje

Rashodi

Duguje Potražuje za za povećanje smanjenje

Uobičajena salda

Imovina dugovni

Dugovi potražni

Glavnica potražni

Ulog potražni

Povlačenje dugovni

Prihodi potražni

Rashodi dugovni

Bilježenje transakcija u dnevniku

Sve transakcije u računovodstvu inicijalno se prikazuju u DNEVNIKU. Dnevnik je kronološka evidencija transakcija poduzeća. Unos podataka u dnevnik i glavnu knjigu odvija se u pet koraka:

• Identificiranje transakcije iz izvornih dokumenata kao što je izvadak žiro računa;

• Specificiranje svakog konta na kojeg utječe transakcija i njegova klasifikacija po vrsti konta (imovina, dugovi ili glavnica);

3. Određivanje da li transakcija povećava ili smanjuje stanje na računu;

4. Prema pravilu knjiženja na dugovnu i potražnu stranu, utvrđivanje da li se transakcija prikazuje na dugovnu ili potražnu stranu konta.

5. Unos transakcije u dnevnik uključujući i kratko objašnjenje unosa. Obično se prvo unosi dugovna, a zatim potražna strana.

Tijek računovodstvenih podataka Slika prikazuje računovodstveni tijek procesiranja podataka o

nastalim transakcijama od njihova nastanka do knjiženja u glavnoj knjizi.

K n jižen je tra nsakci je u g lav no j kn j izi

U n os tra nsa kc i je u dn ev n ik

A na liza tran sa kc i je

S as tav ljan je iz v orno g d okum en ta

N a sta n ak tran sakc i je

Sljedećim primjerom prikazat će se analiza transakcija i knjiženja transakcija poduzeća MD (primjer s prethodnog predavanja) u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1. Poduzeće MD uložilo je 50.000 gotovine u poslovanje.

Analiza: - Ulog u poduzeće povećava stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca.

- Ovaj ulog ujedno povećava i vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.

Dnevnik: Novac ………………. 50.000Glavnica ……………. 50.000

Glavna knjiga:

Novac Vlasnička glavnica (1) 50.000

50.000 (1)

2. Plaćeno je 20.000 za zemljište.

Analiza:

- Kupljeno zemljište povećava stanje u imovini na kontu zemljišta; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta zemljišta.

- Kupnja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Zemljište ………………. 20.000 Novac ……....………. 20.000

Glavna knjiga:

Zemljište Novac (2) 20.000

(1) 50.000

20.000 (2)

3. Kupljen je kancelarijski materijal u vrijednosti 500.

Analiza: - Kupnja materijala povećava stanje imovine na kontu materijala; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta materijala.- Kupnja materijala ujedno povećava i dug prema dobavljačima; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta dobavljača.

Dnevnik: Materijal ……………..…. 500 Dobavljači ....………. 500

Glavna knjiga:

Materijal Dobavljači (3) 500

500 (3)

4. Primljeno od kupca 5.500.- u novcu za obavljene usluge.

Analiza: - Prodane usluge kupcu povećavaju stanje novca u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta novca.

- Ovi prihodi prodaje ujedno povećavaju vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta glavnice.

Dnevnik: Novac ………….....…..…. 5.500 Vlasnička glavnica ..….….5.500

Glavna knjiga:

Novac Vlasnička glavnica (1) 50.000 (4) 5.500

20.000 (2)

50.000 (1) 5.500 (4)

5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge 3.000.

Analiza:

- Prodane usluge kupcu povećavaju stanje potraživanja u imovini; to povećanje knjiži se na dugovnu stranu konta potraživanja.

- Ovi prihodi prodaje ujedno povećava vlasničku glavnicu; to povećanje knjiži se na potražnu stranu konta vlasničke glavnice.

Dnevnik: Potraživanje …………..…. 3.000 Vlasnička glavnica ..….… 3.000

Glavna knjiga:

Potraživanja Vlasnička glavnica (5) 3.000

50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)

6. Poduzeće je platilo u novcu sljedeće troškove: najamninu 1.100, plaće zaposlenih 1.200, usluge 400.

Analiza: - Troškovi smanjuju vlasničku glavnicu; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničke glavnice.

- Plaćanje troškova ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca .

Dnevnik: Vlasnička glavnica ………. 2.700 Novac.............….… 2.700

Glavna knjiga:

Vlasnička glavnica Novac (6) 2.700

50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)

(1) 50.000 (4) 5.500

20.000 (2) 2.700 (6)

7. Plaćen je dug dobavljaču za kancelarijski

materijal 400.

Analiza:

- Plaćanje duga smanjuje obvezu prema dobavljaču; to se knjiži na dugovnu stranu konta dobavljača.

- Ovo plaćanje duga ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Dobavljač ………......... 400 Novac ..............… 400

Glavna knjiga:

Dobavljači Novac (7) 400

500 (3)

(1) 50.000 (4) 5.500

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)

8. Preuređen je poslovni prostor.

Analiza:

- Ovo nije poslovna transakcija poduzeća MD.

9. Naplaćeno je potraživanje u vrijednosti 1.000 iz

poslovne transakcije broj 5.

Analiza:

- Naplaćeno potraživanje povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca.

- Ovo naplaćeno potraživanje ujedno smanjuje imovinu na kontu potraživanja; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta potraživanja.

Dnevnik: Novac ….....……......... 1.000 Potraživanje ..............…1.000

Glavna knjiga:

Novac Potraživanje (1) 50.000 (4) 5.500 (9) 1.000

20.000 (2)

2.700 (6) 400 (7)

(5) 3.000

1.000 (9)

10. Prodano je zemljište u vrijednosti 6.000 za

novac.

Analiza:

- Prodaja zemljišta povećava imovinu na kontu novca; to se knjiži na dugovnu stranu konta novca.

- Ova prodaja zemljišta ujedno smanjuje imovinu na kontu zemljišta; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta zemljišta.

Dnevnik: Novac ….....……......... 6.000 Zemljište ..................... 6.000

Glavna knjiga:

Novac Zemljište (1) 50.000 (4) 5.500 (9) 1.000 (10) 6.000

20.000 (2)

2.700 (6) 400 (7)

(2) 20.000

6.000 (10)

11. Isplaćeno je vlasnicima 2.100 za troškove

života.

Analiza:

- Podmirenje troškova života vlasnika na teret poduzeća smanjuje vlasničku glavnicu poduzeća; to smanjenje knjiži se na dugovnu stranu konta vlasničko povlačenje.

- Ovo vlasničko povlačenje ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjiži se na potražnu stranu konta novca.

Dnevnik: Vlasničko povlačenje......... 2.100 Novac ..................... 2.100

Glavna knjiga:

Vlasničko povlačenje Novac (11) 2.100

(1) 50.000 (4) 5.500

(9) 1.000 (10) 6.000

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7) 2.100 (11)

Nakon svih poslovnih transakcija stanje na

T kontima glavne knjige jest sljedeće:

Imovina

Novac

= Dugovi

Dobavljači

+ Glavnica

Glavnica (7) 400 500 (3) (6) 2.700 50.000 (1)

5.500 (4) 3.000 (5)

(1) 50.000 (4) 5.500 (9) 1.000 (10) 6.000

20.000 (2) 2.700 (6)

400 (7) 2.100 (11)

S0 37.300

100 S0

55.800 S0

Potraživanja Vlasničko povlačenje

(5) 3.000 1.000 (9) (11) 2.100

S0 2.000

S0 2.100

Materijal (3) 500

S0 500

Zemljište

(2) 20.000 6.000 (10) S0 14.000

Probna bilanca

• Probna bilanca jest popis svih konta i njihovih stanja.

• Njome se omogućava provjera da li su knjiženja na svim dugovnim stranama jednaka knjiženjima na svim potražnim stranama.

• Probna bilanca može se sastaviti u svako doba.

Probna bilanca poduzeća MD nakon transakcija koje su bile proknjižene u dnevniku i glavnoj knjizi.

Poduzeće MD Probna bilanca

31. listopad 2xx1. Saldo

Naziv konta Duguje Potražuje

Novac 37.300

Potraživanja 2.000

Materijal 500

Zemljište 14.000

Dobavljači 100

Glavnica 55.800

Povlačenje glavnice 2.100

Ukupno 55.900 55.900

RAČUNOVODSTVENI CIKLUS U

TRGOVINI • Trgovačko poduzeće ostvaruje dobit prodajom

proizvoda koji se u trgovini nazivaju zalihe trgovačke robe ili samo roba.

• Svota koja se ostvaruje prodajom robe naziva se neto prihod prodaje.

• Najveći dio prihoda prodaje ostvaruje se povećanjem glavnice koje nastaje isporukom robe kupcima.

• Najznačajniji rashodi u trgovini jesu troškovi nabave prodane robe.

• Sve dok trgovačko poduzeće ima kupljenu trgovačku robu na zalihi, ona je dio njegove imovine.

• Prodajom ona postaje rashod.

• Razlika između prihoda prodaje i troškova nabave prodane robe naziva se bruto marža ili bruto dobit.

• Iskazivanje ostvarene bruto marže vrlo je značajno za procjenu uspješnosti trgovačkog poduzeća.

Sljedeći primjer opisuje prirodu i značaj bruto marže.

Pretpostavimo da štand na nogometnom stadionu prodaje bezalkoholna pića. Njihova je prodajna cijena 10 kn, a nabavna cijena 2 kn. Bruto marža po jedinici iznosi 8 kn. Prodajom 400 kom pića ostvarena je bruto marža od 3.200 kn (400 x 8). Ukupno ostvarena bruto marža prodajom pića, hot doga, popcorna i čokoladica jest zbroj bruto marži svih prodanih proizvoda. I u svim drugim trgovačkim poduzećima bruto marža izračunava se na isti način.

Marža u izrazu bruto marža ukazuje na to da su prihodi veći od rashoda, dok izraz bruto ukazuje na to da troškovi poslovanja trgovačkog poduzeća još nisu oduzeti od ostvarenog prihoda.

Poslovni ciklus trgovačkog poduzeća

• Trgovačko poduzeće za novac kupuje zalihe robe, prodaje robu kupcima i za naplaćeni novac ponovno nabavlja zalihe robe.

• Nabava robe, u računovodstvenom smislu, obuhvaća nabavu zaliha robe koja je namijenjena preprodaji kupcima u normalnom poslovanju.

Knjiženje u dnevniku kupnje robe za 707 kn:

28. studenog:

Nabava robe......................707

Obveze za kupljenu robu..... 707

Kupnja robe po fakturi

Osnovni dokument temeljem kojeg se knjiži proces nabave robe jest račun (faktura) za kupljenu robu. Sam proces kupnje i popratne isprave su sljedeći:

1. Trgovačko poduzeće koje želi kupiti određenu robu drugom poduzeću od kojeg kupuje robu sastavlja i šalje narudžbenicu.

2. O primitku narudžbenice drugo poduzeće obavještava svoje skladište i za nekoliko dana naručena roba uz račun šalje se naručitelju. Račun jest prodavateljev zahjev koji šalje kupcu za plaćanje. Račun se također naziva i faktura.

3. Često se dogodi da račun stigne do kupca prije naručene robe. Roba se neće odmah platiti već će se čekati da roba stigne da bi se potvrdilo da je: (1) doista stigla naručena vrsta robe, (2) da je stigla naručena količina i (3) da je stanje robe odgovarajuće. Nakon što je roba provjerena i zaprimljena, račun će se platiti.

Račun za robu knjigovodstvena je isprava i za kupca i za prodavatelja. Za prodavatelja ovaj je račun izlazni račun, a za kupca ulazni račun.

Osnovni elementi računa jesu:

1. Ime i adresa prodavatelja;

2. Broj računa i datum računa;

3. Ime i adresa kupca;

4. Broj i datum narudžbenice;

5. Uvjeti prodaje, kao što su 3% 15, neto 30 dana. Ovakvom se oznakom kupcu daje popust na iznos računa ukoliko plati račun u roku od 15 dana, a puni iznos u roku od 30 dana;

6. Oznaka vrste robe koja je isporučena, jedinične cijene i vrijednosti isporučene robe;

7. Ukupna prodajna vrijednost robe; 8. Porez na vrijednost prodane robe - postotak

i iznos; 9. Ukupna vrijednost robe koju treba platiti.

Ukoliko poduzeće koje je kupilo robu plati račun u diskontnom razdoblju, treba platiti 3% manju vrijednost od fakturirane.

Ovo će se plaćanje knjižiti na sljedeći način:

10. prosinca:

Obveze za kupljenu robu............ 707 Novac (707 x 97%)......... 685,79

Ostvareni diskont............... 21,21

Za plaćeni račun uz diskont

Da je račun plaćen nakon diskontnog roka, knjiženje bi bilo sljedeće:

20. prosinca:

Obveze za kupljenu robu........... 707

Novac ......................... 707

Za plaćeni račun nakon diskontnog roka

Trgovački popust

Sljedeća vrsta diskonta je trgovački popust. On funkcionira na način da se za što veću količinu robe kupcu odobrava veći popust. Primjenu trgovačkog diskonta prikazuje sljedeća tablica:

Količina Trgovački popust Neto cijena po jedinici Najmanje 3 komada Za 4-9 komada

5% 10%

190 (200 - 0,05x200) 180 (200 - 0,1x200)

Za više od 9 komada

20%

160 (200 - 0,2x200)

U računovodstvu se ne iskazuje posebno odobren trgovački diskont, već se kao obveza ili potraživanje knjiži neto prodajna cijena u koju je trgovački diskont već uračunan

Povrat robe i popusti

Mnoga poduzeća primaju vraćenu robu od svojih kupaca ako je roba neispravna, oštećena u prijevozu ili iz nekog drugog razloga neupotrebiva kupcima. Ako kupac na to pristane, za neispravnu robu može se odobriti popust od svote koja je ranije fakturirana. Kako su povrati i popusti vrlo povezani, obično se prikazuju na istom kontu. Ovaj je konto suprotan kontu prihoda prodaje i nabavi robe.

Pretpostavimo da se u prethodnoj kupnji našla oštećena roba u vrijednosti od 70 kn. Kupac je vratio robu i knjižio povrat robe na sljedeći način:

2. prosinca:

Obveze za kupljenu robu............. 70 Povrati i popusti na robu ........... 70

Vraćena roba prodavatelju

Ako roba nije vraćena, već je oštećenje malo i kupac prihvaća popust od 10 kn, knjižit će se sljedeća transakcija:

3. prosinca:

Obveze za kupljenu robu............. 10 Povrati i popusti na robu ........... 10

Primljen popust na robu

Odobreni popust ili povrat robe ima dva učinka: (1) umanjuje obvezu, koja se knjiži na kontu dobavljača, i (2) smanjuje neto vrijednost kupljene robe pa se knjiži na potražnu stranu konta Povrati i popusti na robi. Pogrešno bi bilo knjiženje na potražnoj strani Troškova nabave robe jer je roba doista nabavljena.

Tijekom razdoblja poduzeće knjiži troškove nabave robe na kontu Nabava robe Stanje na kontu nabave je bruto vrijednost jer nisu uključena sva umanjenja kao što su diskonti, povrati i popusti. Neto vrijednost nabave izračunava se kao njihova razlika na način:

Troškovi nabave (dugovni saldo) - Odobreni diskonti (potražni saldo) - Povrati i popusti

Neto nabavna vrijednost

Troškovi prijevoza

Troškovi prijevoza robe od prodavatelja do kupca mogu biti značajni. Ugovornim klauzulama označava se tko plaća taj prijevoz. Tako klauzula FOB (free on board) može označavati da roba pripada kupcu onog časa kad je napustila mjesto poslovanja prodavatelja, ali i kad je stigla do odredišta na kojem posluje kupac.

Tko će platiti troškove prijevoza, prikazuje

sljedeća tablica:

FOB mjesto isporuke

FOB odredište

Kada je roba postala vlasništvo kupca?

Na mjestu isporuke

Na odredištu

Tko će platiti prijevoz? Kupac Prodavatelj

Najčešće, prijevoz plaća kupac. Prijevoz može biti plaćen prodavatelju ili izravno prijevoznom poduzeću. Ako je prijevoz plaćen prijevoznom poduzeću, knjižit će se sljedeća transakcija:

3. svibnja:

Troškovi prijevoza............. 190 Novac ................... 190

Plaćeno za prijevoz robe

Ako je prodavatelj uz robu zaračunao i prijevoz, troškove prijevoza trebalo bi u računovodstvu prikazati odvojeno od vrijednosti robe. Knjiženje će u tom slučaju biti sljedeće:

16. svibnja:

Fakturirana vrijednost robe 5.000Troškovi prijevoza............... 400

Obveze za robu i prijevoz ...... 5.400

Za kupljenu robu i prijevoz robe

Prodaja robe Roba se može prodavati po računima i za

gotovinu. Prodaja za gotovinu knjiži se na sljedeći način:

24. travnja:

Novac........................ 3.000 Prihod od prodaje.............. 3.000

Prodaja za gotovinu

Najveći broj poduzeća prodaje robu na račun. Ovakva će se prodaja knjižiti na sljedeći način:

28. ožujka:

Potraživanje od kupaca....... 5.000

Prihod od prodaje.................. 5.000

Prodana roba po fakturi

Po naplati, knjiži se sljedeće:

19. travnja:

Novac.........................5.000

Potraživanje od kupaca....... 5.000

Naplaćena roba od kupca

Troškovi prodane robe Troškovi prodane robe najveći su pojedinačni

rashodi trgovačkih poduzeća. Nastaju s isporukom robe kupcima. Rashodi prodaje izračunavaju se na sljedeći način:

Ako se primjenjuje periodični sustav zaliha,

rashodi prodane robe knjižit će se samo koncem razdoblja.

Početne zalihe + Roba kupljena tijekom razdoblja Roba raspoloživa za uporabu tijekom razdoblja - Roba koncem razdoblja = Rashod prodane robe

Izračun bruto marže prodane robe prikazuje sljedeći

račun dobiti i gubitka: Račun dobiti i gubitka poduzeća Austin za prosinac 2xx1.

Prihod prodaje 139.300 Umanjen za: diskont 1.400 Povrate i popuste 2.000 3.400 Neto prihod prodaje 135.900 Troškovi prodaje robe: Početne zalihe 50.500 Kupljeno u razdoblju 89.300 Umanjeno za: diskont

3.000

povrate i popuste 1.200 4.200 Neto kupovna cijena 85.100 Troškovi prijevoza 5.200 Roba raspoloživa za uporabu

140.800

Zalihe koncem razdoblja

52.000

Troškovi prodane robe 88.800 Bruto marža 47.100

SUČELJAVANJE PRIHODA I RASHODA

• Sučeljavanje prihoda i rashoda u računovodstvu podrazumijeva priznavanje prihoda u određenom trenutku i pridruživanje rashoda koji su nastali u funkciji ostvarivanja tog prihoda.

• Dva su koncepta sučeljavanja:1. koncept novčanih primitaka i

2. koncept nastalih prihoda i rashoda.

U procesu priznavanja prihoda i rashoda potrebno je pojedine pozicije glavne knjige korigirati. To nisu korekcije zbog pogrešnih knjiženja već usklađivanje s ekonomskom stvarnosti.

Korigiraju se sljedeće pozicije: 1. stalna imovina,

2. unaprijed plaćeni troškovi,

3. unaprijed plaćeni prihodi,

4. nefakturirani prihodi, i

5. neplaćeni troškovi.

• Korekcija stalne imovine: amortizacija

• Unaprijed plaćeni troškovi i nefakturirani prihodi - aktivna vremenska razgraničenja

• Unaprijed plaćeni prihodi i neplaćeni troškovi - pasivna vremenska razgraničenja.

ZAVRŠETAK RAČUNOVODSTVENOG

CIKLUSA • Računovodstveni ciklus ponavlja se sa svakim

računovodstvenim razdobljem. On završava sa stavljanjem računovodstvenih izvještaja.

• Za poduzeće u osnivanju računovodstveni ciklus počinje otvaranjem konta glavne knjige.Tijekom poslovanja stanja na kontima prenose se iz jednog razdoblja u drugo.Stoga računovodstveni ciklus počinje prikazivanjem početnih stanja na kontu.

Računovodstveni ciklus

1. Počinje unosom početnih stanja u glavnu knjigu početkom razdoblja. 2. Analiza transakcija koje su se dogodile. Tijekom 3. Unos transakcija u dnevnik i glavnu knjigu. razdoblja 4. Izračunavanje stanja na svakom kontu koncem razdoblja. 5. Unos probne bilance u radni list i sastavljanje radnog lista. 6. Uporaba radnog lista kao podloge za : Koncem a. pripremu financijskih izvještaja razdoblja b. korektivna knjiženja c. knjiženje zaključnih salda 7. Sastavljanje zaključne probne bilance

• Radni list nije dio glavne knjige ni dnevnika niti financijskih izvještaja, stoga nije ni dio formalnog računovodstvenog sustava. Radni list postoji kao dio uvriježene računovodstvene prakse koji računovođama olakšava završetak računovodstvenog ciklusa.

• Prva četiri koraka u izradi radnog lista identična su onima u sastavljanju korigirane probne bilance, dok peti korak predstavlja novi proces.

Postupak sastavljanja radnog lista:• Unos naziva konta i nekorigiranog stanja u kolonu

probne bilance radnog lista i izračun ukupnog zbroja.

• Unos potrebnih korekcija u kolonu za korekcije i izračun ukupnog zbroja.

• Izračun korigiranog stanja svakog konta kao kombinacije probne bilance i potrebnih korekcija. Unos korigiranih stanja u kolonu korigirane probne bilance.

• Temeljem stanja korigrirane probne bilance prijenos stanja na kontima imovine dugova i glavnice u kolonu bilance. Prijenos stanja na kontima rashoda i prihoda u kolonu računa dobiti i gubitka. Izračun ukupnog zbroja u izvještajima.

Novi postupak:

5. Izračun neto dobiti ili gubitka kao razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u računu dobiti i gubitka.Unos neto dobiti ili gubitka kao izravnavajuće svote računa dobiti i gubitka i bilance te izračun ukupnog zbroja.

Poduzeće MD Nekorigirana probna bilanca Na dan 31.listopada 2xx1.

Novac 24.800 Potraživanja 2.250 Zalihe materijala 700 Unaprijed pl.najamn. 3.000 Namještaj 16.500 Dobavljači 13.100 Unaprijed napl. prih. 450 Glavnica 31.250 Povl. glavnice. 3.200 Prihod prodaje usl. 7.000 Troškovi plaća 950 Troškovi usluga 400 Ukupno 51.800 51.800

Proknjižite potrebne korekcije na T-kontima:

1. Koncem listopada obračunava se zarađeni prihod 250.

2. Utrošeno je u proizvodnji materijala za 300.3. Unaprijed plaćena najamnina 1.listopada za tri

mjeseca iznosi 3.000. Proknjižite troškove najamnine koncem listopada.

4. Obračunana amortizacija NPO iznosi 275.5. Obračunana je, ali ne i isplaćena, plaća

zaposlenih 950.6. Unaprijed je naplaćena usluga kupcima koja će

se obavljati sljedeća tri mjeseca 450. Tijekom listopada ostvarena je i obračunana jednomjesečna usluga 150.

Probna bilanca Korekcije Korig. probna bilanca

Račun dobiti i gubitka

Bilanca Naziv konta

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje

Novac 24.800 Potraživanja 2.250 Zalihe 700 Unapr.pl. najamn. 3.000 Namještaj 16.500 Akumul. amort. Dobavljači 13.100 Obveze za plaće Unapr.napl.usl. 450 Glavnica 31.250 Povl. glavnice 3.200 Prih.prodaje usl. 7.000 Trošk. najamn. Troškovi plaća 950 Trošk.materij. Trošk. amort. Trošk. usluga 400 51.800 51.800



Bilanca Naziv konta


Novac 24.800 Potraživanja 2.250 (a) 250 Zalihe 700 (b) 300 Unapr.pl. najamn. 3.000 (c)1.000 Namještaj 16.500 Akumul. amort. (d) 275 Dobavljači 13.100 Obveze za plaće (e) 950 Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 Glavnica 31.250 Povl. glavnice 3.200 Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 (f) 150 Trošk. najamn. (c)1.000 Troškovi plaća 950 (e) 950 Trošk.materij. (b) 300 Trošk. amort. (d) 275 Trošk. usluga 400 51.800 51.800 2.925 2.925



Bilanca Naziv konta


Novac 24.800 24.800 Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 Zalihe 700 (b) 300 400 Unapr.pl. najamn. 3.000 (c)1.000 2.000 Namještaj 16.500 16.500 Akumul. amort. (d) 275 275 Dobavljači 13.100 13.100 Obveze za plaće (e) 950 950 Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 Glavnica 31.250 31.250 Povl. glavnice 3.200 3.200 Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 (f) 150 Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 Trošk.materij. (b) 300 300 Trošk. amort. (d) 275 275 Trošk. usluga 400 400 51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275



Bilanca Naziv konta


Novac 24.800 24.800 24.800 Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500 Zalihe 700 (b) 300 400 400 Unapr.pl. najamn. 3.000 (c)1.000 2.000 2.000 Namještaj 16.500 16.500 16.500 Akumul. amort. (d) 275 275 275 Dobavljači 13.100 13.100 13.100 Obveze za plaće (e) 950 950 950 Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300 Glavnica 31.250 31.250 31.250 Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200 Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400 (f) 150 Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000 Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900 Trošk.materij. (b) 300 300 300 Trošk. amort. (d) 275 275 275 Trošk. usluga 400 400 400 51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875



Bilanca Naziv konta

Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potražuje Duguje Potraž. Duguje Potražuje Novac 24.800 24.800 24.800 Potraživanja 2.250 (a) 250 2.500 2.500 Zalihe 700 (b) 300 400 400 Unapr.pl. najam 3.000 (c)1.000 2.000 2.000 Namještaj 16.500 16.500 16.500 Akumul. amort. (d) 275 275 275 Dobavljači 13.100 13.100 13.100 Obveze za plaće (e) 950 950 950 Unapr.napl.usl. 450 (f) 150 300 300 Glavnica 31.250 31.250 31.250 Povl. glavnice 3.200 3.200 3.200 Prih.prodaje usl. 7.000 (a) 250 7.400 7.400 (f) 150 Trošk. najamn. (c)1.000 1.000 1.000 Troškovi plaća 950 (e) 950 1.900 1.900 Trošk.materij. (b) 300 300 300 Trošk. amort. (d) 275 275 275 Trošk. usluga 400 400 400 Ukupno 51.800 51.800 2.925 2.925 53.275 53.275 3.875 7.400 49.400 45.875

3.525 3.525 Neto dobit 7.400 7.400 49,400 49.400

KLASIFICIRANI FINANCIJSKI

IZVJEŠTAJI • Pozicije s određenim obilježjima zajedno su

grupirani, odnosno "klasificirani". • Svrha klasifikacija jest prikazati korisne,

uporabljive podsume koje će pomoći korisnicima izvještaja kod procjene solventnosti, profitabilnosti i perspektivi poduzeća.

• Klasifikacije i podsume standardizirane su i pomažu donositeljima odluka kod usporedbe financijskih izvještaja različitih kompanija.

KLASIFICIRANA BILANCA • Kod klasificirane bilance imovina je obično

predstavljena u tri grupe: 1. tekuća (kratkotrajna) imovina 2. postrojenja i oprema3. ostala imovina.

• Obveze se klasificiraju u: 1. kratkoročne obveze i 2. dugoročne obveze3. ostale obveze.

Klasificirana bilanca za kompaniju Computer Barn:KOMPANIJA COMPUTER BARN

Bilanca 31. prosinca, 1994.

Klasificirana bilanca

Tekuća (kratkotrajna) imovina: Novac 30,000$ Utrživi vrijednosni papiri 11,000 Potraživanja po vrijednosnim papirima 5,000 Potraživanja od kupaca 60,000 Zalihe 70,000 Rashodi plaćeni unaprijed 4,000 Ukupno tekuća imovina 180,000$ Postrojenja i oprema: Zemljište 151,000$ Zgrada 120,000$ Manje: akumulirana amoritizacija 9,000 111,000 Prodajna oprema i namještaj 45,000$ Manje: akumulirana amoritizacija 27,000 18,000 Ukupno osnovna stredstva i oprema 280,000 Ostala imovina: Zemljište zadržano kao buduće mjesto za izgradnju 170,000 Ukupno imovina 630,000 Obveze & Vlasnički kapital Kratkoročne obveze: Obveze po vrijednosnim papirima (dospijeće 6 mj.) 20,000$ Obveze prema dobavljačima 65,000 Obveze za poreze na prodaju 3,000 Nastale obveze za rashode 8,000 Nezarađeni prihod i polozi kupaca 4,000 Ukupne tekuće obveze 100,000$ Dugoročne obveze: Obveze za hipotekarne kredite (dospijeće 20 g.) 210,000 Ukupno obveze 310,000$ Vlasnički kapital: Pat O'Brien, kapital 320,000 Ukupno obveze i vlasnički kapital 630,000$

Korištenje klasificirane bilance u ocjeni

likvidnosti i solventnosti

• Likvidnost jest mjera mogućnosti da se bilo koji oblik imovine pretvori u novac unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja bez ometanja normalnog poslovanja.

Tekuća imovina

Vremensko razdoblje u kojemu se očekuje da će se tekuća imovina pretvoriti u novac obično je jedna godina. Ako kompanija treba više od jedne godine za dovršenje svog normalnog poslovnog ciklusa, ipak će se duljina poslovnog ciklusa koristiti kao vremensko razdoblje koje definira tekuću imovinu. Tako su zalihe i računi potraživanja od kupaca normalno klasificirani kao tekuća imovina, čak kad i pretvaranje te imovine u novac neće biti dovršeno unutar jedne godine.

U bilanci je tekuća imovina navedena po redu likvidnosti (što je imovina bliža novcu, veća je njezina likvidnost). Tako se novac uvijek navodi prvi među tekućom imovinom, a slijede je utrživi vrijednosni papiri, potraživanja, zalihe i unaprijed plaćeni rashodi.

Kratkoročne obveze Kratkoročne su obveze postojeći dugovi koji moraju

biti plaćeni unutar istog vremenskog razdoblja koje se koristi kod definiranja tekuće imovine. Među najuobičajenijim kratkoročnim obvezama su obveze po vrijednosnim papirima (koje dospijevaju unutar jedne godine), obveze prema dobavljačima, naplaćeni nezarađeni prihodi, nastali neplaćeni rashodi kao što su obveze za plaće i obveze za kamate. U bilanci su obveze po vrijednosnim papirima obično nadvedene prve, slijede računi obveza prema dobavljačima, a ostale vrste kratkoročnih obveza mogu biti navedene u bilo kojemu slijedu.

Pokazatelj tekuće likvidnosti

• Najraširenije korišteno mjerilo mogućnosti kratkoročnog plaćanja obveza jest pokazatelj tekuće likvidnosti. Izračunava se dijeleći ukupnu tekuću imovinu s ukupnim kratkoročnim obvezama.

• Što je veći pokazatelj tekuće likvidnosti, to kompanija izgleda solventnija. Mnogi bankari i ostali kratkoročni vjerovnici tradicionalno su vjerovali da pokazatelj tekuće likvidnosti treba biti najmanje 2 prema 1.

• Klasificirana tekuća imovina i kratkoročne obveze posebno su korisne za vjerovnike u ocjeni trenutačne mogućnosti plaćanja obveza ili solventnosti poslovnog subjekta.

• Prema ovom standardu kompanija Computer Barn nešto je slabija; kompanija vjerojatno ne bi dobila vrhunsku kreditnu ocjenu od banke ili nekog drugog kratkoročnog vjerovnika koji primjenjuje taj kriterij

Ocjena financijskih pokazatelja • Ne treba insistirati na prevelikom povjerenju u

"pravila odoka", kao što je npr. "pokazatelj tekuće likvidnosti trebao bi biti najmanje 2 prema 1". Donositelj odluka mora prvo razumjeti jedinstvene karakteristike kompanije i grane djelatnosti u kojoj radi.

• Trgovci na malo teže će imati veći pokazatelj tekuće likvidnosti nego trgovci na veliko ili proizvodne kompanije. Uslužne vrste poduzeća koje nemaju zaliha imaju niže pokazatelje tekuće likvidnosti nego trgovinske ili proizvodne kompanije.

• Velika poduzeća s vrlo pouzdanim izvorima prihoda i novčanih primitaka u mogućnosti su raditi s nižim pokazateljima tekuće likvidnosti nego što su manje kompanije s manje stabilnim zaradama.

• Vrlo visok pokazatelj (4 ili 5 prema 1) može značiti da je previše imovine "vezano" u tekućoj imovini te da je možda ispuštena mogućnost za rast.

• Korisnici financijskih informacija općenito koriste dva kriterija:– trend pokazatelja tijekom razdoblja od nekoliko godina

– usporedba s financijskim pokazateljima sličnih kompanija i prosjecima cijele djelatnosti.

Primjer:Mnoge specijalizirane institucije objavljuju godišnje glavne poslovne pokazatelje i norme za mnoge grane djelatnosti. Prosječni pokazatelji tekuće likvidnosti nekoliko grana djelatnosti za prošlu godinu jesu:

Prosječni pokazatelj Grana djelatnosti tekuće likvidnosti: Zračni transport (glavni prijevoznici) 1 prema 1 Maloprodaja -opća trgovačka roba 2,1 prema 1 Maloprodaja -specijalna ženska odjeća 3,3 prema 1 Veleprodaja -oprema 1,7 prema 1 Proizvodnja- računala 1,5 prema 1 Telefonija (regionalno) 0,9 prema 1

Korisnost i ograničenja analize pokazatelja • Korisnici financijskih izvještaja trebaju znati da

pokazatelji imaju nekoliko ograničenja. Na primjer, menedžment može ući u transakcije na kraju godine koje će privremeno popraviti glavne pokazatelje.

• Poduzeće Computer Barn ima tekuću imovinu od 180,000 i kratkoročne obveze od 100,000 što rezultira pokazateljem tekuće likvidnosti od 1,8 prema 1. Što bi se dogodilo ako bi kratko prije kraja godine menedžment iskoristio 20,000 za plaćanje obveza prema dobavljačima?

• Ta bi transakcija smanjila tekuću imovinu na 160,000 i kratkoročne obveze na 80,000. Međutim, to bi također povećalo kompanijin pokazatelj tekuće likvidnosti na kraju godine na 2 prema 1 (160,000$ 80,000$ = 2).

Ograničenja:

• imovina se procjenjuje po troškovima nabave, a ne prema tekućoj tržišnoj vrijednosti

• izražavaju jedino financijske odnose i usporedbe financijskih pokazatelja (zanemaruju se nefinancijski učinci).

Radni (obrtni) kapital

• Radni (obrtni) kapital je druga mjera koja se često koristi za izračunavanje odnosa između tekuće imovine i kratkoročnih obveza. Radni kapital je višak tekuće imovine preko kratkoročnih obveza.

• Prikazana bilanca označava da na kraju godine kompanija Computer Barn ima radni kapital od 80,000 (180,000 -100,000).

• Iznos radnog kapitala koji kompaniji omogućuje solventnost, varira s veličinom organizacije i prirodom njezinih poslovnih aktivnosti. Analitičar koji je upoznat s prirodom kompanijina poslovanja, obično može odrediti prema iznosu radnog kapitala je li kompanija u zadovoljavajućem financijskom položaju ili će uskoro vjerojatno upasti u financijske teškoće.

• Kompanija s kratkoročnim obvezama koje su veće od tekuće imovine ima negativni iznos radnog (obrtnog) kapitala. Negativni radni (obrtni) kapital odmah ne znači da je kompanija insolventna. Svaka kompanija s pokazateljem tekuće likvidnosti manjim od 1 prema 1 ima negativan iznos radnog kapitala. Mnoge telefonske kompanije pripadaju toj kategoriji.

Vlasnikova odgovornost za dugove

poduzeća • Računovođe gledaju poslovni subjekt odvojeno od

drugih ekonomskih aktivnosti vlasnika poduzeća (ili nekoliko vlasnika poduzeća). Zakon u mnogim državama, međutim, razlikuje korporacije i ostale oblike poduzeća.

• Vlasnici vlastitih poduzeća i partnerstva osobno su odgovorni za bilo koje i sve dugove. Zbog toga njihovi vjerovnici često temelje svoje krajnje odluke na solventnosti vlasnika poduzeća radije nego na financijskom položaju samog poduzeća.

• Kod korporacija, vlasnici (dioničari) nisu osobno odgovorni za dugove poduzeća. Vjerovnici mogu računati jedino na poslovni subjekt kod traženja plaćanja svojih potraživanja. Tako solventnost poslovnog subjekta postaje mnogo značajnija ako je poduzeće organizirano kao korporacija.

Male korporacije i "garancije" za zajmove

Često male korporacije ne ispunjavaju uvjete koje im postavljaju banke za kredit. U takvim slučajevima vjerovnici mogu tražiti da jedan ili nekoliko dioničara kompanije osobno garantira (ili "supotpiše") određene dugove poslovnog subjekta. Sa supotpisivanjem dugova korporacije, pojedinci dioničari postaju osobno odgovorni za dug ako korporacija nije u mogućnosti izvršiti plaćanje.

KLASIFIKACIJA RAČUNA DOBITI I

GUBITKA

Račun dobiti i gubitka može biti sastavljen ili u obliku nekoliko koraka ili u obliku jednog koraka.

Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka nazvan

je tako zbog serije koraka u kojoj se troškovi i rashodi oduzimaju od prihoda.

Prihod prodaje - trošak prodane robe Bruto profit - poslovni rashodi Poslovna dobit - neposlovne stavke Neto dobit

Račun dobiti i gubitka u nekoliko koraka:KOMPANIJA COMPUTER BARN

Račun dobiti i gubitka za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.

Neto prodaja 900,000 Manje: Trošak prodane robe 540,000 Bruto profit 360,000 Manje: Poslovni rashodi Rashodi prodaje: Plaće iz prodaje i provizije 78,800 Reklama 42,000 Usluge dostave 14,200 Amortizacija: oprema trgovine 9,000 Drugi prodajni rashodi 6,000 Ukupno rashodi prodaje 150,000 Opći & administrativni rashodi Administrativne & uredske plaće 73,000 Razne korisne stvari 6,500 Amortizacija: zgrada 8,500 Drugi opći & administrativni rashodi 11,000 Ukupni opći & administrativni rashodi 99,000 Ukupno poslovni rashodi 249,000 Poslovna dobit 111,000 Manje (više): Neposlovne stavke: Rashod za kamate 23,000 Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200 Prihod od kamata (3,200) 21,000 Neto dobit 90,000

Račun dobiti i gubitka u jednom koraku

Račun dobiti i gubitka u jednom koraku dobio je ime po tome što se svi troškovi i rashodi oduzimaju od ukupnog prihoda u jednom koraku.

KOMPANIJA COMPUTER BARN Račun dobiti i gubitka

za godinu koja završava na dan 31. prosinca, 1994.

Prihodi Neto prodaja 900,000 Prihodi od kamata 3,200 Ukupni prihodi 903,200 Troškovi i rashodi Trošak prodane robe 540,000 Prodajni rashodi 150,000 Opći & administrativni rashodi 99,000 Rashodi za kamate 23,000 Izgubljeni popusti kod kupnje 1,200 Ukupni troškovi i rashodi 813,200 Neto dobit 90,000

Ocjena adekvatnosti neto dobiti • Neto dobit neukorporiranog poduzeća trebala bi

biti dovoljna da vlasniku osigura naknadu za:

- osobne usluge koje je izvršio za poduzeće,

- povrat vlastitog kapitala kojeg je uložio u

poduzeće,

- stupanj financijskog rizika kojeg je poduzeo.

• Adekvatnost neto dobiti određena je vrijednošću koju vlasnik pridaje svakom od tih čimbenika.

• Neto dobit korporacije trebala bi biti dovoljna da dioničarima osigura naknadu za:

- iznos njihova financijskog ulaganja,

- stupanj rizika koji su poduzeli.*

* Dioničari su obično izloženi manjem financijskom riziku nego suvlasnici neukorporiranog poduzeća, obzirom da nisu osobno odgovorni za dugove poslovnog subjekta.

Zalihe• Zalihe su jedna od najznačajnijih stavaka bilance,

bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih proizvoda ili trgovačke robe.

• U trgovačkom poduzeću, zalihe su namijenjene prodaji kupcima.

• Zalihe se pretvaraju u novac unutar jednog normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju tekućom imovinom.

• U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon potraživanja od kupaca zbog toga što su zalihe samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac, nego što su to potraživanja od kupcima.

Tok troškova zaliha

• Zalihe se, kao i većina ostale imovine, u računovodstvu vrednuju po troškovima nabave. Čim se proizvodi (roba) prodaju sa zaliha, njihov se trošak nabave izostavlja iz bilance i prenosi na troškove prodane robe koji se, potom, sučeljavaju s prihodom od prodaje u RDG-u.

Shema toka troškova zaliha

Troškovi nabave (proizvodnje) U trenutku prodaje

RAČUN DOBITI I GUBITKA Prihod od prodaje robe Rashodi prodane robe Bruto marža Troškovi poslovanja trgovine Dobit

BILANCA Tekuća imovina: Zalihe

• U beskonačnom sustavu zaliha, knjiženja u računovodstvu paralelno prate ovaj tok troškova. Kad je roba kupljena, njezin se trošak knjiži na dugovnoj strani konta zalihe. Kad se roba proda, njezin se trošak nabave smanjuje na kontu zaliha i knjiži na dugovnoj strani konta rashodi prodane robe.

• U računovodstvu je izuzetno važno vrednovanje zaliha. U većini slučajeva, vrijednost zaliha najveća je stavka tekuće imovine, a i najveći rashodi su rashodi prodane robe.

Prema računovodstvenim standardima, prihvatljivo je nekoliko različitih metoda vrednovanja zaliha. Različite metode mogu rezultirati značajno različitim financijskih pokazateljima pa je i posebno važno da korisnici, prije svih, menadžeri i investitori, razumiju učinke primjene različitih metoda vrednovanja zaliha. Standardne metode, prihvatljive u računovodstvu, jesu pojedinačna indentifikacija i pretpostavka toka troškova. Oba su pristupa prihvatljiva, međutim kad se jedan pristup odaberem njega treba dosljedno primjenjivati

Pojedinačna identifikacija

Ova se metoda koristi kada se stvarni troškovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz računovodstvene evidencije. Koristi se kod jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku pojedinačnu vrijednost.

Pretpostavka toka troškova

• Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu kojim se jedinice proizvoda ili robe povlače sa zaliha. Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da se najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije prodaje najčešće nabavljena roba.

• Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS 2 - Zalihe) predviđaju se tri pretpostavke toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom, predviđene su:

1. metoda prosječnih troškova

• zalihe se procjenjuju po prosječnom jediničnom trošku s pretpostavkom da se jedinice sa zaliha povlače slučajnim redoslijedom. Vrijednost jedinice zaliha izračunava se dijeljenjem ukupne vrijednosti zaliha s ukupnom zatečenom količinom na zalihi.

2. prva cijena ulaza - prva cijena izlaza (FIFO)

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su prve kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najdulje na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po posljednjim ulaznim troškovima nabave.

3. posljednja cijena ulaza - prva cijena

izlaza (LIFO)

• Alternativno dozvoljena metoda

• pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su posljednje kupljene najprije troše sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najkraće na zalihama. Preostale zalihe čine jedinice vrednovane po prvim ulaznim troškovima nabave.

Pretpostavka toka troškova ne mora korespondirati sa stvarnim fizičkim kretanjem zaliha. Kako su jedinice na zalihi identične, potpuno je nebitno koja je jedinica ranije, a koja kasnije umanjila zalihu. Stoga se smatra da je tok troškova puno važniji od fizičkog toka zaliha. Korištenje pretpostavke toka eliminira potrebu za posebnom identifikacijom svake jedinice na zalihi i traženje njezina stvarnog troška nabave.

Zadatak

1. Proknjižite na kartici materijalnog knjigovodstva stanje i promjene materijala po metodama izlaza: FIFO, LIFO i prosječne ponderirane cijene.

2. Prikažite učinak odabira metode izlaza materijala (robe) sa zalihe na troškove obračunskog razdoblja.

01.1.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg 06.1.2003. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg 12.1.2003. utrošeno 520 kg 17.1.2003. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg 21.1.2003. utrošeno 200 kg 26.1.2003. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg 31.1.2003. zaključite karticu materijalnog knjigovodstva.

Metoda: FIFO Količina (kg) Vrijednost (kn)

Datum Dokument Opis Ulaz Izlaz Stanje

Jedinič. cijena

(kn/kg) Duguje Potražuje Saldo

1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 110×50 410×60 30.100 6.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.600

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 100×60 100×80 14.000 5.600

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.600

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.600

Ukupno 890 890 56.700 56.700

Troškovi materijala Dobavljač Zalihe materijala (robe) (Rashodi prodane robe)

51.200 PS 5.500

51.200

44.100

12.600 ZS

44.100

Metoda: LIFO Količina (kg) Vrijednost (kn)


Jedinič. cijena


1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 510×60

10×50 31.100 5.000

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 18.600

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 170×80

30×50 15.100 3.500

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 10.500

31.1.'03. Stanje ZSo 170 10.500

Ukupno 890 890 56.700 56.700


51.200 PS 5.500

51.200

46.200

10.500 ZS

46.200

Metoda: Prosječne ponderirane cijene Količina (kg) Vrijednost (kn)


Jedinič. cijena


1.1.'03. Stanje PSo 110 110 50 5.500 5.500,000

6.1.'03. P-1 Nabava 510 620 60 30.600 36.100,000

12.1.'03. I-1 Utrošak 520 100 36.100

620 30.277,419 5.822,581

17.1.'03. P-2 Nabava 170 270 80 13.600 19.422,581

21.1.'03. I-2 Utrošak 200 70 19.422

270 14.387,097 5.035,484

26.1.'03. P-3 Nabava 100 170 70 7.000 12.035,484

31.1.'03. Stanje ZSo 170 12.035,484

Ukupno 890 890 56.700 56.700,000


51.200 PS 5.500

51.200

44.665

12.035 ZS

44.665

METODA STANDARDNOG TROŠKA KAO TEHNIKA MJERENJA ZALIHA

• Prema točci 21. MRS-a 2, metoda standardnog troška može se koristiti kao tehnika mjerenja troškova zaliha pod uvjetom da su rezultati u pogledu vrijednosti zaliha u bilanci i troškova za prodano u računu dobiti i gubitka približni trošku.

• Za financijska izvješća vrednovanje zaliha po standardnim troškovima prihvatljivo je kada nema značajne razlike između stvarnih i standardnih troškova.

• Ako postoji značajna razlika između stvarnih i standardnih troškova, vrijednost zaliha treba uskladiti na razinu stvarnih troškova. Ako se ne bi usklađivala ta razlika, zalihe u bilanci i troškovi za prodano u računu dobiti i gubitka bili bi pogrešno iskazani za nedopuštenu svotu.

• U proizvodnim djelatnostima, kad god je to moguće i prikladno, računovodstveni sustav se temelji na stvarnim troškovima proizvodnje. U praksi se nerijetko pojavljuju situacije da je knjiženje po stvarnim troškovima neprikladno zbog kašnjenja podataka u odnosu na potrebe.

• Najčešće, taj problem dolazi do izražaja u masovnoj proizvodnji u kojoj se troškovi proizvodnje obračunavaju mjesečno, a proizvodi se kontinuirano proizvode, predaju u skladište i prodaju tijekom cijelog mjeseca. Slični problemi javljaju se čak i kod proizvodnji koje traju duže od godinu dana.

• Budući da standardni troškovi uzimaju u obzir normalne razine materijala i dijelova zaliha, rada, učinkovitosti i proizvodni kapacitet, u slučaju kad se kroz duže razdoblje pojavljuju odstupanja, standarde treba preispitati te ako je neophodno izmijeniti u skladu s tekućim uvjetima.

• Knjiženje zaliha sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara u sustavu standardnih troškova razlikuje se od knjiženja u sustavu stvarnih troškova po tome što se zalihe zadužuju i razdužuju po standardnim, a ne po stvarnim troškovima.

• Razlika između stvarnih i standardnih troškova knjiže se na poseban račun – odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala.

• Ako je standardna cijena po kojoj je materijal zadužen na skladište veća od stvarne nabavne cijene, radi se o povoljnim (pozitivnim) odstupanjima koja se na korektivnom računu knjiže potražno.

• Ako je standardna cijena materijala niža od stvarne nabavne cijene, radi se o nepovoljnim (negativnim) odstupanjima koja se na korektivnom računu knjiže dugovno.

Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha materijala po standardnim troškovima koji su

veći od stvarnih1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 300

kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu od 30.000 kn. Materijal je na zalihe zadužen po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.

2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala. Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.

Knjiženje u dnevniku:

Svota Tek. br.

Opis Duguje Potražuje

1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000 Dobavljači zaliha 30.000 Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 2.000 Za zaduženje materijala na skladište po

standardnoj cijeni

2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800 Zalihe materijala 12.800 Za davanje materijala u uporabu

2b. Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 800 Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene

zaliha

Za odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala

800

• Ako je ukupni potražni saldo odstupanja standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe bitno na financijski rezultat, ta odstupanja se mogu prenijeti na prihode, a zalihe mogu ostati proknjižene u bilanci po standardnim troškovima.

• Ako je taj saldo veliki, tj. ako su terećeni standardni troškovi puno veći od stvarnih, onda troškove zaliha i troškove za prodano treba stornirati do razine stvarnih troškova.

Primjer knjiženja zaduženja i utroška zaliha materijala po standardnim troškovima koji su

niži od stvarnih1. Nabavljeno je 100 kg materijala po cijeni od 350

kn/kg. Primljena je faktura dobavljača na svotu od 35.000 kn. Matrijal je na zalihe zadužen po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg.

2. U proces proizvodnje izdano je 40 kg materijala. Obračun utroška je izveden po standardnoj cijeni od 320,00 kn/kg. Za utrošeni materijal knjižena su odstupanja od stvarne cijene zaliha materijala.

Knjiženje u dnevniku:

Svota Tek. br.

Opis Duguje Potražuje

1. Zalihe materijala (po stan. cijeni) 32.000 Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 3.000 Dobavljači zaliha 35.000 Za zaduženje materijala na skladište po

standardnoj cijeni

2a. Osnovni materijal i sirovine 12.800 Zalihe materijala 12.800 Istodobno:

2b. Odstupanje troškova zbog odstupanja cijene zaliha

1.200

Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala 1.200 Za davanje materijala u proces i odstupanje

cijena

• Ako je ukupni dugovni saldo odstupanja standardnih od stvarnih troškova mali i ne utječe bitno na financijski rezultat, odstupanja se mogu knjižiti na rashode razdoblja.

• Ako je taj saldo veliki, onda troškove zaliha terećene standardnim troškovima treba korigirati tj. povećati do visine stvarnih troškova.

Zalihe sitnog inventara • Dugotrajna imovina je ona imovina čiji je korisni

vijek trajanja od davanja u uporabu dulji od jedne godine. Međutim, Zakon o porezu na dobit (NN 177/04), članak 12. nalaže da se dugotrajna imovina podijeli na dva dijela i to na:

1) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od 2.000,00 kn, 2) dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od 2.000,00 kn.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave veća od 2.000,00 kn obračunava se trošak amortizacije u skladu s Zakonom o porezu na dobit, MRS-om 16 i MRS-om 38.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 2.000,00 kn bez obzira na duljinu njenog stvarnog trajanja iznad godine dana, ne obračunava se amortizacija jer se ona smatra imovinom male vrijednosti.

• Na dugotrajnu imovinu čija je pojedinačna nabavna vrijednost u trenutku nabave manja od 2.000,00 kn prigodom njenog davanja u uporabu mogu se primijeniti dvije metode otpisa i to:

1. Metoda jednokratnog otpisa (izravnog otpisa)

2. Kalkulativni otpis• S obzirom na to, dugotrajna imovina male

vrijednosti ne vodi se u bilanci kao dugotrajna imovina nego kao kratkotrajna imovina na poziciji zaliha i to kao:

1. Zalihe sitnog inventara

2. Zalihe ambalaže

3. Zalihe autoguma

• Trošak, tj. otpis zaliha sitnog inventara, ambalaže i autoguma ne nastaje u trenutku nabave te imovine nego u trenutku njezina davanja u uporabu.

• Ako se na zalihe sitnog inventara, ambalaže i autoguma primjenjuje jednokratni (100 % otpis) prilikom njihova davanja u uporabu odnosno kad se te zalihe u potpunosti kalkulativno otpišu njihova bilančna vrijednost je nula.

• Međutim, ako su ti predmeti i dalje u uporabi potrebno je voditi posebnu evidenciju o njihovom stanju. One se u tom slučaju najčešće i dalje vode u bilanci evidentno s vrijednošću ispravljenom na nulu kao sitni inventar u uporabi, autogume u uporabi i ambalaža u uporabi te analitički za svaki predmet posebno.

Primjer nabave i otpisa sitnog inventara i

autoguma: 1. Nabavljeno je 10 komada ručnih bušilica pojedinačne nabavne

vrijednosti 600,00 kn i primljena je faktura dobavljača na svotu od 6.000,00 kn plus 1.320,00 kn PDV.

2. Nabavljeno je 30 komada autoguma pojedinačne nabavne vrijednosti 900,00 kn i primljena je faktura dobavljača na svotu od 27.000,00 kn plus 5.940,00 kn PDV.

3. U uporabu u proces proizvodnje dano je 6 komada ručnih bušilica. Na ručne bušilice prema općem aktu primjenjuje se jednokratni otpis pa su troškovi proizvodnje terećeni sa 3.600,00 kn.

4. U uporabu za gospodarska vozila dano je 30 komada automobilskih guma. Na autogume prema općem aktu primjenjuje se 50% kalkulativni otpis pa su troškovi razdoblja terećeni s 13.500,00 kn.

Knjiženje u dnevniku: Svota Tek.

br. Opis

Duguje Potražuje 1. Sitan inventar na zalihi 6.000,00

Pretporez po ulaznim računima 1.320,00 Dobavljači zaliha 7.320,00 Za fakturu dobavljača

2. Autogume na zalihi 27.000,00 Pretporez po ulaznim računima 5.940,00 Dobavljači zaliha 32.940,00 Za fakturu dobavljača

3. Sitan inventar u uporabi 3.600,00 Sitan inventar na zalihi 3.600,00 Istodobno: Troškovi sitnog inventara u proizvodnji 3.600,00 Amortiziranje (ispravak vrijednosti) sitnog inventara 3.600,00 Za davanje sitnog inventara u uporabu i 100% otpis

4. Autogume u uporabi 27.000,00 Autogume na zalihi 27.000,00 Istodobno: Troškovi autoguma u uslugama 13.500,00 Amortiziranje (ispravak vrijednosti) autoguma 13.500,00 Za davanje autoguma u uporabu i kalkulativni otpis

50 %

• Sitni inventar, ambalaža i autogume u uporabi koji su otpisani u 100% iznosu isknjižavaju se u trenutku njihova rashodovanja, ako su uništeni ili ako se popisom utvrde kao manjak.

• Isknjižavanje sitnog inventara, ambalaže i autoguma u uporabi provodi se na način da se međusobno zatvore računi zaliha u uporabi i računi amortiziranja (ispravka vrijednosti) tih zaliha.

• Prilikom isknjižavanja 100% otpisanog sitnog inventara, ambalaže i autoguma nema knjiženja troškova čak ni onda kad su za uništenje ili manjak tih zaliha krive odgovorne osobe jer je bilančna vrijednost te imovine nula.

• Ako su za uništenje ili manjak sitnog inventara, ambalaže i autoguma terete odgovorne osobe onda su one dužne nadoknaditi procijenjenu vrijednost uništenih ili izgubljenih zaliha, bez obzira na to što je njihova knjigovodstvena vrijednost nula.

• U tom slučaju treba knjižiti potraživanja od zaposlenika u visini procijenjene vrijednosti uništenih ili izgubljenih zaliha uvećana za PDV, te prihod i obvezu prema PDV-u.

Primjer isknjižavanja zaliha sitnog inventara, ambalaže i autoguma u uporabi

1. Ručna bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je 100% otpisana uništena je tijekom rada. Utvrđeno je da radnik nije kriv za uništenje bušilice te je isknjižena.

2. Tijekom vožnje uništena je autoguma na kamionu. Nabavna vrijednost autogume u svoti od 450,00 kn knjižena je na troškove života, a guma je rashodovana i isknjižena.

3. Godišnjim popisom utvrđeno je da nedostaje jedna ručna bušilica nabavne vrijednosti 600,00 kn koja je prilikom davanja u uporabu bila otpisana 100%. Za nadoknađivanje manjka bušilice tereti se radnik koji ju je zadužio i to za procijenjenu preostalu vrijednost od 400,00 kn plus 88,00 kn PDV-a. Bušilica je isknjižena.

Knjiženje u dnevniku:Svota Tek.

br. Opis

Duguje Potražuje 1. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00

Sitan inventar u uporabi 600,00 Za isknjiženje uništenog sitnog inventara

2. Amortiziranje autoguma (ispravak vrijednosti) 450,00 Troškovi sitnog inventara, ambalaže i autoguma 450,00 Autogume u uporabi 900,00 Za isknjiženje uništene gume i terećenje troškova za

neotpisani dio vrijednosti

3. Amortiziranje sitnog inventara (ispravak vrijednosti) 600,00 Sitan inventar u uporabi 600,00 Potraživanja za manjkove 488,00 Prihodi od potraživanja od odgovornih osoba za

manjkove 400,00

Obveze za PDV 88,00 Za isknjiženje sitnog inventara i potraživanja za

manjkove

predavanja - osnove

Documents