govor politicara.doc

7/25/2019 govor politicara.doc

1/7

Bosna i Hercegovina je i otprije bila, a pogotovo danas jest organizirana "po kljuu" - sve je (u imenacionalne ravnopravnosti) u znaku broja tri. Po toj ormuli je u izboru svi! unkcionera iliobnaatelja visoki! politiki! du#nosti na svim razinama vlasti, gotovo iskljuivo bitna samonacionalna i stranaka pripadnost, dok je mnogo manje va#no, esto ak i neva#no$

%. koliko je ko struan,

&. ima li odgovaraju'u naobrazbu, . koliko je retorian, pismen i snala#ljiv (jer im je javni nastup "u opisu posla"), . zna li u svakoj govornoj situaciji * govornom doga+aju adekvatno reagirati, . ima li to re'i i zna li to kazati lijepo, prikladno, mudro, da se pamti, . vodi li rauna o neverbalnoj komunikaciji (dr#anje, gestikulacija, mimika ekspresija), . da li je prikladno obuen, /. je li u dijalogu kulturan, u op!o+enju ugla+en, za oko i kameru ugodan itd.

0apravo, rijetki su u nas oni za koje bi se reklo da ispunjavaju sve navedene i druge sline za!tjeveili je, u najmanju ruku, znatno manje "savreni!", pa i podnoljivi! od oni! priueni! ili

beznade#ni!, vjerovatno ve' i stoga to je posve obina pojava da se na mjestu ministra

komunikacija nade ljekar1 premijer vlade da bude gra+evinac, geometar ili opet ljekar1 diplomata -"diovac" ili ak "2riki crnac"1 ministar sigurnosti - ar!itekta1 ministar civini! poslova -

policajac1 visoki politiar, pa i predsjednik dr#ave - dojueranji "obini", reklo bi se ni#i slu#beniki tako redom. 3ma li se to na umu, ne bi trebalo uditi to neki zamuckuju, nejasno i neba pametno

priaju (ovo je euemizam "u pokuaju"), nemarno ili nerazgovijetno artikuliraju, neva#ne stvarinairoko elaboriraju, ponavljaju se, gomilaju jezike greke, neprimjereno i pretjeranogestikuliraju, u dijalogu jedni drugima u rije upadaju, druge vrije+aju, u tv studiju se u stolicamazavaljeni ljuljaju, ne znaju ta bi s vlastitim rukama i nogama, ne znaju vezati kravatu, ne uskladeodje'u sa prilikom i tako dalje i tome slino. 3z ti! bi razloga, recimo, skuptinska zasjedanja (nasvim nivoima - od lokalne uprave do dr#ave) ili tv nastupi neki! pojedinaca, mnoge gra+aneuveseljavali, samo da ovi drugi (narod) nisu svjesni ozbiljnosti situacije. 4er tamo se - u politici,mo#e uti$

%. svi se trebaju povratiti na svoja ognjita1 &. nji! je sada negdje cirka oko ,/ 51 . u sluaju neusvajanja bud#eta, mi smo, gospodo, donji1 . medicinske sestre, zna'i, nose gro!ot posla1 . lica koja su se vratila a bila su, znai, predmet delo#acija, i to...lica, znai, treba da budu

predmet ovog rjeavanja1 . sredstva 'emo uduplati1 . nagrada e gospodinu ... biti dodjeljena i to od strane mene1

/. #elila bi se izvinuti1 6. u Brisel je otiao ispred Predsjednitva BiH1 %7. po pitanju komunikacija zasad smo samo razmijenili poglede1 %%. to je ovisno od nauni! et cetera, et cetera dostignu'a1 %&. dolo je do vremenskog cajtnota1 %. imaju potrebu ovi iz 8rebrenice da mijenjaju mjesto boravka1 to je tzv. psi!ologija kruga1

(...)9ni - mnogi nai "javni likovi", obino ka#u ja bi, poneko i mi bi!, i malo ko da ne govori$ po

pitanju investicioni! ulaganja, odluka je donesena od strane :e+unarodne zajednice1 obzirom na, uvezi toga, proizilazi i kojeta jo, upotpunjeno "pomo'nim" glasovima (e, e, e...ili aaaaa) i drugim

brojnim, tako istroenim verbalnim pomagalima$

%. to je znai * zna'i pokuaj da se znai*zna'i...1


2/7

&. to je, je li, da tako ka#em, je li1 . to je, kako bi(!) rekao,...1 . da budem iskren (dodatak$ "mo#da ko i povjeruje;


3/7

ocena od nji!ovi! politiki! protivnika, koja je uglavnom negativna i upravo zato bi politiaritrebalo vie pa#nje da poklone ba tom auditorijumu i da budu oprezniji prema njemu. 3nae, ugovorima su se kroz razne periode esto koristile odre+ene rei, ranije su govornici "zacrtavali", preneku godinu sve je bilo "transparentno", a sada se govori o "evroatlantskim integracijama,studijama o izvodljivosti", ali se to ipak ne mo#e izbe'i - ka#e @ei'.

Proesor navodi da je za dobrog govornika potrebna i praksa, ali to mo#e da bude i ma sa dveotrice, jer ako neko pretera u nastupuima, mo#e se desiti da dojadi i da je i uticaj govora smanjen.- 8vaki politiar treba da zadr#i individualnost, jer ako je po prirodi manje agresivan i govor 'e mu

biti takav. 8 druge strane, kod pojedini! se po dijalektu tano zna odakle dolaze, esto ne govoreknji#evnim jezikom, gree u pade#ima, ali takav se oigledno obra'a svom auditorijumu i oni mu nezameraju. :islim da se oni dr#e i Giceronove izreke$ Dovornik bez auditorijuma je kao i rula bezrule - istie @ei'.

Fto se tie mimike, proesor smatra da nai politiari s njom ne preteruju, kao i da ne mlate previerukama, ali da bi u nastupima mogli da budu i #ivlji.

- >e treba zaboraviti da gestovi nisu svuda u svetu isti. Primera radi, u 2merici je sasvim normalnoda politiar dr#i ruke u d#epovima, dok kod nas nije.

ei mnogo govore

3nae, @ei' smatra da jo niko u govorima nije prevaziao pokojnog 0orana Iin+i'a, koji je bio#iva!an i dinamian i u nastupima nije samo konstatovao, nego i pozivao na akciju.

- 9d aktuelni! predstavnika vlasti, predsednik Aadi' ima kolovan govor, ubedljiv je, razumljiv, imadobar nastup i pazi na detalje, od oblaenja, do toga kako prilazi govornici. ojislav ?otunicagovori sporije, pravi ve'e pauze, vidi se da !o'e da bude umeren, ali bi govor mogao da mu bude#ivlji.

C dobre govornike ubrajam i radikale 2leksandra ui'a i Aomislava >ikoli'a, bez obzira koliko seneko sla#e ili ne sa onim to govore. Fto se tie elimira 3li'a i on i bilo ko drugi trebalo bi daizostavi preotre rei iz nastupa, a naroito psovke. 3nae, ne sla#em se sa uoptenim miljenjem da

je Bogoljub ?ari' najve'i demagog me+u politiarima, jer su to manje vie svi, a to se njega tie,mogao bi manje da se koristi zaviajnim govorom - zakljuio je @ei'.

Dovor nai! politiara esto otkriva i kakvog su obrazovanja, a nji!ov nesre+en govor i nepovezanereenice, svedoe i o nesre+enosti u miljenju, ocenio je proesor i dodao da se esto koriste

nezavrenim reenicama, uzreicama i potapalicama. >a na osnovu nji!ove izgovorene rei,mo#emo da saznamo poneto i o samom karakteru, stavovima, pa i o trenutnom raspolo#enju.

Psi!olog 4elena lajkovi' smatra da najve'i broj nai! politiara ne pravi razliku izme+u javnog iprivatnog ponaanja i misle da je popularno prikazivati tu stranu linosti i ak i'i na ruku manjeobrazovanim i "primitivnijim" biraima.

- Au, pre svega, mislim na elimira 3li'a i neke lanove 88-a - ka#e lajkovi'eva.

9na smatra i da "je predsednik Aadi', izuzev jedne nervozne reakcije prilikom susreta s novinarima,to je nedopustivo, generalno odmeren i odgovoran politiar".

- C toj grupi je i @ragoljub :i'unovi' koji je uvek ljubazan i svestan je vrednosti javne rei.8 druge strane, Bogoljub ?ari' je od oni! koji smatraju da je spontanost i iskrenost ono to


4/7

pleni birae, ali kod njega ne vidim osmiljeni javni nastup. 3pak, on je potpuno suprotanbirokratskom reniku kome su skloni pre svega ljudi iz @88-a, a takav nastup prekidajuagresivno'u i napadima besa - setite se samo govora @ejana :i!ajlova i @ragana:ari'anina - zakljuila je 4elena lajkovi'.

Ako je uveo jezik ulice u javni prostor$ politiari, mediji ili neke druge javne linosti< Ako narodpodstrekava na netrpeljivost$ politiari ili mediji< >a koga kritika misao treba biti ustremljena$ napolitiare ili medije< 3ma li neki politiar koji je uzor neuljudnosti< 3ma, ima; Areba ga stalnoprokazivati i svi 'e konano povjerovati da je lo. 3ma li novinara i javni! linosti koje govore!ukakim jezikom ili jezikom mr#nje< >ema, nema; Areba stalno govoriti da nema i ne'e ga ni

biti. 2li ako se sluajno pojavi neki takav govornik, treba znati da to radi u slu#bi istine i zadobrobit naroda.

2 politiar< >jega bira narod, ljudi biraju politiare prema svojoj volji i svojim opredjeljenjima.>arod obino ne zna koga #eli i svaka pretpostavka da liberalna drutva imaju i liberalne skupine sakojima moraju raunati, makar one predstavljale i despotizam na koji se mora raunati, padaju u

vodu.>arod ne s!va'a

2ko birai biraju lidera koji koristi jezik ulice ili neprimjeren jezik, da li je opravdano da novinarraskrinkava taj jezik i taj narod pred njima samima< @a li novinar ili javna linost ima pravo kadanarodu ka#e da je nji!ov vo+a kriminalac i bandit< @a li je novinar koji ne pripada toj etnikojskupini, pa ak niti entitetu, dovoljno pozvan da sudi o izboru gra+anaema tujezika ulice ili !ukakog jezika, a o jeziku mr#nje da ne govorimo, kakav je to jezik mr#nje akonekoga obuete u Hitlerovu uniormu< 4este li rekli da je nacista, zloinac, da na elu toga narodastoji kao legitimni predstavnik !istorijsko olienje zla< >aravno da niste, a jo je i smijeno. 2 akako netko zlurado i pomisli da mo#da jeste, nema kuda. 8atira je dozvoljena i nije ka#njiva. Pa kadanemate argumenata, a poriv jai od vas, a vi onda ubacite karikaturu i satiru (na to god ona liila) ito mirne savjesti objavite. >ije tu naravno rije o zloupotrebi medijskog prostora i medijsko sijanjestra!ovlade me+u gra+anima, to je naprosto sloboda medija, i to ne bilo kakva ve' apsolutnasloboda medija. 3 sada jo netko treba da ukazuje da se u javnom prostoru upotrebljava govormr#nje, prave'i tako neobine neprincipijelne koalicije preko koji! tobo#e #eli da pomogneuspostavljanju kulture dijaloga i uljudnog jezika. 2 ti! neprincipijelni! koalicija nema me+u

novinarima. >e mo#e se nikako dogoditi da recimo novinar ka#e ili pak pie o drugom novinaruloe pa da poslije veseli i zdru#eni podr#avaju jedni druge kroz svoje medijske prostore. >ji! nezanimaju ljudi osobno, ve' problemi op'enito; Ao ne karakterizira principijelna zalaganja koja suosnovno naelno javne rijei, pa i novinarske.

:ora da ovi koji se zala#u za civiliziranje javnog prostora i ne znaju ta je posrijedi, pa eto takoukazuju na nedostatke u javnoj rijei i pozivaju na cenzuru koje inae nema u naim, posebno"gra+anskim" medijima. ?oliko je samo muke i truda trebalo da se izborimo za (apsolutnu) slobodu

javne rijei otkako odoe stranci iz razni! komisija i vije'a. 8ada konano svatko govori ono topo#eli i osje'a, ne vode'i rauna o tamo nekim kodeksima. 8amo su jo politiari nepristojni i imaju!ukaku retoriku, a gra+ani to nikako da prepoznaju.

esta tema debata jeste sloboda govora i da li i koliko treba biti ograniena< @a li onaj koji govori ilipie ima pravo da potie me+unacionalnu, rasnu ili vjersku netrpeljivost u ime istine koju #eli dasaop'i javnosti< @a li govoriti istinu i biti pravdoljubiv znai mo'i re'i sve to nam padne napametna nain na koji nam padne na pamet< 9vdje se otvara jo jedno pitanje koje prati pojam debate i

javne rijei od nji!ovog nastanka. @a li tema debate mo#e biti sve< @a, ali to ne znai da je pojamdebate sve to nam padne na pamet. @akle, sve mo#e biti tema rasprave i kritike analize, ali ne na

svaki zamisliv nain. @a li zbog potrebe da zadovoljimo pravdu vi+enu naim oima postajemoneosjetljivi za svaku suprotstavljenu argumentacijuo da liipak mo#emo povjerovati da jedan dokument koji je usvojio ?omitet ministara ije'a Kvrope

podr#ava slobodu govora bez elementarni! ogranienja koja osiguravaju zatitu dostojanstvaovjeka< 3 jo neto, kada god govorimo o ovoj @eklaraciji ne smijemo previdjeti da je kljuna rijedebata. @a li uistinu mo#emo govoriti o debati, posebno u "gra+anskim" novinama ili medijima< @ali je mogu'e u jednim novinama, emisiji, javnoj debati vidjeti kao ravnopravne sudionike javnelinosti i politiare sasvim razliiti! politiki! opredjeljenja koji razgovaraju o problemu. :o#da

grijeim, ali tragaju'i i tragaju'i za ovim primjerom koji bi demantirao pret!odne dileme nisam bilau prilici prona'i, recimo tekst u novinama u kojemu su predstavljene istovremeno dvije stranejednog problema. 9 emu ovo govori< 9 prisustvu politike debate u javnom prostoru BiH< Bojim


6/7

se, ne. @ok god recimo u "gra+anskim" ederalnim medijima nisu ravnopravno tretirani politiari iz8-a i obratno, ne mo#e biti ni govora o politikim debatama. @ok god su legitimni predstavnici

jednog naroda promovirani u budale, lopovine, bandite, zloince bez mogu'nosti da iznesu svojemiljenje na istom mjestu odakle navedene kvaliikacije potjeu, nema politike debate. @ok god

javne linosti koje imaju razliite stavove od antinacionalistiki! medija nemaju mogu'nost daravnopravno uestvuju u kreiranju javnog mnijenja nema niti politike debate, a tako nema niti na

slobodi izbora ormiranog javnog mnijenja osjetljivog na govor mr#nje ili neprimjeren jezik umedijima i na javnoj sceni. Postavlja se jo jedno sasvim utemeljeno pitanje ovim povodom.Fta se u sutini #eli posti'i stalnim potcrtavanjem negativnosti kod oni! sa druge strane< @a li je tomo#da pokuaj uspostavljanja liberalne demokracije u kojoj ima prostora za sve ili boljevikosu#avanje u kojem opstaju samo isti, koji isto misle, govore, isto vole i ne vole< 3 kako se ondakonano pozivati na neto to ne postoji kao praksa brane'i na osnovi toga slobodu govora bezogranienjao da li uop'emo#emo govoriti o njoj u BH. medijskom i javnom prostoru< eoma jednostavno je provjeritiutemeljenost ove dileme. @a li u recimo novinskim tekstovima mo#emo prepoznati osobnomiljenje o temi, pristranost, unaprijed zamiljene i date predod#be koje ne'e biti problematizirane,osobno preeriranje izvjesne osobe ili skupine, da li tekst ili govor sadr#i najmanje dva pojma$objekt koji je podlo#an vrednovanju i pojam kojim se vrednovanje obavlja, da li su odabranevrijednosti dovedene u me+usobni odnos, da li su injenice preuzete iskljuivo jednog izvoraL.Ckoliko su odgovori na sva ili ve'inu postavljeni! pitanja pozitivni, onda zasigurno nije rije o

politikoj debati, jer upravo preko utvr+ivanja odgovora na navedena pitanja deinira se pojampolitike debate.

>ema te plemenite ideje iza koje mo#e stajati oduzimanje prava na reagiranje, nepotivanje osobe okojoj se govori. 9vdje tako+er mo#e biti mjesta prigovoru. Fta sve mo#e biti plemenita ideja iargumenti koji stoje iza nje< @a li re'i osim to ne valja vlast da ne valjaju niti gra+ani dokazuju'ito osobnim uvjerenjima< @a li tako to 'ete kao argument ponuditi mnijenje i emocije< @a li takoto 'ete sve koji ne misle kao vi prokazivati kao nekompetentne i kvazistrunjake

govor politicara.doc

Documents