jezik i govor

25
JEZIK I GOVOR JEZIK I GOVOR Masovne komunikacije Masovne komunikacije 4. tema 4. tema

Upload: bilja5237

Post on 24-Oct-2015

197 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

jezik,govor,komunikacija

TRANSCRIPT

Page 1: Jezik i Govor

JEZIK I GOVORJEZIK I GOVOR

Masovne komunikacijeMasovne komunikacije

4. tema4. tema

Page 2: Jezik i Govor

SADRŽAJ PREDAVANJASADRŽAJ PREDAVANJA

Jezik i govor; Jezik i govor; govor kao primarni medij komuniciranja; govor kao primarni medij komuniciranja; usmeni jеzusmeni jеziikk // govоr; govоr; ppismoismo, , pisani jezik pisani jezik // govor govor..

Page 3: Jezik i Govor

DEFINICIJA SIMBOLSKOG DEFINICIJA SIMBOLSKOG SISTEMASISTEMA

SIMBOLSKI SISTEMSIMBOLSKI SISTEM je skup znakova je skup znakova međusobno povezanih određenim kodom / međusobno povezanih određenim kodom / kodovima.kodovima.

Simbolski sistemi se dele na:Simbolski sistemi se dele na:• 1. verbalne / lingvističke (usmeni i pisani jezici 1. verbalne / lingvističke (usmeni i pisani jezici

/ govori)/ govori)• 2. neverbalne / nelingvističke simbolske 2. neverbalne / nelingvističke simbolske

sisteme (paralingvistički i ekstralingvistički sisteme (paralingvistički i ekstralingvistički simbolski sistemi).simbolski sistemi).

Page 4: Jezik i Govor

VERBALNI / LINGVISTIČKI VERBALNI / LINGVISTIČKI SIMBOLSKI SISTEMISIMBOLSKI SISTEMI

UsmeniUsmeni i i pisanipisani jezici / govori jezici / govori Termini Termini JEZIKJEZIK i i GOVORGOVOR često se upotrebljavaju često se upotrebljavaju

kao sinonimi, ali u savremenoj lingvistici ova kao sinonimi, ali u savremenoj lingvistici ova značenja su razdvojena (značenja su razdvojena (Ona pravilno govoriOna pravilno govori, ali , ali i i Ona ima pravilan jezikOna ima pravilan jezik).).

Čovek se rađa sa sposobnošću govora Čovek se rađa sa sposobnošću govora (centri za govor, govorni organi), a jezik uči u (centri za govor, govorni organi), a jezik uči u sredini u kojoj živi.sredini u kojoj živi.

Jezik je društveni fenomen, a govor je vezan za Jezik je društveni fenomen, a govor je vezan za pojedinca.pojedinca.

Page 5: Jezik i Govor

JEZIK / GOVORJEZIK / GOVOR JezikJezik se definiše kao skup zvučnih artikulisanih znakova se definiše kao skup zvučnih artikulisanih znakova

– razgovetno i jasno izgovorenih glasova, reči i rečenica, – razgovetno i jasno izgovorenih glasova, reči i rečenica, stvorenih radom čovekovih govornih organa i povezanih stvorenih radom čovekovih govornih organa i povezanih u sistem, i skup pravila kojima se određuje upotreba tih u sistem, i skup pravila kojima se određuje upotreba tih znakova. Pomoću ovog sistema članovi jedne ljudske znakova. Pomoću ovog sistema članovi jedne ljudske zajednice međusobno razmenjuju informacije o svetu koji zajednice međusobno razmenjuju informacije o svetu koji ih okružuje, izražavaju svoje misli, osećanja. ih okružuje, izražavaju svoje misli, osećanja.

GovorGovor predstavlja aktiviran, upotrebljen jezički sistem. predstavlja aktiviran, upotrebljen jezički sistem. Govor je konkretna, usmena ili pisana, realizacija jezika. Govor je konkretna, usmena ili pisana, realizacija jezika.

JezikJezik je homogena celina (skup pravila), a je homogena celina (skup pravila), a govorgovor je je promenljiv, uslovljen prilikama u kojima se stvara, promenljiv, uslovljen prilikama u kojima se stvara, uslovljen uzrastom, polom, obrazovanjem, kulturom. uslovljen uzrastom, polom, obrazovanjem, kulturom.

Page 6: Jezik i Govor

JEZIK / GOVOR; LANGUE / PAROLEJEZIK / GOVOR; LANGUE / PAROLE

Za JEZIK i GOVOR Ferdinand de Sosir Za JEZIK i GOVOR Ferdinand de Sosir uvodi termine uvodi termine LANGUELANGUE (JEZIK) i (JEZIK) i PAROLEPAROLE (GOVOR). (GOVOR).

JezikJezik podrazumeva sistem jezika, tj. jezik podrazumeva sistem jezika, tj. jezik kao sistem formi, dok je kao sistem formi, dok je govorgovor stvarni stvarni govor, govorni činovi omugućeni jezikom.govor, govorni činovi omugućeni jezikom.

JezikJezik je sve ono što pojedinac usvaja kada je sve ono što pojedinac usvaja kada uči neki jezik, a uči neki jezik, a govorgovor je jezička je jezička manifestacija.manifestacija.

Page 7: Jezik i Govor

JEZIK / GOVOR; KOMPETENCIJA / JEZIK / GOVOR; KOMPETENCIJA / PERFORMANCAPERFORMANCA

Za Za JEZIKJEZIK i i GOVORGOVOR Noam Čomski, Noam Čomski, predstavnik generativne gramatike, uvodi predstavnik generativne gramatike, uvodi termine:termine:

- jezičko znanje (kompetencija),- jezičko znanje (kompetencija),

- jezičko ispoljavanje (performanca).- jezičko ispoljavanje (performanca).

Iz ovoga proističe da ljudi koji unutar jedne Iz ovoga proističe da ljudi koji unutar jedne društvene grupe koriste isti jetik i tretiraju društvene grupe koriste isti jetik i tretiraju isti problem imaju nužno različite iskaze.isti problem imaju nužno različite iskaze.

Page 8: Jezik i Govor

JEZIK / GOVORJEZIK / GOVOR

Tek kad govorni predstavnik jednog jezika pored Tek kad govorni predstavnik jednog jezika pored znanja koda raspolaže i upotrebom jezika, može znanja koda raspolaže i upotrebom jezika, može se tim jezikom efikasno i svrsishodno služiti.se tim jezikom efikasno i svrsishodno služiti.

Ovladavanje jezikom kao opštom mogućnošću Ovladavanje jezikom kao opštom mogućnošću omogućava omogućava SOCIJALIZACIJUSOCIJALIZACIJU pojedinca. pojedinca.

Pojedinačno ostvarenje jezika pretpostavka je Pojedinačno ostvarenje jezika pretpostavka je INDIVIDUALIZACIJEINDIVIDUALIZACIJE u društvu. u društvu.

Ranko Bugarski: “Govor je jezik u akciji”.Ranko Bugarski: “Govor je jezik u akciji”.

Page 9: Jezik i Govor

JEZIK / GOVORJEZIK / GOVOR Roman Jakobson, predstavnik praške strukturalističke Roman Jakobson, predstavnik praške strukturalističke

škole, prepoznaje šest funkcija jezika / govora:škole, prepoznaje šest funkcija jezika / govora: 1. 1. referencijalnureferencijalnu (jezik zastupa realnost), (jezik zastupa realnost), 2. 2. ekspresivnu / emotivnuekspresivnu / emotivnu (jezik zastupa subjektivnu (jezik zastupa subjektivnu

informaciju),informaciju), 3. 3. konativnukonativnu (podstiče sagovornika na delanje), (podstiče sagovornika na delanje), 4. 4. fatičkufatičku (zadatak joj je da obezbedi kontakt među (zadatak joj je da obezbedi kontakt među

komunikatorima),komunikatorima), 5. 5. metajezičkmetajezičku (zadatak joj je da obezbedi potpuno u (zadatak joj je da obezbedi potpuno

razumevanje poruke),razumevanje poruke), 6. 6. poetskupoetsku (formulisana poruka u skladu sa zahtevima (formulisana poruka u skladu sa zahtevima

kreativnog umetničkog čina – stvaranje).kreativnog umetničkog čina – stvaranje).

Page 10: Jezik i Govor

KLASIFIKACIJE JEZIKA / GOVORAKLASIFIKACIJE JEZIKA / GOVORA

Po trajnosti:Po trajnosti:• 1. 1. IZUMRLIIZUMRLI• 2. 2. ŽIVIŽIVI

Po načinu nastankaPo načinu nastanka• 1. 1. PRIRODNIPRIRODNI• 2. 2. VEŠTAČKIVEŠTAČKI

Po simbolskoj ekspresiji:Po simbolskoj ekspresiji:• 1. 1. USMENIUSMENI• 2. 2. PISANIPISANI

Page 11: Jezik i Govor

ŽIVI JEZICI / GOVORIŽIVI JEZICI / GOVORI

Ranko Bugarski “Jezici”.Ranko Bugarski “Jezici”. Krajem XX vekaKrajem XX veka u svetu u svetu je biloje bilo između 4000 i između 4000 i

5000 jezika. Nemoguće je utvrditi tačan broj5000 jezika. Nemoguće je utvrditi tačan broj.. Dokle god postoje dva govornika jedne jezičke Dokle god postoje dva govornika jedne jezičke

zajednice, taj jezik je živ jezik.zajednice, taj jezik je živ jezik. Najviše živih jezika je u Aziji i Africi – po 30%, Najviše živih jezika je u Aziji i Africi – po 30%,

zatim u pacifičkom basenu – 25%, obe Amerike zatim u pacifičkom basenu – 25%, obe Amerike – 13%, Srednjem istoku – 1,5% i Evropi, takođe – 13%, Srednjem istoku – 1,5% i Evropi, takođe 1,5%, odnosno 70 živih jezika.1,5%, odnosno 70 živih jezika.

Page 12: Jezik i Govor

ŽIVI JEZICI / GOVORIŽIVI JEZICI / GOVORI

Klasifikacija jezika:Klasifikacija jezika:1.1. genetskagenetska (poreklo / srodstvo: jezici se smatraju (poreklo / srodstvo: jezici se smatraju

srodnim ako vode poreklo od istog prajezika; srodnim ako vode poreklo od istog prajezika; prema stepenu srodstva dele se na skupine, prema stepenu srodstva dele se na skupine, porodice i grupe),porodice i grupe),

2.2. tipološkatipološka (tip strukture; npr. Mandarinski i (tip strukture; npr. Mandarinski i engleski jezik pripadaju istom tipu jer imaju isti engleski jezik pripadaju istom tipu jer imaju isti osnovni redosled reči u rečenici: subkekat-osnovni redosled reči u rečenici: subkekat-glagol-objekat),glagol-objekat),

3.3. funkcionalnafunkcionalna (uloga jezika u društvu), (uloga jezika u društvu),4.4. arealnaarealna (terotorijalna rasprostranjenost). (terotorijalna rasprostranjenost).

Page 13: Jezik i Govor

ŽIVI JEZICI / GOVORIŽIVI JEZICI / GOVORI

Jezici izolati: jezici koji egzistiraju Jezici izolati: jezici koji egzistiraju samostalno i ne pripadaju nijednoj skupini samostalno i ne pripadaju nijednoj skupini jezika (u Evropi: grčki, albanski, jermenski).jezika (u Evropi: grčki, albanski, jermenski).

Živi jezici u Evropi pripadaju:Živi jezici u Evropi pripadaju:

1. 1. indoevropskojindoevropskoj (govori 1,6 milijardi ljudi), (govori 1,6 milijardi ljudi),

2. 2. uralskojuralskoj porodici jezika (potiču ugrofinski porodici jezika (potiču ugrofinski jezici: mađarski, finski, estonski).jezici: mađarski, finski, estonski).

Page 14: Jezik i Govor

VARIJACIJE U ŽIVIM JEZICIMA / VARIJACIJE U ŽIVIM JEZICIMA / GOVORIMAGOVORIMA

SLENGSLENG (eng. (eng. slangslang) je opšteprihvaćena jezička varijacija ) je opšteprihvaćena jezička varijacija u standardnom jeziku, nastala uvođenjem posebnog u standardnom jeziku, nastala uvođenjem posebnog koda kojim se menjaju semantičke vrednosti određenih koda kojim se menjaju semantičke vrednosti određenih reči i izraza; zastupljena je u svakodnevnom, reči i izraza; zastupljena je u svakodnevnom, kolokvijalnom govoru; razumljiva širem krugu ljudi.kolokvijalnom govoru; razumljiva širem krugu ljudi.

ŽARGONŽARGON je subkulturna jezička varijacija u standardnom je subkulturna jezička varijacija u standardnom jeziku, zasnovana na posebnim kodovima koji se jeziku, zasnovana na posebnim kodovima koji se razvijaju unutar profesionalnih društvenih grupa.razvijaju unutar profesionalnih društvenih grupa.

ARGOARGO (franc. (franc. argotargot) – šatrovački jezik, vrsta žargona, ) – šatrovački jezik, vrsta žargona, subkulturna jezička varijacija govora, kojom se služe subkulturna jezička varijacija govora, kojom se služe društvene grupe na margini društva (lopovi, prosjaci, društvene grupe na margini društva (lopovi, prosjaci, narkomani, zatvorenici, prostitutke).narkomani, zatvorenici, prostitutke).

Page 15: Jezik i Govor

VEŠTAČKI JEZICI / GOVORIVEŠTAČKI JEZICI / GOVORI VEŠTAČKI JEZICIVEŠTAČKI JEZICI: : Sistemi znakova koji nisu nastali Sistemi znakova koji nisu nastali

prirodnim putem, biološkom i kulturnom evolucijom čoveka, prirodnim putem, biološkom i kulturnom evolucijom čoveka, već ih je čovek stvorio kao sredstvo za sporazumevanje. već ih je čovek stvorio kao sredstvo za sporazumevanje. KKoriste paralelno sa prirodnim jezicima, ili kao dopuna oriste paralelno sa prirodnim jezicima, ili kao dopuna prirodnim jezicima, ili ih zamenjuju. Prema nastanku prirodnim jezicima, ili ih zamenjuju. Prema nastanku dele sedele se u dve grupe:u dve grupe:• 1. 1. veštački jezici stvoreni po uzoru na leksiku, morfologiju i veštački jezici stvoreni po uzoru na leksiku, morfologiju i

sintaksu prirodnih jezikasintaksu prirodnih jezika; ; treba da posluži kao zajednički treba da posluži kao zajednički jezik ljudi u konverzaciji, korespondenciji, trgovini. jezik ljudi u konverzaciji, korespondenciji, trgovini. NajpoznatijiNajpoznatiji je je esperantoesperanto, nastao u , nastao u XIXXIX veku veku (Ludvig (Ludvig Lazarus Zamenhof zvani dr Esperanto)Lazarus Zamenhof zvani dr Esperanto). .

• 2. 2. znakovni sistem sastavljen i konstruisan za određene znakovni sistem sastavljen i konstruisan za određene komunikacijske namene – jezik računarskog softvera, komunikacijske namene – jezik računarskog softvera, muzički notni sistem, saobraćajna signalizacija, muzički notni sistem, saobraćajna signalizacija, matematiča simbolizacija. Takvi jezici su obično matematiča simbolizacija. Takvi jezici su obično međunarodnog karakterameđunarodnog karaktera..

Page 16: Jezik i Govor

PISANI JEZIK / GOVORPISANI JEZIK / GOVOR Pojavom pismenosti, prirodni jezik pored Pojavom pismenosti, prirodni jezik pored

akustičkog medija koji se prima čulom sluha akustičkog medija koji se prima čulom sluha dobija još jedan – vizuelni medij, koji je dostupan dobija još jedan – vizuelni medij, koji je dostupan čulu vida. čulu vida.

Pojava pisma omogućila je čoveku da Pojava pisma omogućila je čoveku da prevazilazi prostorne i vremenske granice.prevazilazi prostorne i vremenske granice.

Živa reč je prolaznog karaktera, dok zabeležena Živa reč je prolaznog karaktera, dok zabeležena reč ostaje kao stalan trag nečijih misli i osećanja.reč ostaje kao stalan trag nečijih misli i osećanja.

Grčki filozof Sokrat prednost daje „živoj“ reči, a Grčki filozof Sokrat prednost daje „živoj“ reči, a napisanu reč naziva „senka žive“.napisanu reč naziva „senka žive“.

Potreba za trajnim čuvanjem informacija Potreba za trajnim čuvanjem informacija omogućila je uslove za pojavu pisma.omogućila je uslove za pojavu pisma.

Page 17: Jezik i Govor

PISANI JEZIK / GOVORPISANI JEZIK / GOVOR

Pismo je staro oko pet milenijuma, a vezuje se Pismo je staro oko pet milenijuma, a vezuje se za staru sumersku civilizaciju (klinasto pismo). za staru sumersku civilizaciju (klinasto pismo).

Mnoge govorne zajednice ni danas ne znaju za Mnoge govorne zajednice ni danas ne znaju za pismo i njihov jezik se ispoljava samo kao pismo i njihov jezik se ispoljava samo kao govorni fenomen. govorni fenomen.

Danas je poznato oko 1000 različitih pisama.Danas je poznato oko 1000 različitih pisama. Smatra se da na pismu počiva civilizacija. Smatra se da na pismu počiva civilizacija. Prvi sistemi pisanja predstavljaju granicu između Prvi sistemi pisanja predstavljaju granicu između

praistorije i istorije čovečanstva. praistorije i istorije čovečanstva.

Page 18: Jezik i Govor

PISANI JEZIK / GOVORPISANI JEZIK / GOVOR

Ferdinand de Sosir objašnjava razloge Ferdinand de Sosir objašnjava razloge dominantnog položaja pisma u ljudskoj kulturi, dominantnog položaja pisma u ljudskoj kulturi, ukazujući:ukazujući:• 1. da je grafička slika mnogo postojanija u 1. da je grafička slika mnogo postojanija u

vremenu od zvuka,vremenu od zvuka,• 2. da su vizuelni utisci kod većine ljudi jasniji i 2. da su vizuelni utisci kod većine ljudi jasniji i

trajniji od akustičkih,trajniji od akustičkih,• 3. da razvoj književnog jezika doprinosi 3. da razvoj književnog jezika doprinosi

značaju pisma.značaju pisma.

Page 19: Jezik i Govor

PISANI JEZIK / GOVORPISANI JEZIK / GOVOR

PISMO PISMO je sistemje sistem grafičkih znakova koji grafičkih znakova koji funkcioniše kao sredstvo za funkcioniše kao sredstvo za transformisanje govornog u pisani jezik.transformisanje govornog u pisani jezik.

PISMOPISMO je sistem grafičkih znakova kojim je sistem grafičkih znakova kojim se beleži jedan prirodni ljudski jezik.se beleži jedan prirodni ljudski jezik.

PISMOPISMO je kodirani sistem određenog broja je kodirani sistem određenog broja vizuelnih znakova, koji predstavlja vizuelnih znakova, koji predstavlja nezaobilaznu pretpostavku postojanja nezaobilaznu pretpostavku postojanja pisanog jezika / govora.pisanog jezika / govora.

Page 20: Jezik i Govor

TIPOLOGIJA PISMATIPOLOGIJA PISMA

Sva pisma se dele na nekoliko tipova:Sva pisma se dele na nekoliko tipova: 1. 1. piktografskopiktografsko (slikovno, ikonografsko), pojedinačna (slikovno, ikonografsko), pojedinačna

slika se naziva piktogram; jezik Maja i Acteka; danas slika se naziva piktogram; jezik Maja i Acteka; danas nijedna kultura nema piktografsko pismo;nijedna kultura nema piktografsko pismo;

2. 2. ideografskaideografska (pojmovna), osnovni znak je (pojmovna), osnovni znak je ideogram, često su dopunjavani znakovima koji već ideogram, često su dopunjavani znakovima koji već predstavljaju prave simbole; ideogram se može predstavljaju prave simbole; ideogram se može uporediti sa rebusom;uporediti sa rebusom;

3. 3. logografskalogografska , osnovni znak je logogram; svaki , osnovni znak je logogram; svaki znak predstavlja određenu reč;znak predstavlja određenu reč;

Page 21: Jezik i Govor

TIPOLOGIJA PISMATIPOLOGIJA PISMA

4. 4. silabičkasilabička (slogovna), osnovni znak je silabrij ili (slogovna), osnovni znak je silabrij ili silabogram; označava slogove u određenoj reči; silabogram; označava slogove u određenoj reči; sa njima počinje proces fonetizacije pisma sa njima počinje proces fonetizacije pisma (hetitsko slogovno pismo iz II milenijuma p.n.e. (hetitsko slogovno pismo iz II milenijuma p.n.e. U Mesopotamiji);U Mesopotamiji);

5. 5. fonetskafonetska (glasovna) – alfabeti: svaki znak (glasovna) – alfabeti: svaki znak jednog alfabeta odgovara jednom glasu, jednog alfabeta odgovara jednom glasu, odnosno, to su odnosno, to su FONOLOŠKAFONOLOŠKA pisma, gde svaki pisma, gde svaki glas odgovara jednoj fonemi.glas odgovara jednoj fonemi.

Page 22: Jezik i Govor

FONETSKA PISMAFONETSKA PISMA

Najjednostavnija pisma su glasovna pisma Najjednostavnija pisma su glasovna pisma (fonetska) u kojima je svaki glas obeležen (fonetska) u kojima je svaki glas obeležen jednim grafičkim znakom (grafema). Takvo jednim grafičkim znakom (grafema). Takvo pismo stvorili su Feničani, a od njih su ga pismo stvorili su Feničani, a od njih su ga preuzeli Grci. Oni su po uzoru na preuzeli Grci. Oni su po uzoru na feničansko pismo sastavili tzv. grčki feničansko pismo sastavili tzv. grčki alfabet od koga su kasnije sastavljena alfabet od koga su kasnije sastavljena danas sva značajna evropska pisma – danas sva značajna evropska pisma – latinica i ćirilica, glagoljica u latinica i ćirilica, glagoljica u staroslovenskom jeziku, nemačka gotica.staroslovenskom jeziku, nemačka gotica.

Page 23: Jezik i Govor

USMENI I PISANI JEZIK / GOVORUSMENI I PISANI JEZIK / GOVOR

USMENI JEZIKUSMENI JEZIK PISANI JEZIKauditivan vizuelan

ne zahteva sekundarni medij zahteva sekundarni medij: papir

sinhron asinhron

spontan, neplaniran planiran

kontekstualan nekontekstualan

emocionalniji, afektivniji kognitivan, logički

leksički siromašniji leksički bogatiji

nekonvencionalniji obavezno poštovanje jezičkih normi

Page 24: Jezik i Govor

USMENI I PISANI JEZIK / GOVORUSMENI I PISANI JEZIK / GOVOR

Današnjem čoveku neophodan je i usmeni Današnjem čoveku neophodan je i usmeni i pisani govor;i pisani govor;

Pisani govor u komuniciranju ne može u Pisani govor u komuniciranju ne može u potpunosti da zameni usmeni, niti obrnuto, potpunosti da zameni usmeni, niti obrnuto, jer se međusobno dopunjuju.jer se međusobno dopunjuju.

Page 25: Jezik i Govor

JEZIK I KOMUNICIRANJEJEZIK I KOMUNICIRANJE

Upotreba usmenog ili pisanog jezika / govora Upotreba usmenog ili pisanog jezika / govora osnov je za dva vida VERBALNOG osnov je za dva vida VERBALNOG KOMUNICIRANJA:KOMUNICIRANJA:• 1. 1. USMENOGUSMENOG• 2. 2. PISANOGPISANOG (od polovine XV veka i (od polovine XV veka i ŠTAMPANOGŠTAMPANOG) )

komuniciranja.komuniciranja.

Polovinom Polovinom XVXV veka pojavila se štampa veka pojavila se štampa (Gutenberg), čime je povećana brzina protoka (Gutenberg), čime je povećana brzina protoka informacija i pisani jezik postinformacija i pisani jezik postajeaje dostup dostupnijiniji širem širem krugu ljudi.krugu ljudi.