gospodarska mehana

2
Gospodarska mehana Negde krajem prve polovine 19. veka, ^ukarica je bila gotovo prazna i slabo naseqena. Kao zaselak, pripadala je `arkova~kom ataru i bila najisturenija na putu za duboko povu~eni Beograd. Drum na nizbrdici od centra sela @arkovo skretao je naglo udesno, pa je nizvodno uz Savu, produ`avao mirnije, preko }uprije na Top~iderskoj Reci, do tursko-srpske palanke, do wenih velikih pijaca. Na toj okuci otvarala se {iroka i mutna reka Sava. Gusti vrbaci Ade Ciganlije, {ibqici, vrzine i grmqe, pravili su, kad sunce za|e, u pozadini, ~udan, tajanstven dekor. Sava i pojas negde sasvim iza we, je bila granica, koju trgovina ne priznaje u dovoqnoj meri. [iroki, nabrekli ~amci i mali {lepovi, u sumrak ili pred svitawe pribijali su se tajno uz levu obalu. Hitro, u pli}acima, iz wih iska~u nepoznati qudi, istovaruju xakove i sanduke sa robom iz "preka". Sa ove strane, dosta obazrivo, do~ekuju ih saradnici i poverenici. Tu su i taqige iz @arkova, zaustavqene u zgodnom ~asu i u dogovorenom mestu. Mawe bale i xakovi su se rasturali na licu mesta i prebacivali, pra{wavim drumom, u sam grad. Na domaku u{}a Top~iderske reke u Savu, na samoj obali, bio je veliki magacin, gde se istovarala i primala so. Tridesetih godina 19. veka tu se nalazila i skela za prevoz sviwa. Na samom drumu, naredbom Gospodar Jovana, kulukom, podignuta je carinarnica i kafana za marvene trgovce "Gospodarska mehana". Zbog toga, zapadnije, daqe od \umruka, na `arkova~koj isturenoj zoni i wenoj obali, robu su istovarivali {verceri. Na mestu presecawa `arkova~kog i obrenova~kog puta, gde je danas benzinska pumpa, u Radni~koj ulici, stvoren je mali, nepriznati trg oko kojeg je, me|u usamqenim ku}icama u wivama i {qivicima, ispod brega Kamewaka, podignuto malo "zdanije", koje js za~as pretvoreno u drumsku mehanu, kod Stojka ^ukara, koja je primala putnike, kre~are i katranxije, na konak a po kojoj ceo onda{wi `arkova~ki zaselak, dobi ime ^ukarica. Najisturenija granica `arkova~kog atara, prema Beogradu, krajem prve polovine 19. veka, pa sve do po~etka 20. veka, bila je leva obala Top~iderske reke, tada na~i~kana `arkova~kim vodenicama-poto~arama, bistra, puna ribe i re~nih rakova. Na desnoj obali Top~iderske reke, kod samog u{}a, gde je danas "Gospodarska mehana" postojalo je naseqe Kamen koje je 1825. godine imalo 14 ku}a sa 50 stanovnika. Ovo naseqe je

Upload: charles-hickman

Post on 18-Jan-2016

247 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Gospodarska mehana Beograd

TRANSCRIPT

Page 1: Gospodarska mehana

Gospodarska mehana

Negde krajem prve polovine 19. veka, ^ukarica je bila gotovo prazna i slabo naseqena. Kao zaselak, pripadala je `arkova~kom ataru i bila najisturenija na putu za duboko povu~eni Beograd. Drum na nizbrdici od centra sela @arkovo skretao je naglo udesno, pa je nizvodno uz Savu, produ`avao mirnije, preko }uprije na Top~iderskoj Reci, do tursko-srpske palanke, do wenih velikih pijaca. Na toj okuci otvarala se {iroka i mutna reka Sava. Gusti vrbaci Ade Ciganlije, {ibqici, vrzine i grmqe, pravili su, kad sunce za|e, u pozadini, ~udan, tajanstven dekor. Sava i pojas negde sasvim iza we, je bila granica, koju trgovina ne priznaje u dovoqnoj meri. [iroki, nabrekli ~amci i mali {lepovi, u sumrak ili pred svitawe pribijali su se tajno uz levu obalu. Hitro, u pli}acima, iz wih iska~u nepoznati qudi, istovaruju xakove i sanduke sa robom iz "preka". Sa ove strane, dosta obazrivo, do~ekuju ih saradnici i poverenici. Tu su i taqige iz @arkova, zaustavqene u zgodnom ~asu i u dogovorenom mestu. Mawe bale i xakovi su se rasturali na licu mesta i prebacivali, pra{wavim drumom, u sam grad. Na domaku u{}a Top~iderske reke u Savu, na samoj obali, bio je veliki magacin, gde se istovarala i primala so. Tridesetih godina 19. veka tu se nalazila i skela za prevoz sviwa. Na samom drumu, naredbom Gospodar Jovana, kulukom, podignuta je carinarnica i kafana za marvene trgovce "Gospodarska mehana". Zbog toga, zapadnije, daqe od \umruka, na `arkova~koj isturenoj zoni i wenoj obali, robu su istovarivali {verceri. Na mestu presecawa `arkova~kog i obrenova~kog puta, gde je danas benzinska pumpa, u Radni~koj ulici, stvoren je mali, nepriznati trg oko kojeg je, me|u usamqenim ku}icama u wivama i {qivicima, ispod brega Kamewaka, podignuto malo "zdanije", koje js za~as pretvoreno u drumsku mehanu, kod Stojka ^ukara, koja je primala putnike, kre~are i katranxije, na konak a po kojoj ceo onda{wi `arkova~ki zaselak, dobi ime ^ukarica. Najisturenija granica `arkova~kog atara, prema Beogradu, krajem prve polovine 19. veka, pa sve do po~etka 20. veka, bila je leva obala Top~iderske reke, tada na~i~kana `arkova~kim vodenicama-poto~arama, bistra, puna ribe i re~nih rakova. Na desnoj obali Top~iderske reke, kod samog u{}a, gde je danas "Gospodarska mehana" postojalo je naseqe Kamen koje je 1825. godine imalo 14 ku}a sa 50 stanovnika. Ovo naseqe je raselio Knez Milo{ 1827. godine, kada je prosecao put pored "Gospodarske mehane" za Top~ider.