GOSPODARENJE OBIGOSPODARENJE OBIČČNOM JELOM U NOM JELOM U REPUBLICI HRVATSKOJREPUBLICI HRVATSKOJ

GOSPODARENJE OBIGOSPODARENJE OBIČČNOM JELOM U NOM JELOM U REPUBLICI HRVATSKOJREPUBLICI HRVATSKOJ

JELI PRIPADA 9,4% VOLUMENA HRVATSKIH ŠUMAMA

RASTE NA POVRŠINI OD PRIBLIŽNO 150 000 HA, UGLAVNOM U MJEŠOVITIM SASTOJINAMA S BUKVOM ILI TVORI VRLO RIJETKO ČISTE SASTOJINE.

POSTOTNO UČEŠĆE DRVNE ZALIHE POJEDINIH VRSTA U ŠUMSKOM FONDU REPUBLIKE HRVATSKE

37

24

9

8

3

145 bukva

hrastovijelao.grabp.jasenostale list.ostale čet.

RASPROSTRANJENOST OBIRASPROSTRANJENOST OBIČČNE JELE U HRVATSKOJNE JELE U HRVATSKOJ

JELA JE GLAVNINOM SVOGA AREALA VEZANA PONAJPRIJE ZA JELA JE GLAVNINOM SVOGA AREALA VEZANA PONAJPRIJE ZA DINARIDEDINARIDE-- VELIKU I MALU KAPELU, VEVELIKU I MALU KAPELU, VEĆĆI DIO VELEBITA, I DIO VELEBITA, SJEVERNE PADINE DINARE I KAMESJEVERNE PADINE DINARE I KAMEŠŠNICE, TE S JEDNOM NICE, TE S JEDNOM ENKLAVOM NA SJEVERNIM PADINAMA BIOKOVAENKLAVOM NA SJEVERNIM PADINAMA BIOKOVA

JELA U HRVATSKOJ RASTE I NA NEKOLIKO IZOLIRANIH GORA JELA U HRVATSKOJ RASTE I NA NEKOLIKO IZOLIRANIH GORA ŠŠTO SE PRUTO SE PRUŽŽAJU IZMEĐU DRAVE I SAVEAJU IZMEĐU DRAVE I SAVE: MACELJ, : MACELJ, MEDVEDNICA,PSUNJ I PAPUKMEDVEDNICA,PSUNJ I PAPUK

RASPROSTRANJENOST OBIRASPROSTRANJENOST OBIČČNE JELE U HRVATSKOJNE JELE U HRVATSKOJ

DONJA GRANICA JELE KREDONJA GRANICA JELE KREĆĆE SE NA VISINAMA OD 700E SE NA VISINAMA OD 700--1000 m.n.m., A GORNJU GRANICU RASPROSTRANJENJA 1000 m.n.m., A GORNJU GRANICU RASPROSTRANJENJA OD 1100OD 1100--1400 m.n.m. U KONTINETALNOM DJELU GRANICE 1400 m.n.m. U KONTINETALNOM DJELU GRANICE RASPROSTIRANJA JELE KRERASPROSTIRANJA JELE KREĆĆU SE OD 650 U SE OD 650 --1050 m.n.m.1050 m.n.m.

AREAL AREAL ŠŠUME OBIUME OBIČČNE JELE PREMA KOPPENU PRIPADA U NE JELE PREMA KOPPENU PRIPADA U RAZRED SNJERAZRED SNJEŽŽNONO--ŠŠUMSKE (BOREALNE) KLIME I UMSKE (BOREALNE) KLIME I UMJERENO TOPLE UMJERENO TOPLE ŠŠUMSKE KLIME UMSKE KLIME CfsbxCfsbx

PROSJEPROSJEČČNE OBORINE PREKO 2000mmNE OBORINE PREKO 2000mm

PRIDOLAZAK JELE NA NAJVIŠIM VRHOVIMA PANONSKOG GORJA

ŠŠUMSKE ZAJEDNICE OBIUMSKE ZAJEDNICE OBIČČNE JELE U HRVATSKOJNE JELE U HRVATSKOJ

BUKOVO JELOVA BUKOVO JELOVA ŠŠUMA (UMA (AbietiAbieti--FagetumFagetum s.l.) u dinarskoj s.l.) u dinarskoj vegetacijskoj zoni gorskog pojasavegetacijskoj zoni gorskog pojasa

ČČISTE JELOVE ISTE JELOVE ŠŠUME S REBRAUME S REBRAČČOM (OM (BlechnoBlechno--AbietetumAbietetum) u ) u dinarskoj vegetacijskoj zoni gorskog pojasa na silikatimadinarskoj vegetacijskoj zoni gorskog pojasa na silikatima

JELOVA JELOVA ŠŠUMA S MILAVOM (UMA S MILAVOM (CalamagrostioCalamagrostio –– AbietetumAbietetum) na ) na dinarskim vapnenadinarskim vapnenaččkim stijenama predalpskog pojasakim stijenama predalpskog pojasa

JELOVA JELOVA ŠŠUMA S CRNIM GRABOM (UMA S CRNIM GRABOM (OstryoOstryo –– AbietetumAbietetum) u ) u epimediteranskojepimediteranskoj zoni mediteranskozoni mediteransko--montanskogmontanskog vegetacijskog vegetacijskog pojasapojasa

GOSPODARENJE JELOVIM GOSPODARENJE JELOVIM ŠŠUMAMA U PROUMAMA U PROŠŠLOSTILOSTIGOSPODRENJE GOSPODRENJE ŠŠUMAMA PRETHODILO JE INTEZIVNO ISKORIUMAMA PRETHODILO JE INTEZIVNO ISKORIŠŠTAVANJE I TAVANJE I OSNIVANJE PRVIH PILANAOSNIVANJE PRVIH PILANA–– CRIKVENICA 1428CRIKVENICA 1428–– ČČABRU 1651ABRU 1651–– LOKVE 1685LOKVE 1685

DONODONOŠŠENJE PRVIH ZAKONA I UREDBIENJE PRVIH ZAKONA I UREDBI–– KNEZ JURAJ ZRINSKI NAPUTAK O ORGANIZIRANOJ LUGARSKOJ KNEZ JURAJ ZRINSKI NAPUTAK O ORGANIZIRANOJ LUGARSKOJ

SLUSLUŽŽBI 1651.god.(prvi u hrvatskim zemljama)BI 1651.god.(prvi u hrvatskim zemljama)

–– 1765.god. WALDMEISETR FRANZONI:DEFINITIVNI 1765.god. WALDMEISETR FRANZONI:DEFINITIVNI ŠŠUMSKI REDUMSKI RED

–– 1767.god. INTENDANCE1767.god. INTENDANCE

–– 1769.god. UREDBA CARICE MARIJE TEREZIJE1769.god. UREDBA CARICE MARIJE TEREZIJE

–– 1852.god. ZAKON O 1852.god. ZAKON O ŠŠUMA (uvodi se pojam gospodarske osnove gdje UMA (uvodi se pojam gospodarske osnove gdje se propisuje koliko i kako se propisuje koliko i kako ćće se sjee se sjećći u i u ššumama)umama)

GOSPODARENJE GOSPODARENJE ŠŠUMOM U PROUMOM U PROŠŠLOSTILOSTI

IZGRADNJOM CESTA KOJE SPAJAJU KONTINENTALNU IZGRADNJOM CESTA KOJE SPAJAJU KONTINENTALNU HRVATSKU S MOREM IZAZIVAJU NOVE VELIKE SJEHRVATSKU S MOREM IZAZIVAJU NOVE VELIKE SJEČČEE

–– KAROLINSKA CESTA 1732.god.(KARLO III) SPAJA KARLOVAC I KAROLINSKA CESTA 1732.god.(KARLO III) SPAJA KARLOVAC I BAKARBAKAR

–– JOZEFINSKA CESTA 1779.god. (JOSIP II) SPAJA KARLOVAC S JOZEFINSKA CESTA 1779.god. (JOSIP II) SPAJA KARLOVAC S SENJOMSENJOM

–– LUJZIJANSKA CESTALUJZIJANSKA CESTA–– IZGRADNJA IZGRADNJA ŽŽELJEZNIELJEZNIČČKE PRUGE 1873.god. BUDIMPEKE PRUGE 1873.god. BUDIMPEŠŠTATA--

ZAGREBZAGREB--KARLOVACKARLOVAC--RIJEKARIJEKA

GOSPODARENJE GOSPODARENJE ŠŠUMOM U PROUMOM U PROŠŠLOSTILOSTI

PROMETNOM POVEZANOPROMETNOM POVEZANOŠŠĆĆU JAVLJAJU SE I U JAVLJAJU SE I ŠŠUMSKI UMSKI OBRTNICI KOJI SU SE BAVILI SJEOBRTNICI KOJI SU SE BAVILI SJEČČOM I PRIMARNOM OM I PRIMARNOM PRERADOM CRNOGORICEPRERADOM CRNOGORICEJAVLJAJU SE OBRTI:KOVAJAVLJAJU SE OBRTI:KOVAČČIJE, KOLARIJE, STOLARIJE, I IJE, KOLARIJE, STOLARIJE, I drdr..

JAVLJA SE LOJAVLJA SE LOŠŠ ODNOS PREMA NAJZASTUPLJENIJOJ VRSTI ODNOS PREMA NAJZASTUPLJENIJOJ VRSTI BUKVI.BUKVI.Prema Prema profprof..NenadiNenadiććuu 1924: 1924: ““Bukva jest i ostati Bukva jest i ostati ćće najmanje e najmanje unosna vrsta unosna vrsta ššumskog drveumskog drvećća. a. ČČiste bukove iste bukove ššume nemaju ume nemaju nikakva prava na opstanak i uzgoj, pa ni onda, ako se nikakva prava na opstanak i uzgoj, pa ni onda, ako se uspije u jednom stoljeuspije u jednom stoljećću uzgojiti bukova stabla za građuu uzgojiti bukova stabla za građu. . Pa zaPa zaššto onda da uzgajamo bukvu na mjestima, gdje moto onda da uzgajamo bukvu na mjestima, gdje možže e rasti jela i hrast, kad ove vrste drveta rasti jela i hrast, kad ove vrste drveta imaduimadu 55--10 puta 10 puta vevećću cijenu drvetau cijenu drveta””::

GOSPODARENJE GOSPODARENJE ŠŠUMOM U PROUMOM U PROŠŠLOSTILOSTI

1860.god. U Gorskom kotaru je bilo 50 pilana poto1860.god. U Gorskom kotaru je bilo 50 pilana potoččara i ara i 80 venecijanskih 80 venecijanskih jarmajarmaččaaGodiGodiššnje se pililo preko 250 000 m3nje se pililo preko 250 000 m3

UREĐIVANJE UREĐIVANJE ŠŠUMA NEKADA I DANASUMA NEKADA I DANAS

1903.god. NAPUTAK ZA SASTAVLJANJE GOSPODARSKIH 1903.god. NAPUTAK ZA SASTAVLJANJE GOSPODARSKIH OSNOVAOSNOVA

ZA VISOKE PREBORNE ZA VISOKE PREBORNE ŠŠUME PROPISANA JE METODA UME PROPISANA JE METODA NORMALA. NORMALE SU ISKAZIVALE STANJE PRIJE I NORMALA. NORMALE SU ISKAZIVALE STANJE PRIJE I POSLIJE SJEPOSLIJE SJEČČEE

1908. god. UREDBOM MINISTRA PRELAZI SE S 1908. god. UREDBOM MINISTRA PRELAZI SE S PREBORNOG GOSPODRENJA NA OPLODNO GOSPODARENJE PREBORNOG GOSPODRENJA NA OPLODNO GOSPODARENJE S DUGIM POMLADNIM RAZDOBLJEM. NAPUS DUGIM POMLADNIM RAZDOBLJEM. NAPUŠŠTA SE TA SE 1919.god.1919.god.

1931.god. UPU1931.god. UPUSTVA ZA UREĐIVANJE DRSTVA ZA UREĐIVANJE DRŽŽAVNIH AVNIH ŠŠUMA UMA KOJA PROPISUJE KONTROLNU METODUKOJA PROPISUJE KONTROLNU METODU

UREĐIVANJE UREĐIVANJE ŠŠUMA NEKADA I DANASUMA NEKADA I DANAS

1937.god. UPU1937.god. UPUSTVA ZA DOZNAKU STABALA I STVA ZA DOZNAKU STABALA I ODREĐIVANJE PRIHODA U PREBORNIM ODREĐIVANJE PRIHODA U PREBORNIM ŠŠUMAMAUMAMA

1962.god. NOV1962.god. NOVI SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH I SISTEM UREĐIVANJA PREBORNIH ŠŠUMA UMA (KLEPAC 1961)(KLEPAC 1961)

1994.god. PREBORNO SE GOSPODARI S SVIM 1994.god. PREBORNO SE GOSPODARI S SVIM ŠŠUMAMA UMAMA KOJE U KOJE U ČČIJEM SASTAVU JELA ZAUZIMA VIIJEM SASTAVU JELA ZAUZIMA VIŠŠE OD 10% OD E OD 10% OD UKUPNE DRVNE ZALIHE.UKUPNE DRVNE ZALIHE.

VRLO LOVRLO LOŠŠE ILI POTPUNO E ILI POTPUNO IZOSTALO PRIRODNO IZOSTALO PRIRODNO POMLAĐIVANJEPOMLAĐIVANJE

NEKA OBILJENEKA OBILJEŽŽJA PREBORNIH JA PREBORNIH ŠŠUMA U HRVATSKOJUMA U HRVATSKOJDANASDANAS

INTEZITETI SJEČEISPOD 15%

SMANJENJE ILI POVESMANJENJE ILI POVEĆĆANJE ANJE DRVNE ZALIHE U ODNOSUDRVNE ZALIHE U ODNOSUNA NORMALUNA NORMALU

POTRAJNO GOSPODARENJE U FAKULTETSKOJ POTRAJNO GOSPODARENJE U FAKULTETSKOJ ŠŠUMI ZALESINAUMI ZALESINA

GODINA INVENTURE

1911. 1951. 1958. 1969. 1979. 1989. 1999.

Površina

ha 280,90 283,80 271,50 269,43 261,00 259,24 266,24

Drvna zaliha

m3/ha 202 470 488 498 480 463 461

Prirast m3/ha - 8,20 9,50 7,90 7,30 7,45 8,31

Etat m3 - 21000 27000 24000 28700 25000 32000

Odnos volumena po debljinskim razredima (%)

Ploha

Normala Volumenm3/ha

3-30cm

31-50cm

51-cm

1 Jela IBukva III

720 7 13 80 3125

2 Jela I 581 12 6 82 42623 Jela I

Bukva II524 10 31 59 12212

4 Jela IIIBukva III

346 12 52 35 15682

5 Jela IIFira II

462 17 47 36 20037

6 Jela II/III

327 21 54 25 3899

7 Jela IBukva I/II

598 17 54 29 2836

Broj pomladka

ODNOS DRVNE ZALIHE I NEKIH PARAMETARA PREBORNE STRUKTURE

SUŠENJA VELIKIH RAZMJERASTARENJE,FIZIOLOSTARENJE,FIZIOLOŠŠKOKOSLABLJENJE I SUSLABLJENJE I SUŠŠENJEENJEDOMINANTNIH STABALADOMINANTNIH STABALA

PROBLEMI SANACIJE - DIREKTNE METODE ILI PUSTITI SUKCESIJI PRIRODE

UČESTALE SUŠE(KATASTROFALNIH RAZMJERA) POJAVE POŽARA, POJAVA SEKUNDARNIH ŠTETNIKA, ZAKOROVLJENJA I DR.

AGRESIVAN PRIDOLAZAK BUKVEAGRESIVAN PRIDOLAZAK BUKVE

VELIKI KOMPLEKSI JELOVIH ŠUMA NALAZE SE U NACIONALNIM PARKOVIMAI PARKOVIMA PRIRODE

POVRAT ŠUMA BIVŠIM VLASNICIMA

VELIKI DIO JELOVIH ŠUMA UKLJUČEN U NATURA 200052% ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

GLOBALNE PROMJENE KLIME I SMANJENJE AREALA JELE