geчtalt terapija

7/29/2019 Getalt Terapija

1/16

Sadraj1. UVOD

1.1. Zato se getalt terapija zove getalt terapija?1.2. Glavni elementi getalt psihologije koji su bitni u getalt terapiji1.3. Filozofska osnova1.4. Pregled osnovnih konstrukata getalt terapije

2. LINOST, OKOLINA I IVOTNA FILOZOFIJA2.1. Teorija linosti2.2. Kontakt izmeu pojedinca i okoline2.3. Asimilacija i rast2.4. ivotna filozofija getalt terapije

3. PATOLOGIJA I ZDRAVLJE3.1. Psihiko zdravlje i psihopatologija3.2. Vrste poremeaja kontakta

4. PRAVILA TERAPIJSKOG RADA4.1. Principi rada sa ivim biima4.2. Pravila rada u getalt terapiji

4.3. Uloga terapeuta i njegov odnos sa klijentom

5. TERAPIJSKI PROCES5.1. Proces getalt terapije5.2. Metode i tehnike getalt terapije5.3. Evaluacija

1.1. ZATO SE GETALT TERAPIJA ZOVE GETALT TERAPIJA ?

Getalt - terapija je osnovana odFritza Perlsa (1893 1970) i ubraja se u humanistiku psihoterapiju.

Kao prvo je bitno napomenuti da Getalt terapija nije praktina primjena Getalt psihologije i nalaza do kojih je onaeksperimentalnim istraivanjima dola, ve je Perls samo neke elemente Getalt psihologije koristio samo u vrlouopenoj formi ili je ak samo uzeo neku opu ideju i primijenio ju samo na metaforian nain.

Perls je svom terapijskom sistemu zapravo tek kasnije dao ime Getalt-terapija. U poetku se njegova terapijazvala TERAPIJA KONCENTRACIJE (concentration therapy), kasnije je dobila ime EGZISTENCIJALISTI-KA PSIHOTERAPIJA, i tek kao trei izbor dobila je ime Getalt terapija.

1


2/16

1.2. GLAVNI ELEMENTI GETALTPSIHOLOGIJE,KOJI SU BITNI U GETALT TERAPIJI:

1. Getalt = integrirana cjelina, ija se specifina svojstva ne mogu dobiti jednostavnim zbrajanjem pojedinihelemenata (npr. muzika). Pojam getalta se u terapiji prvenstveno odnosi na kontaktne cikluse, koji mogu, ali nemoraju biti uspjeno zavreni.

2. Zakon zatvorenosti = npr. ako crte sa slike 1 dopunimo linijama, koje zatvaraju neki lik, crte emodoivjeti kao dva nepotpuna kvadrata, uz koje se sa svake strane nalazi po jedna linija (slika 2).

Slika 1 Slika 2

3. Zeigernini efekt = Pojava da se bolje sjeamo nezavrenih aktivnosti i poslova, nego uspjeno i na vlastitozadovoljstvo dovrenih zadataka i poslova (u Getalt terapiji kontaktnih ciklusa). Taj efekt je bitan u Getaltterapiji, jer objanjava fenomen da se nezavreni poslovi (nedovreni getalt) uvijek vraaju u poljeorganizam/okolina kako bi se dovrio.

Osim toga iz teorije Kurta Goldsteina je su preuzete sljedee koncepcije:

4. Koncepcija figure i pozadine: razlikovanje figure i pozadine je najjednostavniji oblik organizacije doivljaja.(A) figura = je onaj dio doivljajnog polja koji se izdvaja od ostatka tog polja.

- je odreenija- je solidnija- je bolje integrirana- ini se kao lei ispred pozadine

(B) pozadina = je sve ono neizdiferencirano to se protee iza ili ispod figure.

5. Koncepcija polja: U getalt terapiji se govori o poljuorganizam/okolina. U sklopu Lewinove teorije linosti se govori otakoer o poljima i tu postoji odreena slinost: Prema Lewinu jeosnovni element u polju linost (to nije linost kao struktura selfa uGT), a sve to se nalazi oko te linosti nije linost(to je ne-L).

Linost je uvijek u interakciji sa okolinom, meutim ta interakcija jeograniena na jedan mali dio cjelokupne okoline. Taj dio okoline koji jelinost u interakciji Lewin naziva psiholokom okolinom (O), a oko te

psiholoke okoline se nalazi nepsiholoka okolina.

Ono to je kljuno jest da linost zajedno sa psiholokom okolinom ini

tzv. ivotni prostor. Taj ivotno prostor predstavlja psiholokiuniverzum pojedinca, to je cjelina psiholoke realnosti pojedinca.

Ako pogledamo definiciju polja organizam/okolina (str. 4) vidimo da postoji odreena slinost izmeuivotnog prostora kod Lewina i to polja organizam/okolina. Kako bi taj getaltistiki koncepti bio jasnijimoemo si zamisliti da je to polje u biti neto poput ivotnog prostora kod Lewina.

6. Aktivno suoavanje sa okolinom: organizam nije pasivan u svom odnosu sa okolinom, ve aktivno djeluje nanju i aktivno reagira na podraaje koje prima.

2


3/16

1.3. FILOZOFSKA OSNOVA

Getalt - terapija predstavlja egzistencijalistiko-fenomenoloki pristup psihoterapiji, i odbacuje vei dioFreudovoe teorije.

a) EGZISTENCIJALISTIKIpristup = egzistencijalistiki pristup trai onog pravog, ivog ovjeka, ovjeka unjegovom izvornom i istom postojanju, iza bilo kakvih apsolutnih vrijednosti, vrstih normi, teorija,ideologija, uloga i fasada. Dakle, odbacuju se sve teorije i koncepcije koje na temelju mekih apsolutnih istina(npr. religioznih) unaprijed definiraju bit i prirodu ovjeka.

Drugim rijeima, pitanje o smislu svijeta i opeg postojanja ne postavlja se u odnosu na apsolutne i vjeneistine, ve se postavlja u vremenskoj, relativnoj dimenziji. Tako onaj trenutak egzistencijalnog ivljenjadobiva kljuno znaenje, jer ovjek nije jednom zauvijek ovo ili ono, ve se neprestano nalazi u procesusamoostvarenja. On je samo ono to on sam ini od samoga sebe, i to svojim svakodnevnim djelovanjem.ovjek sam sebe neprestano mora posatvljati u pitanje.

Prema tome ovjek je a) svjesno bie, b) odgovrno bie: odgovorno za svoj rast i za svoju sudbinu.

Ta odgovornost i ta mogunost svjesnog odluivanja predstavlja osnovu za ovjekovu autonomiju, stvaranjeidenteta i ljudsko dostojanstvo.

b) FENOMENOLOKIpristup = to znai da se Getalt terapija prvenstveno zanima za ono to ovjek svjesnodoivljava. Bitno je:- ono aktualno, subjektivno i svjesno iskustvo pojedinca,- dinamika struktura tog doivljaja i- osobno znaenje koje ta iskustva imaju za pojedinca.(Rogers to naziva fenomenalnim poljem ili svijetom)

Svjesnost se u GT je stanje opisuje kao: svjesno doivljavanje svega to je a) sada i b) ovdje, dakle u stvarnosti, astvarnost ukljuuje sva zbivajna kako u organizmu, tako i u okolini . Biti svjestan znai biti prisutan u sada i ovdje .

Svjesnost obuhvaa senzomotorna, kognitivna, emocionalna itd. zbivanja (engl. awareness)

1.4. PREGLED OSNOVNH KONSTRUKATA GETALT TERAPIJE:

Toliko za sada o pozadini Getalt terapije, no ispred te pozadine jasno se izdvajaju odreene teoretske figure, kao tosu:

1. Rast i

2. samoaktualizacija, se dogaaju u

3. kontaktu sa

4. okolinom odnosno unutarnjim svijetom, - u jednom toku

5. svjesnosti (awareness continuum), - u

6. susretu (ja i ti), i uvijek u

7. sada i ovdje.

3


4/16

Postoji jo nekoliko pojmova koje bi trebalo razjasniti:

DEF.:Polje organizam/okolina = polje organizam/okolina predstavlja osnovnu jedinicu analize u getalt terapiji.To polje sadri s jedne strane zbivanja u organizmu, a s druge zbivanja u okolini, a ni jedna ni druga zbivanja se nemogu objasniti ni razumijeti izolirano, tj. sama za sebe. Organizam i okolina nisu dakle suprotnosti, ve su to djelovi

istog polja, odnosno polovi istog polja. Ovo naglaavanje jedinstva organizma i okoline u GT dalo joj je nadimakekoloka terapija. U tom polju se pojavljuju figure koje onda dominiraju tim poljem, a samo polje postaje

pozadina.

DEF.: Ciklus kontakta = sastoji se od 4 podfaza u kojima se pojavljuje potreba, trai se mogunost zadovoljenjate potrebe i konano se potreba zadovolji.

DEF.: Proces organizmike samoregulacije = je proces neprestanog izmjenjivajna faze kontakta sa okolinom ifaze povlaenja od okoline, pri emu se prilikom svakog kontakta zavrava neki getalt. Faza kontakta se sastoji od4 podfaza, u kojima trenutno najrelevantnija potreba postaje figura u polju organizam/okolina. Ona usmjerava iorganizira ponaanje jedne osobe u polju, sve dok ta potreba nije efikasno zadovoljena. Onda se ta figura ponovno

povlai u pozadinu, ime se stvara slobodan prostor za sljedeu, sada najbitniju potrebu. Efikasna organizmikasamoregulacija predstavlja osnovu za cijeloivotni rast i razvoj. Osim toga osobe koje su psihiki potpuno zdravedoivljavaju to neprestano izmjenjivanje pojedinih faza potpuno svjesno, u jednom toku svjesnosti i panje.

4


5/16

2.1. TEORIJA LINOSTI:

Perls zapravo nikad nije jasno formulirao neku teoriju linosti u sklopu svog terapijskog sistema. Meutim,sistematizacijom njegovih teorijskih koncepta i stavova, dobiva se svojevrsna cjelina.

Linost je jedna organizmika cjelina koja a) ima svoju energiju, i b) sposobnost da namjerno i svjesno zapone ivodi svoj kontakt sa okolinim, te da ostvari svoje potrebe na jedan spontan nain.

(A) STRUKTURALNA ANALIZA SELFA

U Getalt terapiji postoji konstrukt SELFA: self u Getalt terapiji nije identian selfu u Rogersovoj teroiji, ve onsudjeluje u kontaktnim ciklusima, a njegova funkcija je da u tom procesu organizmike samoregulacije integrira

organizam u jednu cjelinu. Zato se self odreuje kao: komplesan sustav kontaktiranjaili integrator procesakontaktiranja. Self je samo mali dio u itavoj organizam/okolina interakciji, a pojmom selfa Perls istieintegrativno i kreativno svojstvo kontakta. Self postoji dakle samo u procesu kontakta izmeu organizma i okoline.

Self se sastoji od triju komponenata:

1. ID ili ONO ID je predstavlja pozadinu koja ima sposobnost stvaranja organizmikih ekscitacija, tj.potreba, a takoer sadri prole nezavrene poslove, okolinu koja nije svjesno percipirana.

2. EGO ili JA JA prima potrebe koje dolaze iz ID-a i njegova je funkcija: a) s jedne strane da narealistian nain percipira i analizira vajnski svijet, b) da povee sve akcije organizma sa onom, trenutnonajprimarnijom potrebom, kako bi ona mogla biti zadovoljena.

3. LINOST se moe usporediti sa Freudovim SUPEREGO, tj. predstavlja strukturu odgovornosti ilimorala, i ona se razvila iz prijanjih socijalnih kontakata. Linost sadri u sebi sve ono to je do sada bilo

primljeno iz okoline. Predstavlja takoer sistem linih osobina, koji se u pravilu koriste za objanjavanjeponaanja neke osobe.

U svom razvoju ovjek prolazi jedan niz etapa ili faza, pri emu svaka faza ima svoje specifinosti, a sve etape sukarakterizirane polaritetom izmeu: a) ovisnosti od drugih i b) autonomije. Proces sazrijevanja je kretajne od

potpune ovisnosti, prema potupunoj autonomiji.

(B) DINAMIKA LINOSTI

Osnovni stav u Getalt terapiji je: da je energjia jedna i nepodjeljiva . Drugim rijeima, sve vrste misli, emocija i

djelovanja su sainjeni od iste grae.

Osnovni izvor energije su nae emocije. One daju energiju naim akcijama (Emocije su sr naeg ivota). No, kaoprvo se javljaju ekscitacije, kao prvi vid javljanja neke potrebe, i one se pretvaraju u emocije, a te emocije pokreu ienergiziraju naine i sredstva kontakta sa okolinom.

Osnovni izvori motivacije za djelovanjem i ponaanjem su nae fizioloke i psiholoke potrebe (slino kao i kodMurraya). Osnovna motivacija organizma je naravno da opstane, te da raste i da se razvija. Njegov opstanak ovisi oodravanju homeostaze, tj. o odravanju sve za ivot vane varijable na optimalnoj razini. Odstupanje od optimuma(npr. suviak ili manjak vode u organizmu) vodi do ekscitacija koje pokreu fizioloke i bihevioralne mehanizmekoji bi trebali vratiti tu varijablu onovno u optimalno stanje. Dakle, svako aktualno ponaanje organizma dobivasvoju enegiju od potrebe koja trenutno dominira poljem organizam/okolina.

5


6/16

Zadovoljenje potreba se uvijek zbiva kroz interakciju organizma sa okolinom, a tee kroz proces organizmikesamoregulacije. Meutim, zadovoljenje potrebe ne znai jednostavno vraanje na statinu homeostatsku ravnoteu,ve znai nastanak nove, promjejnene situacije u polju.

2.2. KONTAKT IZMEU POJEDINCA I OKOLINE

Odnos i kontakt izmeu pojedinca i njegove okoline imaju kljuno znaenje u Getalt terapiji. Naime, niti jedanorganizam ne moe ivjeti i preivjeti, a pogotovo ne rasti i razvijati se sam iz sebe, bez ikakvog kontakta savanjskim svijetom. Dakle, rast i razvoj se zbivaju uvijeku interakciji sa vanjskim svijetom. Ta interakcija se odvija

prema jednom pravilnom ciklusu, a sastoji se od dviju faza: a) faza kontakta sa okolinom, b) faza povlaenja odokoline.

Faza kontakta sa okolinom se odvija u tzv. ciklusima kontakta, koji zapravo predstavljaju jednicu tzv. procesaorganizmike samoregulacije.

Svaki kontaktni ciklus se odvija kroz etri podfaza:

1. FAZA PRED-KONTAKTA : U organizmu se pojavi neka potreba ili apetiti za neim i ta potreba postajedominantna u polju organizam/okolina. itavo tijelo i irelevantna okolina postaju pozadina. Okolina se zatim

poinje percipirati u odnosu na trenutanu potrebu, tj. doivljava se kao izvor mnogih mogunostizadovoljavanja te potrebe. Okolina se dakle poinje analizirati.

2. FAZA KONTAKTA : Sada ta potreba organizma postaje pozadina, a kao figura se pojavljuje aktivnopristupanje okolini (ad-greddi = agresija), tj. traenje, testiranje i odbacivanje mogunosti kako zadovoljitipotrebu. U ovoj fazi je funkcija strukture JA odluujua. Naime, percipiranje i intelektualni rad su funkcijeJA i oni su u ovoj fazi maksimalni, jer se okolina anlizira s obzirom na mogunosti zadovoljavanja potrebe.Osim toga. u ovoj fazi se ukljuuje motorika, zapoinje manipulacija, savladavajne prepreka, namjernousmjeravanje motornog ponaanja.Ovo je u bitifaza rjeavanja problema u pravom smislu rijei i ona zavrava kad je problem rijeen. Pojedinacovdje ima osjeaj da on kreira i kontrolira situaciju.

3. FINALNI KONTAKT : U ovoj fazi je rijeenje ve poznato, tj. cilj i nain djelovnja su jasni i odreeni. Takosada rijeenje problema postaje dominantna figura u polju, a potreba, tijelo i okolina su pozadina. Poto je

problem u sutini rjeen, organizam prestane svjesno i namjerno djelovati i zapoinje slobodno, spontanoponaanje koje u sebi ujedinjuje percepciju, motoriku i emocije. Ovo je faza spontanog pristupanja ostvarenjucilja ili rjeavanju situacije.

4. FAZA POST-KONTAKTA : Ciklus kontakta je zavren i SELF i potreba postaju ponovno pozadina.Organizam i cilj postaju jedno jer zapoinje asimilacija. Asimilacijom to strano i vanjsko postaje dio samogorganizma.

6


7/16

2.3. ASIMILACIJA I RAST

U treoj fazi finalnog kontakta, dolazi do asimilacije i upravo ovaj pojam je posebno vaan u Getalt terapiji.

DEF.:Asimilacija = je transformacija neke organizmu strane tvari (ne-ja), u jednu organizmu svojstvenu tvar (ja).Asimilacija je neiophodna za opstanak organizma i za njegov rast i razvoj. Osnovni preduvjet za uspjenuasimilaciu je prethodna destrukcija materijala.

Perls ilustrira proces asimilacije na primjeru uzimanja hrane:

1. ovjek kao prvo osjea glad, tj. pojavila se potreba za hranom koja postaje glavna figura u poljuorgaizam/okolina (faza pred-kotakta).

2. ovjek zatim mora uspostaviti kontaktsa njegovom okolinom kako bi pronaao hranu. To pristupanje (lat. ad-

greddi) okolini Perls naziva akt agresije, to ovdje nema negativno znaenje, ve se agresija shvaa kaopozitivna i potrebna osnova ljudskog ivota. Pristupanje okolini obuhvaa njeno aktivno istraivanje iobraivanje kako bi se zadovoljila glad (faza kontakta).

3. Nakon to je hrana usljed tog pristupanja okolini pronaena, nju sad organizam mora uzeti, to u praviluukljuuje sljedee korake:(a) treba odgristi komadi hrane(b) to trebaprovakati (to je akt destrukcije materijala koji tek omoguuje asimilaciju) i(c) konano treba okusiti je li ta hrana hranjiva i poeljna ili je otrovna i nepoeljna. To mekanje moe imati

dva ishoda:I. hrana je jestiva = organizam e prihvatiti hranu i asimilirati ju. Na taj nain e jedna organizmu

zapravo strana tvar postati njegov vlastiti dio i sada sluiti organizmu u njegovom daljnjem rastu.Upravo ova uspjena transformacija jedne organizmu tue tvari u tvar koja je sastavni dio samog

organizma predstavlja proces asimilacije.II. hrana nije jestiva = tada se pojavlja osjeaj gaenja i ta tvar se ispljune. Transformacija nije bilauspjena.

(to je faza finalnog kontakta)

Ovaj primjer sa uzimanjem hrane se moe primjeniti i na mentalno-duevni metabolizam. Kao to smo vidjeli. rast(kako fiziki) tako i psihiki, pretpostavlja uspjenu asimilaciju vajnskih i stranih tvari. Na psiholokom planu radise naravno o iskustvenom i doivljenom materijalu koji se doivljava u kontaktu sa svijetom i kojeg trebaprobaviti.

Kao prvo, organizam mora uspostaviti kontakt sa vajnskim svijetom i to onakav koji e dovesti do zadovoljenjanjegovih potreba. Nakon toga on mora razlikovati koja iskustva i koji doivljaje treba asimilirati, a koja odbaciti

(ispljunuti). Nakon toga dolazi do mentalne asimilacije materijala i on postaje sastavni dio osobe. Sa asimiliranimdoivljajima (materijalom) se gubi svjestan kontakt jer je on postao dio nesvjesne, samoregulirajue ovjekove

prirode.

(NPR.: uenje neke teorije: da bi asimilacija moga biti uspjena, teoriju prethodno treba dobro destrukturirati irestrukturirati (provakati). Asimilirano znajne e tako postati sastavni dio osobe, te e se moi efikasno i fleksibilnokoristi.

7


8/16

2.4. IVOTNA FILOZOFIJA GETALT TERAPIJE

Openito se moe rei da se ljudski ivot prema Getalt filozofiji shvaa kao jedan neprestani proces, jednoneprestano kretanje od situacije do situacije, a svaka situacija ima dvije dimenzije, tj. obiljeena je s jedne straneunutarnjim potrebama, emocijama, mislima, iskustvima, a s druge strane kontaktima sa vanjskim svijetom,

percepcijama tog svijeta, dijalozima i susretima s drugima. Sve to zajedno je na kompleksan i cjelovit nainpovezano. No, ovisno o naim potrebama, naa svijest zahvaa samo odreene aspekte (figure) tog getalta.

Ope osnovne postavke getalt terapije o prirodi ovjeka i njegovom razvoju identine su sa onima humanistikepsihologije:

1. ovjek je roen kao dobar i potencijalno sretno bie

2. ivotni uvjeti (okolina, drutvo) pretvaraju prirodno dobro u loe kod mnogih ljudi.

3. Pojedinac moe nauiti kako da si vrati svoju dobru prirodu, ali ako ju eli zadrati, mora postati zrela iautonomna.

Osim toga u Getalt terapiji postoji eksplicitno jo i tzv. ivotna filozofija Getalt terapije koja predstavljapodlogu (ili pozadinu) na kojoj se temelji teorija i konkretne psihoterapijske intervencije.

ivotna filozofija sadri 9 postavki

1. ivi sada: Brini se o sadanjosti, a ne o prolosti ili budunosti. ili ne bjei iz sada, jer prolost ibudunost, to su samo fantazije i misli.

2. ivi ovdje: Koncentriraj se na ono, to je ovdje prisutno. ili ne bjei odavde.

3. Prestani si zamiljati neto to ne postoji. Doivljavaj stvarnost: Terapija se uglavnom sastoji u tome daklijent naui razlikovati fantaziju od stvarnosti.

4. Prestani nepotrebno razmiljati o onome to moe isprobati pokuaj i vidi: Nemoj teoretizirati ve

eksperimentiraj i djeluj.5. Slobodno izraavaj sebe, svoje osjeaje i misli, umjesto da manipulira, objanjava, opravdava i sudi.

6. Upusti se u ono to smatra nezgodnim i bolnim isto tako spremno kao to se uputa u ono to jeradosno i ugodno. Drugim rijeima, ne ograniavaj svoju svjesnost (awareness), dakle, ne izbjegavaj nita.

7. Ne prihvaaj nikakve moram ovo ili ono i ovo treba biti ovako ili onako, osim tvojih vlastitih.

8. Preuzmi potpunu odgovornost za sve svoje ponaanje, sve osjeaje i sve misli.

9. Prihvati sam sebe onakvoga kakav sada jesi. Prihvati i sve druge onakve kakvi oni sada jesu.

8


9/16

3.1. PSIHIKO ZDRAVLJE I PSIHOPATOLOGIJA

a) Biti psihiki zdrav znai: - imati na raspolaganju svu svoju energiju- biti u punoj mjeri odgovoran za svoj ivot i sudbinu . A biti odgovoran znai svjesno djelovati i svjesno

kontrolirati svoje ponaanje sada i ovdje, svjesno razvijati samoga sebe i svoj ivotni tok.

- S obzirom na asimilaciju: osoba uspjeno asimilira sve ono to je potrebno za njen rast i razvoj.

Asimilacija je jedan zdrav nain kontaktiranja.- S obzirom na kontakt-ciklus: Kod osobe bez poremeaja se ciklusi-kontakta sa svijetom zbivaju u tzv.

toku svjesnosti, tj. u toku panje. Ona figura koja u odreenom trenutku stoji ispred, u centru panje seprepoznaje i svjesno se bez blokada doivljava. Osim toga kontakt-ciklusi se bez blokada mogu zapoeti,odvijati i zavriti i time se svaki getalt moe zatvoriti.

b) Biti psihiki bolestan znai:

OSNOVNI IZVOR - poremeaja su otpori doivljavanja odreenih aspekata stvarnosti, tj. njihovo potiskivanje.Drugim rijeima, tijekom ciklusa-kontakta potiskuje se pojavljivanje odreene figure (potrebe), a time i normalnoodvijanje toga ciklusa. Prekidanje kontakta je ustvari odricanje od svog doivljaja. Prema Getalt terapiji svi su

poremeaji poremeaji kontakta izmeu organizma i okoline.

Bitno je napomenuti da otpor doivljavanju ima zapravo dvije strane: a) s jedne strane on na neki nain zatiujeklijenta od nekog doivljaja kojeg on procjenjuje kao nepodnoljivim, i klijent ga upravo na taj nain i doivljava(Freud te otpore naziva obrambene mehanizme), b) meutim taj isti otpor s druge strane koi i onemoguuje

potpun razvoj osobe., jer je sprijeena ili oteana asimiliacija.

Meutim, prekidanje ili druga ometanja u odvijanju kontakta nisu sama po sebi patologija. Ima tekih i opasnihsituacija u polju organizam/okolina kada je prekidanje kontakta ili odustajanje od kontakta zdravo i adaptivnorijeenje.

Patologija nastaje kad je prekidanje kontakta neadaptivno za organizam, kad ono vie nije svjestan, odabranpostupak, ve automatsko ponaanje; kad je prekidanje kontakta prelo u naviku i odvjia se nesvijesno i autonomnobez obzira ne situaciju u okolini. To vodi do toga da pojedinac sve manje zna o samome sebi, a time i o drugima i o

itavom vanjskom svijetu oko njega, a time i njegovom odnosu sa ljudima i svijetom.

Ono to se potiskuje su odreene potrebe, emocije, doivljaji, tj. figure koje se zbog toga ne mogu zadovoljitiodnosno ispoljiti. To su ti tzv. nezavreni poslovi, tj. nekompletirani getalt. On zbog Zeigarninog efekta stalno

pokuava ui u svijest kako bi se zvrio i:- oituje se: u zgrenim miiima tijela, izraava se kroz geste, mimiku, pozu, boju glasa i simbolike sadraje.- on zarobljava energiju, jer se ona troi na sprjeavanje pojavljivanje tog nedovrenog getalta u svijesti- doprinosi poremeajima ponaanja

3.2. VRSTE POREMEAJA KONTAKTA

Globalni poremeaji= su oni poremeaji kada je poremeeno ono osnovno ritmiko izmjenjivanje faze kontakta saokolinom i povlaenja od okoline. Prekid nastaje na krajnjim tokama kontaktnog-ciklusa. Prekid se dogaa ili:

9


10/16

a) u 1. fazi = faza uspostavljajna kontakta te osoba ne izlazi iz faze povlaenja i izolacije(autizam). Osoba je izgubila svjesnost o drugima, i nema vie osjaaj povezanosti sa okolinom.

b) ufazi povlaenja iz kontakta te se osoba vie ne povlai iz kontakta (manija). Ovdje pak nemasvjesnosti o razlikama izmeu sebe i drugih niti osjeaja autonomnosti.

to je poremeaj u odvijanju ovog ritma kontakt/povlaenje tei, to je i poremeaj vie psihotinog karaktera

Perls govori o etri osnovnih poremeaja kontakta:

1. Introjekcija = je uzimanje za organizam negativnog, otrovnog materijala ili materijala koji nije dobrodestrukturiran i koji zbog toga ne moe biti asimiliran, te ostaje kao tua ili strana tvar u osobi. U psihokomsmislu to bi bile tue zapovjedi i zabrane koje su preuzete bez vakanja, tj. bez analiziranja i razmiljanja.(npr. sa uzimanjem hrane: to bi bilo prisilno jedenje neprobavljive hrane). Pod zahtijevima svoje okoline osoba

potiskuje samu sebe, odbacuje one svoje djelove koji nisu po volji introjekata, a priljepljuje si one osobine kojemu introjekt preporuuje, i time postaje ono to nije.

2. Projekcija = je suprotno od introjekcije, tj. odbijanje uzimanja bilo koju vrstu materijala, pa ak i materjala kojiizvorno pripada samom organizmu. Tada ovjek ne priznaje i ne prepoznaje odreene aspekte samoga sebe,ve ih projicira na okolinu i smatra ih njemu stranima i tuima. Takve osobe zapravo ne mogu dobrorazlikovati izmeu unutarjneg i vanjskog svijeta.

3. Retrofleksija = Kod retrofleksije se agresija, koja je inae usmjerena na van, protiv nekog objekta, usmjerava nasamoga sebe, npr. kada si upamo kosu, kad sami sebei neto predbacujemo i osjeamo se krivima, kad samisebe gladimo. Spontano izraavanje je blokirano, te se retrofleksija esto oituje u napetostima u miiima, uramenima i vratu. Uzrok retrofleksije je esto introjekcija zabrana agresije.

4. Konfluencija = Kod konfluencije su organizmu vaniji kontakti koji vode do sjedinjenja sa okolinom (najeepartnerom) nego njegov identitet. Ovdje je svjesnost smanjena i osoba samu sebe ne doivljava jasno iizdiferencirano u kontaktu sa drugom osobom, pa tako ni ne moe jasno postaviti svoje potrebe (figure) uodnosu na potrebe druge osobe. Sve se to doivi kao jedna neizdiferencirana masa. Tipino za konfluenciju jedoivljavanje novoroeneda, koje jo ne moe razlikovati izmeu ja i ne-ja, izmeu unutra i izvana.

Ukratko se moe rei, da:

Introjektorini ono to drugi od njega oekivajuProjektorini ono to drugima predbacivaRetroflektorini sam sebi, to bi elio uiniti drugima, aKonfluentne zna tko kome ta ini.

Prema drugima autorima postoji jo nekoliko poremeaja.

1. Profleksija = je kombinacija projekcije i retrofleksije (manipulacija da se dobije odreenih reakcija bezpostavljanja zahtijeva za tom reakcijom)

2. Defleksija = kad osoba izbjegava gotovo svaki kontakt sa vanjskim svijetom. (npr. izbjegavanje kirektnogkontakta sa drugim osobama, kroz mnogo prianje, negledanje u osobu, okolianjem i sl.)

3. Desenzitizacija = Kod je osoba izrazito neosjetljiva na kontakte sa okolinom, to ak moe ii do neosjetljivostpojedinih dijelova tijela na bolne podraaje.

4. Anksioznost= je provalija izmeu sada i onog to dolazi. Uvijek kad napustite sigurnu osnovu onoga to jestsada i postanete preokupirani budunou, vidoivljavate anksioznost. Prema tome, anksioznost je ustvari

predvianje neke neugodne situacije.

5. Neurotinost= Neurotiar se u GT shvaa kao osoba koja je zaostala u razvoju i koja ne zna odrasti. Sutinanjegovog problema je to je on previe fokusiran na okolinu kao izvorom podrke, a zanemaruje svoje

potencijale za razvoj koji bi mu pruali samopotovanje i povjerenje u njega samog. Zbog toga je terapije

10


11/16

neurotira usmjerena ka ponovnom otkrivanju i daljnjem razvijanju funkcija njegovog selfa, i to osvjeavajuiga za ono to radi.

4.1. PRINCIPI RADA SA IVIM BIIMA

Iako getalt terapija nije direktna primjena getalt psihologie, treba rei da Getalt psihologija ipak je znaajna, i tozato jer je imala znaajan utjecaj na razvoj humanistike psihologije kao novog pristupa u psihologiji, pa tako i narazvoj humanistikih psihoterapijskih pristupa. Wolfgang Metzger navodi est tzv. obiljeja rada za ivimorganizmima. Ta obiljeja, dakle proizala iz Getalt psihologije, se smatraju ope vaeim principima djelovanjahumanistikih psihoterapeuta:

1. Neproizvoljnost forme:ivim biima nije mogue dugorono nametnuti neto to ide protiv njihove prirode. Jedino to je mogue jestrazvijati ono to potencijalno ve postoji u organizmu.

2. Razvoj iz vlastitih snaga:Sve snage i svi poticaji koji omoguuju razvoj eljene forme se nalaze u samome organizmu. Psihoterapeut ima

jedino mogunost stvoriti i postaviti vanjske uvjete koji e usmjeravati, pojaavati odnosno slabiti te energije ovisnoo ciljevima i elji klijenta. Kod ivih bia su jedino one forme trajne, koje su razijvene na temelju unutarnjih snaga,jer one imaju podrku u samom organizmu.

3. Neproizvoljnost radnog vremena:ivo bie ne moe ekati neko proizvoljno vrijeme na potrebnu njegu. Svaki organizam ima svoja specifina plodnavremena i odreene trenutke u kojima je otvoren za odreene utjecaje i odreeno usmjeravajne i vodstvo. U drugimtrenucima to isto djelovanje nee biti uspjeno.

4. Neproizvoljnost brzine terapeutskog rada i razvoja:Svi procesi rasta i razvoja imaju svoju sasvim specifinu brzinu i nije ih mogue izvana i po elji ubrzavati.

5. Prihvaanje zaobilaznica:

Onaj tko se bavi sa njegom, podizanjem i odgojem ivih bia mora prihvatiti zaobilaznice u razvoju tih bia ukolikosu one predviene u razvojnom tijeku.

6. Uzajamnost odnosa:Zbivanja koja se dogaaju kod psihoterapeutskog rada se odvijaju po principu uzajamnosti. To znai da neko ivo

bie moemo voljeti i biti od njega samo voljeni, odnosno ga mrziti i od njega dobiti samo mrnju.

11


12/16

4.2. PRAVILA RADA U GETALT TERAPIJI

OSNOVNI CILJ: Perls kae da je osvjeivanje nepoeljnih osjeaja i sposobnost podnoenja tih osjeaja, temeljnipreduvjet za uspjenu psihoterapiju. Ta izreka nam pokazuje da je Getalt terapija u svojoj osnovi analiza iterapija otpora spram odreenih neugodnih stanja svijesti (ili figura). Za razliku od psihoanalize, u Getalt terapijinije naglasak na osvjeivanju onog materijala koji je potisnut, ve je u centru panje sam proces blokiranja i

potiskivanja tog sadraja. Taj proces potiskivanja je netoivo, neto to se dogaa sada, te se on moe spoznati idoivjeti samo u sada i ovdje, i to je osnovni cilj getalt terapije. Da klijent osvijesti i doivi svoj otpor, svojeaktivno potiskivanje neega.

Iz tog osnovnog cilja proizlaze 4 PRAVILA RADA U GETALT TERAPIJI:

1. Pravilo koncentracije na sada

2. Pravilo kontakta ja i ti

3. Neutralni govor TO i lini govor JA

4. Pravilo kontinuiteta svijesti

1. PRAVILO KONCENTRACIJE NA SADA = Klijent koji sudjeluje u Getalt terapiji treba tijekom itavog

rada biti koncentriran na sadanjost, na upravo ovaj trenutak koji se zbiva. On treba dakle, svaki trenutakdoivljavati svjesno. Drugim rijeima, cjelokupna aktivnost klijenta u getalt terapiji je podreena imperativu dasve bude doivljeno, ispoljeno i izraeno u sadanjem vremenu. Ta svjesnost sadanjeg trenutka se pokuavatrenirati na razliite naine:

INTERVENCIJA:(a) Ako klijent treba neto prepriati, trai se od njega da on to ne iznosi samo verbalno, ve da to i pokae,

odglumi i sl. Ili ako je jedino mogue verbalno prepriavanje, onda da pria kao da se dogaaj neposrednodogaa. To poveava intenzitet svjesnosti tog dogaaja.

(b) Kad se radi sa sjeanjima, cilj je da klijent neki proli dogaaj to realnije ponovno proivi, u ovomtrenutku, u sadanjosti, i to je lake ako se on prenese u sadanjost.

CILJ: Znaaj ovog pravila se vidi u tome da je mnogim klijentima vrlo teko zadrati svjesnost na neposrednomdoivljavanju. Smatra se da je uzrok tome nesvjesno izbjegavanje svjestnosti sadanjosti, tj. da je to jedan oblik

bijega ili otpora. Cilj spomenutih metoda je ne samo poveanje svjesnosti klijenta sadanjeg trenutka, ve je ciljosvjeavanje samog bijega od sadanjosti.

2. PRAVILO KONTAKTA JA I TI = Uvijek kad smo u kontaktu sa drugim ljudima, taj kontakt treba bitiizravan sa sasvim odreenim osobama. Naime, problem mnogih klijenata je da oni kad se nalaze u grupi ljudi, negovore nikome direktno i ne gledaju u nikoga.

INTERVENCIJA:Terapeut postavi pitanje klijentu: Kome vi govorite?, i upuuje ga da poruku uputi nekoj odreenoj osobi, kojusam odabire, i da svjesno doivi taj kontakt sa TI.

CILJ: Klijent treba postati svjestan da izbjegava izravan kontakt sa drugim ljudima, te da dalje osvjesti tozapravo znae, na primjer da mu oni uope nisu bitni ili potrebni, da za njega ak ne postoje kao iva i svjesnabia sa osjeajima i mislima, ili da se boji istinski ljudskog kontakta.

12


13/16

3. NEUTRALNI GOVOR TO I LINI GOVOR JA = U toku getalt terapije se od klijenta trai da uvijekgovori u prvom licu jednine, JA. To je zapravo slino kao i kod realitetne terapije. Naime, izbjegavanje prvoglica je opet jedna vrsta otpora i bijega od samoga sebe, a time i od preuzimanja odgovornosti. Klijenta se navodida ne govori u treem licu, npr. ruka drhti, grlo boli, govor muca, imam depresiju, itd., ve da kae ja osjeamdrhtanje ruke,ja osjeam bol u grlu,ja mucam,ja depresiram itd.

Slino se radi i kad klijent koristi zmjenice u treem licu, NPR.: Ne mogu to uiniti. Terapeut ga onda navodida kae: Ja to ne elim uiniti.

CILJ - te intervencije je da klijent postane svjestan da iza svakog osjeanja, misli i djelovanja stoji odreenaosoba, i to on sam, i da je svako osjeanje i ponaanje njegovo osjeanje i ponaanje. Ta svjesnost o povezanostisvakog doivljaja i akta sa vlastitom osobom, dalje dovodi do shvaanja i pruzimanja odgovornosti za svako,ak i nesvjesno doivljavanje i ponaanje. MOTO glasi: ja jesam dakle, odgovoran sam.

4. PRAVILO KONTINUITETA SVJESNOSTI = Klijent treba kontinuirano biti svjestan sadanjosti, svega tose zbiva u sada tijekom odreenog vremena.

INTERVENCIJA:

Terapeut postavlja pitanja to je sada, npr.:

Terapeut: ega ste sada svesni?Terapeut: Kako doivljavate xy (neki aktualni doivljaj npr. anksioznost)?Terapeut: Da li ste svjesni to vam rade oi, usta, ruke itd.?

CILJ: Pretpostavka Perlsa je da kontinuitet svjesnosti sadajnosti dobra metoda prevazilaejna otpora. Naime,tko ostane u kontaktu sa sobom, sa svojim osjetilima, sa svojim sadanjim percepcijama, i doivljajima, ne moese izgubiti u mislima, fantazijama. Odnosno, neprimjenjivanje ovog pravila vodi do jaanja i prihvaajna otpora inesvjesnosti.

4.3. ULOGA TERAPEUTA I NJEGOV ODNOS SA KLIJENTOM

Getalt terapija nije nedirektivna terapija, ve getalt terapeut ulazi u kontaktni ciklus klijenta kao njegov partner, iima ovdje ima dvije osnovne zadae:

1. KONFRONTATIVNA ULOGA: Terapeut treba klijenta konfrontirati sa stvatnou. Smisao toga je da klijentproitri svoje okvire doivljavanja, da povea svjesnost samoga sebe i vanjskog svijeta. To se radi tako da sekijentu reflektiraju njegovi doivljaji i njegovo ponaanje, i da mu se ukae na logine pogreke i kontradikcijeu njegovom miljenju i ponaanju.Osim toga terapeut klijenta ponekad direktno provocira, kako bi mu osvjestio njegove predrasude, oekivanja,klieje i sl. odnosno kako bi uzdrmao njegovu rigidnu koncepciju o sebi i svijetu. Te konfrontacije esto mogudovesti do frustracije kijenta (tzv. skillful frustration), jer esto su one nesvjesne stvari osobe, neke njenenegativne i nepoeljne osobine i njihovo osvjeivanje moe biti vrlo bolno.

Naravno, sve konfrontacije i frustracije se odvijaju na podlozi povjerenja, tj. samo onda ako klijent moedoivjeti da te provokacije i konfrontacije stvarno poveavaju svjesnost i poveavaju poznavanje samoga sebei okoline.

2. SUPORTIVNA ULOGA: Support znai podrka, i to je druga uloga Getalt terapeuta, da empatikisudjeluje u samootkrivanju klijenta. Terapeut daje ohrabrenje i podrku, spreman je na kooperaciju i pruaklijentu osjeaj sigurnosti.

Tako se u Getalt terapiji neprestano izmjenjuju etape konfrontacije i podrke. Ono to je prvi cilj u Getalt terapijijest, poveati svjesnost klijenta, pogotovo svjesnost procesa potiskivanja i otpora. Za to se koristi niz tehnika koje suopisane kasnije. Sa postupnim poveanjem svjesnosti se oni aspekti osobe koji su bili potisnuti, mogu ponovnoreintegrirati u nju (getalt se moe zavriti), osoba i prepoznaje kao dio sebe i preuzima odgovronost za njih. Timese u pravilu oslobaa energija koja je bila vezana i potroena na potiskivanje tog nedovrenog getalta i ona se, u

zatienoj okolini, sada moe koristiti za isprobavanje nivih naina ponaanja. Ta ponaanja nisu nametnuta od

13


14/16

terapeuta, ve ih klijent sam formira na temelju novih, realistinijih spoznaja o samome sebi i o svijetu. Posljednikorak je taj, da se ta ponaanja genraliziraju na svakodnevni ivot i tamo dolazi do konsolidacije novog selfa.

5.1. PROCES GETALT TERAPIJE

Perls razlikuje pet faza ili slojeva, koje je pojedinac oko svog autentinog selfa obloio. Ti se slojevi tijekomterapeutskog procesa moraju izvana prema unutra jedna po jednu obraditi. Ovisno o sloju se mogu odreditiodgovoarajui poremeaji, pa tako neki autori govore i o modelu neuroze.

Nabrojeni izvana prema unutra to su sljedei slojevi:

1. Sloj kliea: Pojedinac nije sposoban za nikakav intenzivan kontakt, ve se ponaa umjetno, ritualizirano ipovrno. Ova ponaanja nemaju zapravo nikave veze sa stvarnom osobom, ve su nauena prema uzorimadrutvene klase, profesije ili porodine uloge.

2. Sloj igranja uloge: Ponaanje je u skladu sa odreenom ulogom koju pojedinac glumi, to mu omoguujeizbjegavanje intenzivnog kontakta sa samim sobom i sa okolinom. Meutim, ovdje se potrebe ipak prepoznaju,ali se ne prihvaaju i ignoriraju se.

3. Sloj blokiranja: Zatitni oklopi iz sloja (1) i (2) su prevazieni. Sada se pojavljuje praznina i dezorijentacija,tako da u

4. Implozivnom sloju: osoba koristi ve postojee programe opnaanja iz selfa, koji su meutim previe okrenutiprema unutra, pa zato nisu adekvatni za pravilno doivljavanje i reagiranje na trenutnu situaciju. Implozivnoponaanje je praeno osjeajima tuge, straha i mrnje samoga sebe.

5. Eksplozivni sloj: Ovo vie nije zatitni sloj, ve je ovdje je otpor prevazien i osjeaji i potrebe koji su bilipotisnuti, sada mogu u potpunosti biti doivljeni i oni se izraavaju slobodno i adekvatno situaciji. Ponaanje nanivou eksplozivnog sloja je autentino i nije otueno. Perls razlikuje etri vrste eksplozija slobodne energije:1) bijes, 2) radost, 3) tuga i 4) orgazam.

Neki autori navode jo dva sloja, jer osoba sada mora upoznati te nove, potisnute doivljaje i ponaanja, pa tako

postoje jo i:

6. Sloj obraivanja: Ova faza slui da se novi, proireni identitet integrira u osobu i da se na kognitivnom planuova nova iskustva cjelovitosti analiziraju i elaboriraju.

7. Sloj modifikacije ponaanja: Ovdje se isprobavaju i vjebaju nova ponaanja

Tako, nakon prevazilaenja svih pojedinih zatitnih slojeva i dolaenja do eksplozivnog sloja, se pojavljujeautentina linost. ta znai autentina linost? Autentina linost je ona, koja nije otuena od same sebe i koja nijefragmentarna, ve je potpuna. Ona sama sebi doputa da potpuno svjesno, sada i ovdje, a) doivljava intenzivankontakt sa svime to se nalazi u njog, da slobodno doivljava i izraava sebe i b) doivljava intenzivan kontakt i sa

svime to se nalazi izvan nje. Ona je svjesna svega ega moe biti svjesna, a pri tome se osjea za sve to ini idoivljava.

14


15/16

5.2. TEHNIKE I METODE GETALT TERAPJIE

Osnovna ivotna filozofija Getalt terapije predstavlja podlogu na kojoj se temelji teorija i konkretnepsihoterapijske intervencije getalt terapije. U sklopu Getalt terapije razvijen je ogroman broj ingenioznih tehnika(preko 100). Perls ih je nazivao i igrama.

1. Tehnika nezavrenih poslova

2. Tehnika obrtanja

3. Tehnika preuzimanja odgovornosti

4. Tehnika forsirane provjere

5. Tehnika pretjerivanja

6. Tehnika recite to glasnije

1. TEHNIKA DIJALOGA = Najpoznatija igra dijaloga je ona koju klijent izvodi izmeu dva glasa unutar njegasamoga, a koji predstavljaju dva razliita pola. Jedan glas nareuje i kritizira ( top dog) , dok se drugi brani,opravdava i pasivno manipulira (under dog). Ovaj princip dijaloga se moe primjeniti i na pojedine dijelovetijela ili na raiavanje odnosa izmeu klijenta i neke osobe koja nije prisutna. Za ovakve izmiljene partnere

se koristi jedna prazna stolica na koju klijenta stavlja tu drugu stranu s kojom vodi dijalog. Pri tome senaizmjenino identificira as sa jednom as s drugom stranom.

2. TEHNIKA NEZAVRENIH POSLOVA = tehnika se koristi za zavravanje tzv. nezavrenih poslova koji supotisnuti u nesvjesno i ekaju na svoj zavretak, te optereuju linost. Ona se sastoji u tome da se pokuavaklijentu osvjestiti otpor doivljavanja te stvari i naravno omoguiti proivljavanje te stvari, to vodi doosloboavanja energije koja je bila vezana procesom potiskivanja i zavravanja getalta.

3. TEHNIKA OBRTANJA = Radi se o kombinaciji jedne psihoanalitike hipoteze i slobodnog insceniranja. Npr.ako se klijent tui da ima problem jer je socijalno inhibirana i plaljiva. Psihoanalitiko objanjenje toga je daklijent ovdje sam sebe zaplauje jer ustvari (nesvjesno) osjea potrebu za suprotnim ponaanjem, tj. eli se

ponaati slobodno i ekstravagantno. Tehnika obrtanja se sastovji u tome da se klijentu prua mogunost da sepred grupom ponaa i da glumi velikog egzibicionistu. To e mu pomoi da prepozna ta stvarno eli i da je tuelju potiskivao.

4. TEHNIKA PREUZIMANJA ODGOVORNOSTI = Metoda se sastoji u tome da klijent svoje udove, glavu, oiitd. i da postane svjestan svih pokreta govorei na glas: Ja sam svjestan da JA pokreem svoje udove, svojuglavu i preuzimam odgovornost za to. To se ponavlja za sve mogue dijelove tijela i pokreta. Cilj metode jeda se pojaa odgovornost za svoje tijelo, svoje kretanje, svoje postupke i doivljaje.

5. TEHNIKA FORSIRANE PROVJERE = Osnovni princip ove tehnike je da se od klijenta trai da izravnoprovjeri je li neka njegova izjava tona. To se pogotovo donosi na sve ja ne mogu . izjave. NPR. ako klijentkae: Ne mogu pogledati drugom ovjeku u oi., onda se od njega trai da odabere u grupi par ljudi i da im

jednostavno pogleda u oi. Na zavretku te vjebe terapeut postavlja pitanja poput: ta se dogodilo, ta osjeate,ta ste doivjeli?

6. TEHNIKA PRETJERIVANJA = Ponekad se zna desiti da klijent daje neki vaan iskaz na (verbalno) vrlokontroliran nain, meutim njegova neverbalna komunikacija nije u skladu sa tim kontroliranim izjavljivanjem.

15


16/16

NPR: njegove noge se nemirno pokreu, stie akom, kucka prstima po stolu i sl. Metoda se sastoji u tome dase klijenta na to neverbalno ponaanje upozori i od njega trai da ga postepeno sve intenzivnije izvodi (da ga

pretjera). Terapeut kae: Pojaajte to i recite to se dogaa i to osjeate. Cilj ove dramatizacije je da klijentprepozna svoje osjeaje ili doivljaj koji je izbjegavao, sa kojim se nije elio suoiti.

7. TEHNIKA RECITE TO GLASNIJE = Ova tehnika je slina pretnodnoj, no korist se sa verbalnim

materijalom, kad terapeut ima dojam da je klijent rekao neto izrazito vano, dok se sam klijent ponaa kao dasam sebe nije ni uo. U tom sluaju klijentu se daje zadatak da ponovi tu renicu, ALI GLASNIJE. Ciljo jeda klijent postane svjestan ta govori, ta taj iskaz za njega znai i ta je uradio da ne uje sam sebe.

EVALUACIJA

NEGATIVNO: U getalt terapiji se u potpunosti zanemaruje historijske socioekonomske i situacione okvire ukojima se osoba nalazi. Cilj getalt terapije je da pojedinac prevazie otuenost od samoga sebe, da postane svjestani odgovoran odnosno autonoman. Ona nudi put rijeavanju onih problema koji su nastali introjekcijom drutva uovjeka, meutim ona nita ne govori o tome kako da se autonoman ovjek ponovno vrati u drutvo, ili ak kako dase promjeni samo druvo koje uzrokuje otuenost.

POZITIVNO:a) Getalt tehnike su zasigurno unaprijedile mogunosti rada psihoterapeuta sa otporima,

b) Konzekventno se primjenjuje naelo da je najpotpunija realnost sada i ovdje. Znaaj ovog naela pokazuje se teku direktnom radu sa klijentima. Pokazalo se da je mnogima izrazito teko biti tu, biti u sadanjosti, razvoj tesposobnosti je veliki korak ka svjesnijem ivotu.

16

geчtalt terapija

Documents