fizika - edutorij.e-skole.hr · fizika za 1. razred opće gimnazije priručnik za nastavnike...

Fizika

za 1. razred opće gimnazije

Priručnik za nastavnike

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

https://www.e-skole.hr/hr/

http://www.strukturnifondovi.hr/

http://www.esf.hr/

https://europa.eu/european-union/index_hr

Fizika 1 / Uvodni dio priručnika Priručnik za nastavnike 2

Više informacija o fondovima EU-a možete pronaći na internetskim stranicama Ministarstva

regionalnoga razvoja i fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr

Ovaj priručnik izrađen je radi podizanja digitalne kompetencije korisnika u sklopu projekta e-

Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot-projekt), koji sufinancira Europska

unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Nositelj projekta je Hrvatska akademska i

istraživačka mreža – CARNET. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Hrvatske akademske

i istraživačke mreže – CARNET.




Impresum

Izdanje: 1. izdanje

Lektori: Ivana Ujević, Božica Dragaš

Priprema i prijelom: Algebra d.o.o.

Podizvoditelj: Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Naručitelj i nakladnik: Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNET

Mjesto izdanja: Zagreb

Više informacija: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET Josipa Marohnića 5, 10000 Zagreb tel.: +385 1 6661 500 www.carnet.hr

Ovo djelo je dano na korištenje pod licencom

Creative Commons Imenovanje -Nekomercijalno-Dijeli 3.0 Hrvatska.

Ključni stručnjaci:

Autori:

Nataša Bek, Karolina Dvojković, Gorjana Jerbić-

Zorc, Tomislav Tuškan

Urednica:

Suzana Šijan

Stručnjak za dizajn odgojno-obrazovnog procesa

ili metodičko oblikovanje nastavnih sadržaja:

Danijela Takač

Stručnjak za dizajn i izradu digitalnih

sadržaja te dizajn korisničkog sučelja:

Željka Car

Neključni stručnjaci:

Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje:

Jasmina Ivšac Pavliša, Maja Peretić

Stručnjak za pristupačnost:

Vedran Podobnik

Recenzenti:

Recenzent za metodičko oblikovanje sadržaja:

Mirko Marušić

Recenzent za inkluzivnu prilagodbu sadržaja:

Katarina Pavičić Dokoza


https://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/legalcode.hr.


Sadržaj

Impresum .................................................................................................................................... 3

Uvodni dio priručnika ................................................................................................................. 12

Kako koristiti priručnik ...................................................................................................................... 12

Što je DOS? ........................................................................................................................................ 23

Didaktički trokut: učenik – učitelj – DOS ........................................................................................... 29

Didaktička uloga multimedijskih i interaktivnih elemenata DOS-a ................................................... 30

Povezivanje DOS-a s tradicionalnim pristupima ............................................................................... 32

Motivacija, poticanje i vrednovanje uz DOS ..................................................................................... 34

Suvremene nastavne metode i DOS ................................................................................................. 36

Metodičko-didaktički aspekti uporabe DOS-a u radu s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama......................................................................................................................................... 37

Modul 1:Gibanja ........................................................................................................................ 40

Ciljevi, ishodi, kompetencije ............................................................................................................. 40

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja modula .................................................... 40

Digitalni alati i dodatni sadržaji ......................................................................................................... 42

1.1. Uvod u mjerenje.............................................................................................................. 45


Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice DOS-a ........................................ 46

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima koji imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe .................................................................................... 47

1.2.Položaj, put i pomak tijela ..................................................................................................... 51




1.3. Brzina .................................................................................................................................. 56




1.4.Jednoliko pravocrtno gibanje ................................................................................................ 60






1.5.Akceleracija .......................................................................................................................... 64




1.6. Jednoliko ubrzano i usporeno gibanje ................................................................................... 68




1.7.Slobodan pad ....................................................................................................................... 73




1.8.Neovisnost gibanja ............................................................................................................... 78




1.9. Vertikalni hitac .................................................................................................................... 83




1.10.Horizontalni hitac ............................................................................................................... 87




1.11. Kosi hitac–dodatna tema ................................................................................................... 92






Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................. 97




Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ....................................................................... 102

Ciljevi, ishodi, kompetencije ........................................................................................................... 102

Metodički prijedlozi o mogućnostima procjene usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula 102

Modul 2: Sile i zakoni gibanja ..................................................................................................... 104


Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja modula .................................................. 105

Digitalni alati i dodatni sadržaji ....................................................................................................... 106

2.1 Slaganje i rastavljanje sila .................................................................................................... 111


Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice ................................................. 112

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima koji imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe .................................................................................. 114

2.2. Temeljni zakon gibanja – drugi Newtonov zakon.................................................................. 118




2.3. Prvi Newtonov zakon .......................................................................................................... 123



Dodatni prijedlozi ............................................................................................................................ 125


2.4. Treći Newtonov zakon ........................................................................................................ 127






2.5. Impuls sile i količina gibanja ................................................................................................ 131




2.6. Jednoliko gibanje po kružnici .............................................................................................. 137




2.7. Inercijski i neinercijski sustavi ............................................................................................. 142




Aktivnosti za samostalno učenje ................................................................................................ 147







Modul 3: Energija ...................................................................................................................... 153




3.1. Rad..................................................................................................................................... 161






3.2. Snaga ................................................................................................................................. 165




3.3. Rad i energija ...................................................................................................................... 169




3.4. Kinetička energija ............................................................................................................... 173




3.5. Gravitacijska potencijalna energija ...................................................................................... 176




3.6. Elastična potencijalna energija ............................................................................................ 180




3.7. Zakon očuvanja mehaničke energije .................................................................................... 184













Modul 4: Gravitacijska sila ......................................................................................................... 193




4.1. Opći zakon gravitacije ......................................................................................................... 200




4.2. Gravitacijska sila i gravitacijsko polje ................................................................................... 204











Modul 5: Mehanika fluida.......................................................................................................... 213






5.1. Hidrostatski tlak ................................................................................................................. 220




5.2. Atmosferski tlak ................................................................................................................. 224




5.3. Hidraulički tlak .................................................................................................................... 227




5.4. Uzgon ................................................................................................................................. 230




5.5. Strujanje fluida ................................................................................................................... 234




5.6. Bernoullijeva jednadžba ...................................................................................................... 237













Pojmovnik ................................................................................................................................. 245



Uvodni dio priručnika

Kako koristiti priručnik

Priručnik za nastavnike je prateći materijal uz digitalne obrazovne sadržaje (DOS) iz fizike za

sedmi i osmi razred osnovne škole te prvi i drugi razred opće gimnazije (Fizika 7, Fizika 8, Fizika

1 i Fizika 2).

Sastoji se od dva različita dijela: općenitog i dijela namijenjenog određenom razredu.

Prvi dio (prvih 7 poglavlja) priručnika daje uvod o digitalnim obrazovnim sadržajima i njihovoj

ulozi u suvremenim metodama poučavanja. Ovaj dio je identičan za sve razrede.

Drugi dio daje preporuke nastavnicima za korištenje konkretnih jedinica DOS-a i multimedijalnih

elemenata u odgojno-obrazovnom procesu, navodi dodatne digitalne alate i sadržaje koji će

doprinijeti ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te daje smjernice i sadržaje za rad s

učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (inkluzija).

Priručnik je dostupan u tri formata: PDF, ePub (format za elektroničke knjige, može se preuzeti

i čitati na računalima i mobilnim uređajima) i OneNote (Microsoft OneNote 2016, digitalna

bilježnica koja omogućuje na jednom mjestu održavanje bilješki i informacija s dodanim

prednosti mogućnosti naprednog pretraživanja i umetanja multimedije).

U prvom poglavlju, koje je upravo pred vama, navedene su upute kako koristiti priručnik na

primjeru OneNote inačice.

OneNote inačica priručnika

Osnovne značajke OneNote-a su:

sprema sam možete pisati bilo gdje na stranici na svakoj stranici možete imati sve vrste sadržaja, dokumenata, poveznica stranice i odjeljke možete reorganizirati i ponovno koristiti ima moćne alate za označavanje i pretraživanje prilikom kopiranja sprema i poveznice na originalne sadržaje kretanje kroz pojedine dijelove dokumenta je brzo i pregledno

OneNote inačica priručnika sadrži sve što i pdf inačica te dodatne stranice „Pomoćni interaktivni

sadržaji“ na kojima su interaktivni, multimedijski sadržaji umetnuti u OneNote. Tako

pripremljene sadržaje učitelji i nastavnici mogu lako koristiti za nastavu te prema potrebi

mijenjati.



U OneNote priručniku sadržaji su grupirani u odjeljke, sekcije i stranice unutar sekcije. Početni

odjeljci sadrže poglavlja prvog, općeg dijela priručnika. Slijede odjeljci koji se odnose na

konkretan DOS. Svaki DOS podijeljen je na module, a moduli na jedinice, što je detaljno opisano

u sljedećem poglavlju.

Sadržaji koji se odnose na module konkretnog DOS-a nalaze se na stranicama odjeljka s

naslovom modula, a sadržaji na razini jedinice se nalaze na stranicama sekcija s naslovima

jedinica. Moduli su označeni slovima A, B, C (odnosno 1, 2, 3 … u Fizici 2) itd., a jedinice brojevima

1.1, 1.2 itd.

Odjeljci i sekcije

Stranice Sadržaj stranice

Uvodna odjeljak (na primjerima na slikama to je prvi odjeljak Fizika 7) ima stranice:

Naslovnica Ciljevi, ishodi, kompetencije

Ovdje su navedeni ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke kompetencije na razini cjelovitog DOS-a za razred na koji se odnosi. Prema njima je izrađen DOS i u priručniku su posebno istaknute.

Pojmovnik U priručniku se nalazi pojmovnik ključnih pojmova prenesen iz konkretnog DOS-

a



Slijede odjeljci koje obrađuju pojedine module (označeni slovima A,B,C…). Svaki modul ima

uvodnu sekciju (1.0. u modulu A, 2.0. u modulu B …) i sekcije po jedinicama (1.1., 1.2. … u modulu

A; 2.1., 2.2. …. u modulu B itd.)

Uvodna sekcija svakog modula sadrži sljedeće stranice (na ilustracijama koje slijede to je modul

B Međudjelovanje tijela):

Ciljevi, ishodi, kompetencije

Navedeni su ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke kompetencije na razini

modula.



Metodički prijedlozi

Ovdje se nalaze metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja modula. To je sažetak

metodičkih prijedloga za korištenje jedinica ovog modula, odnosno preporuke koje su

primjenljive na sve jedinice.

Neki metodički prijedlozi i preporuke identični su u više modula, no ta ponavljanja su ostavljena

kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini modul sadrži

sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u nekom drugom modulu.



Digitalni alati i dodatni sadržaji

Informacije na ovoj stranici podijeljene su u tri grupe.

Popis i kratki savjeti za korištenje digitalnih alata

Navedeni su digitalni alati koji su preporučeni u priručniku za korištenje u ovom modulu, svrha korištenja i poveznice na kojima se nalaze detaljne upute.

Većina preporučenih digitalnih alata spominje se u svakom modulu, ponavljanja su ostavljena kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini modul sadrži sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u nekom drugom modulu.

Dodatni materijali i poveznice za izvođenje nastave uz DOS

Navedene su poveznice na sve sadržaje predložene u jedinicama modula kao pomoć u izvođenju nastave. Tako ih nastavnici mogu naći na jednom mjestu.

Poveznice na dodatne izvore i važne reference za nastavnike

Ovdje su predloženi izvori na kojima nastavnici sami mogu pronaći i odabrati sadržaje koji im mogu pomoći u izvođenju nastave. To su interaktivni sadržaji (animacije, simulacije…), video materijali, izvori na kojima se nalaze prijedlozi pokusa i učeničkih projekata, a također stručni članci vezani uz područje fizike koje obrađuje modul.

Veliki broj navedenih izvora spominje se u svakom modulu, ponavljanja su ostavljena kako bi se moduli mogli koristiti samostalno i odjeljak koji se odnosi na pojedini modul sadrži sve podatke i komentare neovisno o tome spominju li se još u nekom drugom modulu.



Operativni plan

To je popis jedinica unutar modula s predviđenim brojem sati za njihovu obradu.



Sekcije uz svaku jedinicu modula (na ilustracijama to je jedinica 2.7. Poluga) sadrže sljedeće

stranice:


Navedeni su ciljevi i zadaće, odgojno-obrazovni ishodi i generičke kompetencije za konkretnu

jedinicu. Prema njima je izrađen sadržaj jedinice.

Metodički prijedlozi

Ovdje se nalaze metodički prijedlozi o mogućnostima korištenja sadržaja konkretne jedinice. Oni

nisu pripreme za nastavni za nastavni sat već prijedlozi nastavniku koje dijelove sadržaja može i

na koji način koristiti u nastavi.

Pomoćni interaktivni sadržaji

Ovdje su interaktivni, multimedijski sadržaji umetnuti u OneNote.

Sekcija ˝Metodički prijedlozi˝ podijeljena je na dva dijela:

(a) Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice

Započinje s općim uputama vezanim uz različite svrhe primjene jedinice (npr. obrada,

ponavljanje ...), odnos prema ostalim jedinicama modula i eventualnu vezu s drugim modulima.

Navedena je i preporuka koji se oblici učenja i poučavanja mogu primijeniti pri korištenju

sadržaja jedinice.



Slijede prijedlozi primjene sadržaja jedinice:

Uvod i motivacija Razrada sadržaja učenje i poučavanja Završetak

Ova podjela prati strukturu korištenu u DOS-u i tim redoslijedom izdvojeni su dijelovi sadržaja

koje je pogodno koristiti u nastavi. Redoslijed nije sugestija organizacije nastavnog sata.

Cjelovito osmišljavanje i priprema izvođenja nastave prepušteni su nastavniku, kao i izbor mjesta

na kojima će uklopiti sadržaje jedinice DOS-a.

Dodatni prijedlozi

Ovdje su navedeni dodatni prijedlozi koji mogu pomoći nastavniku u ostvarenju odgojno-

obrazovnih ishoda predviđenih u jedinici. To su poveznice na digitalne sadržaje, prijedlozi

pokusa i mjerenja, ukazivanje na neka alternativna metodička rješenje i sl.

(b) Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima

koji imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe

Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i s darovitim učenicima

Svaka jedinica sadrži dijelove koji po složenosti ili sadržaju izlaze izvan okvira programa. Oni su

na ovom mjestu u priručniku istaknuti, kao i prijedlozi nastavniku kako organizirati njihovo

izvođenje i prezentaciju rezultata. Ponekad su u priručniku navedeni i prijedlozi

zadataka/aktivnosti koji se ne nalaze u jedinici.

Aktivnosti za učenike koji žele znati više i za darovite učenike birane su kao projektni zadaci koji

uključuju istraživanje i/ili mjerenje te iznošenje rezultata ostalim učenicima. Mogu se provoditi

samostalno ili u manjim skupinama. Katkad su predloženi složeniji računski zadaci koji

zahtijevaju višu razinu znanja i vještina od predviđenih za konkretni razred i očekuje se da ih

daroviti učenici riješe samostalno.

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima koji imaju teškoće

Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni su u skladu sa standardima pristupačnosti tako da su dizajn,

funkcionalnosti i sam sadržaj pristupačni svim korisnicima uključujući i osobe s poteškoćama.

Stručnjaci za inkluzivno obrazovanje razradili su prijedloge i smjernice nastavnicima za svaku

jedinicu.



Interaktivni sadržaji koji su umetnuti u OneNote navedeni su kao poveznice u popisu ˝Dodatni

materijali i poveznice za izvođenje nastave uz DOS˝.



Opisani sadržaji identični su onima koji se nalaze u pdf inačici priručnika, razlika je djelomično u

njihovom rasporedu.

Ukoliko vam treba pomoć u snalaženju s OneNoteom možete pročitati i ove kratke upute.

Hrvatski-ONENOTE

2016 WIN QUICK START GUIDE.pdf



Što je DOS?

Što je DOS?

Pojam ˝digitalni obrazovni sadržaj˝ (DOS) je naziv za sadržaj namijenjen korištenju u

obrazovanju za učenje i poučavanje, a koji je pohranjen na računalu, elektroničkom mediju ili je

objavljen na Internetu.

Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni na pilot projektu e-Škole namijenjeni su prvenstveno

učenicima za samostalno učenje, samoprovjeru znanja i rad kod kuće, kao i za učenje i korištenje

na nastavnom satu. Sekundarno, DOS je namijenjen, zajedno s pripadajućim priručnikom,

nastavnicima za poučavanje.

Cilj DOS-a je poticati kod učenika aktivno učenje na inovativan, učinkovit, motivirajući i

pojedincu prilagođen način. Nastavniku pak DOS omogućava ostvarivanje definiranih odgojno-

obrazovnih ishoda uz primjenu raznolikih strategija, pristupa i metoda poučavanja.

U DOS-u su korištene sve prednosti digitalnih tehnologija poput interaktivnosti, nelinearnosti,

multimedijalnosti, modularnosti i prilagodljivosti.

Digitalni obrazovni sadržaji izrađeni su u skladu sa standardima pristupačnosti tako da su dizajn,

funkcionalnosti i sam sadržaj pristupačni svim korisnicima uključujući i osobe s poteškoćama.

Struktura DOS-a

Digitalni obrazovni sadržaj iz fizike pokriva cjelokupni opseg trenutačno važećeg

kurikuluma/nastavnog programa određenog razreda i obuhvaća ukupni godišnji fond školskih

sati predvođenih za fiziku.

Svaki DOS je podijeljen na jedinstvene samostalne cjeline – module (četiri ili pet, ovisno o

razredu). Moduli koji čine cjeloviti DOS realizirani su kao zasebni paketi sadržaja koje je, osim

kao dio cjelovitog DOS-a, moguće koristiti neovisno o drugim modulima istog DOS-a.

Svaki modul se sastoji se od nekoliko jedinica, a svaka jedinica obuhvaća sadržaj učenja i

poučavanja za čije provođenje je predviđeno jedan do tri školska sata.

Jedinice su međusobno povezane i nadovezuju se jedna na drugu. Odabrani redoslijed jedinica

je prijedlog autora, no ponekad su moguća i drugačija rješenja i to je naznačeno u priručniku.

Jedinice kao dio modula

Svaka jedinica ima sljedeće dijelove:

uvod i motivaciju, razradu sadržaja učenja i poučavanja



završetak.

Na početku su navedeni odgojno-obrazovni ishodi za tu jedinicu DOS-a.

Uvod i motivacija

Jedinice započinju motivacijskim primjerom.

Najčešće su primjeri povezani sa svakodnevnim životom i osobnim iskustvima učenika.

Razrada sadržaja učenja i poučavanja

Razrada sadržaja učenje i poučavanja načinjena je sukladno načelima istraživački usmjerene

nastave fizike. Prezentacija sadržaja prati uobičajeni tijek istraživačkog pristupa:

opažanje/uvođenje problema, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavaju primjeri iz svakodnevnog života

postavljanje cilja, tj. definiranje istraživačkog pitanja (ili više njih) postavljanje hipoteze (iznošenje pretpostavki) definiranje zadataka (što će se mjeriti, opažati, proučavati) izvođenje zadataka/pokusa



obrada podataka iznošenje rezultata i zaključaka (interpretacija).

Pri tome se koriste multimedijski elementi:

ilustracije/fotografije animacije – 2D i 3D video zapisi interakcije (elementi koji zahtijevaju interakciju učenika sa sadržajem)

Primjeri sadrže pitanja ili računske zadatke. Kada se otvori rješenje dobiva se odgovor s

detaljnim objašnjenjem, odnosno račun sa svim koracima.

Zadaci u rješenju nude samo konačan odgovor bez detalja kako se do njega dolazi. Zato su

pogodni za zajednički rad u školi.

U jedinicama se nalaze opisi pokusa i mjerenja. Često su popraćeni crtežima, animacijama ili

video zapisom. Namijenjeni su prvenstveno za rad u školi. Možete ih izvesti kao demonstracijski

pokus ili mjerenja koja učenici izvode u grupama. Prijedlozi kako ove vježbe/pokuse

implementirati u nastavu nalaze se u priručniku.

Korelacije s drugim predmetima posebno su istaknute kao bi učenicima skrenuli pažnju na njih

i potaknuli ih da povezuju znanja usvojena u pojedinim predmetima. Možete ih koristiti kao ideju

za međupredmetne teme pogodne za učeničke projekte.

Projektni zadatak namijenjen je učenicima koji žele znati više i darovitim učenicima. Zadaci su

različitih razina složenosti, neke učenici mogu raditi kod kuće ili na otvorenom prostoru, a neke

je zbog potrebne opreme moguće realizirati jedino u školi.



U priručniku su navedeni prijedlozi i preporuke kako organizirati rad na projektu i koje upute

dati učenicima. Također je predložen i način prezentacije rezultata.

U ˝Kutku za znatiželjne˝ nalaze se sadržaji koji su izvan okvira obaveznog programa/kurikuluma.

Njihova je uloga potaknuti kod učenika interes za područje fizike koje se obrađuje u jedinici.

Osim motivacije mogu poslužiti i kao teme za projekt za učenike koji žele znati više. Prijedloge

možete naći u priručniku.

Svaka jedinica sadrži niz zanimljivosti. Možete ih koristiti kao motivaciju u bilo kojem dijelu

nastavnog sata.

Na kraju svake jedinice nalazi se niz konceptualnih pitanja i zadataka za učenje, vježbanje i

samoprovjeru znanja. Zadaci su oblikovani na sljedeći način:

odabir točno/netočno; višestruki odabir s jednim točnim odgovorom; višestruki odabir s više točnih odgovora; unos točnog odgovora (uključujući i matematičke simbole i jednostavne formule); uparivanje odgovora; uparivanje povlačenjem i postavljanjem elemenata (teksta, markera, slika, dijelova ili cijelih

formula i simbola); grupiranje elemenata; uređivanje poretka elemenata; odabir i umetanje riječi koje nedostaju iz ponuđenih odgovora; umetanje riječi koje nedostaju upisom; unos rješenja na sliku (npr. dijagram i sl.).

Namijenjeni su učenicima za samostalan rad.



Završetak

Na kraju se nalazi podsjetnik na najvažnije dijelove jedinice i zadaci za procjenu usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda.

Pitanja i zadaci su oblikovani na isti način kao i zadaci za učenje i ponavljanje koji se nalaze u

jedinici. Razlika je što na kraju ove grupe zadataka učenik dobije povratnu informaciju o

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koja se formira ovisno o broju pokušaja potrebnih

učeniku da odredi točan odgovor.

Aktivnosti za samostalno učenje

U posebnoj jedinici Aktivnosti za samostalno učenje nalaze se aktivnosti namijenjene učenicima

za samostalan rad kako bi im pomogle u učenju i usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda modula.

Sadržavaju nekoliko vrsta zadataka, često s primjerima iz svakodnevnog života, u kojima su

ujedinjena znanja i vještine usvojene u pojedinim jedinicama modula. Zadaci su različite razine

složenosti, neke učenici mogu raditi kod kuće ili na otvorenom prostoru, a neke je zbog potrebne

opreme moguće realizirati jedino u školi.

Samostalno rješavanje ovih zadataka pridonosi razvijanju sposobnosti analize problema, odabira

načina na koji doći do rješenja i na koji će točno provesti mjerenje i/ili račun te interpretirati

rezultate.

Jedinicom Aktivnosti za samostalno učenje možete se koristiti u cijelosti na nastavnom satu na

kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom ili u dijelovima koji dopunjavaju pojedine

jedinice.



Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

Posebna jedinica Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda sadržava zadatke za procjenu

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula i učenike uputite na nju na kraju obrazovnog

ciklusa obuhvaćenog modulom.

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda osmišljena je u obliku interaktivnih provjera

znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im daje povratnu informaciju o

točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula. Samovrednovanjem i

praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih postignuća dobiva smjernice za daljnje

učenje.

Pojmovnik

U svim jedinicama DOS-a pojmovi koje se željelo istaknuti pisani su podebljanim slovima.

Najvažniji pojmovi navedeni su i u Pojmovniku. Klik na pojam vodi na početak jedinice u kojoj je

definiran.



Didaktički trokut: učenik – učitelj – DOS

Nastava je organizirana, cilju usmjerena odgojno-obrazovna djelatnost. Odnos triju čimbenika

nastave: učenika, nastavnika i nastavnih sadržaja opisuje didaktički trokut. Pritom su učenik i

nastavnik subjekti nastavnog procesa, a nastavni sadržaji (sadržaji učenja) su predmet nastave.

Naglašavanje važnosti pojedinog čimbenika nastave označavaju sintagme kao nastava

orijentirana na učenika, nastavnika ili nastavne sadržaje.

DOS kao nastavni sadržaj namijenjen je prvenstveno učeniku s ciljem poticati kod učenika

aktivno učenje na učinkovit, motivirajući i pojedincu prilagođen način. Stoga je u didaktičkom

trokutu učenik-nastavnik-DOS naglašena važnost učenika i međudjelovanje učenika i nastavnog

sadržaja (DOS-a). Uloga nastavnika kao nužnog subjekta nastavnog procesa u ovom trokutu i

njegovo međudjelovanje s učenikom i DOS-om još pojačavaju orijentiranost nastave na učenika.

DOS omogućava učenje i poučavanje u različitim okruženjima, prikladan je za korištenje na nizu

različitih platformi od mobilnih uređaja do stolnih računala, uključuje primjenu multimedijskih

elemenata, omogućava različite pristupe učenju i poučavanju. Mogućnost samoprovjere

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i praćenje vlastitog napretka na temelju osobnih

postignuća daje učeniku smjernice za daljnje učenje.

DOS slijedi suvremena nastavna načela:

poticanje cjelovitog razvoja i dobrobiti učenika; povezanost sa životnim iskustvima, očekivanjima i usvojenim znanjima učenika; aktivna uloga učenika u učenju; izbornost i individualizacija; usmjerenost prema suradnji; osiguravanje poticajnog i sigurnog okruženja; relevantnost za sadašnji život; zanimljivost kao osnova pozitivne motivacije; poticanje inkluzije i uvažavanje različitosti; vertikalna povezanost sa sadržajima koji prethode i koji se nastavljaju te horizontalna

povezanost s ostalim predmetima, međupredmetnim temama i modulima; odgovarajući omjer širine i dubine znanja i vještina.

Time DOS izlazi izvan okvira didaktičkog trokuta i njegovom implementacijom nastavni proces

postaje didaktički mnogokut.

Učenici uče u otvorenom okruženju, a što omogućuje konstruiranje znanja utemeljeno na

problemima i projektima, aktivno i iskustveno učenje usmjereno prema pitanjima i

istraživanjima.



Didaktička uloga multimedijskih i interaktivnih elemenata DOS-a

Današnji učenici, za razliku od prijašnjih generacija, odrastaju okruženi multimedijama, izloženi

brzom protoku i dostupnosti informacija. Nove tehnologije sastavni su dio svakodnevnog života

i nužno imaju utjecaj i na nastavni proces, kao što je već navedeno u prethodnom poglavlju.

Multimedijskim elementima omogućuje se prezentacija obrazovnih sadržaja kombinacijom

slike, zvuka i teksta te uključivanje interaktivnih elemenata koji zahtijevaju interakciju učenika

sa sadržajem. Sve to doprinosi privlačenju pozornosti učenika, zainteresiranosti i motivaciji te

razumijevanju sadržaja i primjeni stečenih znanja u novim situacijama.

Multimedijski i interaktivni elementi DOS-a

Multimedijski elementi DOS-a uključuju:

zvučni zapis, fotografije/ilustracije, video zapis i 2D i 3D animacije.

Ovi elementi predstavljaju elemente niske razine interaktivnosti, pri čemu interaktivnost

uključuje pokretanje, zaustavljanje ili pauziranje nekog elementa.

Interaktivni elementi srednje razine interaktivnosti uključuju:

pomicanje ili grupiranje dijelova sadržaja povlačenjem miša ili nekom drugom komandom, obrazac za ispunjavanje, označavanje odgovora, unos teksta, formula ili audio zapisa, povećavanje grafičkog prikaza do velikih detalja (engl. zoom in) i sl.;

Nalaze se u standardnim zadacima za učenje, ponavljanje i samoprovjeru odgojno-obrazovnih

ishoda npr. da/ne, višestruki odgovori, povlačenje na sliku, uparivanje, grupiranje elemenata itd.

Elementi visoke razine interaktivnosti uključuju:

didaktične igre, simulacije s mogućnošću unosa ulaznih parametara i prikazivanja rezultata ovisno o

unesenim parametrima, mogućnost dobivanja povratnih informacija, interaktivne infografike, interaktivni video, žiroskopski prikaz, 3D prikaz uz mogućnost manipulacije elementom, i sl.

Značajna uloga multimedijskih elemenata u DOS-u je upravo interaktivnost. Interaktivni

elementi omogućuju aktivno sudjelovanje učenika u nastavnom procesu.



Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih postignuća

dobiva smjernice za daljnje učenje.



Povezivanje DOS-a s tradicionalnim pristupima

Znanje je oduvijek bilo jedan od osnovnih instrumenata razvoja društvenih zajednica i uspješnih

nacionalnih gospodarstava. U suvremenim uvjetima, osobito globalizacijskim, novostvorena

znanja kao rezultat istraživanja i inovacije postaju ne samo temelj već i ključni čimbenik razvoja

nekog društva. Za uspješnu tranziciju prema društvu utemeljenom na znanju nužni su novi

pristupi obrazovanju i učenju.

Zbog toga se sve više raspravlja o tzv. cjeloživotnom učenju, odnosno o aktivnosti učenja tijekom

života, s ciljem unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti unutar osobne, građanske,

društvene i poslovne perspektive. Obrazovanje, kao temeljni kapital suvremenog društva,

postalo je ključni faktor ekonomskog razvoja.

Osim formalnog obrazovanja u obrazovnim institucijama poput škola, veleučilišta i fakulteta sve

se veća pozornost pridaje neformalnom obrazovanju putem dodatne edukacije na tečajevima,

seminarima i informalnom obrazovanju koje pojedinac stječe vlastitim radom, komunikacijom,

čitanjem, razvijanjem vještina, iskustava i znanja. Svi navedeni načini obrazovanja mogu se

obuhvatiti pojmom cjeloživotno učenje (engl. lifelong learning).

Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, primjerice

postizanje veće konkurentnosti i trajne zapošljivosti. Međutim, cjeloživotno učenje usmjereno

je prema osobi i njenim individualnim sposobnostima, poboljšanju njenog ponašanja,

raspolaganju informacijama, povećanju znanja, razumijevanju, novim stavovima. Koncept

cjeloživotnog učenja, razvijen u šezdesetim godinama prošlog stoljeća, odgovor je na problem

neusklađenosti između obrazovanja mladih i odraslih osoba.

Da bi mogli ostvariti koncept cjeloživotnog učenja, do kraja obaveznog obrazovanja treba razviti

određene kompetencije koje predstavljaju temelj za daljnje učenje.

Tradicionalni pristupi učenju i poučavanju dugo su bili obilježeni razredno-satnim i predmetno-

satnim sustavom te frontalnom nastavom što ne može zadovoljit zahtjeve koncepta

cjeloživotnog učenja.

Nastavni proces treba omogućiti:

uvođenje novih oblika učenja, istraživačko i eksperimentalno poučavanje, ispitivanje i procjenu različito postavljenih ishoda učenja, doprinos općem sustavu obrazovanja i doprinos razvoju svakog učenika prema njegovim sposobnostima.

DOS je razvijen na tragu ovih zahtjeva. Suvremena nastavna tehnologija ne negira tradicionalne

pristupe nastavi već se na njima temelji i proširuje broj i značaj didaktičkih elemenata nastave

sagledavajući ih u novim odnosima (didaktički mnogokut).



Razrada sadržaja učenja i poučavanja u jedinicama DOS-a prati uobičajeni, tradicionalni tijek

istraživačkog pristupa:

opažanje/uvođenje problema, pri čemu se u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavaju primjeri iz svakodnevnog života

postavljanje cilja, tj. definiranje istraživačkog pitanja (ili više njih) postavljanje hipoteze (iznošenje pretpostavki) definiranje zadataka (što će se mjeriti, opažati, proučavati) izvođenje zadataka/pokusa obrada podataka iznošenje rezultata i zaključaka (interpretacija).

Multimedijski elementi doprinose motivaciji, razumijevanju i aktivnom sudjelovanju učenika u

nastavi.

Mogućnost samoprovjere usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i praćenje vlastitog napretka

na temelju osobnih postignuća daje učeniku smjernice za daljnje učenje.

U DOS-u se nastavnici susreću s digitalnim alatima i raznim digitalnim sadržajima. Radi lakše

implementacije digitalnih tehnologija u nastavu fizike u ovaj priručnik je uključen popis digitalnih

alata, svrha korištenja i poveznice na kojima se nalaze detaljne upute. Navedeni su dodatni

materijali i poveznice na sadržaje koji mogu pomoći u izvođenju nastave uz DOS te poveznice na

izvore gdje nastavnici sami mogu pronaći i odabrati odgovarajuće sadržaje (animacije,

simulacije, video materijali, izvori na kojima se nalaze prijedlozi pokusa i učeničkih projekata, a

također stručni članci vezani uz područje fizike koje obrađuje modul).

To je pomoć nastavniku u uvođenju novih oblika učenja.

Implementacija digitalnih tehnologija u nastavu fizike dodatno motivira učenike i nastavu čini

maštovitom i atraktivnom. Digitalni alati i sadržaji imaju značajnu ulogu u provođenju mjerenja

i obradi rezultata, a simulacije zorno predočuju procese koje ne možemo vidjeti. Videozapisi

demonstracijskih pokusa prikazuju one pokuse koje nastavnik nije u mogućnosti izvesti.



Motivacija, poticanje i vrednovanje uz DOS

Motivacija je unutarnja snaga koja pokreće čovjeka na aktivnost i usmjerava ga k ostvarenju

određenog cilja.

Motiviranje učenika za nastavu obuhvaća sve što potiče na učenje, usmjerava ga i potiče osobni

interes za određeni predmet i područje te osobnu razinu postignuća.

Motivacija u nastavi sastavni je dio uvodnoga dijela nastavnog sata pri uvođenju i predstavljanju

problema, no može biti prisutna u svim stadijima nastavnog sata, pri obradi, vježbanju i

ponavljanju nastavnih sadržaja.

Svaka jedinica DOS-a započinje motivacijskim primjerom. Najčešće su primjeri povezani sa

svakodnevnim životom i osobnim iskustvima učenika.

U razradi sadržaja naći ćete zanimljivosti koje možete koristiti kao motivacijske elemente u bilo

kojem dijelu sata.

Interaktivnost i elementi igre također motiviraju učenike.

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svakom modulu DOS-a osmišljena je u obliku

interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im daje

povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda pojedinog

modula. Samovrednovanjem i praćenjem vlastitog napretka učenik na temelju osobnih

postignuća dobiva smjernice za daljnje učenje.

Svrha ovakvih procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u cjelovitom digitalnom

obrazovnom sadržaju je pedagoško-motivacijska.

Na kraju svake jedinice je nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje svrha

ovakvih procjena. Dodatno, u ovoj posebnoj jedinici (Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih

ishoda) možete pronaći više interaktivnih zadataka za provjeru usvojenosti svih odgojno-

obrazovnih ishoda modula.

Zadaci za vježbu i ponavljanje kao i zadaci za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

oblikovani su na sjedeći način:

odabir točno/netočno; višestruki odabir s jednim točnim odgovorom; višestruki odabir s više točnih odgovora; unos točnog odgovora (uključujući i matematičke simbole i jednostavne formule); uparivanje odgovora; uparivanje povlačenjem i postavljanjem elemenata (teksta, markera, slika, dijelova ili cijelih

formula i simbola); grupiranje elemenata; uređivanje poretka elemenata;



odabir i umetanje riječi koje nedostaju iz ponuđenih odgovora; umetanje riječi koje nedostaju upisom; unos rješenja na sliku (npr. dijagram i sl.).

Učenici mogu iznova rješavati svaki zadatak dok ne dođu do ispravnog rješenja. Prilikom

rješavanja zadataka kod kojih se očekuje od učenika upisivanje riječi koja nedostaje, obrazovni

sadržaj neće, kao točno, prihvatiti rješenje koje je fizikalno točno, ako je riječ pogrešno napisana

(pravopisna pogreška). Ova opaska nije unesena u obrazovne sadržaje kako se pažnja učenika

ne bi skrenula s fizike na pravopis, no u takvim situacijama bit će potrebna pomoć nastavnika.



Suvremene nastavne metode i DOS

DOS omogućava učenje i poučavanje u različitim okruženjima i različite pristupe učenju i

poučavanju.

U školskom okruženju DOS je moguće koristiti za rad u učionici opće namjene ili učionici

namijenjenoj za eksperimentalni rad. Učionice mogu biti opremljene mobilnim uređajima,

prijenosnim ili stolnim računalima, interaktivnom pločom ili pametnim ekranom i sl., ali nije

nužno.

DOS je moguće koristi kod kuće ili na otvorenom prostoru na nizu različitih platformi od mobilnih

uređaja do stolnih računala.

Kroz aktivnosti za učenje, način prezentacije sadržaja i elemente za procjenu usvojenosti

odgojno-obrazovnih ishoda DOS stavlja težište na promicanje suvremenih nastavnih metoda, na

strategije i pristupe kao što su rješavanje problema, istraživačka i projektna nastava i suradničko

učenje te razvoj kritičkog mišljenja, sposobnosti rješavanje problema i donošenja odluka,

metakogniciju, digitalnu pismenost i aktivno građanstvo.

U skladu s prirodom nastave fizike i fizike kao znanstvene discipline, DOS osobito snažan

naglasak stavlja na aktivnosti koje potiču iskustveno učenje, istraživačko učenje i učenje kroz

eksperiment, te učenike upoznaje s metodama znanstvenoga istraživanja i kod njih razvija

vještinu objektivnoga opažanja pojava, mjerenja fizikalnih veličina te interpretaciju

opaženog/izmjerenog, odnosno potiče kod učenika razvoj prirodoznanstvenog pristupa.

U Fizici je eksperiment (mjerenje i opažanje) osnova proučavanja i učenja sukladno načelima

istraživački usmjerene nastave fizike. Stoga način prezentacije sadržaja i struktura aktivnosti

(pokusi i projekti) prati uobičajeni tijek istraživačkog/projektnog pristupa:

opažanje/uvođenje problema, pri čemu se najčešće koriste primjeri iz svakodnevnog života postavljanje cilja, tj. definiranje istraživačkog pitanja (ili više njih) postavljanje hipoteze (iznošenje pretpostavki) definiranje zadataka (što će se mjeriti, opažati, proučavati) izvođenje zadataka/pokusa obrada podataka iznošenje rezultata i zaključaka (interpretacija).

Multimedijski i interaktivni elementi omogućuju aktivno i iskustveno učenje usmjereno prema

pitanjima, problemima i istraživanjima., konstruiranje znanja utemeljeno na problemima i

projektima, razvijanje učenikovih kompetencija za snalaženje u novim situacijama.



Metodičko-didaktički aspekti uporabe DOS-a u radu s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama

Kao što je na početku priručnika navedeno, metodičko-didaktički prijedlozi za učenike s

posebnim obrazovnim potrebama koji uključuju darovite učenike kao i učenike s različitim

teškoćama slijede svaku nastavnu jedinicu kao i aktivnosti za samostalno učenje. Inkluzivni

pristup u procesu obrazovanja podrazumijeva učenje o različitosti od strane drugih kao i jedan

podržavajući i ravnopravni odnos. U nas se već niz godina njeguje inkluzivni pristup u smislu

uključenosti učenika s teškoćama u sustav obrazovanja na način da su uvažene njihove

individualne potrebe putem uvođenja različitih prilagodbi i osiguravanja podrške.

Učenici s teškoćama su heterogena skupina pa tako zadatak koji je težak jednom učeniku s

disleksijom neće biti težak drugome učeniku s istom teškoćom. Kako bi im se osigurala

primjerena podrška prilikom obrazovanja, važno je prepoznavati te razumjeti njihova obilježja i

poznavati osnovne vrste prilagodbi. Timski rad u okviru kojega surađuju predmetni nastavnici,

stručni tim škole, pomoćnici i roditelji bi trebao iznjedriti različite mogućnosti prilagodbe za što

učinkovitije usvajanje sadržaja iz matematike i fizike za svakog učenika ponaosob. Metodičko-

didaktički prijedlozi koji se odnose na učenike s teškoćama su u početnim modulima i jedinicama

napisani na način da obuhvate temeljne smjernice za svu djecu s teškoća te su kroz daljnje

jedinice razrađeni specifično u odnosu na sadržaj same jedinice kao i na obilježja određene

teškoće.

Primjerice, u matematici za osmi razred, u nastavnoj jedinici 1.2. koja se odnosi na uređene

parove nastavnicima je sugerirano da obrate pažnju na jezično složenije zadatke koje valja

pojednostaviti i popratiti vizualnim primjerima kako za učenike koji se školuju po prilagođenom

programu tako i za učenike s disleksijom i/ili diskalkulijom:

U prijedlozima se nastavnike podsjeća na uporabu funkcionalnosti koje su ugrađene u DOS-ove,

a mogu olakšati praćenje nastave učenicima sa specifičnim teškoćama učenja kao i onima koji



imaju teškoće vizualne obrade (promjena fonta, boje pozadine, uvećanje zaslona). Nadalje,

ostvarene su poveznice između samoga gradiva i obilježja teškoća koje mogu probuditi učenikov

interes za nastavne sadržaje, na primjeru iz fizike (sedmi razred, jedinice 1.5 i 1.7):

„Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati masu tijela i mjerne

jedinice s interesima učenika koji su često iznimno izraženi ili atipični u svim zadatcima u kojima

je to moguće. Primjerice, ako učenik voli kuhanje, može ostalim učenicima demonstrirati svoj

omiljeni recept kao i mase pojedinih sastojaka.“

„Uvijek je važno uzeti u obzir moguću senzoričku preosjetljivost učenika s poremećajem iz

spektra autizma na određene podražaje te u skladu s tim prilagoditi nastavnu jedinicu (miris

svijeće s aromom vanilije).“

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima

koji imaju teškoće nisu zamišljeni na način da osiguravaju prilagođeni materijal za poučavanje

niti svojevrsni „recept“, već nastavnike podsjećaju na prilagodbu načina poučavanja i one

segmente nastavne jedinice koje bi trebalo dodatno pojasniti, ponoviti, pojednostaviti,

predstaviti na drugačiji način ili na razinu složenosti zadataka od kojih valja odabrati one

jednostavnije. U prijedlozima je naglašena važnost uporabe pomagala koja olakšavaju učenje te

svih aspekata digitalne tehnologije.


Fizika za 1. razred opće gimnazije

Modul 1: Gibanja





http://www.esf.hr/


Fizika 1 / Modul 1: Gibanja Priručnik za nastavnike 40

Modul 1:Gibanja


Ciljevi i zadaće MODULA

Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilno upotrebljavanje fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja, te prikazivanje i tumačenje njihovih

rezultata Razvijanje sigurnosti u korištenju matematičkih i fizikalnih termina Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti, kulturi,

tehnologiji te privatnom i profesionalnom životu

Odgojno-obrazovni ishodi

Navesti fizikalne veličine i njihove SI mjerne jedinice Objasniti pojam mjerenja kao uspoređivanje s etalonom Provesti mjerenje te obraditi rezultate mjerenja Opisati i dati primjere za različita gibanja Predočiti gibanja algebarski i grafički Analizirati različita gibanja Primijeniti načelo neovisnosti gibanja kod složenih gibanja

Generičke kompetencije

Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i upotreba tehnologija Aktivno građanstvo

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja modula

Svakom od jedinica ovog modula možete se koristiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu,

vježbanje, ponavljanje ili samostalni, suradnički te projektni rad učenika.

Kao osnovni oblik učenja i poučavanja primijenite interaktivnu nastavu uz zajedničko i

individualno rješavanje problema te izvođenje pokusa.



Svaka jedinica počinje prijedlogom motivacijskog primjera, no možete odabrati i neke druge

dijelove sadržaja jedinice za otvaranje problema te za motivaciju. Nakon postavljenoga

problemskog (istraživačkog) pitanja zatražite od učenika da pokusom ili opažanjem dobiju

odgovor na postavljeno pitanje. Na početku mogu, ali nije nužno, iznijeti svoje pretpostavke.

Kada je god moguće neka učenici sami osmisle mjerenje, to jest pokus. Ovisno o problemu koji

rješavaju, odaberite hoće li učenici raditi samostalno ili u skupinama.

Rezultate zajednički analizirajte.

Primjere u jedinicama modula često možete upotrijebiti kao teme za učenički projekt. Primjeri

su birani tako da povezuju fiziku sa svakodnevnim životom i time istaknu značenje fizike kao

temeljne znanosti.

Pri kraju pronaći ćete podsjetnik na najvažnije dijelove jedinice i taj je dio koristan sažetak

učenicima tijekom ponavljanja.

Svaka jedinicama završava s nekoliko interaktivnih, konceptualnih pitanja i zadataka za

ponavljanje i samoprovjeru usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te davanja povratnih

informaciju koje će pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina u svrhu praćenja

vlastitog napretka. Posebna jedinica 1. P. Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

sadržava zadatke za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu i učenike

uputite na nju na kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog modulom. Uz svaki je zadatak

navedeno koji obrazovni ishod provjerava (procjenjuje).

U Priručniku su dani i opširni prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama te prijedlozi

aktivnosti za učenike koji žele znati više i za darovite učenike.

Aktivnosti za učenike koji žele znati više i za darovite učenike birane su kao projektni zadatci koji


samostalno ili u manjim skupinama. Katkad su predloženi složeniji računski zadatci koji

zahtijevaju višu razinu znanja i vještina od predviđenih za prvi razred i očekuje se da ih daroviti

učenici riješe samostalno. Rješenja nisu priložena i učenici trebaju predati radove nastavniku na

pregled.

U posebnoj jedinici 1. A. Aktivnosti za samostalno učenje su aktivnosti namijenjene učenicima

za samostalan rad kako bi im pomogle u učenju i usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ovog

modula. Sadržavaju nekoliko vrsta zadataka s primjerima iz svakodnevnog života u kojima su

ujedinjena znanja i vještine usvojene u pojedinim jedinicama modula.



jedinice.




Popis i kratki savjeti za upotrebu digitalnih alata

GeoGebra

GeoGebra je program dinamične matematike, namijenjen učenju i poučavanju. Povezuje

područja interaktivne geometrije, algebre, tabličnih proračuna, statistike, analize i crtanja

grafova. Dostupna je na hrvatskom jeziku.

Više o GeoGebri pročitajte u CARNET-ovu e-Laboratoriju ili na stranicama GeoGebre

https://www.geogebra.org

HAK Map

HAK Map https://map.hak.hr/ je interaktivna karta Hrvatskog autokluba. Možete se njome

služiti za pronalaženje mjesta, za određivanje udaljenosti te uputa kako stići do nekog mjesta.

Excel

Excel je alat za stvaranje proračunskih tablica u online okruženju.

Više o Excelu pročitajte u CARNET-vu e-laboratoriju.

PowerPoint

PowerPoint je online alat za izradu prezentacija uporabom mrežnog preglednika. Omogućuje

izradu i prikaz prezentacija na dinamičan način.

Više o PowerPointu pročitajte u CARNET-ovu e-laboratoriju.

Prezi

Prezi je online alat za izradu interaktivnih prezentacija uporabom mrežnog preglednika.

Omogućuje izradu i prikaz prezentacija na dinamičan način, a može se koristiti i kao alat za

suradnički rad učenika.

Više o Preziju pročitajte u CARNET-ovu e-laboratoriju.

Genial.ly

Genial.ly je alat za stvaranje interaktivnih vizualnih sadržaja (slika, postera, prezentacija i sl.),

prikladan za učeničke projekte.

Dodatne informacije o njemu pronaći ćete na https://www.genial.ly/.


https://www.geogebra.org/

https://map.hak.hr/

https://e-laboratorij.carnet.hr/microsoft-office-365/


https://prezi.com/

https://e-laboratorij.carnet.hr/prezi/

https://www.genial.ly/


Piktochart

Pitochart je alat za stvaranje vizualnih sadržaja, pogodan za učeničke projekte.

Dodatne informacije o njemu pronaći ćete na https://piktochart.com/.

Tracker

Tracker je digitalni alat za obradu videozapisa gibanja.

Dodatne informacije o njemu možete pronaći na http://physlets.org/tracker/.


Pri realizaciji ovog modula mogu vam pomoći i sadržaji:

e-Škole, scenariji poučavanja

https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-poucavanja

Enciklopedija

Galileo Galilei

William Thomson (lord Kelvin)

Nacionalni portal za učenje na daljinu „Nikola Tesla“

https://tesla.carnet.hr/

Digitalni obrazovni sadržaji, Fizika nastavnici, Mehanika: Jednoliko gibanje, Ubrzano gibanje.

Prijeđeni put pri gibanju s akceleracijom, Složena gibanja

Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je

elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.

http://eskola.hfd.hr/

https://www.education.com/science-fair/physical-science/

Poveznice na dodatne izvore i važne referencije za nastavnika

Možda bi vas zanimale i ove teme

OneNote metodičkom priručniku

Među nama - fizika i njezina uloga u društvu

https://www.youtube.com/watch?v=OYWa_7wVQa8


https://piktochart.com/

http://physlets.org/tracker/


http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=21093





onenote:1.1.%20Koordinatni%20sustav%20na%20pravcu.one#Pomo%C4%87ni%20interaktivni%20sadr%C5%BEaji&section-id=%7BFE66D64C-D528-4BF2-B2EB-5A57E187E70F%7D&page-id=%7B7D96FF71-0B90-413E-B79B-F4752AA24565%7D&base-path=https://predavacialgebra.sharepoint.com/sites/Matematikasvi/Shared%20Documents/Matematika%207/Pr



Operativni plan

Modul Jedinice DOS-a Broj sati

1. Gibanja 20 + 1

1.1. Uvod i mjerenje 2

1.2. Položaj, put i pomak tijela 1

1.3. Brzina 1

1.4. Jednoliko pravocrtno gibanje 3

1.5. Akceleracija 1

1.6. Jednoliko ubrzano i usporeno gibanje 3

1.7. Slobodan pad 2

1.8. Neovisnost gibanja 2

1.9. Vertikalni hitac 2

1.10. Horizontalni hitac 2

1.11. Kosi hitac – dodatna tema 1

Aktivnosti za samostalno učenje 1

Procjena usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda



1.1. Uvod u mjerenje


Ciljevi i zadaće





Navesti fizikalne veličine i njihove SI mjerne jedinice Objasniti pojam mjerenja kao uspoređivanje s etalonom Razlikovati različite vrste pogrešaka: grube, sistemske i slučajne Izračunati srednju vrijednost rezultata mjerenja Izračunati apsolutnu maksimalnu pogrešku Objasniti značenje intervala određenog maksimalnom apsolutnom pogreškom Zapisati rezultate obrade mjerenja




Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologija Aktivno građanstvo

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice DOS-a

Planirani broj nastavnih sati: 2 sata

Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu, vježbanje, ponavljanje ili

samostalni, suradnički te projektni rad učenika. Kao osnovni oblik učenja i poučavanja

primijenite interaktivnu nastavu uz zajedničko i individualno rješavanje problema.

Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim primjerima iz povijesti fizike u kojima se prisjećate citata

(razmišljanja) Galilea Galileia i lorda Kelvina o mjerenju.


Pojam mjerenja i uporaba mjernih jedinica

Pojam mjerenja i uporaba mjernih jedinica uvedite primjerima iz svakodnevnog života:

videoprikaz pripreme mafina prema američkom receptu vremenska prognoza za New York.

U receptu za pripremu mafina koriste se američke mjerene jedinice neuobičajene kod nas. Zato

je ovaj primjer motivirajući uvod u razgovor o različitim sustavima jedinica i preračunavanju

mjernih jedinica.

Vremenska prognoza za New York ima temperature izražene u Fahrenheitovim stupnjevima.

Sve primjere preračunavanja mjernih jedinica prema priloženoj tablici neka učenici rješavaju

samostalno.

Postupak mjerenja i pogreške pri mjerenju

Primjer s gumicom iskoristite kako bi učenici sami zaključili što je etalon i opisali mjerenje kao

usporedbu s etalonom.



Cilj je svakog pokusa u fizici uočiti (zabilježiti) određenu pojavu i izmjeriti neku fizikalnu veličinu.

Budući da je svako mjerenje opterećeno pogreškama, iskoristite navedene primjere kako bi

učenici pogreške uočili i razlikovali.

Zatražite od učenika da opišu pogreške pri mjerenju koje su uočili u svakidašnjem životu.

Prikaz i iznošenje rezultata mjerenja je završetak (rezultat) svakog pokusa u fizici i zato posvetite

posebnu pozornost ostvarenju tog ishoda.

Podijelite učenike u skupine i neka svaka skupina izvede jedno od mjerenja opisanih u

primjerima u ovoj jedinici DOS-a, rezultate prikaže u tablici te izračuna srednju vrijednost i

maksimalnu apsolutnu pogrešku. Neka napišu odgovore na pitanja:

Koje pogreške ne možemo izbjeći i zašto ne možemo? Navedite primjere. Koje pogreške možemo uočiti i kako ćemo ih uočiti? Navedite primjere. Objasnite zašto izvodimo više mjerenja.

Rezultate ovih malih projektnih zadataka svaka skupina treba prikazati u jednom od alata za

prezentaciju (PowerPoint, Prezi).

Završetak

Na samom kraju pronaći ćete podsjetnik na najvažnije dijelove ove jedinice.

Završite s nekoliko zadataka za samovrednovanje i kratku procjenu usvojenosti odgojno-

obrazovnih ishoda. Zadatke neka učenici rješavaju samostalno.

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima koji imaju posebne odgojno-obrazovne potrebe


Za učenike koji žele znati više predlažemo dva projekta:

Istražiti otkrića i izume:

Galilea Galileia Williama Thomsona (lorda Kelvina)

Projekte učenici mogu raditi samostalno ili u manjoj skupini. Za prezentaciju radova mogu se

koristiti jednim od digitalnih alata za izradu interaktivnih vizualnih sadržaja.







https://piktochart.com

Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima s teškoćama u razvoju

Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju i učenicima sa

specifičnim teškoćama učenja uvijek treba imati na umu da su oni heterogena skupina i da

odabir prilagodbi treba temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika.

Za učenike s oštećenjem vida preporučuje se prilagoditi učionički (primjerice mjesto sjedenja) i

radni prostor (osigurati dodatnu rasvjetu, povećala, klupu s nagibom). Također je važno imati

na umu da se pomagalima koja učenicima olakšavaju rad uistinu treba koristiti (tablica, šilo,

čitači zaslona...). U scenarijima treba odabirati one elemente koji imaju zvučni zapis, primjerice

videozapisi koje je dobro unaprijed najaviti i/ili popratiti usmeno ili predlošcima s kratkom

uputom na što treba usmjeriti pozornost pri gledanju videozapisa. Učenik se može aktivnije

uključiti u nastavu tako da mu se omogući da usmeno odgovara na pitanja o iskustvu s različitim

mjerama u pripremi hrane ili različitim mjerama kojima se izražava temperatura.

Za učenike s oštećenjem sluha preporučuje se unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti

ključne dijelove nastavne jedinice. Posebnu pozornost treba posvetiti pripremi učenika na

gledanje videozapisa u sklopu koje se također savjetuje pripremiti predložak na kojem je napisan

tekst koji će ostali učenici slušati. Potrebno je uzeti u obzir da će učenici s oštećenjem sluha

imati teškoće s razumijevanjem definicija i uputa kao i učenici sa specifičnim teškoćama učenja

zbog čega im pojedine upute treba pojednostavniti i/ili ponoviti. Primjerice, pobliže im objasniti

što točno treba napraviti u zadatku određivanja srednje vrijednosti rezultata mjerenja.

Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se prilagoditi vrijeme izvođenja aktivnosti,

primjerice posebno za uporabu digitalnih obrazovnih materijala i za pokretanje videozapisa.

Učenici s motoričkim teškoćama se brže umaraju i služe se uređajima u skladu s motoričkim

mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim teškoćama korisnik asistivne tehnologije, njome se

treba koristiti za aktivno sudjelovanje na nastavi (da učenik odgovori putem uređaja). S obzirom

na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu potporu asistenata, preporučuje

se njegova pomoć pri uvećanju zaslona tijekom obrade nastavne jedinice i svakako u izvedbi

pokusa (primjerice pri određivanju srednje vrijednosti rezultata mjerenja). One najvažnije, dulje

i složenije tekstove treba uvećati (za što postoji mogućnost u sadržaju).

Preporučuju se dodatna jezična pojednostavnjenja i grafičko uređivanje u editoru uređaja

(primjerice tekstovi o vrstama pogreški).

Slučajne pogreške su pogreške koje nastaju pri mjerenju zbog opažatelja, mjernog instrumenta

ili okoline. Te pogreške nije moguće potpuno izbjeći. Na primjer, kada mjerimo svoju visinu i

angažiramo nekoliko osoba da nas mjeri. Mjerenje se obavlja metrom (s milimetarskom

podjelom). Osobe su nas izmjerile na sljedeći način:

- prva osoba: 1,721 m




- druga osoba: 1,720 m

- treća osoba: 1,719 m

- četvrta osoba: 1,721 m.

Iz priloženih se mjerenja uočava rasipanje rezultata mjerenja u određenom intervalu.

Za čitanje duljih tekstova mogu se koristiti i čitači teksta.

Ako se uz nastavnu jedinicu planiraju preslike radnih materijala, one moraju biti uvećane. Od

učenika koji se školuju prema redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizaciju

postupaka ne treba inzistirati na tome da učenik prijeđe sve elemente koji su planirani

nastavnom jedinicom nego treba odabrati nekoliko ključnih (ishodi u kojima se očekuje da

učenik navede, objasni ili razlikuje). Pri matematičkim se izračunima svakako savjetuje

omogućiti uporabu džepnog računala (kalkulatora). Tijekom ove nastavne jedinice učenike treba

uključiti u aktivnosti usmenima putem, a i znanje provjeravati usmenim putem. Kada je moguće

za potrebe nastave treba pripremiti materijale iz svakodnevnog života (primjerice donijeti

štrcaljku).

Kod učenika s poremećajem pozornosti valja voditi računa o jasnoj strukturi tijekom

predstavljanja nastavne jedinice. Kad se prelazi sa zadatka na zadatak treba provjeriti je li učenik

spreman za idući zadatak te ga na to i usmjeriti. Upute valja ponoviti kadgod je potrebno.

Zanimanje učenika za nastavnu jedinicu moguće je održati postavljanjem pitanja koja su

povezana s njihovim osobnim iskustvima te je važno da učenik dobije aktivnu ulogu tijekom sata

(primjerice, u određivanju srednje vrijednosti rezultata mjerenja).

Kod učenika s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije kod kojih je utvrđeno

mucanje ili dječja govorna apraksija primjenjuje se indvidualizirani pristup. Primjerice, važno je

voditi računa o načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u

skupini. Učenike koji govore netečno (mucanje) ne treba izlagati prezentiranju sadržaja pred

cijelim razredom i da nužno odgovaranju usmenim putem.

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (primjerice učenici s disleksijom, disgrafijom,

diskalkulijom i jezičnim teškoćama) potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) te

upotrijebiti jedan od ponuđenih fontova (primjerice Dyslexia). Pri pripremi dodatnih materijala

savjetuje se: povećati razmak između redova, tekst poravnati na lijevu stranu, važne informacije

ili ključne riječi istaknuti podebljanjem tiska. Trebalo bi im pojednostavniti sve upute (posebno

učenicima s jezičnim teškoćama). Jezična pojednostavnjenja savjetuju se u svim složenim

rečenicama (posebno u rečenicama s umetnutim dijelovima i u rečenicama u inverziji).

Slijedi primjer teksta koji je jezično pojednostavnjen (može se obraditi u editoru uređaja).

„...U svakodnevnom životu mjerimo. Mjerimo kada pomažemo u kuhinji pri pripremi jela i

slastica. Najprije čitamo popis namirnica, zatim određujemo njihovu masu, obujam ili brojnost.“

Ili



„...Mjerenje je postupak u kojem nepoznatu mjeru uspoređujemo s mjerom drugog predmeta.

Drugi predmet nazivamo etalon…“

Tablice 1. i 2. treba uvećati te osigurati da su na vidljivome mjestu u prostoru kao i način

zapisivanja rezultata mjerenja te formule za preračunavanje iz Celzijevih stupnjeva u

Fahrenheitove stupnjeve. Kako bi se učenicima sa specifičnim teškoćama učenja pomoglo da

izračunaju pojedine zadatke, potrebno im je omogućiti uporabu džepnog računala. Kada je

moguće, za učenike s diskalkulijom preporučuje se u matematičkim izračunima koristiti male

brojeve.

Za učenike s poremećajima u ponašanju važno je osigurati aktivno sudjelovanje u nastavi putem

unaprijed dogovorenih aktivnosti, primjerice izrada plakata ili prezentacija o pojedinim vrstama

pogrešaka pri mjerenju ili narudžbi tenisica u internetskoj trgovini. Nakon završetka nastavne

jedinice učenika treba pohvaliti za sva primjerena ponašanja, ali ga nije preporučljivo kritizirati i

uspoređivati s drugima ako se neprimjereno ponašao.

Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se koristiti vizualnu potporu tako da

se sadržaj jedinice unaprijed najavi putem slika ili natuknica, ali i svaka nova aktivnost unutar

jedinice (primjerice videozapis o pripremi mafina). Preporučuje se povezati temu mjerenja s

interesima učenika, koji su često jako izraženi ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je to

moguće. Nastavnici su obično obaviješteni o opisanim interesima učenika. Primjerice, ako je

učenik zadivljen brojevima ili gradovima, može dobiti zadatak da na internetu pronađe

vremensku prognozu za različite gradove i komentira kako su te prognoze izražene. Ako učenik

s poremećajem iz spektra autizma, uz teškoće razumijevanja očekivanja drugih osoba, ima

teškoće jezičnoga razumijevanja, preporučuje se jezično prilagoditi tekstove (u editoru uređaja)

u kojima su opisane pogreške pri mjerenju i samo mjerenje na način kako je opisano za učenike

sa specifičnim teškoćama učenja. Prije provedbe pokusa i vježbi valja uzeti u obzir mogućnost

da je učenik s poremećajem iz spektra autizma preosjetljiv na mirise ili teksture (priprema

učenika na zadatak putem vizualne podrške ili zamjenski zadatak).



1.2.Položaj, put i pomak tijela


Ciljevi i zadaće


rezultata Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja


Razlikovati i ispravno upotrebljavati pojmove položaj, pomak, put Preračunavati mjerne jedinice za put i vrijeme Razlikovati skalarne i vektorske veličine Prikupiti podatke pomaka u ovisnosti o vremenu te ih rasporediti u x,t tablicu i predočiti u

dijagramu Načiniti i analizirati x,t i s,t dijagrame iz zapisa nekog gibanja Na temelju jednog prikaza gibanja napraviti drugi prikaz (tablica-dijagram, dijagram-

dijagram, dijagram-formula)


Sposobnost znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike



Smisleno i odgovorno korištenje informatičke tehnologije


Planirani broj nastavnih sati: 1 sat


samostalni, suradnički te projektni rad učenika.


individualno rješavanje problema.

Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim razgovorom o rekreativnoj vožnji biciklom u prirodi te nastavite

pogledom astronauta na parkirani bicikl ili olovku na stolu.


Uvodnim razgovorom otvarate problem: razlikovati pojmove položaj, put i pomak tijela.

Određivanje položaja tijela

Učenici trebaju sami steći zaključak o potrebi uvođenja nekoga referentnog sustava kako bi

mogli odrediti položaj tijela te o prikladnosti trodimenzionalnoga, pravokutnoga koordinatnog

sustava. Slijedi odabir ishodišta i jedinične dužine na osima.

Pogledajte s učenicima prikaz koordinatnog sustava u 3D-u.

Pomak, duljina i dužina

Nakon određivanja položaja tijela u odabranome koordinatnom sustavu, objasnite odmah i

pojam pomaka. Provjerite razlikuju li učenici pojmove duljina i dužina. Provjerite i usvojenost

pojmova na prikazu koordinatnog sustava.

Mjerenje duljine i vremena

Učenici su se u prvoj jedinici ovog modula (1.1. Uvod i mjerenja) upoznali s Međunarodnim

sustavom mjernih jedinica (SI) i postupkom mjerenja. U ovoj je jedinici dodano nekoliko

zadataka kojima se možete koristiti za ponavljanje preračunavanja mjernih jedinica za duljinu i

za provjeru usvojenosti tog postupka.

Pitajte učenike koji se mjerni instrumenti koriste za mjerenje duljine. Na primjeru jednog ili više

instrumenata ponovite razlikovanje vrsta pogrešaka.



Mjerenje vremena i preračunavanje mjernih jedinica za vrijeme prikažite malim pokusom:

mjerenjem pulsa. Zadatak vam može poslužiti za preračunavanje mjernih jedinica za vrijeme,

razgovor o instrumentima za mjerenje vremena te o pogreškama pri mjerenju.

Put, skalarne i vektorske veličine

Pojam puta uvedite s pomoću zadatka o putovanju od splitske do zagrebačke Zračne luke

automobilom i zrakoplovom. Problemsko je pitanje koliki su pomak učinili putnici te koliki je put

prešao automobil, a koliki zrakoplov? Neka se učenici u istraživanju koriste interaktivnom

kartom map.hak.hr/.

U raspravi navedite učenike do zaključka da je prijeđeni put po iznosu jednak pomaku samo ako

se gibamo po pravcu, a svaki put možemo prikazati kao zbroj izrazito malih pravocrtnih dijelova.

Za ilustraciju upotrijebite primjer putanje nogometne lopte. Kad je riječ o pomaku govorimo o

početnoj i konačnoj točki pa učenici trebaju zaključiti da smo toj veličini pridružili smjer, tj.

zaključiti da su pomak i put vektorske veličine, za razliku od vremena koje je skalarna veličina.

Prikaz gibanja

Slijedi nekoliko zadataka u kojima učenici samostalno u tablice upisuju podatke o gibanju tijela

i zatim crtaju zadane dijagrame (ako imaju pristup računalu mogu se koristiti Excelom ili

GeoGebrom, u suprotnom crtaju u bilježnicu). Neka rješenje svakog zadatka jedan od učenika

iznese ostalima i zajedno komentirajte. Zadaća je pravilno grafički prikazati i predstaviti rezultate

mjerenja. Posebno napomenite da podatci koje prikazuju (rezultati mjerenja, npr. položaj tijela

u nekom trenutku) predstavljaju točke u dvodimenzionalnom koordinatnom sustavu i to je

jedino što mogu nacrtati, dakle točke ne spajaju crtama. Ovisnost puta o vremenu mogu

prikazati kao krivulju jedino kada znaju o kakvom je gibanju riječ. Npr. ako znaju da se objekt

giba jednoliko po pravcu, promjena puta u vremenu bit će prikazana pravcem, odnosno dužinom

između dviju točaka koje označavaju položaj objekta u dvama trenutcima.

Uz to, podsjetite učenike da su rezultati mjerenja opterećeni pogreškom. Dio navedenih

zadataka možete zadati i za domaću zadaću.

Završetak


Jedinica završava s nekoliko konceptualnih pitanja i zadataka za samovrednovanje i kratku

procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

e-Škole, scenariji poučavanja (https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-poucavanja)

scenarij poučavanja Nevolje na putu (položaj, put, pomak)



https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/8241a057-2c92-4614-8d72-69e670eee6ad/Nevoljenaputu.pdf


Upoznavanje i uporabu mjernih instrumenata za duljinu možete dopuniti animacijama:

pomična mjerka

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?f=mech_posuvka&l=hr

mikrometarski vijak

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?f=mech_mikrometr&l=hr



Za učenike koji žele znati više predlažemo projektni zadatak:

U zadatcima za preračunavanje mjernih jedinica za duljinu spominju se posebni osjetilni organi

koji nekim životinjama služe kao mjerni instrumenti (mačke, šišmiši, rakovi, pčele). Zadajte

učenicima neka istraže kojim životinjama osjetilni organi služe kao mjerni instrument i objasne

kako djeluju. Učenici neka rade u skupini i samostalno se dogovore o raspodijeli zadataka.

Rezultate istraživanja neka iznesu ostalim učenicima upotrebljavajući npr. PowerPoint, Prezi,

Genial.ly ili Piktochart.




Tijekom ove nastavne jedinice učenike u aktivnosti treba uključiti usmenim putem te što češće

povezivati teme položaja, puta i pomaka tijela sa svakodnevnim životom, za što su u ovoj

nastavnoj jedinici navedeni mnogi primjeri. Ne treba od učenika koji se školuju prema redovitom

programu uz prilagodbu sadržaja i individualizaciju postupaka inzistirati na tome da prijeđu sve

elemente planirane nastavnom jedinicom, nego treba odabrati nekoliko ključnih i

pojednostavniti ih (primjerice razlikovati i pravilno upotrebljavati pojmove položaj, pomak i put;

razlikovati skalarne i vektorske veličine). Za sve zadatke u kojima se od učenika očekuje da

preračunava/računa preporučuje se uporaba džepnog računala.

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (primjerice disleksija, disgrafija, diskalkulija, jezične

teškoće) potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) te upotrijebiti jedan od

ponuđenih fontova (primjerice Dyslexia). Također, upute treba jezično pojednostavniti


http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?f=mech_posuvka&l=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?f=mech_mikrometr&l=hr


(posebno učenicima s jezičnim teškoćama). U pripremi dodatnih materijala preporučuje se

povećati razmak između redova, a tekst poravnati na lijevu stranu. Važne informacije ili ključne

riječi uvijek treba istaknuti podebljanjem tiska (kao što su ovoj jedinici: metar, sekunda,

instrumenti za mjerenje duljine, skalarne, vektorske veličine i slično). Isto vrijedi i za mjerne

jedinice kojima treba podebljati tisak te ih uvećati, ispisati i postaviti na vidljivo mjesto u učionici.

decimetar, 1 dm = 10-1 m

centimetar, 1 cm = 10-2 m

milimetar, 1 mm = 10-3 m

mikrometar, 1 µm = 10-6 m

nanometar, 1 nm = 10-9 m

Savjetuje se dodatno jezično prilagoditi pojedine tekstove (u editoru uređaja) kao što je

navedeno u primjeru.

UHD format televizijskih sadržaja obuhvaća četiri puta više piksela od Full HD televizora. Piksel

je mjera za razlučivost zaslona. Piksel utječe na jasnoću slike što kod UHD televizora dolazi do

izražaja. Uobičajena mjera u kojoj se izražava veličina televizora je inč. Inč je mjerna jedinica za

duljinu. Inč je jedna od mjera koje se upotrebljavaju za iskazivanje duljina poput dijagonale

zaslona monitora, televizora, promjera kotača bicikla, cijevi i drugih. Primjerice, kod SUHD

televizora dijagonala je 105 inča i (105“).

Pri preračunavanju (DOSPOKUS) svakako učenicima dopustiti uporabu džepnog računala.



jedinice (primjerice videozapis). Preporučuje se povezati temu nastavne jedinice s interesima

učenika, koji su često jako izraženi ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je moguće.

Primjerice, sklonost prema brojevima povezati s tablicom vrijednosnih duljina koju učenik može

pročitati ili dopuniti drugim vrijednostima (unaprijed dogovoriti). Ako učenik s poremećajem iz

spektra autizma, uz teškoće razumijevanja očekivanja drugih osoba, ima teškoće jezičnoga

razumijevanja, preporučuje se dodatno jezično prilagoditi i grafički urediti tekstove o primjerima

(primjerice UHD format televizijskih sadržaja) na način kako je opisano za učenike sa specifičnim

teškoćama učenja.



1.3. Brzina


Ciljevi i zadaće





Razlikovati srednju i trenutačnu brzinu Preračunavati mjerne jedinice za brzinu Primijeniti pojmove srednje brzine i trenutačne brzine na probleme u fizici i svakodnevnom

životu Analizirati brzinu iz zapisa gibanja (prikupiti podatke, interpretirati podatke)


Rješavanje problema Donošenje odluka



Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologija Aktivno građanstvo






Uvod i motivacija

Sat počnite motivacijskim primjerom iz svakodnevnog života te razgovarajte s učenicima o

sportskim disciplinama u kojima se određuje tko je najbrži (trčanje, plivanje, skijanje, biciklizam).


Srednja i trenutačna brzina

Iskoristite primjere na početku jedinice kako bi s učenicima provjerili usvojenost pojmova

srednje i trenutačne brzine, koje su učili u osnovnoj školi. Neka iznesu prijedloge kako osmisliti

mjerenje i dobiti podatke koji će im omogućiti da odrede srednju brzinu nekog od sportaša iz

primjera na pojedinim dijelovima puta, a kako na cijelom putu.

Mjerne jedinice za brzinu

Nastavite sat upoznavajući učenike s mjernim jedinicama za brzinu i preračunavanje jedinica.

Neka učenici iz izraza za brzinu izvedu mjernu jedinicu. Pitajte koje jedinice za brzinu poznaju?

Neka samostalno riješe zadatke o preračunavanju mjernih jedinica.

Analiza zapisa gibanja

Zadajte učenicima da pogledaju animaciju koja prikazuje gibanje automobila, podatke unesu u

tablicu, izračunaju srednju brzinu te nacrtaju v,t dijagram.

Pri rješavanju zadataka podsjetite učenike na ispravan način pisanja fizikalnih veličina (kosa

slova) i mjernih jedinica (uspravno).

Posebnu pozornost posvetite crtanju vx,t i vs,t dijagrama i njihovoj interpretaciji.



Završetak






Za učenike koji žele znati više predlažemo zadatak o obradi listića tahografa. Opis rada tahografa

naći ćete na kraju jedinice.

Nabavite učenicima nekoliko originalnih taholistića. Projektni zadatak zainteresirani učenici

mogu raditi samostalno ili u skupinama. Neka istraže način funkcioniranja uređaja tahografa te

objasne način očitavanja podataka koji se snimaju, bilo na digitalnu memorijsku karticu ili na

analogni taholistić. Neka obrade jedan dio zapisa podataka nastalih pri obavljanju profesionalnih

aktivnosti vozača na nekom putovanju ili s taholistića ili s ispisa nastalog s digitalne memorijske

kartice vozača. Nakon što su odabrali dio podataka zapisanih na taholistiću, trebaju napisati

izvješće koje sadržava vrijeme trajanja aktivnosti, prijeđeni put učinjen za odabrani vremenski

interval, najveću brzinu kojom se vozilo gibalo, vrijeme mirovanja (ako ga je bilo) te moguće

kvarove na vozilu (ako ih je bilo). Rezultate istraživanja neka iznesu ostalim učenicima

primjenjujući npr. PowerPoint, Prezi, Genial.ly ili Piktochart.

Podsjetite učenike na elemente koje treba sadržavati svako izvješće o provedenom projektu.

Potrebno je:

definirati problem (postaviti istraživačko pitanje) analizirati problem i predložiti kako ga riješiti uz objašnjenje postupka eventualno (nije obvezno nego ovisi o problemu) navesti pretpostavku kakvo će rješenje

dobiti provesti mjerenje/opažanje zapisati rezultate odrediti tražene veličine završni komentar dobivenih rezultata.



Metodički prijedlozi, smjernice, standardi pristupačnosti i dodatni sadržaji za rad s učenicima koji imaju teškoće u razvoju



Tijekom ove nastavne jedinice učenike u aktivnosti treba uključiti usmenim putem, zatim

provjeru znanja obaviti usmenim putem i sve ishode učenja u kojima se zahtijeva razlikovanje

brzina i primjena pojmova brzina. U radu s učenikom koristiti se elementima kao što su

ilustracije i fotografije te na taj način temu brzine što više povezati sa svakodnevnim životom i

praktičnim znanjima (primjerice kako saznati ukupan put koji je prijeđen automobilom od jedne

do druge točke). Zadatke treba odabirati tako da učenik najprije rješava one koji su najbliži

svakodnevici (primjerice zadatak u kojem se uspoređuje tko brže vozi bicikl ili kolica).


teškoće) potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) i upotrijebiti jedan od ponuđenih

fontova (primjerice Dyslexia). Pri izradi dodatnih materijala treba paziti na to da razmak između

redova bude povećan, a tekst treba biti poravnan na lijevu stranu. Ako se pojedini sadržaji

pokažu prezahtjevnima, moguće ih je urediti u editoru uređaja te ih prikazati u editoru ili ispisati.

Pritom važne informacije ili ključne riječi treba istaknuti podebljanjem tiska (brzina s obzirom na

put/pomak, mjerna jedinica brzine, metar u sekundi, kilometar na sat itd.). Učenicima koji imaju

jezične teškoće uvijek treba pojednostavniti sve upute. Da bi se lakše koristio matematičkim

radnjama, učeniku treba omogućiti uporabu džepnog računala (posebno u zadatcima

preračunavanja).

Pojedine bi definicije bilo poželjno grafički urediti:

brzina s obzirom na pomak, vx = količnik pomaka Δx i vremenskog intervala Δt

brzina s obzirom na put, vs = Količnik prijeđenog puta Δs i vremenskog intervala.



jedinice (primjeri, zadatci). Preporučuje se povezati brzine s interesima učenika, koji su često

jako izraženi ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je moguće. Primjerice, ako je učenik

oduševljen motornim vozilima, onda može unaprijed pripremiti podatke o najvećim brzinama

koje oni mogu postići. Ako učenik s poremećajem iz spektra autizma, uz teškoće razumijevanja

očekivanja drugih osoba, ima teškoće jezičnoga razumijevanja, preporučuje se dodatno jezično

prilagoditi dulje i složenije definicije ili tekstove.



1.4.Jednoliko pravocrtno gibanje


Ciljevi i zadaće





Primijeniti pojmove pomaka, puta, srednje brzine i trenutačne brzine pri jednolikome gibanju po pravcu

Interpretirati značenje i odrediti nagib krivulje u x,t i s,t dijagramu Analizirati jednoliko gibanje iz zapisa gibanja (prikupiti podatke, interpretirati podatke) Interpretirati značenje površine ispod krivulje u v,t dijagramu Na temelju jednog prikaza jednoliko pravocrtnog gibanja napraviti drugi prikaz,

rekonstruirati jednoliko pravocrtno gibanje (tablica-dijagram, dijagram-dijagram, dijagram-formula)







Ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima za obradu, vježbanje, ponavljanje ili




Uvod i motivacija

Jedinicu počnite razgovorom o gibanju ljudi na pokretnim stubama ili traci te o kretanju čovjeka

koji korača u zadanom ritmu. Neka vam primjeri posluže kao motivacija, ali i za otvaranje

problema jednolikoga gibanja po pravcu.


Zatražite od učenika da analiziraju opisana gibanja i primijene pojmove pomaka, puta, srednje

brzine i trenutačne brzine koje su usvojili u jedinici 1.2.

Problemski zadatak u ovoj jedinici te rezultate mjerenja ili opažanja treba prikazati tablično i u

s,t dijagramu te v,t dijagramu, interpretirati nagib krivulja u dijagramima te značenje površine

ispod krivulje u v,t dijagramu.

Prikaz položaja i puta u x,t i s,t dijagramu učenici su upoznali u jedinici 1.2.

Na primjeru automobila kojem iz motora kapa ulje možete zajedno s učenicima korak po korak

obraditi sve zadatke.

Zatražite od učenika da predlože što mogu iz podataka o položaju tragova ulja, koje je kapalo u jednakim vremenskim razmacima, zaključiti o gibanju automobila.

Nakon što zaključe da na svakom dijelu puta mogu izračunati srednju brzinu automobila i tako vidjeti o kakvom je gibanju riječ, zadajte im neka samostalno izračunaju brzine, upišu podatke u odgovarajuću tablicu te nacrtaju s,t dijagram i v,t dijagram gibanja automobila.



Zajedno razgovarajte o značenju krivulja na dijagramima. Pitajte učenike mogu li povezati izraz za srednju brzinu i prikaz puta u s,t dijagramu. Pitajte učenike mogu li povezati izraz za put kod jednolikoga gibanja po pravcu s prikazom

u v,t dijagramu.

Pripremite nekoliko pokusa ili animacija s jednolikim gibanjem po pravcu i zajednički s učenicima

analizirajte gibanja kao u primjeru s automobilom.

Pri rješavanju zadataka podsjetite učenike na ispravan način pisanja fizikalnih veličina (kosa

slova) i mjernih jedinica (uspravno) te označavanja koordinatnih osi.

Završetak


Jedinica sadržava veći broj interaktivnih zadataka koje zadajte učenicima radi vježbanja i kao

pomoć u usvajanju predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda. To će ujedno biti važna povratna

informacija i vama i učenicima.

Dodatni prijedlozi

Pri realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i sadržaji:

Analiza jednolikoga pravocrtnoga gibanja s pomoću animacije

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_pohyb&l=hr

Prijedlog učeničkog projekta

https://www.education.com/science-fair/article/tortoise-hare-playing-catch-up/.



Za učenike koji žele znati više predlažemo projektni zadatak koji je na kraju jedinice:

Analiza gibanje kuglice s pomoću programa Tracker ( http://physlets.org/tracker/).

Opisane pokuse neka zainteresirani učenici izvedu i snime u školi. Rezultate trebaju obraditi kod

kuće.



https://www.education.com/science-fair/article/tortoise-hare-playing-catch-up/



Od učenika se traži:

Na temelju podataka iz y,t dijagrama izračunajte kojom se srednjom brzinom gibala kuglica. Izračunajte koeficijent smjera pravca (nagib) y, t pravca. Čemu je jednak iznos koeficijenta

smjera pravca y, t? Zbog čega je nagib tog pravca stalan? Kako biste izračunali trenutačnu brzinu? Promotrite vy,t dijagram gibanja kuglice. Čemu je jednaka površina ispod dijagrama? Rezultate prikažite u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi, Genial.ly ili

Piktochart.

Kao posebni projektni zadatak možete im zadati neka razmisle koja bismo gibanja u stvarnosti

mogli okarakterizirati kao jednoliko gibanje po pravcu i analiziraju takvo gibanje koristeći se

programom Tracker. Zadatke mogu obavljati samostalno ili u manjoj skupini.




Tijekom ove nastavne jedinice učenike treba uključiti u aktivnosti usmenim putem te što češće

povezivati teme jednolikoga gibanja sa svakodnevnim životom. Zadatke u kojima se očekuje

crtanje (primjerice 3. zadatak) treba zamijeniti sa zadatcima u kojima učenik interpretira ili

zaključuje.

Od učenika koji se školuju prema redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizaciju

postupaka ne treba inzistirati na tome da prijeđe sve elemente koji su planirani nastavnom

jedinicom, nego treba odabrati nekoliko ključnih i pojednostavniti ih (primjerice primijeniti

pojmove pomaka, puta, srednje brzine i trenutačne brzine pri jednolikome gibanju po pravcu i

analizirati jednoliko gibanje).


teškoće) potrebno je prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) te upotrijebiti jedan od fontova

ponuđenih u izborniku. Učenicima koji imaju jezične teškoće treba dodatno pojednostavniti

upute i sadržaje. Formulu za određivanje srednje brzine treba uvećati, ispisati i staviti na vidljivo

mjesto u učionici.

Ako je moguće, odgovore na pitanja (od 1. zadatka na dalje, te ponovno od 4. do 8. zadatka),

koji su navedeni jedan za drugim (a, b, c, itd.), preporučuje se razdvojiti većim proredom (u

editoru uređaja).



jedinice (primjerice videozapis). Preporučuje se povezati fenomen gibanja s interesima učenika,

koji su često jako izraženi ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je moguće. Primjerice, za

učenika koji je oduševljen određenim životinjama će se u zadatku u kojem se mjeri gibanje

gusjenice promijeniti vrsta životinje.



1.5.Akceleracija


Ciljevi i zadaće





Razlikovati srednju i trenutačnu akceleraciju Primijeniti pojmove srednje i trenutačne akceleracije u računskim i problemskim zadacima


Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologija



Aktivno građanstvo







Uvod i motivacija

Sat počnite motivacijskim primjerom automobilskih utrka. Razgovarajte kako izgleda start utrke

i koji je automobil imao najveće ubrzanje.


Zatražite od učenika da objasne pojam akceleracije i na osnovi objašnjenja napišu odgovarajuću

relaciju te iz nje izvedu mjernu jedinicu za akceleraciju.

Neka navedu primjere u kojima je akceleracija pozitivna (ubrzano gibanje) i primjere u kojima je

akceleracija negativna (usporeno gibanje).

Zatražite od učenika da, u analogiji s pojmovima srednje i trenutačne brzine, objasne što je

srednja, a što trenutačna akceleracija.

U ovoj jedinici DOS-a naći ćete na više zadataka u kojima je potrebno izračunati akceleraciju

prema podatcima o gibanju nekih vozila: automobila, bicikla. Neka ih učenici riješe samostalno.

Zajedno razgovarajte o rezultatima. Kako se mijenjala akceleracija na pojedinim dijelovima

puta? Kolika je bila srednja akceleracija cijelog puta?

Završetak






Dodatni prijedlozi

Pri realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i interaktivne simulacije s pomoću kojih učenici

analiziraju ubrzana i usporena gibanja




Učenici koji žele znati više neka, koristeći se brzinomjerom, izvedu mjerenje slično onome

prikazanom u animaciji u ovoj jedinici DOS-a.

Zadatak trebaju obavljati samostalno. Snimanje odabranog primjera obavit će izvan škole, a

obradu snimke brzinomjera i izradu prezentacije mogu napraviti kod kuće ili u školi.

Zadatak:

- koristeći se brzinomjerom snimite promjenu brzine tijekom vožnje na biciklu, rolama ili

romobilu

- nacrtajte v,t dijagram gibanja (koristite se Excelom ili GeoGebrom)

- odredite srednju akceleraciju kojom ste ubrzavali na početku vožnje te srednju akceleraciju

kojom ste se zaustavili na kraju jedne vožnje.

Napišite izvješće koristeći se jednim od programa za izradu prezentacija, npr. Prezi.



primjerice posebno za uporabu digitalnih obrazovnih materijala te za pokretanje videozapisa.

Od učenika koji se školuju prema redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizaciju

postupaka ne treba inzistirati na tome da prijeđe sve elemente koji su planirani nastavnom

jedinicom, nego treba odabrati nekoliko ključnih i pojednostavniti ih (definirati pojam

akceleracije i navesti zašto je važna). Učenik se može aktivnije uključiti u nastavu tako da se s

njime unaprijed dogovori da za nastavu pripremi podatke o akceleraciji koju pojedini automobil

može postići. Učenicima treba skrenuti pozornost na ilustracije i dodatne grafičke simbole

(www.arasaac.org ) koji mogu pomoći u razumijevanju zadataka. U zadatcima koji zahtijevaju



http://www.araaasac.org/


izračunavanje akceleracije, učenicima treba osigurati potporu (zajedničko rješavanje, vizualni

prikaz i slično).

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija, jezične teškoće)

treba prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) te upotrijebiti jedan od fontova ponuđenih u

izborniku. U ovoj nastavnoj jedinici su tekstovi i tvrdnje relativno kratki i jednostavniji tako da

se jezična prilagodba savjetuje s obzirom na potrebe samog učenika. Upute trebaju biti

prilagođene razini razumijevanja učenika s jezičnim teškoćama.


se sadržaj jedinice unaprijed najavi s pomoću slika ili natuknica, ali i svaka nova aktivnost unutar

jedinice. Preporučuje se povezati akceleraciju s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi ili

neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je moguće. Primjerice, učenik koji obožava različita

motorna vozila može za sat pripremiti podatke o akceleraciji određenih vrsta vozila. Ako učenik

s poremećajem iz spektra autizma ima teškoće jezičnoga razumijevanja, preporučuje se

provjeriti je li razumio određenu uputu ili tekst.



1.6. Jednoliko ubrzano i usporeno gibanje


Ciljevi i zadaće

Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema

Pravilno upotrebljavanje fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja, te prikazivanje i tumačenje njihovih




Primijeniti osnovne kinematičke veličine (pomak, put, brzina, akceleracija) pri opisu jednoliko ubrzanog i jednoliko usporenog gibanja

Povezati opis jednoliko ubrzanog i jednoliko usporenog gibanja s oblikom prikaza u dijagramu

Analizirati jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje iz zapisa gibanja dobivenog elektromagnetnim tipkalom ili senzorom (prikupiti podatke, interpretirati podatke)

Na temelju jednog prikaza jednoliko ubrzanog ili jednoliko usporenog gibanja napraviti druge prikaze (tablica-dijagram, dijagram-dijagram, dijagram-formula)











Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim primjerom iz svakodnevnog života u kojem s učenicima

razgovarate o gibanju autobusa u gradskom prometu.

Neka učenici opišu njegovo gibanje.


Zatražite od učenika da objasne pojmove jednoliko ubrzanog i jednoliko usporenoga gibanja.

Neka predlože kako bi na primjeru gibanja autobusa provjerili je li njegova akceleracija pri

usporavanju ili ubrzavanju stalna.

Razgovarajte o akceleraciji kao o vektorskoj veličini.

Na primjeru biciklista koji je tijekom vremena t jednoliko mijenjao brzinu akceleracijom a od

početne vrijednosti v0 do konačne vrijednosti v zadajte učenicima neka sami izvedu izraz za

konačnu brzinu.

Sljedeći je problemski zadatak prikazati u dijagramu jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno

gibanje.

Neka učenici prikažu gibanje biciklista u v,t i a,t dijagramu. Pitajte ih kako su u slučaju jednoliko

pravocrtnoga gibanja računali put s pomoću v,t dijagrama. Neka na isti način izračunaju put koji



je prošao biciklist u vremenu t i iz izraza za površinu ispod krivulje na v,t dijagramu oblikuju

općeniti izraz za put jednoliko ubrzanog i usporenoga gibanja.

Za vježbu zadajte učenicima sličan primjer s motociklistom.

Nastavite s problemskim pitanjem što analizirajući v,t dijagram možete reći o gibanju tijela.

Analizirajte s učenicima primjer iz ove jedinice i odgovore na pitanja:

‒ Kako se mijenjalo gibanje tijela

‒ Koliki su pripadni dijelovi puta i koliki je ukupno prijeđeni put?

‒ Kolika je bila akceleracija na pojedinim dijelovima puta?

Neka nacrtaju a,t dijagram.

U svim primjerima s učenicima najprije definirajte problem, zajednički ga analizirajte i

odaberite kako će riješiti zadatak. Račun i obradu neka svaki učenik radi samostalno koristeći

se programom dinamične matematike GeoGebra.

Završetak


Jedinica završava nizom konceptualnih pitanja i zadataka za samovrednovanje i kratku procjenu

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

Pri realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i interaktivne simulacije s pomoću kojih učenici

analiziraju ubrzana i usporena gibanja




Za učenike koji žele znati više predlažemo projektni zadatak za skupinu od 2 do 4 učenika:




Obrada videozapisa gibanja s pomoću digitalnog alata Tracker.

Uputite učenike u rad s programom Tracker (http://physlets.org/tracker/ ). Upoznajte ih sa

zadatkom, a nakon toga neka sami dogovore način rada na projektu. Snimanje odabranog

primjera obavit će izvan škole, obradu videozapisa i izradu prezentacije mogu obaviti kod kuće

ili u školi.


Potrebno je:



Zadatak:

autić igračku (može poslužiti skateboard, saonice ili nešto slično) zavežite užetom i vucite pravocrtno po hrapavoj podlozi (npr. asfalt) i snimite gibanje

s pomoću programa za videoanalizu gibanja Tracker analizirajte snimku analizirajte pomake Δx duž osi koju vidite na snimljenom videu za male vremenske

intervale izradite x, t, vx,, t i ax,, t dijagrame gibanja koje ste snimili opišite riječima gibanje koje ste snimili i objasnite rezultate mjerenja. Napišite izvještaj koristeći jedan od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi, Genial.ly

ili Piktochart.


Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se češće povezivanje teme gibanja sa

svakodnevnim životom (primjerice kolica u kojima se učenik kreće). Učenicima koji se školuju

prema redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizaciju postupaka treba odrediti

ključne informacije koje mogu svladati (primjerice opisati jednoliko ubrzano i jednoliko

usporeno gibanje te eventualno povezati opis gibanja s grafičkim prikazom).


teškoće) treba prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt) te upotrijebiti jedan od fontova

ponuđenih u izborniku (primjerice Dyslexia). Učenicima koji imaju jezične teškoće treba

pojednostavniti upute te, ako je potrebno i, sadržaje. U ponuđenim odgovorima u zadatcima (a,

b, c, d, itd.) potrebno je povećati prored (u editoru uređaja). Učenicima sa specifičnim

teškoćama učenja treba osigurati uporabu džepnog računala.






se sadržaj jedinice unaprijed najavi s pomoću slika ili natuknica, ali i svaka nova aktivnost unutar

jedinice. Preporučuje se povezati vrste gibanja s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi

ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je moguće. Primjerice, ako učenik zna mnogo

činjenica o vlakovima/tramvajima, oni se mogu koristiti u zadatcima umjesto automobila čime

će se pridobiti njegova/njezina pozornost. Ako učenik s poremećajem iz spektra autizma ima

teškoće jezičnoga razumijevanja, potrebno je objasniti mu pojedine upute i zadatke.



1.7.Slobodan pad


Ciljevi i zadaće





Opisati slobodan pad uz pomoć pojmova puta, brzine i vremena Analizirati slobodni pad iz zapisa gibanja (prikupiti podatke, interpretirati podatke) Na temelju jednog prikaza slobodnog pada napraviti druge prikaze Odrediti akceleraciju slobodnog pada iz rezultata dobivenih pokusom


Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija



Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologija Aktivno građanstvo







Uvod i motivacija

Kao motivaciju i otvaranje problema slobodnog pada izvedite s učenicima nekoliko pokusa

navedenih na početku jedinice: ispustite istodobno s jednake visine papir zgužvan u lopticu,

gumicu, tenisku lopticu, itd. Prije pokusa neka učenici iznesu pretpostavke kako će se bačena

tijela gibati.


Pitajte učenike što su u osnovnoj školi učili o sili teži i slobodnom padu.

Pitajte ih kojim relacijama mogu opisati gibanje predmeta iz uvodnog pokusa. Relacije neka

kratko zapišu u papirnatoj bilježnici ili u OneNote digitalnoj bilježnici (svi predlošci dostupni su

vam u OneNote metodičkom priručniku).

Pogledajte video koji prikazuje dvije problemske situacije slobodnog padanja tijela (matica) koja

su privezana u prvom slučaju na međusobno različitim, a u drugom na međusobno jednakim

udaljenostima. Na temelju zvučnog zapisa slobodnog padanja tijela i njegove analize neka

zaključe o kakvom je gibanju riječ i kolika je akceleracija. Problem analizirajte zajednički, a račun

neka svaki učenik obavi samostalno koristeći se relacijama u bilježnici (papirnatoj ili OneNote).

Računske zadatke s primjerima iz svakodnevnog života iskoristite za vježbanje i ponavljanje.

Zadatke učenici rješavaju samostalno.

Završetak





Jedinica završava nizom konceptualnih pitanja i zadataka za samovrednovanje i kratku procjenu

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

Neka učenici osmisle još neki pokus kojim bi dokazali da je slobodno padanje jednoliko ubrzano

gibanje, provedu zamišljeno mjerenje i provjere svoje pretpostavke. Vjerojatno će predložiti

uteg koji pada s ruba stola i vuče vrpcu kroz tipkalo jer su taj pokus provodili u osnovnoj školi.

Pri realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i sadržaji koje možete naći na portalu e-Škole,

scenarij poučavanja U slobodnom padu.

U scenariju je predloženo nekoliko zabavnih aktivnosti i motivirajućih primjera koji vam mogu

pomoći u ostvarenju ove jedinice.


Metodički prijedlozi i napomene za rad s učenicima koji žele znati više i darovitim učenicima

Za učenike koji žele znati više predlažemo projektne zadatke za zajednički rad manje skupine (ne

više od četiri učenika kako bi svi ravnopravno sudjelovali u projektu).

Ako je moguće izvedite isti pokus s učenicima. Dovoljan je zvučni zapis padanja tijela. Pokus

izvedite više puta. Podijelite učenike u nekoliko manjih skupina. Neka svaka skupina samostalno

očita zvučne zapise i provede analizu i izračune kao u primjeru s videom. Dobivene rezultate

trebaju usporediti.

Aktivnost 1.

Vještina eksperimentiranja uz uporabu alata za obradu zvuka i suvremene tehnologije je izazov,

ali i zadovoljstvo. Pogledajte priloženi video u ovoj jedinici, osmislite sličan pokus sa slobodnim

padom i snimite ga besplatnim programom za obradu zvuka. Izračunajte akceleraciju. Rezultate

prikažite u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi.

Aktivnost 2.

Odredite ubrzanje slobodnog pada padajućim kapljicama s pomoću uređaja kojim ćete mjeriti

visinu i vrijeme padanja kapljice. Izvedite pokus u paru ili u skupinama, u školi ili kod kuće.



https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/00902f6b-d44f-4b39-83d9-b22ce05bc936/Uslobodnompadu.pdf


Potreban pribor: posuda s vodom i kapaljkom, stativ s držačima za posudu, plastična kada,

mjerna vrpca, zaporni sat. Za izvedbu pokusa možete upotrijebiti medicinski kateter kojim ćete

regulirati padanje kapljica kap po kap.

Posudu s vodom učvrstite na stativ. Visina kapaljke na posudi s vodom treba biti otprilike 1,5 m

iznad tla. Odvajanje kapljica s kapaljke treba uskladiti s udarom prethodne kapljice o dno

posude, npr. namještanjem visine kapaljke ili npr. podizanjem posude s vodom sve do trenutka

kada se postigne usklađenost.

Izmjerite visinu padanja kapljice i zapornim satom ukupno vrijeme padanja 20 kapi te izračunajte

vrijeme padanja jedne kapi.

Ponovite mjerenja s 10 i 30 kapi. Objasnite zašto je u primjeru s više kapi postignuta manja

pogreška za podatak o vremenu padanja jedne kapljice nego u primjeru s 10 kapi i jednako tome

točniji rezultat za ubrzanje slobodnog pada g.

Ponovite mjerenja vremena padanja za ukupno 20 kapi, ali s dviju različitih visina, npr. 0,5 m i

2,5 m.

Koji je rezultat točniji: onaj s visinom padanja 2,5 m ili s manjom visinom padanja 0,5 m?

Objasnite zašto bi rezultat pri većoj visini trebao biti točniji.

Bi li se još točnije odredilo ubrzanje slobodnog pada g ako bi kapljica padala s mnogo veće visine,

npr. 100 m ili čak s visine 200 m? (Kakvu ulogu pri takvom padanju ima granična brzina što je

tijelo postiže padajući zrakom? Prisjetite se da graničnu brzinu pri slobodnom padu kroz zrak

tijelo postiže već nakon 10 m padanja.).

Objasnite zašto se pri mjerenju vremena padanja jedne kapi zapornim satom postiže točniji

rezultat kada se mjeri ukupno vrijeme padanja dovoljno velikog broja kapljica, npr. za 10, 20 ili

30.

Također objasnite kako mjerna pogreška za vrijeme utječe na konačan rezultat ubrzanja g.

Rezultate prikažite u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi, Genial.ly ili

Piktochart.


Potrebno je:

definirati problem (postaviti istraživačko pitanje) analizirati problem i predložiti kako ga riješiti te objasniti postupak eventualno (nije obvezno nego ovisi o problemu) navesti pretpostavku kakvo će rješenje





Učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se uključiti u aktivnosti usmenim putem te se

služiti ilustracijama i grafičkim simbolima koji će pomoći u razumijevanju teme slobodnog pada.

Učenicima koji se školuju prema redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizaciju

postupak treba prilagoditi na praktičnu i primjenjivu razinu te glavne činjenice i primjere

(primjerice, Zemljina sila teže). Uvijek je potrebno odabirati ponajprije zadatke koji se mogu

vizualno predočiti, primjerice zadatak s padom lončanice.



ponuđenih u izborniku. Učenicima s jezičnim teškoćama treba pojednostavniti upute i sadržaj

(primjerice u zadatku s mačkom i crijepom). Djeci s diskalkulijom potrebno je osigurati uporabu

džepnog računala.

Preporučuje se pojednostavniti barem dijelove tekstova (u editoru uređaja), primjerice rečenice

poput:

„...Tijekom slobodnog padanja matice su privezane na različite udaljenosti. Može se uočiti

približno jednak vremenski interval ako se uzmu obzir sve pogreške...“

U zadatcima u kojima su ponuđeni odgovori jedan ispod drugoga (a, b, c, d) potrebno je povećati

prored (u editoru uređaja).



jedinice (primjerice videozapis). Preporučuje se povezati električne naboje i njihovo

međudjelovanje s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi ili neuobičajeni, u svim

elementima u kojima je to moguće. Zainteresiranost za određene predmete može se uvrstiti u

zadatke o slobodnom padu (primjerice umjesto kamena pad predmeta koji učenik obožava).



1.8.Neovisnost gibanja


Ciljevi i zadaće





Prepoznati načelo neovisnosti gibanja u složenim gibanjima Primijeniti načelo neovisnosti gibanja u složenim gibanjima





Aktivno građanstvo







Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim primjerom iz svakodnevnog života u kojem se prisjetite uzrečica

"vjetar u leđa" i "ići protiv struje". Može li vjetar u leđa pomoći trkačima ili skakačima udalj ? Je

li lakše veslati uzvodno ili nizvodno? Zašto?


Složena gibanja

Pogledajte s učenicima videoprikaz gibanja osoba na pokretnim stubama i zadajte im da opišu

sve prikazane primjere. Kojom se brzinom gibaju osobe na stubama u odnosu prema motritelju

sa strane?

Neka učenice zaključe što je složeno gibanje.

Pogledajte animaciju koja prikazuje čamac koji plovi rijekom.

Analizirajte s učenicima primjere složenih gibanja. Neka u svakom primjeru prepoznaju od kojih

je gibanja složeno gibanje objekta koji promatraju te nacrtaju vektore brzina pojedinačnih

gibanja i rezultantne brzine.

Upozorite učenike da je hvatište vektora brzine, puta i akceleracije u težištu tijela i zato u

koordinatnom sustavu prikaz gibanja nekog objekta možemo zamijeniti prikazom gibanja

materijalne točke (težišta tijela). Pri mjerenju odabiremo proizvoljno jednu točku čvrstog

objekta i pratimo njezino gibanje. Sve točke tijela prijeđu isti put i imaju istu brzinu.



Neovisnost gibanja

Primjeri na kojima učenici lako uoče neovisnost gibanja koja zajedno čine neko složeno gibanje

su pokretna traka za putnike u zračnim lukama, pokretne stube te splav ili čamac na rijeci. Ti su

primjeri dio osobnog iskustva učenika i lako ih je izvesti.

Zatražite neka objasne rezultat kada gibanja traju jedno za drugim u istom vremenskom

intervalu i rezultat gibanja rezultantnom brzinom u istom vremenskom intervalu.

Završetak


Jedinica sadržava veći broj interaktivnih zadataka koje zadajte učenicima radi vježbanja i kao

pomoć u usvajanju predviđenih odgojno-obrazovnih ishoda. To će biti važna povratna

informacija i vama i učenicima.




Obrada videozapisa složenoga gibanja s pomoću digitalnog alata Tracker.

Projektni zadatak za zajednički rad 2 do 4 učenika: obrada videozapisa gibanja s pomoću

digitalnog alata Tracker.

Uputite učenike u rad s programom Tracker (http://physlets.org/tracker/ ). Upoznajte ih sa


primjera obavit će izvan škole, obradu videozapisa i izradu prezentacije mogu raditi kod kuće ili

u školi.

Zadatak

Analizirajte složeno gibanje i primijenite načelo neovisnosti gibanja na primjeru iz stvarnog

života s pomoću programa Tracker.

Snimite film. Analizirajte gibanje s pomoću programa Tracker i odgovorite na pitanja, to jest

riješite zadatke:




- označite na obali rijeke dvije točke A i B, primjerice tako da zabodete dva štapa u tlo, udaljenost

točaka neka bude 20 metara

- snimite gibanje čamca s veslačem koji plovi nizvodno od točke A do točke B

- snimite čamac koji plovi uzvodno od točke B do točke A

- snimite gibanje komadića stiropora bačenog u rijeku od točke A do točke B

- snimke analizirajte s pomoću programa Tracker (http://physlets.org/tracker/).

- odaberite u programu Tracker prikaze x,t i v,t dijagrama gibanja čamca u oba slučaja

- odaberite u programu Tracker prikaze x,t i v,t dijagrame gibanja stiropora

- s pomoću podataka koje možete očitati na navedenim dijagramima opišite gibanje čamca kao

složeno gibanje i prikažite brzinu čamca kao zbroj brzina dvaju neovisnih gibanja

- navedite iznos i smjer svake brzine u prikazu

- u kojem će slučaju čamac s veslačem mirovati u odnosu prema točki A iako veslač vesla.


Piktochart.


Potrebno je:




Učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se prilagoditi vrijeme izvođenja aktivnosti,

primjerice posebno za uporabu digitalnih obrazovnih materijala te za pokretanje videozapisa. S

obzirom na to da učenici s motoričkim teškoćama obično imaju stručnu potporu asistenata,

preporučuje se njegova pomoć u uvećanju zaslona pri obradi nastavne jedinice (simulacija

prijevoza čamca preko rijeke). Kod učenika koji se školuju prema redovitom programu uz

prilagodbu sadržaja i individualizaciju postupaka ne treba inzistirati na tome da učenik prijeđe

sve elemente koji su planirani nastavnom jedinicom nego se odaberu ključni (definicija

neovisnog gibanja i primjer iz svakodnevice). Pri matematičkim izračunima se svakako savjetuje




omogućiti uporabu džepnog računala. Važno je učenike u aktivnosti uključiti usmenim putem, a

na taj način i provjeravati znanje.



ponuđenih u izborniku. Važno je učenicima s jezičnim teškoćama dati jednostavne upute ili

usmeno pojednostavniti zadatke (npr. zadatak o helikopteru i vjetru). Dodatno, pojedini

tekstovi/dijelovi tekstova su jezično zahtjevni zbog čega ih treba pojednostavniti (u editoru

uređaja).

„...Pri veslanju uzvodno morat će veslima potiskivati čamac većom brzinom nego kad istom

brzinom, s obzirom na obalu, veslaju nizvodno.“

Kako bi se učenicima s diskalkulijom pomoglo da izračunaju pojedine zadatke, treba im

omogućiti uporabu džepnog računala.



jedinice (primjerice videozapis na početku nastavne jedinice). Preporučuje se povezati temu

neovisnosti gibanja s interesima učenika, koji su često vrlo izraženi ili neuobičajeni, u svim

zadatcima u kojima je moguće. Primjerice, ako je učenik oduševljen određenim motornim

vozilima, njih treba uvrstiti u zadatke od 1. do 4.



1.9. Vertikalni hitac


Ciljevi i zadaće





Skicirati putanju vertikalnog hica te nacrtati vektore akceleracije i brzine u proizvoljnoj točki putanje

Navesti primjere vertikalnih hitaca iz svakodnevnog života Analizirati vertikalni hitac (provesti mjerenja, prikupiti podatke, interpretirati podatke)












Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim primjerom u kojem ćete učenicima pokazati fotografiju jednoga

islandskoga gejzira. Neka opišu put kapljica vode i navedu primjere iz svakodnevnog života u

kojima susreću vertikalni hitac.


Nakon uvoda nastavite analizirati gibanje lopte izbačene vertikalno uvis. Zatražite od učenika da

opišu gibanje lopte i kažu o kakvom je gibanju riječ na pojedinom dijelovima puta, kako se

mijenja brzina i kolika je akceleracija.

Pogledajte animaciju na kojoj su označeni vektori brzine i akceleracije u svakoj točki putanje.

Pitajte učenike od kojih se neovisnih gibanja sastoji vertikalni hitac.

Neka napišu relaciju za brzinu i ukupno prijeđeni put za proizvoljnu točku kada se lopta kretala

prema gore i istu tu točku kada se lopta gibala prema dolje.

Analizirajte s učenicima situaciju kada je točka izbacivanja lopte vertikalno prema gore na nekoj

visini h0 iznad tla i lopta na putu prema dolje nastavi padati do tla. Prvo neka skiciraju putanju i

označe vektore brzine i akceleracije, a zatim napišu odgovarajuće relacije za brzinu i ukupno

prijeđeni put. Rezultate neka prikažu u programu dinamične matematike GeoGebra.

Analizirajte s učenicima vertikalni hitac prema dolje. Usporedite ga sa slobodnim padom. Neka

skiciraju putanju i označe vektore brzine i akceleracije, a zatim napišu odgovarajuće relacije za

brzinu i prijeđeni put. Rezultate neka prikažu u programu dinamične matematike GeoGebra.



Završetak


Završite s nekoliko zadataka za samovrednovanje te kratku procjenu usvojenosti odgojno-

obrazovnih ishoda. Zadatke učenici trebaju rješavati samostalno.



Za učenike koji žele znati više predlažemo zadatak:


Projektni zadatak za zajednički rad od 2 do 4 učenika: obrada videozapisa gibanja s pomoću


Uputite učenike u rad s programom Tracker (http://physlets.org/tracker/). Upoznajte ih sa



u školi.

Zadatak

Analizirajte vertikalni hitac na primjeru iz stvarnog života, primjerice možete snimiti bacanje

lopte uvis prije početka košarkaške utakmice. Analizirajte gibanje s pomoću programa za

videoanlizu gibanja Tracker i odgovorite na pitanja, to jest riješite zadatke.

Koja neovisna gibanja čine vertikalni hitac?

Odaberite u programu Tracker prikaze y, t; vy, t i ay, t dijagrama ovoga gibanja. Kakvi su brzina i ubrzanje prema iznosu i smjeru na maksimalnoj visini, ymax? Koliko je ubrzanje tijela? Prikažite vektore brzine i ubrzanja u barem pet točaka putanje tijekom cijeloga gibanja. Koliki je ukupni put koji je tijelo prešlo u vertikalnom hicu? Kolika je maksimalna visina koju će tijelo dosegnuti pri vertikalnom hicu uvis i vrijeme u

kojem će to postići? Koliko je vrijeme od početka gibanja tijela do njegova pada?


Piktochart.





Potrebno je:




Učenicima s motoričkim teškoćama preporučuje se ishode učenja prilagoditi njihovim

mogućnostima, primjerice navoditi primjere vertikalnih hitaca iz svakodnevnog života i

analizirati vertikalni hitac tako da učenik interpretira podatke (bez skiciranja i provođenja

mjerenja). U rješavanju zadataka najprije se treba usmjeriti na zadatke koji zahtijevaju

poznavanje definicija (zadatci 1. i 2.).



izborniku. U pripremi dodatnih materijala važne informacije ili ključne riječi, odnosno

matematičke izraze treba istaknuti podebljanjem tiska (primjerice neovisna gibanja, vertikalni

hitac prema dolje itd.). Učenicima koji imaju jezične teškoće treba pojednostavniti upute, a

prema potrebi i sadržaje. Primjerice, pojedini tekstovi/dijelovi tekstova su jezično zahtjevni i

potrebno ih je pojednostavniti ili grafički urediti (u editoru uređaja).

Rezultantno gibanje daju:

jednoliko gibanje s početnom brzinom v0 po vertikalnoj osi prema gore+slobodan pad.

Kako bi se učenicima sa specifičnim teškoćama učenja pomoglo da izračunaju pojedine zadatke,

potrebno im je omogućiti uporabu džepnog računala.



jedinice (primjerice videozapis na početku nastavne jedinice). Ako je učenik oduševljen

određenim predmetima, oni se mogu upotrijebiti umjesto pojma tijela od prvoga do petog

zadatka. Ili učenik koji preferira mobitele ili tablete može snimiti bacanje tijela koje će analizirati

s ostalim učenicima.



1.10.Horizontalni hitac


Ciljevi i zadaće





Skicirati putanju horizontalnog hica te nacrtati vektore akceleracije i brzine u proizvoljnoj točki putanje

Navesti primjere horizontalnih hitaca iz svakodnevnog života Analizirati horizontalni hitac (provesti mjerenja, prikupiti podatke, interpretirati podatke)












Uvod i motivacija

Jedinicu počnite animacijom u kojoj su prikazani motivacijski primjeri horizontalnog hica iz

svakodnevnog života (ispaljivanje loptice za tenis iz stroja u horizontalnom smjeru, voda iz

prskalice za travnjak, sportski samostrijel).


Analizu gibanja prikazanih u uvodnim primjerima iskoristite za otvaranje problema

horizontalnog hica.

Pitajte učenike:

U kojem su smjeru izbačena tijela prikazana u videozapisu?

Kakav oblik ima putanja tih tijela?

Možete li takvo gibanje opisati kao složeno?

Ako je to složeno gibanje, od kojih je neovisnih gibanja sastavljeno?

Koji je smjer akceleracije tijela?

Neka jedan učenik skicira na ploči putanju tijela.

Zatražite od učenika neka pretpostave kako će se gibati paket ispušten iz zrakoplova. Neka

odgovore na ista pitanja kao u analizi gibanja prikazanih u uvodnoj animaciji te skiciraju putanju

paketa. Dodatno neka označe udaljenost mjesta na koje je paket pao od vertikale koja označava

položaj zrakoplova u trenutku ispuštanja paketa. Raspravu provedite zajednički, a skicu neka

jedan učenik nacrta na ploči.



Uvedite pojam dometa. Nakon toga prikažite im animaciju koja prikazuje ispuštanje paketa iz

zrakoplova.

Zatražite od učenika neka, koristeći se zaključcima do kojih su došli analizirajući promatrana

gibanja, napišu relacije za put prijeđen u horizontalnom i vertikalnom smjeru i pripadajuće

brzine te izvedu izraz za domet.

Računanje dometa neka vježbaju služeći se interaktivnom animacijom kanadera.

Jedinica sadržava niz konceptualnih pitanja i zadataka koji vam mogu koristiti kao vježba. Ujedno

će vama i učenicima dati povratnu informaciju o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Završetak


Završite s nekoliko zadataka za samovrednovanje i procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih

ishoda.

Dodatni prijedlozi

(1 )Provedite s učenicima nekoliko jednostavnih mjerenja, npr. ispaljivanje loptice s ruba stola u

posudu s pijeskom. Mjereći visinu stola i domet, neka izračunaju početnu brzinu. Zatim neka

izrade skicu mjerenja i označe vektore brzine u nekoliko proizvoljno odabranih točaka. Zadatak

trebaju raditi podijeljeni u nekoliko manjih skupina. Rezultate neka prikažu u jednom od alata

za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi.

(2)Na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ (https://tesla.carnet.hr/,

Digitalni obrazovni sadržaji, Fizika nastavnici, Mehanika: Složena gibanja) naći ćete nekoliko

interaktivnih zadataka za analizu horizontalnog hica koje učenici mogu rješavati samostalno, a

možete ih upotrijebiti za zajedničku analizu gibanja. Zadatci su oblikovani kao zabavne igre te su

i motivirajući.



(3)Pri realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i sadržaji na portalu ˝e-

Škole˝(https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-poucavanja). Pod ključnom riječi

˝horizontalni hitac˝ naći ćete primjere zanimljivih aktivnosti u kojima se analizira horizontalni

hitac uz primjenu raznih digitalnih alata i sadržaja.







Problem računskog određivanja dometa zadajte učenicima koji žele znati više kao projektni

zadatak.

Zatražite od učenika da horizontalni hitac prikažu u koordinatnom sustavu. Upitajte ih kako bi

odabrali ishodište i orijentaciju osi?

Ovisi li domet o izboru koordinatnog sustava?

Podijelite učenike u tri skupine prema izboru ishodišta i orijentaciji osi koordinatnog sustava:

Ishodište na tlu ispod točke ispaljivanja tijela, os y orijentirana prema gore, os x prema desno, koordinate točke ispaljivanja (0, H), koordinate dometa (D, 0)

Ishodište u točki ispaljivanja, os y orijentirana prema dolje, os x prema desno, koordinate točke ispaljivanja (0, 0), koordinate dometa (0, D)

Ishodište u točki ispaljivanja, os y orijentirana prema gore, os x prema desno, koordinate točke ispaljivanja (0, 0), koordinate dometa (0, D)

Zadatak:

nacrtati odabrani koordinatni sustav skicirati putanju tijela gibanje prikazati kao složeno gibanje s komponentama x i y izraženima u skladu s

koordinatnim sustavom naći relaciju preko koje možemo izračunati domet ako je poznata visina s koje je tijelo

izbačeno i njegova početna brzina.

Rezultate neka prikažu u programu dinamične matematike GeoGebra.


Učenicima s motoričkim teškoćama važno je ishode učenja prilagoditi njihovim mogućnostima,

primjerice navesti primjer horizontalnog hica iz svakodnevnog života i provesti analizu

horizontalnog hica tako da učenik interpretira podatke (bez skiciranja, crtanja i provođenja

mjerenja).





izborniku. Najvažnije formule treba uvećati, ispisati te ih i postaviti na uočljivo mjesto (na zid,

klupu ili ploču). Važno je učenicima s jezičnim teškoćama pojednostavniti upute. Nadalje,

pojedini tekstovi/dijelovi tekstova su jezično zahtjevni zbog čega se preporučuje dodatna

obrada (u editoru uređaja).

Gibanje tijela izbačenog u horizontalnom smjeru je gibanje djelovanjem Zemljine sile teže. To

gibanje ima komponente dviju vrsta gibanja:

- jednolikoga gibanja u horizontalnom smjeru

- jednolikoga ubrzanoga gibanja s akceleracijom 10 ms-2 u vertikalnom smjeru.



Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati temu vertikalnog hica s

interesima učenika, koji su često vrlo izraženi ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je

moguće. Učenik koji preferira sportske rezultate može izvijestiti o pravilima u streličarstvu

(visina, brzina, udaljenost mete). Učenik koji rado i dobro crta može dobiti zadatak da one

zadatke koje je moguće vizualno prikazati najprije nacrta (Robin Hood, mlaz vode iz cijevi) te

zatim pokuša riješiti uz potporu.



1.11. Kosi hitac–dodatna tema


Ciljevi i zadaće





Skicirati putanju kosog hica te nacrtati vektore akceleracije i brzine u proizvoljnoj točki putanje

Navesti primjere kosih hitaca iz svakodnevnog života Analizirati kosi hitac na primjerima za kutove izbačaja od 30°, 60° i 45°












Uvod i motivacija

Kao uvod i motivacijski primjer pokažite fotografiju ispaljene signalne rakete i traga koji je nakon

njezina prolaska ostao na nebu.

Potaknite s učenicima razgovor o putanji rakete. Upitajte ih kako bi objasnili njezino gibanje.


Poučeni iskustvom i znanjima koja su usvojili u jedinicama od 1.4. do 1.10. učenici će lako

prepoznati da je raketa ispaljena pod nekim kutom u odnosu prema horizontalnoj ravnini i da je

riječ o složenom gibanju, tj. o gibanju koje možemo prikazati kao zbroj dvaju neovisnih gibanja.

Pogledajte zajedno animaciju koja prikazuje putanju košarkaške lopte.

Zadajte učenicima da u pravokutnom koordinatnom sustavu s ishodištem u točki ispaljivanja

rakete skiciraju putanju. Kakvo je gibanje rakete u smjeru osi x (jednoliko pravocrtno gibanje

brzinom gibanje v0x), a kakvo u smjeru osi Y (vertikalni hitac s početnom brzinom v0y )? Rezultate

neka prikažu kao kratki zapis u papirnatoj bilježnici ili u OneNote digitalnoj bilježnici (svi

predlošci dostupni su vam u OneNote metodičkom priručniku).

Postavite učenicima problemska (istraživačka pitanja).

Kolika je najviša točka putanje rakete? Koliki je domet rakete?

Neka zajednički, uz vašu pomoć, izvedu poznate izraze za najvišu točku putanje i domet kosog

hica.




Analizirajte s učenicima primjere kosog hica za kutove izbačaja od 30°, 60° i 45° koristeći se

priloženim ilustracijama.

Jedinica sadržava niz zadataka koje možete upotrijebiti za vježbu uz promijenjene ulazne

podatke. Neka zadatke svaki učenik rješava samostalno.

Završetak



procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Neka zadatke učenici rješavaju samostalno.

Dodatni prijedlozi

e-Škole, scenariji poučavanja (https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-poucavanja)

scenarij poučavanja Hitci

Na Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ (https://tesla.carnet.hr/), Digitalni

obrazovni sadržaji, Fizika nastavnici, Mehanika: Složena gibanja) naći ćete nekoliko interaktivnih

zadataka za analizu kosog hica koje učenici mogu rješavati samostalno, a možete ih upotrijebiti

za zajedničku analizu gibanja. Zadatci su oblikovani kao zabavne igre te su i motivirajući.






Obrada videozapisa gibanja pomoću digitalnog alata Tracker.

Projektni zadatak za zajednički rad od 2 do 4 učenika: obrada videozapisa gibanja s pomoću


Uputite učenike u rad s programom Tracker (http://physlets.org/tracker/). Upoznajte ih sa








u školi.

Zadatak

Analizirajte kosi hitac na primjeru iz stvarnog života s pomoću programa Tracker.

Snimite film ili preuzmite snimku kosog hica na kraju ove jedinice. Analizirajte gibanje s pomoću

programa Tracker i odgovorite na pitanja, to jest riješite zadatke.

a)Koja neovisna gibanja daju kosi hitac? b)Nacrtajte x, t; vx, t; y, t i vy, t dijagrame. c)Kolika je maksimalna visina? d)Koliko je vrijeme dostizanja maksimalne visine? e)Koliko je ukupno vrijeme gibanja pri kosom hitcu? f)Kolike su brzina i ubrzanje prema iznosu i smjeru na maksimalnoj visini? g)Prikažite vektore brzine i ubrzanja u barem pet točaka putanje tijekom cijeloga gibanja. h)Izračunajte domet kosog hitca.


Piktochart.


Potrebno je




Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se prilagoditi ishod učenja njihovim

mogućnostima, primjerice navođenje primjera kosog hica iz svakodnevnog života i/ili analiza

kosog hica tako da učenik interpretira podatke (bez skiciranja, crtanja i provođenja mjerenja). U

zadatcima treba najprije odabirati one koji zahtijevaju primjenu definicije kosog hica.


treba prilagoditi veličinu slova i odabrati jedan od fontova iz izbornika koji najviše odgovara

njihovim obilježjima. Najvažnije formule treba uvećati, podebljati i postaviti ih na uočljivo mjesto

(na zid, klupu ili ploču). Učenicima s jezičnim teškoćama potrebno je pojednostavniti upute.

Dodatno, pojedini tekstovi/dijelovi tekstova su jezično zahtjevni i preporučuje ih se

pojednostavniti ili grafički urediti u editoru uređaja.



Izračunajmo:

a) maksimalnu visinu do koje će se loptica popeti.

Poznato je:

da se loptica ispucava početnom brzinom od 15 ms-1 pod kutom od 45° u odnosu prema horizontalnoj podlozi

da je igrač na podlozi da je izmjeren domet 22,87 m.



Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se povezati temu kosog hica s

interesima učenika, koji su često vrlo izraženi ili neuobičajeni, u svim zadatcima u kojima je

moguće. Učenik koji preferira mobitele može snimiti primjere kosog hica i prikazati ih drugim

učenicima. Općenito je važno da se učeniku omogući da pokaže svoja specifična znanja.





Ciljevi i zadaće

Stjecanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti za poznavanje i razumijevanje prirodnih pojava i fizikalnih pojmova, te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom životu, tehnici i proizvodnji

Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Razvijanje odnosa prema fizici i svijest o vlastitom fizikalnom umijeću, stjecanje temelja za

cjeloživotno učenje i nastavak fizikalnog obrazovanja Razvijanje sigurnosti u korištenju matematičkih i fizikalnih termina Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i

vrednovanje informacija Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Smisleno i odgovorno korištenje informatičke tehnologije Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti, kulturi,

tehnologiji te privatnom i profesionalnom životu Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještina, te njihova primjena u privatnom,

društvenom i budućem profesionalnom životu Razvijanje fizikalnog načina mišljenja i komunikacije


Opisati i dati primjere za različita gibanja Analizirati različita gibanja Predočiti gibanja algebarski i grafički Primijeniti načelo neovisnosti gibanja kod složenih gibanja Primijeniti gibanja za rješavanje problema iz fizike, drugih područja i svakodnevnog života







U ovoj se jedinici nalaze aktivnosti namijenjene učenicima za samostalan rad kako bi im pomogle

u učenju i usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ovog modula.

Sadržavaju nekoliko vrsta zadataka/projekata s primjerima iz svakodnevnog života u kojima su



načina na koji će doći do rješenja i točno provesti mjerenje i /ili račun te interpretirati rezultate.

Jedinicu Aktivnosti za samostalno učenje možete rabiti u cijelosti na nastavnom satu na kraju

obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom ili u dijelovima koji dopunjuju pojedine

jedinice.

Aktivnost br. 1 (odabir rute za putovanje) zadajte kao suradnički projekt manje skupine učenika

(ne više od četiri kako bi svi bili ravnopravno uključeni u rad). Učenici neka sami organiziraju

način rada. Rezultate trebaju prikazati kao kratku bilješku u papirnatoj bilježnici ili u OneNote

digitalnoj bilježnici (svi predlošci dostupni su vam u OneNote metodičkom priručniku).

Učenicima koji su spremni na zahtjevnije zadatke zadajte da rezultate istraživanja prikažu u

jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi.

Aktivnost je moguće proširiti i na rute putovanja između različitih odredišta.

Aktivnost br. 2 (određivanje brzine kuglice koja se kotrlja niz kosinu) projektni je zadatak za rad

u paru. Učenicima zadajte da samostalno definiraju problem i predlože kako će ga riješiti.

Mjerenje i analizu rezultata neka prikažu u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr.

Prezi, Genial.ly ili Piktochart.

Aktivnost br. 3 (analiza nejednolikoga gibanja autića na daljinsko upravljanje) zadajte kao

suradnički projekt manje skupine učenika (ne više od četiri kako bi svi bili ravnopravno uključeni

u rad). Mjerenje i analizu rezultata neka prikažu kao kratku bilješku u papirnatoj bilježnici ili u

OneNote digitalnoj bilježnici (svi predlošci dostupni su vam u OneNote metodičkom priručniku).

Učenicima koji su spremni na zahtjevnije zadatke zadajte da rezultate istraživanja prikažu u

jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi, Genial.ly ili Piktochart.

Aktivnosti 1., 2. i 3. su projekti u kojima učenicima zadajete problem (koje veličine trebaju

odrediti), a način kako će to ostvariti neka odaberu sami. Učenici koji su spremni na zahtjevnije

zadatke neka rezultate provedenog mjerenja, uključujući završni komentar, prikažu u jednom

od predloženih alata za interaktivnu prezentaciju.






Potrebno je:



Aktivnost br. 4 sadržava više konceptualnih pitanja s mogućnošću provjere odgovora. Neka svaki

učenik riješi zadatke samostalno.



Za učenike koji žele znati više predlažemo zadatke:


Projektni zadatak za zajednički rad od dva do četiri učenika: obrada videozapisa gibanja s

pomoću digitalnog alata Tracker.

Uputite učenike u rad s programom Tracker. Upoznajte ih sa zadatkom, a nakon toga neka se

sami dogovore o načinu rada na projektu. Snimanje odabranog primjera obavit će izvan škole, a

obradu videozapisa i izradu prezentacije mogu raditi kod kuće ili u školi.

Zadatak

Analizirajte horizontalni hitac na snimci iz stvarnog života s pomoću programa Tracker

(http://physlets.org/tracker/).

Primjer odaberite sami. Primjerice, to može biti skok skatera preko stuba. Analizirajući snimku

odgovorite na pitanja, to jest riješite zadatke:

a) S pomoću kojih neovisnih gibanja možemo opisati horizontalni hitac?

b) Kako izgleda putanja horizontalnog hica?

c) Odaberite u programu Tracker prikaze x, t; vx, t; y, t i vy, t i ay, t dijagrama snimljenoga gibanja.




d) Kolika je srednja vrijednost ubrzanja?

e) Prikažite vektore brzine i ubrzanja u barem pet točaka putanje tijekom cijeloga gibanja.

f) Koliko iznosi ukupno vrijeme gibanja u horizontalnom i vertikalnom smjeru?

d) Izračunajte domet horizontalnog hica. O čemu ovisi?

Rezultate prikažite u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr., Prezi, Genial.ly ili

Piktochart.


Potrebno je:




Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju ili specifičnim

teškoćama učenja predlažemo primjenu smjernica o prilagodbi okruženja te materijala i/ili

sadržaja. Prilagodbe je potrebno odabirati na temelju specifičnih obilježja učenika s teškoćama.

Moguće prilagodbe materijala i načina poučavanja:

- ponoviti ili pojednostavniti upute

-jezično prilagoditi složenije zadatke i tekstove (primjerice sve složene rečenice treba

pojednostavniti, posebno rečenice s umetnutim dijelovima i rečenice u inverziji)

-koristiti se vizualnom potporom: ključne pojmove iz zadataka popratiti slikama i

ilustracijama, označiti bojom

-razdijeliti podatke koji se ponavljaju u različite retke (pri izradi dodatnih ili ispitnih

materijala)

-povećati razmak između redova (pri izradi dodatnih ili ispitnih materijala)

-formule, mjerne jedinice ili oznake uvećati, ispisati i postaviti na vidljivo mjesto

-omogućiti uporabu džepnog računala

-voditi računa o primjerenosti prostornih uvjeta s obzirom na specifičnosti učenika



-omogućiti produljeno vrijeme rješavanja zadataka

-uporaba različitih alata koji olakšavaju učenje.

Ako učenik s teškoćama rabi asistivnu tehnologiju, potrebno ju je uvrstiti u aktivnosti za

samostalno učenje.

Pojedini postupci primjenjuju se za određene skupine učenika s teškoćama:

-povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika radi osiguravanja motiviranosti,

najaviti aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti, preduhitriti pojavu nepoželjnih ponašanja (poremećaj iz spektra autizma)

-smanjiti zahtjeve za pisanje ili prepisivanje s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u

trenutcima zasićenosti, uporaba podsjetnika, raditi češće stanke (poremećaj pozornosti)

-pojednostavniti upute (i tekstove), upotrijebiti jedan od fontova predloženih u izborniku,

prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt), u dodatnim materijalima poravnati tekst na lijevu stranu, povećati prored (specifične teškoće učenja)

-zadatak objasniti zadatak usmenim putem, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati

radne materijale (motoričke teškoće)

-ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja s obzirom na izvor zvuka (oštećenje

sluha) itd.

U osmišljavanju prilagodbi uvijek treba raditi timski i neprekidno surađivati sa školskim stručnim

timom, asistentom i roditeljima. Svim je učenicima s teškoćama važno osigurati da aktivno

sudjeluju u aktivnosti za slobodno učenje. Ujedno se preporučuje ciljano organizirati učenje u

skupinama gdje će učenik imati prigodu surađivati s vršnjacima (uz jasne upute svim članovima

skupine).






Navesti fizikalne veličine i njihove SI mjerne jedinice Objasniti pojam mjerenja kao uspoređivanje s etalonom Provesti mjerenje te obraditi rezultate mjerenja Opisati i dati primjere za različita gibanja Analizirati različita gibanja Predočiti gibanja algebarski i grafički Primijeniti načelo neovisnosti gibanja kod složenih gibanja



Metodički prijedlozi o mogućnostima procjene usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda modula

Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 1.0. Gibanja osmišljena je u obliku

interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im daje

povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog




obrazovnom sadržaju je pedagoško-motivacijska (formativna), a ne dijagnostička.


ovakvih procjena. Dodatno, u ovoj posebnoj jedinici (1.P. Procjena usvojenosti odgojno-

obrazovnih ishoda) možete pronaći više interaktivnih zadataka za provjeru usvojenosti svih

odgojno-obrazovnih ishoda modula. Točno su naznačeni odgojno-obrazovni ishodi čiju

usvojenost pojedini zadatak provjerava.


Fizika


Modul 2: Sile i zakoni gibanja





http://www.esf.hr/


Fizika 1 / Modul 2: Sile i zakoni gibanja Priručnik za nastavnike 104

Modul 2: Sile i zakoni gibanja





rezultata Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sigurnosti u korištenju matematičkih i fizikalnih termina Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i



društvenom i budućem profesionalnom životu Razvijanje fizikalnog načina mišljenja i komunikacije, razvijanje pozitivnog odnosa prema

fizici i svijest o vlastitom fizikalnom umijeću, stjecanje temelja za cjeloživotno učenje i nastavak fizikalnog obrazovanja


Opisati pravocrtna gibanja uz pomoć osnovnih kinematičkih veličina Kinematički i dinamički opisati jednoliko kružno gibanje Primijeniti I., II. I III. Newtonov zakon na rješavanje problema gibanja u fizici i

svakodnevnom životu Primijeniti zakone očuvanja energije i zakone očuvanja količine gibanja u fizici i

svakodnevnom životu Analizirati složena gibanja Primijeniti opći zakon gravitacije na probleme u fizici i svakodnevnom životu ( na primjere) Opisati i primijeniti osnovne pojmove i zakone mehanike fluida na probleme fizici i

svakodnevnom životu


Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja


http://www.carnet.hr/


Digitalna pismenost i korištenje tehnologija Aktivno građanstvo


Svaku od jedinica ovog modula možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu,



individualno rješavanje problema te izvođenje pokusa u skladu s načelima istraživačke nastave

fizike.


dijelove sadržaja jedinice za otvaranje problema i motivaciju. Nakon postavljenoga problemskog

(istraživačkog ) pitanja zatražite od učenika da pokusom ili opažanjem

dođu do odgovora na postavljeno pitanje. Na početku mogu, ali nije nužno, iznijeti svoje

pretpostavke. Kada je god moguće neka učenici sami osmisle mjerenje, to jest pokus. Ovisno o

problemu koji rješavaju, odaberite hoće li učenici raditi samostalno ili u skupinama.


Primjere u jedinicama modula često možete iskoristiti kao teme za učenički projekt. Primjeri su

birani tako da povezuju fiziku sa svakodnevnim životom i time istaknu značenje fizike kao

temeljne znanosti.




vlastitog napretka.

Osobina ovog modula je čvrsta međusobna povezanost jedinica.

2.1. Slaganje i rastavljanje sila uvodi zbrajanje i oduzimanje vektora te njihovo rastavljanje na

komponente što su znanja potrebna za prikaz sila i analizu njihova djelovanja i zato je to uvodno

poglavlje ovog modula.

Newtonovi zakoni gibanja čine jedinstvenu cjelinu. Za opis, analizu i razumijevanje gibanja

potrebna su sva tri zakona. Redoslijed uvođenja nije u literaturi jednoznačno riješen i zato su i

metodička rješenja različita.

U jedinici 2.5. Impuls sile i količina gibanja impuls sile i odgovarajuća promjena količine gibanja

izvedeni su izravno iz Newtonovih zakona, što zaokružuje razumijevanje gibanja zbog djelovanja

sile.




Jedinica 2.6. Jednoliko gibanje po kružnici, uz to što proučava slučajeve kada sila mijenja samo

smjer brzine, a koji nisu bili posebno razmatrani u prijašnjim jedinicama, uvod je u definiranje

inercijskih i neinercijskih sustava.

Jedinica 2.7. Inercijski i neinercijski sustavi objašnjava razliku inercijskih i neinercijskih sustava

kao koncept koji proizlazi iz prvog Newtonova zakona.

U jedinici Aktivnosti za samostalno učenje nalaze se zadatci u kojima su ujedinjuju znanja i

vještine usvojene u pojedinim jedinicama modula.



GeoGebra





https://www.geogebra.org. U nastavi fizike GeoGebra je pogodna za obradu i prikaz rezultata

mjerenja, upotrebu bogate zbirke interaktivnih sadržaja iz fizike te izradu novih interaktivnih

sadržaja (https://www.geogebra.org/materials/).

Excel

Excel je alat za stvaranje proračunskih tablica u online okruženju. Pogodan je za obradu i prikaz

rezultata mjerenja.

Više o Excelu pročitajte u CARNET-ovu e-laboratoriju.

PowerPoint

PowerPoint je online alat za izradu prezentacija uporabom mrežnog preglednika. Omogućava



Prezi


Omogućava izradu i prikaz prezentacija na dinamičan način, a može se koristiti i kao alat za






https://www.geogebra.org/materials/



https://prezi.com/



Genial.ly

Genial.ly je alat za stvaranje interaktivnih vizualnih sadržaja (slika, plakata, prezentacija i sl.),



Piktochart




Pri realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i sadržaji:



Rastavljanje sila (kosina)

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_sily&l=hr

Paralelogram sila

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_rovnobeznik

&l=hr

Prvi Newtonov zakon - inercijski sustav

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?s=mech_newton1&l=hr

&zoom=0

Drugi Newtonov zakon

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_newton2&l=

hr

Philosophiæ naturalis principia mathematica

http://www.wilbourhall.org/pdfs/newton/NewtonPrincipia.pdf

Aristotel

http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3834

Galileo Galilei







http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_rovnobeznik&l=hr


http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?s=mech_newton1&l=hr&zoom=0


http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_newton2&l=hr






Isaac Newton


Povijest fizike

http://ahyco.uniri.hr/povijestfizike/stari_filozofija.htm

Treći Newtonov zakon


&zoom=0

Gibanje po kružnici

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=kv_pohyb_po_kruz

nici&l=hr

Dizalo

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_supervytah&l=

hr&zoom=0

Standardna gravitacija (Coriolisova sila)

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.phps=gp_tihove_zrychleni

&l=en&zoom=0.


Možda bi vas zanimale i ove teme

e-Laboratorij – portal na kojem korisnici mogu saznati sve informacije o alatima, sustavima te

aplikacijama za uporabu na području e-učenja

http://e-laboratorij.carnet.hr/

Meduza -– platforma za distribuciju višemedijskog sadržaja edukacija. Portalu mogu pristupiti

samo korisnici koji posjeduju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.

https://meduza.carnet.hr/

Baltazar – CARNET-ov videoportal, sadržava sav pedagoško obrazovni program Zagreb filma.

Sadržajima na Portalu Baltazar mogu pristupiti samo korisnici koji posjeduju elektronički

identitet u sustavu AAI@EduHr. Na Portalu Baltazar objavljen je 791 videomaterijal u 13

kategorija. Kategorije su: ekologija i okoliš, fizika, hrvatski jezik, interdisciplinarna područja,








http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=kv_pohyb_po_kruznici&l=hr


http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_supervytah&l=hr&zoom=0


http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.phps=gp_tihove_zrychleni&l=en&zoom=0

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.phps=gp_tihove_zrychleni&l=en&zoom=0




kemija, likovna kultura / likovna umjetnost, povijest, priroda i biologija, priroda i društvo, strani

jezici, tehnička kultura, zdravlje i zaštita te zemljopis.

http://baltazar.carnet.hr

Nikola Tesla – nacionalni portal za učenje na daljinu. Portalu mogu pristupiti samo korisnici koji

posjeduju elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.


Školski HRT – portal, školsko gradivo raspoređeno prema predmetima i međupredmetnim

sadržajima te prema razredima, emisijama i serijama

http://skolski.hrt.hr/serijali/2/skolski-sat-fizika

Eduvizija – portal koji informacijske tehnologije upotrebljava u svrhu svladavanja školskog

gradiva. Sadržano nastavno gradivo namijenjeno je osnovnoškolcima viših razreda i prati

nastavni plan i program koji je propisalo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH.

http://www.eduvizija.hr/portal/

PROFILKlett – repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja

http://www.profil-klett.hr/repozitorij

e-škola Hrvatskoga fizikalnog društva


Institut za fiziku

https://www.youtube.com/user/INSTITUTzaFIZIKU/videos

Fizika u svakodnevnom životu

http://www.europhysicsnews.org/component/solr/?task=results#!q=physics%20in%20daily

%20life&sort=score%20desc&rows=10&e=epn

Hrvatsko fizikalno društvo član je Europskoga fizikalnog društva (EPS - European Physics Society)

koje izdaje časopis europhysics news. U njemu rubriku Physics in daily life piše I. J. F (Jo)

Hermans.

Redakcija e-škole fizike na toj stranici donosi prijevode tih zanimljivih članaka.

http://www.prirodopolis.hr/daily_phy/

Phet – interaktivne simulacije

https://phet.colorado.edu/



http://baltazar.carnet.hr/


http://skolski.hrt.hr/serijali/2/skolski-sat-fizika

http://www.eduvizija.hr/portal/

http://www.profil-klett.hr/repozitorij



http://www.europhysicsnews.org/component/solr/?task=results#!q=physics%20in%20daily%20life&sort=score%20desc&rows=10&e=epn


http://www.europhysicsnews.org/




https://phet.colorado.edu/en/simulations/translated/hr

Science Fair Project Ideas

http://www.sciencebuddies.org/science-fair-projects/project_ideas.shtml#browseallprojects

Fizika u školi – interaktivne simulacije

http://www.vascak.cz/physicsanimations.php?l=hr

Fizika – pokusi i animacije, MIT (Massachusetts Institute of Technology)

https://www.youtube.com/user/MITK12Videos/featured

Što je zapravo sila? – tekst u Matematičko-fizičkom listu, autor B. Erjavec

http://popularizacija.ifs.hr/wp-content/uploads/2015/10/BErjavec-mfl1-249.pdf

Operativni plan


2. Sile i zakoni gibanja

18 + 1

2.1. Slaganje i rastavljanje sila 3

2.2. Temeljni zakon gibanja-drugi Newtonov zakon 3

2.3. Prvi Newtonov zakon 2

2.4. Treći Newtonov zakon 1

2.5. Impuls sile i količine gibanja 3

2.6. Jednoliko gibanje po kružnici 3

2.7. Inercijski i neinercijski sustavi 3

Aktivnosti za samostalno učenje 1

Procjena usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda







http://popularizacija.ifs.hr/wp-content/uploads/2015/10/BErjavec-mfl1-249.pdf


2.1 Slaganje i rastavljanje sila


Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilno upotrebljavanje fizikalnih veličina i pripadnih mjernih jedinica SI-ja Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja te prikazivanje i tumačenje njihovih rezultata Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sigurnosti u upotrebi matematičkih i fizikalnih termina Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i

vrednovanje informacija Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Smislena i odgovorna upotreba informatičke tehnologije Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti,

kulturi, tehnologiji te u privatnom i profesionalnom životu Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještina, te njihova primjena u privatnom,







Prikazati sile kao vektorske veličine Odrediti grafički i računski rezultantnu silu primjenjujući svojstva vektorskih veličina Grafički rastaviti silu na dvije komponente pod bilo kojim kutom te grafički i računski za

međusobno okomite komponente


Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i upotreba tehnologija

Metodički prijedlozi o mogućnostima primjene sadržaja jedinice


U ovoj se jedinici se uvodi zbrajanje i oduzimanje vektora te njihovo rastavljanje na komponente,

što su znanja potrebna za prikaz sila i analizu njihova djelovanja i zato je to uvodno poglavlje

ovog modula.

Sadržaj jedinice možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu, vježbanje i ponavljanje.


individualno rješavanje problema u skladu s načelima istraživačke nastave fizike.

Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim primjerima iz svakodnevnog života u kojima vidimo učinke sile,

npr. pad odlomljenih dijelova stijene na tlo, položaj magnetske igle u kompasu i pritisak na

kočnicu bicikla. Pitajte učenike što su u osnovnoj školi učili o međudjelovanju tijela i koja veličina

opisuje međudjelovanje.


Osnovni je zadatak jedinice sastavljanje i rastavljanje sila. Razgovorom s učenicima dođite do

opisa sile kao vektorske veličine.

Zbrajanje i oduzimanje vektora

Počnite zbrajanjem vektora iste i suprotne orijentacije, a nakon toga prijeđite na zbrajanje

vektora koji međusobno zatvaraju neki kut te na oduzimanje vektora.




Za svaki od primjera iz jedinice prvo pitajte učenike kako izgleda rezultanta, zatim zajedno

pogledajte (provjerite) rješenja. Zatražite od učenika neka navedu primjere iz života u kojima su

uočili takvo djelovanje sila.

Rastavljanje vektora na komponente Na primjeru kvadra koji povlačite po stolu djelujući silom pod nekim kutom u odnosu prema horizontali, pokažite učenicima rastavljanje sile na komponente. Pitajte ih gdje su susreli rastavljanje neke fizikalne vektorske veličine na komponente i zašto je bio koristan takav prikaz. Zajednički riješite navedene primjere.

Završetak

Završite s nizom konceptualnih pitanja i zadataka za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih

ishoda. Zadatke neka učenici rješavaju samostalno.

Dodatni prijedlozi

Kao uvod i motivaciju možete organizirati igru povlačenja konopca ili guranje stola (skupine od

2 do 3 učenika guraju prvo susjedne, a zatim nasuprotne stranice stola).

Zbrajanje sila ilustrirajte mjerenjem. Podijelite učenike u manje skupine (3 - 4 učenika). Svaka

skupina treba dobiti dva dinamometra i kvadar s hvatištima za dinamometar na svakoj bočnoj

stranici. Dvojica učenika neka prikvače svaki po jedan dinamometar na neku od bočnih stranica

kvadra i povlače ga po stolu djelujući konstantnom silom okomito na bočnu stranicu. Učenik (ili

učenici) koji promatra neka zapiše iznose i smjer sila kojima učenici djeluju na kvadar te smjer

gibanja kvadra. Zatim zajedno trebaju grafički i računski odrediti rezultantnu silu.

Rastavljanje sila ilustrirajte slično organiziranim mjerenjem. Neka učenici rade u parovima. Svaki

par treba dobiti dinamometar i kvadar. Jedan učenik prikvači dinamometar na bočnu stranicu

kvadra i povlači ga po stolu djelujući silom pod nekim kutom u odnosu prema normali na bočnu

stranicu. Drugi učenik kutomjerom mjeri kut i bilježi iznos sile. Nakon toga zajedno računski i

grafički odrede horizontalnu i vertikalnu komponentu primijenjene sile.

Za ponavljanje i vježbu možete učenicima dati i sljedeće interaktivne simulacije:

Rastavljanje sila (kosina)


Paralelogram sila

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_rovnobeznik

&l=hr.









Za učenike koji žele znati više i darovite učenike predlažemo sljedeće projekte (zajednički rad

skupine od 3 do 4 učenika).

(1) Istražite kako će se ponašati tijelo kada na njega djeluje jedna sila, a kako kada istodobno

djeluju dvije ili više sila.

Pribor: grafoskop, dva univerzalna stalka, tri jednaka dinamometra, uteg mase 100 g, prsten s

kukicom, zavojna opruga, kutomjer.

Kako se ponaša tijelo kada na njega djeluju dvije sile pod kutom?

Postavite prsten s pomoću zavojne opruge i dva dinamometra na okvir grafoskopa. Preko dinamometara djelujete silama F1 i F2 na prsten pod kutom 120 ° (Napomena: Kada

preko dinamometara djelujete silama F1 i F2 pazite da one nisu jednakog iznosa.) Učvrstite stalak za grafoskop te prikažite projekciju na ploči. Zabilježite položaj prstena, osi

dinamometara i opruge te odgovarajuće vektore sila. Kutomjerom odredite kut između dinamometra i opruge. Očitajte na dinamometrima vrijednosti sila F1 i F2 te u prikladnom mjerilu ucrtajte njihove

vektore.

Kako se ponaša tijelo kada na njega djeluje samo jedna sila?

Otpustite oba dinamometra od prstena pazeći da pritom ne pomaknete grafoskop (upotriijebite istu projekciju na ploči za crtanje sila).

Prsten će promijeniti položaj. Dovedite prsten točno u prethodni položaj djelujući samo jednom silom F.

Kako ćete to učiniti? Kolika će biti sila F ? Hoće li biti jednaka zbroju sila F1 i F2, manja ili veća od tog zbroja?

Provjerite! Povlačite prsten samo s jednim dinamometrom sve dok se projekcija prstena ne poklopi s

oznakom njegova prvotnog položaja koji je ucrtan na ploči. Očitajte na dinamometru kolika je sila F. Nacrtajte na crtežu pravac i vektor sile F pazeći da bude u istome mjerilu kao i vektori sila

F1 i F2. Spojite vrhove vektora sila F1 i F2 s vrhom vektora sile F. (Napomena: Crtajte pozorno imajući na umu mjerilo.)

Dobili ste paralelogram sila F1 i F2 . Što predstavlja dijagonala tog paralelograma?




(2) Koje sile zatežu dinamometre?

Pribor: dva univerzalna stalka, tri jednaka dinamometra, uteg mase 100 g, kutomjer.

Pričvrstite dva dinamometra na dva univerzalna stalka tako da leže u jednoj ravnini, rastegnuti bez zatezanja.

Objesite uteg u njihovoj zajedničkoj točki. Odgovorite na pitanja. Koja sila povlači dinamometre? Mjere li oba dinamometra težinu utega? Gdje biste trebali pričvrstiti treći dinamometar da pokazuje težinu utega? Je li težina utega jednaka algebarskom zbroju sila F1 i F2 što ih pokazuju dinamometri? Koliki kut zatvaraju ta dva dinamometra? Izmjerite ga. Nacrtajte sve sile u prikladnom mjerilu koje djeluju u zajedničkoj točki te metodom

paralelograma odredite rezultantu G. Objasnite rezultat. Prisjetite se i nabrojite gdje u svakodnevnici susrećemo slične primjere rastavljanja ili

sastavljanja sila prema istome načelu.


Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju ili učenicima sa

specifičnim teškoćama učenja treba imati na umu da učenici s teškoćama čine heterogenu

skupinu i da odabir prilagodbi treba temeljiti na individualnim obilježjima učenika.

Za učenike s oštećenjem vida preporučuje se prilagoditi učionički prostor (primjerice mjesto

sjedenja) i radni prostor (osigurati dodatnu rasvjetu, povećala, klupu s nagibom). Isto je tako

važno imati na umu da pomagala koja učenicima olakšavaju rad uistinu treba upotrebljavati

(tablica, šilo, čitači ekrana). Videozapise je potrebno unaprijed najaviti i/ili popratiti usmeno ili

predlošcima s kratkom uputom na što je potrebno usmjeriti pozornost tijekom gledanja

videozapisa.

Za učenike s oštećenjem sluha preporučuje se unaprijed pripremiti pisani materijal koji će pratiti

ključne dijelove nastavne jedinice. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti pripremi učenika

na gledanje videozapisa u sklopu koje se također savjetuje pripremiti predložak na kojem je tekst

koji će ostali učenici slušati. Potrebno je uzeti u obzir da će učenici s oštećenjem sluha imati

poteškoće s razumijevanjem definicija i uputa kao i učenici sa specifičnim teškoćama učenja

zbog čega im je pojedine upute potrebno pojednostavniti i/ili ponoviti. Primjerice, valja im

objasniti pojam međudjelovanje ili podsjetiti ih na sinonim za komponentu.

Kod učenika s poremećajima glasovno-jezično-govorne komunikacije potrebno je primijeniti

individualizirani pristup u skladu sa specifičnostima njihova poremećaja. Važno je voditi računa

o načinu odgovaranja pred drugim učenicima i o njihovoj ulozi tijekom rada u skupini. Učenike

koji govore netečno (mucanje) ne treba dovoditi u situaciju da izlažu pred cijelim razredom ili

predstavljaju rezultate vježbe, a nije nužno ni da odgovaraju usmenim putem.




Učenici s motoričkim teškoćama brže se umaraju i služe se uređajima u skladu s motoričkim

mogućnostima. Ako je učenik s motoričkim teškoćama korisnik asistivne tehnologije, njome se

treba koristiti kako bi aktivno sudjelovao u nastavi (da učenik odgovori putem uređaja). S

obzirom na to da je učenicima s motoričkim teškoćama najčešće na raspolaganju stručna

potpora pomoćnika, preporučuje se iskoristiti njegovu pomoć pri uvećanju zaslona tijekom

prolaženja nastavnom jedinicom i svakako tijekom izvedbe praktičnih zadataka (vježba s

grafoskopom i dinamometrima). Preporučuje se najvažnije dulje i složenije zadatke dodatno

jezično i vizualno urediti u editoru uređaja ili voditi računa da se oni učeniku objasne (primjerice

rastavljanje sile na komponente).

Ako se uz nastavnu jedinicu planiraju upotrijebiti preslike radnih materijala, oni moraju biti

uvećani.

Kod učenika s poremećajem pozornosti treba voditi računa o jasnoj strukturi tijekom

predstavljanja nastavne jedinice. Pri prijelazu s jednog zadatka na drugi potrebno je provjeriti je

li učenik spreman za idući zadatak te ga na to dodatno usmjeriti. Upute valja ponoviti kadgod je

to potrebno. Zanimanje učenika za nastavnu jedinicu moguće je održati postavljanjem pitanja

koja su povezana s njegovim iskustvom te je važno da učenik dobije aktivnu ulogu tijekom sata.

Za učenike sa specifičnim teškoćama učenja (disleksija, disgrafija, diskalkulija, jezične teškoće)

potrebno je koristiti se mogućnostima koje postoje u sadržaju, a odnose se na uvećanje teksta i

odabir odgovarajućeg fonta. U izradi dodatnih (ispitnih) materijala savjetuje se povećati razmak

između redaka, a tekst poravnati na lijevu stranu.

Preporučuje se u editoru uređaja jezično pojednostavniti određene definicije i tvrdnje

(pogotovo u umetnutim rečenicama).

Silu određuje:

- iznos - točka u kojoj djeluje (hvatište) - pravac na kojem djeluje (smjer) - orijentacija.

Pri rješavanju primjera 2. učenike sa specifičnim teškoćama učenja treba uputiti da podatke

razdijele u redove:

F1=..

F2=…

Učenicima je potrebno dodatno usmjeriti pozornost na definicije i ključne pojmove (istaknuti

pointerom kada se sadržaj prikazuje). U radu s učenicima koji imaju jezične teškoće važno je

pojednostavniti upute (posebno pri rastavljanju sile na komponente te završne dvije vježbe) te

prema potrebi objasniti nepoznate pojmove i definicije. Primjerice, u uvodnom je dijelu prije

primjera potrebno objasniti pojam međudjelovanja. Učenike s diskalkulijom valja dodatno

podsjetiti na pravilo paralelograma i trokuta.




Za učenike s poremećajima u ponašanju važno je osigurati aktivno sudjelovanje u nastavi,

primjerice aktivnijom ulogom tijekom završnih vježbi. Nakon završetka nastavne jedinice

učenika treba pohvaliti za sva primjerena ponašanja, ali ga se ne smije kritizirati i uspoređivati s

drugima ako se neprimjereno ponašao.

Za učenike s poremećajem iz spektra autizma preporučuje se upotreba vizualne potpore tako

da se sadržaj jedinice unaprijed najavi slikama ili natuknicama, to jest da se najavi svaka nova

aktivnostunutar jedinice (http://usluge.ict-aac.hr/vizualni-raspored/templates/vecer.php).

Preporučuje se povezati slaganje i rastavljanje sila s interesima učenika koji su često iznimno

izraženi ili atipični u svim zadatcima u kojima je to moguće. Ako učenik s poremećajem iz spektra

autizma ima teškoće jezičnoga razumijevanja, moguće je da će se otežano snalaziti u

zahtjevnijim tekstovima (primjeri kod učenika sa specifičnim teškoćama učenja). Tijekom

pokretanja videozapisa valja voditi računa o mogućoj senzoričkoj preosjetljivosti učenika o kojoj

je potrebno dobiti informacije u suradnji sa stručnim timom (glasnoća i sadržaj videozapisa).

U završnim se vježbama preporučuje podijeliti učenike u skupine i svakom djetetu s

poteškoćama dati jasne upute, ali i vršnjacima u čijoj je skupini učenik s teškoćama.



http://usluge.ict-aac.hr/vizualni-raspored/templates/vecer.php


2.2. Temeljni zakon gibanja – drugi Newtonov zakon


Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilno upotrebljavanje fizikalnih veličina i pripadnih mjernih jedinica SI-ja Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja, te prikazivanje i tumačenje njihovih

rezultata Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sigurnosti u uporabi matematičkih i fizikalnih termina Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i



društvenom i budućem profesionalnom životu




Razvijanje fizikalnog načina mišljenja i komunikacije, razvijanje pozitivnog odnosa prema fizici i svijest o vlastitom fizikalnom umijeću, stjecanje temelja za cjeloživotno učenje i nastavak fizikalnog obrazovanja


Nacrtati dijagram sila na tijelo Istražiti i izraziti ovisnost ubrzanja tijela o masi tijela i rezultantnoj sili koja na njega djeluje Primijeniti drugi Newtonov zakon pri analizi primjera iz svakodnevnog života





Newtonovi zakoni gibanja čine jedinstvenu cjelinu. Za opis, analizu i razumijevanje gibanja

potrebna su sva tri zakona. Redoslijed uvođenja nije u literaturi jednoznačno riješen pa su zato

i metodička rješenja različita. U ovom se modulu počinje od drugog Newtonova zakona.





Uvod i motivacija

Na početku se prisjetite gibanja koja ste istražili u prvom modulu (1.0. Gibanja). Primjeri

jednolikog i jednoliko ubrzanog gibanja, hitaca i slobodnog pada koje učenici mogu navesti iz

svakodnevnog života neka vam posluže kao motivacija i uvod u temeljni zakon gibanja.


Pitanje na koje ćete s učenicima potražiti odgovor u ovoj jedinici je: što uzrokuje akceleraciju

tijela?

Ponovite pojmove koje su učenici usvojili u sedmom razredu osnovne škole:




masa sila.

Istražite djelovanje sile na tijelo određene mase pokusom kao što je prikazano u videu na

početku jedinice (gibanje kolica, mase m, koja su nerastezljivom niti povezana s utegom).

Učenike podijelite u nekoliko manjih skupina. Svaka skupina neka neovisno izvede opisani pokus

i istraži kako akceleracija kolica ovisi o masi, a kako o sili koja pokreće kolica. Rezultate i

zapažanja neka zapišu u običnu papirnatu bilježnicu ili u OneNote bilježnicu. Zajednički

analizirajte bilješke i dođite do izraza a = F/m.

Slijedi opis nekih sila koje djeluju na tijelo:

sila teža (učenici ju poznaju iz osnovne škole) sila trenja (također objašnjena u osnovnoj školi) sila reakcije podloge i sila napetosti niti Postojanje tih dviju sila učenici mogu intuitivno prihvatiti (nit drži tijelo da ne padne, a

podloga ga podupire) bez poznavanja trećeg Newtonova zakona. Zato je dovoljno uputiti na njihovo postojanje na temelju opažanja.

otpor zraka (također sila čija postojanje mogu učenici intuitivno prihvatiti)

Primjer tijela na kosini možete koristiti za analizu gibanja zbog djelovanja rezultantne sile

(primjena drugog Newtonova zakona). Pritom učenici prepoznaju sile koje djeluju na tijelo i

računaju rezultantu koristeći se znanjem usvojenim u jedinici 2.1.

Završetak

Završite s nizom konceptualnih pitanja i zadataka za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih

ishoda. Zadatke neka učenici rješavaju samostalno.

Dodatni prijedlozi

Upoznajte učenike s izvornim oblikom drugog Newtonova zakona. U radu Philosophiæ naturalis

principia mathematica na stranici 49. naći ćete drugi Newtonov aksiom:

Mutationem motus proportionalem esse vi motrici impressae, et fieri secundum lineam rectam

qua vis illa imprimatur.

Prijevod:

Promjena gibanja (količine gibanja) proporcionalna je sili koja djeluje na tijelo i događa se u

smjeru u kojem sila djeluje.

U školskim se programima najčešće govori samo o promjeni brzine, tj. o akceleraciji koju tijelu

daje sila. Newton je govorio o promjeni količine gibanja što uz promjenu brzine uključuje i

moguću promjenu mase. Dakle, ima dublje fizikalno značenje.

Primjer je gibanje automobila ili rakete čija se masa mijenja kako gorivo izgorijeva.






Za vježbanje i ponavljanje možete upotrijebiti i animaciju:

drugi Newtonov zakon

(http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_newton2&l

=hr).



Za učenike koji žele znati više u ovoj su jedinici opširno razrađeni sila trenja, statičko i dinamičko

trenje te je analizirano gibanje tijela na kosini koje uključuje rastavljanje sila, drugi Newtonov

zakon i posebno razradu sile trenja.

Uputite učenike neka u 2 grupe od 2-3 učenika (dobrovoljci koji žele znati više) samostalno

prouče:

grupa statičko i dinamičko trenje

grupa gibanje tijela na kosini

te prirede izlaganje za ostale učenike. Zajednički analizirajte gibanje tijela na kosini.


Za učenike s motoričkim teškoćama preporučuje se osigurati pomoć pri ponavljanju gradiva o

gibanjima i slobodnom padu iz prethodnih nastavnih jedinica (pripremiti materijale). Oznake i

mjerne jedinice potrebno je postaviti na vidljivo mjesto ili učestalo vraćati na prikaz zaslona kako

bi se učenici na njih podsjetili i lakše ih upamtili (npr. masa = m/kg, sila teža = F/N). Videozapis

o gibanju kolica treba najaviti i objasniti jer je tekst kojim se on najavljuje složeniji. Učeniku je

obvezno potrebno osigurati potporu pomoćnika ili drugog učenika tijekom izvedbe pokusa te

mu dati jasnu uputu o njegovoj ulozi u pokusu (npr. da očita iznose sile). Tekst koji prati pokus

je složen i potrebno ga je urediti u editoru uređaja (povećati razmake između redaka) ili usmeno

objasniti učeniku. Sve ključne elemente nastavne jedinice treba povezivati s primjerima iz

svakodnevnog života.

Učenicima sa specifičnim teškoćama u učenju potrebno je prilagoditi vrstu i veličinu fonta. Treba

odvojiti vrijeme za podsjećanje na temu gibanja i slobodnog pada na kojem se temelji ova

nastavna jedinica. Oznake i mjerne jedinice potrebno je uvećati i postaviti ih na vidljivo mjesto.






Tekst koji prati pokus je jezično zahtjevniji zbog čega se preporučuje pojednostavniti ga (u

editoru uređaja) ili usmeno objasniti učenicima s jezičnim teškoćama. Važno je provjeriti

razumiju li učenici sve pojmove (npr. intuitivan).

Učenik s poremećajem iz spektra autizma koji se rado služi internetom može dobiti zadatak da

za nastavnu jedinicu pripremi podatke iz života Isaaca Newtona. Ta je smjernica primijeniva za

svakog učenika s teškoćama osim učenicima koji otežano iznose informacije (mucaju).




2.3. Prvi Newtonov zakon


Ciljevi i zadaće




vrednovanje informacija Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Smislena i odgovorna uporaba informatičke tehnologije Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti, kulturi,








Objasniti pojam inercije tijela Primijeniti prvi Newtonov zakon pri analizi primjera iz svakodnevnog života





Ova se jedinica oslanja na znanja usvojena u osnovnoj školi (tromost i masa) i jedinici 2.2. ovog

modula (Temeljni zakon gibanja).

Možete je upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima za ponavljanje tih dijelova, obradu i vježbanje

novih sadržaja te ujediniti s usvojenim znanjima.



Uvod i motivacija

Jedinicu počnite pitanjem učenicima kako bi objasnili što je tromost ili inercija. Kao motivaciju

ispričajte kako je pojam inercije (tromosti) uveo Galileo Galilei. Spomenite da latinska riječ

inertia znači lijenost. Razgovarajte s učenicima o primjerima tromosti tijela koja mogu navesti.


Inercija ili tromost

Tromost tijela i promjena stanja gibanja prikazani su u ovoj jedinici DOS-a snimkom pokusa u

kojem novčić leži na karti koja pokriva čašu. Pitajte učenike što će se dogoditi kada kartu

povučemo brzo, a što kada je povlačimo sporo. Zatim pogledajte snimku.

Drugi je primjer animacija koja prikazuje "misaoni pokus" kako ga je zamislio Galileo Galilei i

završava Galileijevim zaključcima o tromosti i gibanju tijela.




Prvi Newtonov zakon

Objasnite učenicima kako je Newton Galileijeva razmatranja uključio u svoje zakone i oblikovao

zakon tromosti.

Posebnu pozornost posvetite činjenici da prvi Newtonov zakon govori o gibanju i mirovanju tijela

kada je rezultantana sila jednaka

nuli, što proizlazi i iz drugog Newtonova zakona (nema rezutantne sile pa nema akceleracije),

no bit prvog zakona je objašnjenje tog stanja gibanja kao posljedice tromosti.

Slijedi nekoliko primjera iz stvarnog života koje riješite zajedno s učenicima.

Završetak

Završite sa zadatcima za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na kraju jedinice.

Neka učenici zadatke rješavaju samostalno.

Dodatni prijedlozi

Za ponavljanje usvojenih znanja pogledajte s učenicima na GeoGebri prikaz pokusa koje je

izvodio Galileo Galilei (Galileo Galilei i pojam inercije) kao dopunu animaciji na početku jedinice.

Izvedite isti pokus u razredu. Neka učenici iznesu svoja zapažanja o kakvom je gibanju riječ i

opišu ga koristeći se prvim i drugim Newtonovim zakonom.

Sljedeća animacija može vam poslužiti kao prikaz tromosti tijela.

Prvi Newtonov zakon – inercijski sustav


&zoom=0.



Učenicima koji žele znati više predlažemo projekt: Aristotelovi fizikalni koncepti

Iz Povijesti ste učili o grčkom filozofu Aristotelu, a o njemu ćete govoriti i na nastavi Filozofije.

Jedno od njegovih poznatijih djela je Fizika, u kojoj on razrađuje vlastite fizikalne koncepte.

Nakon Galileijeva i Newtonova istraživanja ti su koncepti u fizici napušteni.



https://www.geogebra.org/m/my5vmCN9







Proučite što je Aristotel napisao o gibanju i silama, a zatim usporedite s Newtonovim zakonima.

Na primjeru iz svakodnevnog života objasnite razliku u Aristotelovim tvrdnjama s jedne strane,

te Newtonovim i Galileijevim s druge.


Piktochart.


Učenike s teškoćama općenito treba podsjetiti na vrste gibanja i ostale pojmove iz prijašnjih

nastavnih jedinica koji su ključni za usvajanje ishoda učenja vezanih za prvi Newtonov zakon.

Učenicima s motoričkim teškoćama isprva valja pojednostavniti definiciju prvoga Newtonova

zakona te ju odmah prezentirati i objasniti u kontekstu dviju izjava.

Prvi Newtonov zakon ili zakon tromosti:

1) Tijelo u mirovanju ostaje u mirovanju.

2) Tijelo koje se giba jednoliko po pravcu zadržava isto stanje sve dok na njega ne djeluje

rezultantna sila različita od nule.

Učenicima sa specifičnim teškoćama učenja potrebno je objasniti određene pojmove kako u

svakodnevnom životu tako i u kontekstu nastavne jedinice (npr. inercija i pripadajući sinonimi).

U uvodnome tekstu, prije objašnjenja prvog Newtonova zakona, postoje dijelovi koje bi jezično

trebalo pojednostavniti učenicima s jezičnim teškoćama (primjer pojednostavnjene rečenice:

Tromost tijela uočavamo kada se tijelu nastoji promijeniti brzina.) ili usmeno objasniti.

Prvi se pokus može ponoviti uživo u razredu tako da ga izvede učenik s poremećajem pozornosti

ili učenik s poremećajem iz spektra autizma (uz prethodnu najavu te da ponese kartu i novčić).

Isto je tako moguće učenicima s teškoćama unaprijed podijeliti male zadatke, primjerice da

razredu iznesu podatke iz životopisa Galilea Galileija. Slična je smjernica navedena u Povezanim

sadržajima, ali je djeci s teškoćama važno takve zadatke unaprijed najaviti i time im omogućiti

vrijeme pripreme. Ako se isti zadatak organizira za skupinu učenika, potrebno je jasno podijeliti

uloge.





2.4. Treći Newtonov zakon


Ciljevi i zadaće









Prepoznati i razlikovati par sile i protusile na primjerima




Primijeniti treći Newtonov zakon pri analizi primjera iz svakodnevnog života





Silu reakcije podloge i napetosti niti učenici su susreli u jedinici 2.2. Temeljni zakon gibanja.

Njihovo su postojanje prihvatili intuitivno bez dodatnog objašnjenja te se u ovoj jedinici trebate

osvrnuti na primjere iz 2.2. u kojim su te sile bile prisutne.



Uvod i motivacija

Jedinica počinje prikazom skejtera koji se odgurnuo od zida. Pitajte učenike kakva su njihova

iskustva u vožnji na koturaljkama i klizaljkama, kako su počinjali kretanje, a kako su se

zaustavljali. Razgovor neka vam posluži kao motivacija i uvod u problem akcije i reakcije.


Prvo istraživačko pitanje je koja je sila uzrok promjene stanje gibanja skejtera.

Izvedite s učenicima pokus: dvojica učenika koji stoje na rolama, koturaljkama ili skejtu neka

vuku jedan drugog užetom. Neka učenici iznesu svoja zapažanja i odgovore zašto se učenici

počinju gibati te zašto je gibanje isto bez obzira na to koji od njih vuče uže. Polazeći od njihovih

odgovora, zajednički oblikujte treći Newtonov zakon.

Slijedi više primjera iz života. U svakom od njih prvo zatražite od učenika da iznesu što su uočili

i kako s pomoću trećeg Newtonova zakona mogu objasniti viđeno.

Završetak

Završite zadatcima za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koji se nalaze na kraju

jedinice. Neka učenici zadatke rješavaju samostalno.




Dodatni prijedlozi

Kao ilustraciju sile i protusile možete pogledati i sljedeću animaciju.

Treći Newtonov zakon


&zoom=0



Za učenike koji žele znati više te za darovite učenike predlažemo sljedeće projekte (opis se nalazi

na kraju jedinice).

Istražite valjanost trećeg Newtonova zakona

(1) Potreban pribor: dinamometar, dva stalka s koloturima, dvije niti (duljine oko 50 cm), ljepljiva

vrpca, arak neprozirnog papira.

Složite uređaj kao na slici koja se nalazi na kraju jedinice.

Presavijenim papirom pokrijte dinamometar.

Na jedan njegov kraj ovjesite uteg mase 100 g, a drugi kraj pričvrstite ljepljivom vrpcom za stol.

Oslobodite nit od stola i na nju ovjesite uteg mase 100 g.

Što pretpostavljate? Koliku će sada silu pokazivati dinamometar?

Kolikom silom djeluje stol preko niti na dinamometar kada je nit pričvršćena za stol?

Nacrtajte sve sile za sustav dinamometar – uteg ako je dinamometar ovješen o stalak.

(2) Osmislite i izvedite pokus, samostalno ili u paru, kojim ćete uz predloženi pribor istražiti

valjanost trećeg Newtonova zakona.

Istražite, na primjer, djelovanje magneta i željezne šipke te tijek pokusa i iznesite zaključke

Potreban pribor: dva stalka, dva dinamometra, štapićasti magnet, željezna šipka, dvije niti

(duljine oko 50 cm).







Piktochart.


Potrebno je:

definirati problem (postaviti istraživačko pitanje) analizirati problem i predložiti kako ga riješiti te objasniti postupak eventualno navesti pretpostavku kakvo će biti rješenje provesti mjerenje/opažanje i opisati ga zapisati rezultate odrediti tražene veličine napisati završni komentar dobivenih rezultata.


Početni primjer te primjer o objašnjenju pojmova akcija – reakcija treba povezati sa sličnim

situacijama iz svakodnevnog života te na taj način učenike s teškoćama aktivnije uključiti u

nastavu (primjerice, klizanje, rolanje...). Definiciju trećeg Newtonova zakona treba učestalo

vraćati na zaslon uređaja ili postaviti na vidljivo mjesto u učionici (zajedno s definicijama iz

prethodnih nastavnih jedinica). Učenicima s motoričkim teškoćama potrebno je osigurati pomoć

u izvedbi vježbi ili im dati jasne upute ako će vježbu raditi u skupini.

U tekstu se nakon primjera 1. pojavljuje nekoliko umetnutih rečenica zbog kojih je važno tekst

pojednostavniti u editoru uređaja ili usmeno objasniti, posebno učenicima s jezičnim teškoćama

(primjer: Ako se skejter odgurne od zgrade, zgrada će gurnuti njega i on će ostvariti željeno

gibanje.)

Učenicima s poremećajem iz spektra autizma valja najaviti lik i radnju u primjeru 1. te dijelove

vježbe na kraju nastavne jedinice. Uvijek je važno poznavati specifične interese samog učenika i

moguću senzoričku preosjetljivost kako bi se nepoželjna ponašanja izbjegla ako se elementi na

koje učenik averzivno reagira pojavljuju u sklopu vježbi (npr. učenika uključiti u prvu vježbu u

kojoj se ne nalazi magnet ako je učenik preosjetljiv na dodir).




2.5. Impuls sile i količina gibanja


Ciljevi i zadaće




vrednovanje informacija Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Smislena i odgovorna uporaba informatičke tehnologije Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti,

kulturi, tehnologiji te privatnom i profesionalnom životu Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještina, te njihova primjena u privatnom,

društvenom i budućem profesionalnom životu Razvijanje fizikalnog načina mišljenja i komunikacije,razvijanje pozitivnog odnosa prema






Odrediti impuls sile u slučaju djelovanja stalne sile Odrediti impuls sile iz F,t dijagrama Na primjerima povezati impuls sile s promjenom količine gibanja Izraziti zakon očuvanja količine gibanja Primijeniti zakon očuvanja količine gibanja na primjerima iz života Analizirati elastične i neelastične sudare





Impuls sile i odgovarajuća promjena količine gibanja izvedeni su izravno iz Newtonovih zakona,

zaokružuju cjelinu koju čine Newtonovi zakoni i pridonosi razumijevanju gibanja zbog djelovanja

sile.

Zato ovu jedinicu možete upotrijebiti za ponavljanje i povezivanje svih triju Newtonovih zakona.

Uvod i motivacija

Podsjetite učenike na pokus s novčićem koji ste promatrali u jedinici 2.3. Prvi Newtonov zakon.

Pokus je pokazao da se masa opire promjeni stanja gibanja te da sila pokreće tijelo. Tim

motivacijskim primjerom otvarate problem veze sile i vremenskog intervala u kojem sila djeluje

na neko tijelo.


Impuls sile i količina gibanja

Polazeći od drugog Newtonova zakona izvedite izraz F Δt = m Δv. S lijeve strane je za učenike

nova veličina impuls sile. Desna strana je promjena količine gibanja, a to je veličina koju su susreli

u jedinici 2.2.

Slijedi nekoliko primjera iz svakodnevnog života na kojima učenici mogu primijeniti izraz za

impuls sile.




Posebno istaknite učenicima da je površina ispod krivulje u F, t dijagramu jednaka impulsu sile.

Primjer automobila i rakete ujedno upotrijebite za objašnjenje zašto drugi Newtonov zakon

treba izraziti kao promjenu količine gibanja zbog djelovanja sile.

Očuvanje količine gibanja

Na primjeru sudara dvaju asteroida možete, primjenjujući sva tri Newtonova zakona i izraz za

impuls sile, odnosno promjenu količine gibanja, izvesti zakon očuvanja količine gibanja u

zatvorenom sustavu.

Slijede primjeri iz svakodnevnog života u kojima možemo u dobroj aproksimaciji smatrati

zatvorenim sustavima npr. sudar bilijarskih kugli.

Elastični i neelastični sudari

Analiza gibanja bilijarskih kugli može vam poslužiti i za definiranje elastičnih sudara. Kao primjer

neelastičnih sudara naveden je sudar ledolomca sa santom leda.

Završetak

Završite sa zadatcima za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koji se nalaze na kraju

jedinice. Neka učenici zadatke rješavaju samostalno.

Dodatni prijedlozi

U realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći sadržaji na nacionalnom portalu za učenje na daljinu

Nikola Tesla (za pristup je potreban elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr):

http://tesla.carnet.hr/ → Digitalni obrazovni sadržaji→ Fizika→ Nastavnici→ Mehanika→

Količina gibanja (1)


Količina gibanja (2)


Sudari.



http://tesla.carnet.hr/mod/scorm/loadSCO.php?id=594&scoid=709&mode=normal






Učenicima koji žele znati više i darovitim učenicima predlažemo da riješe sljedeće zadatke.

Dvije kugle jednakih masa od 5 kg sudare se kao na slici.

Brzina je prve kugle 10 ms-1, a druge 5 ms-1.

Ako na mjesto sudara stavimo ishodište koordinatnog sustava u kojem događaj promatramo,

prva kugla dolazi pod kutom 45° s obzirom na os apscisa, a druga pod kutom 30 ° u odnosu

prema toj osi.

Kolika je brzina kojom će se kugle gibati nakon sudara ako je sudar neelastičan?

Kuglica mase 50 g leti prema zidu brzinom 5 ms-1 u pravcu koji sa zidom zatvara kut 45 ° (slika),

a odbija se od njega brzinom jednakog iznosa i pod istim kutom. Ako kontakt zida i kuglice traje

0,5 ms, odredite srednju silu kojom kuglica djeluje na zid. Ravnina gibanja kuglice je

horizontalna.




Riješite prethodni zadatak ako je kut između pravca gibanja kuglice i zida 60 ° te kada je 30 °.


Uoči nastavne jedinice učenike s teškoćama potrebno je podsjetiti na prethodne nastavne

jedinice (posebno na Newtonove zakone te pokazati ključne elemente iz tih jedinica). Nove

oznake, mjerne jedinice i formule treba postaviti na istaknuto mjesto u učionici te povezivati s

dosad usvojenim mjernim oznakama radi integracije znanja (npr. za koje je veličine oznaka N?).

Primjer s biciklistom potrebno je povezati s vlastitim iskustvima učenika s teškoćama (primjerice,

biciklist veće i manje mase koji želi postići jednaku promjenu brzine). Formula koja prati

definiciju impulsa sile navedena je malim slovima o čemu valja voditi računa posebno kod

učenika s motoričkim teškoćama (napisati ju na ploči, ispisati uvećanu). Pitanja koja prate

primjer 1. također nije moguće uvećati na što pomoćniku treba skrenuti pozornost. Primjeri

količine gibanja nisu primjereni za djecu s motoričkim teškoćama jer oni nemaju tu vrstu

sportskih iskustava. Učenicima s motoričkim teškoćama potrebno je osigurati pomoć tijekom

završne interakcije. Tekstovi u ovoj nastavnoj jedinici su dugački pa je zato učenike koji čitaju

sporo i brzo se umaraju potrebno upozoriti na ključne dijelove nastavne jedinice koje treba

proći.

Učenicima s jezičnim teškoćama potrebno je usmeno objasniti koncept promjene brzine tijela

određene mase zbog djelovanja silom jer su pojedine rečenice jezično zahtjevne. Definicije se

preporučuje grafički urediti i jezično pojednostavniti u editoru uređaja.

Količina gibanja tijela je vektorska veličina koja je:

PREMA IZNOSU = umnožak mase i iznosa brzine tijela

PREMA SMJERU I ORIJENTACIJI = smjer i orijentacija brzine.




Treba imati na umu da učenici sa specifičnim teškoćama učenja ne vladaju svim pojmovima koje

im je zato potrebno dodatno objasniti (npr. uopćiti).

Učenicima s poremećajem iz spektra autizma treba najaviti sadržaj videozapisa (bilijarski stol i

kugle). Zakon očuvanja količine gibanja ili primjer kretanja kugli treba povezati sa svakodnevnim

životom i sličnim iskustvima učenika s teškoćama.




2.6. Jednoliko gibanje po kružnici


Ciljevi i zadaće












Analizirati jednoliko kružno gibanje kao jednoliko ubrzano gibanje Primijeniti pojam centripetalne sile i centripetalne akceleracije na primjerima iz života Primijeniti Newtonove zakone na primjerima jednolikog kružnog gibanja Prepoznati u primjerima sile koje imaju ulogu centripetalne sile





Jednoliko gibanje po kružnici opisujete s pomoću drugog Newtonova zakona. Ova je jedinica, uz

to što proučava slučajeve kada sila mijenja samo smjer brzine, a koji nisu bili posebno razmatrani

u prijašnjim jedinicama, uvod u definiranje inercijskih i neinercijskih sustava.

Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim primjerima iz stvarnog života u kojima opisujete gibanje kotača

automobila ili bicikla, vozila u zabavnom parku te satelita oko Zemlje. Time ste otvorili problem

jednolikoga gibanja po kružnici.



Jedinica počinje promatranjem gibanja točke na gramofonskoj ploči. Možete ga iskoristiti za

uvođenje pojma perioda i frekvencije gibanja te obodne (linearne ili tangencijalne) i kutne

brzine.

Centripetalna sila

Pri gibanju po kružnici brzina tijela mijenja smjer. Pitajte učenike što drugi Newtonov zakon kaže

u kojem se slučaju tijelo giba promjenljivom brzinom. Koja sila uzrokuje promjenu brzine tijela

u promatranim slučajevima ?




Kako biste pomogli učenicima da dođu do odgovora, izvedite pokus opisan u jedinici. Podijelite

ih u skupine od 3 do 4 učenika. Neka jedan od učenika u svakoj skupini zavrti kolut ljepljive vrpce

vezane užetom. Mijenjajte masu tijela dodajući kolutove, zatim mijenjajte duljinu užeta

(polumjer rotacije). Neka učenici pokušaju vrtjeti tijelo istom obodnom brzinom. Zatim trebaju

odgovoriti na pitanja:

Kakvo gibanje izvodi tijelo na užetu? Što bi se dogodilo kada bismo pustili donji kraj užeta? Koja sila djeluje na tijelo pri kružnom gibanju? U kojem smjeru i koja joj je orijentacija? Što bi se dogodilo kada bi konac puknuo? Što primjećuju kada promijene masu tijela, a što kad promijene polumjer vrtnje?

Odgovore neka zapišu u običnu bilježnicu ili u OneNote bilježnicu. Zajednički razmotrite

učenička zapažanja.

Definirajte centripetalnu silu i zajedno s učenicima izvedite izraz za centripetalnu akceleraciju.

U jedinici se nalazi niz primjera kružnoga gibanja iz svakodnevnog života na kojima učenici mogu

identificirati koja sila ima ulogu centripetalne sile.

Završetak

Na kraju jedinice je podsjetnik na najvažnije dijelove i zadatci za procjenu usvojenosti odgojno-

obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

Pri analizi kružnoga gibanja mogu vam pomoći animacije na stranici Pomoćni interaktivni

sadržaji te sljedeća animacija.


http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=kv_pohyb_po_kruz

nici&l=hr









Obrada videozapisa kružnoga gibanja s pomoću digitalnog alata Tracker.

Projektni zadatak za zajednički rad 2 do 4 učenika: obrada videozapisa gibanja s pomoću


Uputite učenike u rad s programom Tracker (http://physlets.org/tracker/).Upoznajte ih sa



u školi.

Zadatak

Analizirajte kružno gibanje na primjeru iz stvarnog života s pomoću programa Tracker. Primjer

odaberite sami. To može biti gibanje sitnog predmeta na gramofonskoj ploči ili tzv. mačjeg oka

na kotaču bicikla.

Snimite film. Analizirajte gibanje s pomoću programa Tracker i odgovorite na pitanja, to jest

riješite zadatke.

O kakvom je gibanju riječ? Objasnite zaključak? Odredite: period i frekvenciju gibanja obodnu brzinu kutnu brzinu centripetalnu akceleraciju centripetalnu silu. Uz istu frekvenciju kružnoga gibanja i masu tijela ispitajte ovisnost navedenih veličina o

polumjeru putanje i nacrtajte odgovarajuće dijagrame. Uz istu frekvenciju kružnoga gibanja i polumjer ispitajte ovisnost navedenih veličina o masi

tijela i nacrtajte odgovarajuće dijagrame. Osmislite mjerenje s pomoću kojeg ćete dobiti iste podatke bez upotrebe programa

Tracker.


Piktochart.


Potrebno je:

definirati problem (postaviti istraživačko pitanje) analizirati problem i predložiti kako ga riješiti te objasniti postupak eventualno navesti pretpostavku kakvo će biti rješenje provesti mjerenje/opažanje i opisati ga zapisati rezultate odrediti tražene veličine napisati završni komentar dobivenih rezultata.






Učenike s motoričkim teškoćama potrebno je uključiti u manju skupinu tijekom izvedbe pokusa

i dati im jasnu uputu o tome koja je njihova uloga te im osigurati pomoć u svim manipulativnim

zadatcima (izračuni, interakcije). Jako je važno temu jednolikoga gibanja po kružnici, odnosno

centripetalnu silu i centripetalnu akceleraciju povezivati sa životnim situacijama i primjerima

(Ima li tko od učenika gramofonske ploče i gramofon?).

Definicije centripetalne sile i akceleracije treba ponavljati i što je moguće više pojednostavniti,

što se posebno odnosi na učenike sa specifičnim teškoćama učenja (zbog sličnosti i jezične

složenosti tih pojmova).

Učenici s poremećajem iz spektra autizma mogu pripremiti nekoliko dodatnih informacija o

satelitima kao uvod u primjer geostacionarnog satelita (https://geek.hr/znanost/clanak/kako-

sateliti-ostaju-u-zemljinoj-orbiti/). Isti ili sličan zadatak prikladan je i za učenike s poremećajem

pzornosti te s problemima u ponašanju.



https://geek.hr/znanost/clanak/kako-sateliti-ostaju-u-zemljinoj-orbiti/

https://geek.hr/znanost/clanak/kako-sateliti-ostaju-u-zemljinoj-orbiti/


2.7. Inercijski i neinercijski sustavi


Ciljevi i zadaće




vrednovanje informacija Razvijanje sposobnost promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Smisleno i odgovorno korištenje informatičke tehnologije Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti,

kulturi, tehnologiji te privatnom i profesionalnom životu Usvajanje temeljnih fizikalnih znanja i vještina, te njihova primjena u privatnom,







Analizirati i razlikovati inercijske i neinercijske sustave Prepoznati djelovanje inercijskih sila na primjerima iz života Analizirati djelovanje inercijskih sila na primjerima iz života





Ovom je jedinicom zaokružen sadržaj modula Sile i zakoni gibanja. Povezuje znanja usvojena u

prvih šest jedinica i nastavlja se na njih. Zato ovu jedinicu možete upotrijebiti u cijelosti ili u

dijelovima za vježbanje i ponavljanje usvojenih sadržaja te za obradu, vježbanje i ponavljanje

novih sadržaja.


individualno rješavanje problema u skladu s načelima istraživačke nastave fizike. Nastavu

organizirajte kao samostalni, suradnički te projektni rad učenika.

Uvod i motivacija

Jedinicu počnite motivacijskim razgovorom o situacijama kada vozilo ubrzava ili usporava. Kako

se osjećaju putnici? Osjećaju li putnici na velikim brodovima koji plove jednolikom brzinom

djelovanje neke dodatne sile?


Uvodnim ste razgovorom otvorili problem razlike između sustava koji se gibaju jednoliko i onih

koji akceleriraju.

Slijede primjeri koje možete upotrijebiti za identifikaciju sustava u kojima vrijede zakoni gibanja

kakve su učenici upoznali.

Za razumijevanje neinercijskih sustava i inercijske sile možete upotrijebiti misaoni pokus

naveden u jedinici u kojem učenik sjedi na strunjači, a netko ju povuče ispod njega. Pokus

također možete pokazati u razredu.




Drugi je primjer animacija koja prikazuje kamion koji nakon jednolike vožnje počinje usporavati.

Nakon što ste definirali inercijske i neinercijske sustave te inercijsku silu (pseudosilu), riješite

zajedno s učenicima primjere u jedinici.

Centrifugalna sila prikazana je na primjerima vrtuljka, roller coastera i svemirske postaje.

Završetak

Na kraju jedinice su konceptualni zadatci i pitanja za samoprovjeru usvojenih odgojno-

obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

Inercijske sile su dio osobnog iskustva učenika, ali često i izvor niza miskoncepcija. U realizaciji

vam zato mogu pomoći i sljedeći interaktivni sadržaji:

Na stranici e-Škole, scenariji poučavanja (https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-

poucavanja) naći ćete scenarij Što nas skreće s pravog puta u kojem se nalaze prijedlozi

aktivnosti vezanih za rotaciju Zemlje i Coriolisovu silu, te scenarij Zavrtimo se (centrifugalna i

centripetalna sila), Pametni znaju čemu služi pojas (inercijski i neinercijski sustavi).

Prvi Newtonov zakon – inercijski sustav


&zoom=0

Dizalo

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_supervytah&l=

hr&zoom=0

Standardna gravitacija (Coriolisova sila)

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_tihove_zrychle

ni&l=en&zoom=0





https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/9e42034d-4c7b-4c97-a7c2-1243b88ee891/%C5%A0tonasskre%C4%87espravogputa.pdf

https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/e11ada17-31e3-4f49-ab65-998f02ecf056/Zavrtimose.pdf

https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/a215782d-fe66-4caf-8928-e05a6f67c48b/Pametniznaju%C4%8Demuslu%C5%BEipojas.pdf





http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_tihove_zrychleni&l=en&zoom=0

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_tihove_zrychleni&l=en&zoom=0




Za učenike koji žele znati više i darovite učenike predlažemo:

(1) U zabavnom parku veliki, vertikalno postavljeni cilindar rotira oko vertikalne osi. Unutar

cilindra stoji čovjek naslonjen uz stijenku. Kada brzina rotacije postane dovoljno velika, izmakne

se podloga ispod nogu čovjeka unutar cilindra. No, on ne propadne kroz cilindar nego ostane

pritisnut uz bočnu stijenku cilindra, kao da je prilijepljen. (Rotor im Wiener Prater) Zašto?

Opis gibanja i objašnjenje, uz skicu sila koje djeluju na čovjeka u cilindru, prikažite kao plakat s

pomoću jednog od alata za interaktivnu prezentaciju Genial.ly ili Piktochart.

(2) Proučite Coriolisovu silu.

Izvedite sljedeći pokus (možete ga raditi zajedno s još jednim ili dvojicom učenika).

Uzmite stolić ili stolicu čija se gornja ploha može okretati oko središta. Izmrvite kredu u sitan

prah i prekrijte površinu stolića.

Pustite lopticu za tenis da se kotrlja poprijeko preko stolića dok je stolić miran. Pogledajte trag

koji je ostao iza loptice. Zatim ponovite pokus, ali tako da prethodno zavrtite stolić.

Što uočavate?

Zbog čega je trag putanje loptice drukčiji?

Objašnjenje:

Promatrač iz sustava koji rotira primijetio bi da na lopticu djeluje nekakva sila koja ju skreće.

Naziva se Coriolisova sila.

S obzirom na to da je Zemlja sustav koji rotira oko vlastite osi, Coriolisovu silu opažamo i na njoj.

Ona utječe na morske struje, rijeke i vjetrove.

Jedan od najvažnijih povijesnih dokaza rotacije Zemlje, Foucaultovo njihalo, također se zasniva

na Coriolisovoj sili.



https://www.youtube.com/watch?v=H-wysLsU06k


Naime, francuski znanstvenik Leon Foucault je 1851. godine u Parizu postavio njihalo izrađeno

od olovne kugle mase 28 kg koja se njihala na užetu dugom 67 m. Na dnu kugle bila je pisaljka

koja je ostavljala trag na podu.

Na kuglu će djelovati Coriolisova sila te će na rotirajućoj podlozi umjesto ravne linije traga

ostaviti krivulju.

Pitajte nastavnika za poveznice vezane za Coriolisovu silu i Foucaultovo njihalo te napravite

prezentaciju kako biste s ostatkom razreda podijelili što ste naučili.

Snimite tragove koji su ostali iza loptice u gornjem pokusu, na snimci ucrtajte vektore sila koje

su djelovale na lopticu i vektore brzina. Snimke i objašnjenje pokusa prikažite kao plakat s

pomoću jednog od alata za interaktivnu prezentaciju Genial.ly ili Piktochart.


Učenicima s motoričkim teškoćama potrebno je osigurati pomoć u prvom primjeru (skiciranje).

Inercijski i neinercijski sustavi predstavljeni su putem većeg teksta u kojem su ključni pojmovi

jasno istaknuti, no učenicima s motoričkim teškoćama potrebno ih je objasniti usmeno kako bi

što kvalitetnije sudjelovali u cijeloj nastavnoj jedinici.

Ova nastavna jedinica obiluje tekstom, a pojedine rečenice su jezično zahtjevne što treba imati

na umu ako u razredu postoji učenik s jezičnim teškoćama (npr. Ta sila im, u odnosu prema

automobilima… > Sila im daje akceleraciju jednakog iznosa, ali suprotne orijentacije od

akceleracije automobila. Zbog toga promatrači u automobilu primjećuju da ih ona gura prema

van u odnosu prema središtu zakrivljenosti putanje automobila.).

Kako bi učenici bili motivirani i dodatno se zainteresirali za temu centrifugalne sile, pozornost

treba posvetiti temi roller coastera koji postoje u Hrvatskoj ili u susjednim državama. Učenici s

poremećajem iz spektra autizma mogu unaprijed ili tijekom sata pronaći podatke o postojanju

roller coastera u Hrvatskoj ili o njihovim osnovnim parametrima.






Ciljevi i zadaće









Primijeniti Newtonove zakone gibanja na tijela koja miruju ili se gibaju Kinematički i dinamički opisati kružno gibanje Primijeniti pojmove impulsa sile i količine gibanja Primijeniti zakon očuvanja količine gibanja Opisati i razlikovati inercijske i neinercijske sustave Primijeniti sile i zakone gibanja za rješavanje problema iz fizike, drugih područja i

svakodnevnog života








U ovoj su jedinici aktivnosti namijenjene učenicima za samostalan rad kako bi im pomogle u

učenju i usvajanju odgojno-obrazovnih ishoda ovog modula.

Jedinica počinje kvizom od nekoliko pitanja vezanih za primjere iz svakodnevnog života. Možete

ga upotrijebiti kao motivacijski uvod.

Aktivnosti koje slijede opisuju pokuse za čiju su realizaciju potrebna znanja i vještine usvojene u

pojedinim jedinicama modula. Pokusi su različite razine složenosti. Učenici ih mogu raditi

samostalno ili u manjim skupinama (ne više od 3 do 4 učenika).

Samostalno rješavanje tih zadataka pridonosi razvijanju sposobnosti analize problema, odabira

načina na koji doći do rješenja i točno provesti mjerenje i /ili račun te prikazati rezultate.

Jedinicu Aktivnosti za samostalno učenje možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima na

nastavnom satu na kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom. Neka učenici sami

odaberu koje će pokuse izvesti. Opis mjerenja, rezultate i objašnjenje neka pišu u papirnatu

bilježnicu ili OneNote bilježnicu.

Na poveznici e-Škole, scenariji poučavanja https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-

poucavanja naći ćete prijedloge aktivnosti koje također možete koristiti kao zadatke za

samostalno učenje.



Za učenike koji žele znati više pripremljeni su složeniji zadatci obuhvaćeni u posljednjoj, petoj

aktivnosti, ali i ilustracije koje im mogu pomoći u provedbi pokusa.


U provedbi aktivnosti za slobodno učenje preporučuje primjenjivati smjernice o prilagodbi

okruženja, materijala i/ili sadržaja koje su opširno navedene u prvoj nastavnoj jedinici.






Prilagodbe treba odabirati na temelju specifičnih obilježja učenika s teškoćama. Ako učenik s

teškoćama rabi asistivnu tehnologiju, potrebno ju je integrirati i u aktivnosti za slobodno učenje.

U aktivnostima za slobodno učenje se smatra poželjnim organizirati (projektni) rad u manjim

skupinama učenika tako da učenici mogu odabrati jednu od ponuđenih tema. Skupina u kojoj je

učenik s teškoćama mora dobiti konkretne smjernice o ulozi pojedinog učenika. Tako učenik s

motoričkim teškoćama može izvijestiti o rezultatima nekog mjerenja/pokusa, učenik s

poremećajem iz spektra autizma može biti zadužen za unos rezultata, a učenik s poremećajem

pozornosti ili s problemima u ponašanju može sam izvoditi pokus ili vježbu, pronaći potrebne

podatke ili osmisliti pitanja za kviz. Nastavniku se preporučuje da predloži sadržaj koji je blizak

svakodnevnici tako da se znanje stečeno u ovom modulu što više poveže s konkretnim

situacijama.

Pojedini se postupci primjenjuju kod određene skupine učenika s teškoćama i specifičnim

teškoćama učenja:

-povezati zadatke sa specifičnim interesima učenika radi osiguravanja motiviranosti, najaviti aktivnosti, osigurati zamjenske aktivnosti (poremećaj iz spektra autizma)

- smanjiti zahtjeve za pisanje ili prepisivanje s ploče, omogućiti promjenu aktivnosti u trenutcima zasićenosti, uporaba podsjetnika (poremećaj pozornosti)

upotrijebiti font sans serif, prilagoditi veličinu slova (najmanje 12 pt), poravnati tekst na lijevu stranu (specifične teškoće učenja)

zadatak objasniti usmenim putem, omogućiti uporabu džepnog računala, uvećati radne materijale (motoričke teškoće)

ukloniti distraktore, voditi računa o mjestu sjedenja s obzirom na izvor zvuka (oštećenje sluha).

U osmišljavanju prilagodbi uvijek treba raditi timski i neprekidno surađivati sa stručnim timom

škole, pomoćnikom i roditeljima.






Ciljevi i zadaće









Primijeniti Newtonove zakone gibanja na tijela koja miruju ili se gibaju Kinematički i dinamički opisati kružno gibanje Primijeniti pojmove impulsa sile i količine gibanja na probleme u fizici i svakodnevnom

životu Primijeniti zakon očuvanja količine gibanja na probleme u fizici i svakodnevnom životu

(prijedlog: pri analizi primjera iz svakodnevnog života) Opisati i razlikovati inercijske i neinercijske sustave






Aktivno građanstvo


Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 2.0. Sile i zakoni gibanja osmišljena

je u obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te

im daje povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog












Fizika


Modul 3: Energija




http://www.esf.hr/



Fizika 1 / Modul 3: Energija Priručnik za nastavnike 153

Modul 3: Energija



Stjecanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za poznavanje i razumijevanje prirodnih pojava i fizikalnih pojmova te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom životu, tehnici i proizvodnji

Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja te prikazivanje i tumačenje njihovih rezultata Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sigurnosti u korištenju matematičkim i fizikalnim terminima Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i

vrednovanje informacija Razvijanje sposobnosti promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Smisleno i odgovorno korištenje informatičkim tehnologijama Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti, kulturi,



Odrediti rad i snagu Odrediti oblike mehaničke energije Primijeniti zakon očuvanja mehaničke energije na probleme u fizici i svakodnevnom životu


Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i upotreba tehnologijama Aktivno građanstvo







individualno rješavanje problema te izvođenje pokusa sukladno principima istraživački

usmjerene nastave fizike.

Redoslijed obrade jedinica možete mijenjati i prilagoditi svojem viđenju realizacije sadržaja

obuhvaćenih ovim modulom.



problemskog (istraživačkog) pitanja, zatražite od učenika neka pokusom ili opažanjem dobiju


Kada je god moguće, neka učenici sami osmisle mjerenje, to jest pokus. Ovisno o problemu koji

rješavaju, odaberite hoće li učenici raditi samostalno ili u grupama.




temeljne znanosti.

Pri kraju ćete pronaći podsjetnik na najvažnije dijelove jedinice i taj je dio koristan sažetak






sadržava zadatke za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu pa uputite

učenike na nju na kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog modulom.

U jedinicama su dani i opširni prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama te prijedlozi




samostalno ili u manjim grupama (ne više od 3 do 4 učenika, kako bi svi ravnopravno sudjelovali).

Katkad su predloženi složeniji računski zadatci koji zahtijevaju višu razinu znanja i vještina od

predviđenih za prvi razred i očekuje se da ih daroviti učenici riješe samostalno. Rješenja nisu

priložena i učenici trebaju predati radove nastavniku na pregled.

U posebnoj jedinici 3. A. Aktivnosti za samostalno učenje nalaze se aktivnosti namijenjene

učenicima za samostalan rad kako bi im pomogle u učenju i usvajanju odgojno-obrazovnih

ishoda ovog modula. Sadržavaju nekoliko vrsta zadataka s primjerima iz svakodnevnog života u

kojima su ujedinjena znanja i vještine usvojene u pojedinim jedinicama modula.





jedinice.



GeoGebra

GeoGebra je program dinamične matematike namijenjen učenju i poučavanju. Povezuje




https://www.geogebra.org.

U nastavi fizike GeoGebra je pogodna za obradu i prikaz rezultata mjerenja, korištenje bogate

zbirke interaktivnih sadržaja iz fizike te izradu novih interaktivnih sadržaja.

Excel



One Note/Class Notebook

One Note/Class Notebook alat je koji se može najjednostavnije opisati kao e-bilježnica u koju je

moguće unositi bilješke, pratiti zadatke i istodobno raditi s drugim osobama.

Više o One Note/Class Notebook pročitajte u CARNET-ovom e-laboratoriju .

PowerPoint




Prezi









https://prezi.com/



Genial.ly




Piktochart





Rad kao površine ispod F,s dijagrama

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_prace&l=hr

Mehanički rad

https://www.geogebra.org/m/Pc6Ucbtq

Mehanički rad i snaga

https://www.geogebra.org/m/nnd2DAJk

Obnovljivi izvori energije

http://oie.mingorp.hr/UserDocsImages/OIE%20Tekst.pdf

http://obnovljiviizvorienergije.rs/energija-sunca/

http://marjan.fesb.hr/~fbarbir/PDFs%20Obnovljivi%20izvori/Dodatni%20materijali%20i%20pr

edavanja/Energija%20vjetra%20Matijasevic%20CTT.pdf

http://www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/OPK%206%20-

%20Energija%20vjetra.pdf

http://oie.mingo.hr/UserDocsImages/Vjetar%20prezentacija.pdf

Rad i energija

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/WorkToPEgLab/index.html






https://www.geogebra.org/m/Pc6Ucbtq

https://www.geogebra.org/m/nnd2DAJk



http://marjan.fesb.hr/~fbarbir/PDFs%20Obnovljivi%20izvori/Dodatni%20materijali%20i%20predavanja/Energija%20vjetra%20Matijasevic%20CTT.pdf


http://www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/OPK%206%20-%20Energija%20vjetra.pdf



http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/WorkToPEgLab/index.html


Mehanički rad i energija

https://www.geogebra.org/m/JFTF85zj#material/vWVZ6yE5


https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-poucavanja,

Gore-dolje,lijevo-desno,nikad kraja

Kinetička energija

https://phet.colorado.edu/en/simulation/legacy/energy-skate-park

Rad i kinetička energija

https://www.geogebra.org/m/vr452NAf

Elastična potencijalna energija

https://phet.colorado.edu/sims/html/hookes-law/latest/hookes-law_hr.html

https://www.youtube.com/watch?v=0BObd3DsNFM

https://www.youtube.com/watch?v=RtCZ4683XHg

https://www.geogebra.org/m/JFTF85zj#material/mRceWEDx

Gravitacijska potencijalna energija

https://www.youtube.com/watch?v=trdMoCx-sq0

https://www.geogebra.org/m/J9qqWG9C

Zakon očuvanja energije

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_zze&l=hr

https://phet.colorado.edu/sims/html/energy-skate-park-basics/latest/energy-skate-park-

basics_en.html

https://phet.colorado.edu/en/simulation/legacy/the-ramp#

https://www.geogebra.org/m/X9ZFfjHe

https://www.geogebra.org/m/EMx5KxUD

Elastični sudar jednakih masa

https://www.education.com/science-fair/article/linear-momentum-find-perfect-90/


https://www.geogebra.org/m/JFTF85zj#material/vWVZ6yE5


https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/8f9defc7-e7b6-4dc3-ae17-9b2461736c74/Gore-dolje,lijevo-desno,nikadkraja.pdf

https://phet.colorado.edu/en/simulation/legacy/energy-skate-park

https://www.geogebra.org/m/vr452NAf

https://phet.colorado.edu/sims/html/hookes-law/latest/hookes-law_hr.html

https://www.youtube.com/watch?v=0BObd3DsNFM

https://www.youtube.com/watch?v=RtCZ4683XHg

https://www.geogebra.org/m/JFTF85zj#material/mRceWEDx

https://www.youtube.com/watch?v=trdMoCx-sq0

https://www.geogebra.org/m/J9qqWG9C


https://phet.colorado.edu/sims/html/energy-skate-park-basics/latest/energy-skate-park-basics_en.html


https://phet.colorado.edu/en/simulation/legacy/the-ramp

https://www.geogebra.org/m/X9ZFfjHe

https://www.geogebra.org/m/EMx5KxUD





Digitalni obrazovni sadržaji, Fizika nastavnici, Mehanika: Rad i energija, Snaga, Potencijalna

gravitacijska energija, Zakon o očuvanju mehaničke energije, Kinetička energija

(Napomena: Za pristup Nacionalnom portalu za učenje na daljinu „Nikola Tesla“ potreban je

elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr).

Zakon očuvanja energije

https://phet.colorado.edu/sims/html/energy-skate-park-basics/latest/energy-skate-park-

basics_en.html

Tijelo na kosini



Među nama - fizika i njezina uloga u društvu


e-Laboratorij - portal gdje korisnici mogu saznati sve informacije o alatima, sustavima te



Meduza - platforma za distribuciju višemedijskog sadržaja edukacija. Portalu mogu pristupiti



Baltazar – CARNET-ov video portal, sadrži kompletan pedagoško obrazovni program Zagreb

filma. Sadržajima na Portalu Baltazar mogu pristupiti samo korisnici koji posjeduju elektronički

identitet u sustavu AAI@EduHr. Na Portalu Baltazar objavljen je 791 video materijal u 13





Nikola Tesla - nacionalni portal za učenje na daljinu. Portalu mogu pristupiti samo korisnici koji














e-škola Hrvatskog fizikalnog društva


Institut za fiziku



http://www.europhysicsnews.org/component/solr/?task=results#!q=physics%20in%20daily%2

0life&sort=score%20desc&rows=10&e=epn

Hrvatsko fizikalno društvo član je Europskog fizikalnog društva (EPS - European Physics Society)

koje izdaje časopis europhysics news. U njemu rubriku Physics in daily life piše I.J.F (Jo)

Hermans.

Redakcija e-škole fizike na ovoj stranici donosi prijevode tih zanimljivih članaka.


Phet - interaktivne simulacije





Fizika u školi - interaktivne simulacije


Fizika - eksperimenti i animacije, MIT (Massachusetts Institute of Technology)


The Physics Aviary

http://www.thephysicsaviary.com/index.html

Education,Science Fair - projekti i ideje

















Operativni plan


3. Energija 15+ 1

3.1. Rad 2

3.2. Snaga 2

3.3. Rad i energija 2

3.4. Kinetička energija 2

3.5. Gravitacijska potencijalna energija 2

3.6. Elastična potencijalna energija 2

3.7. Zakon očuvanja mehaničke energije 3

3.A. Aktivnosti za samostalno učenje 1

3.P. Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda



3.1. Rad


Ciljevi i zadaće






Razlikovati fizikalni koncept rada od pojma rada u svakodnevnom životu Primijeniti izraz za obavljeni rad pri djelovanju stalne sile ili promjenjive sile na tijelo, a u

ovisnosti o smjeru i orijentaciji pomaka tijela i sile koja na njega djeluje Odrediti rad iz F,s dijagrama




Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologijama Aktivno građanstvo


Planirani broj nastavnih sati: 2 sata.

Učenici su pojam rada upoznali u 7. razredu osnovne škole i ova je jedinica nadogradnja

usvojenih znanja. Možete je upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu, vježbanje,

ponavljanje ili samostalni, suradnički te projektni rad učenika. Kao osnovni oblik učenja i

poučavanja primijenite interaktivnu nastavu uz zajedničko i individualno rješavanje problema.

Uvod i motivacija

Započnite razgovorom o pokvarenom automobilu koji treba gurati dio puta, motoru koji ubrzava

automobil na cesti te dizalici koja na gradilištu diže teret. Ovi primjeri iz života poslužit će vam

kao motivacija i uvod u razmatranje rada.


Kako izračunati obavljeni rad

Zatražite od učenika neka, prisjećajući se gradiva osnovne škole, opišu rad kao savladavanje

neke sile i napišu izraze za obavljeni rad u gornjim primjerima.

Nastavite s primjerom dizača utega.

Konzervativne i disipativne sile

Na primjerima rada koji obavljamo dižući teret i rada koji obavljamo gurajući automobil uvedite

pojam konzervativnih i disipativnih sila. Neka učenici sami zaključe u kojem slučaju rad ovisi o

pomaku, a u kojem o ukupno prijeđenom putu.

Računske primjere koji slijede možete riješiti zajedno s učenicima.

Rad kao površina ispod F,s dijagrama

Zadajte učenicima neka nacrtaju F,s dijagrame primjera navedenih u jedinici i povežu iznos rada

s površinom ispod krivulje.



Završetak




Dodatni prijedlozi

Za računanje rada kao površine ispod F,s dijagrama može vam poslužiti sljedeća animacija:


Zadajte učenicima neka objasne što animacija prikazuje.



Učenici koji žele znati više neka razmotre kružnu i eliptičnu putanju satelita oko Zemlje. U oba

slučaja privlačna sila između Zemlje i satelita održava satelit u orbiti.

Obavlja li ta sila rad tijekom ophoda satelita u kružnoj putanji? Obavlja li ga ako je satelit u

eliptičnoj putanji?

Svoja razmatranja i obrazloženja neka učenici prikažu u jednom od alata za interaktivnu

prezentaciju, npr. Prezi, Genial.ly ili Piktochart.


Učenike sa specifičnim teškoćama učenja valja podsjetiti na značenje pojmova kao što su

skalarna i vektorska veličina.

Animaciju koja prikazuje dizača utega valja najaviti učenicima s poremećajem iz spektra autizma,

kao i učenicima s oštećenjem vida, odnosno sluha.

Savjetuje se jezično pojednostavniti i vizualno urediti primjer 1 (u editoru uređaja):

Koliki rad sportaš obavi na utegu:




Kada podigne uteg mase 60 kg pomaknuvši ga za 50 cm? Spuštajući uteg na početnu visinu? ( g=10 ms−2)?

Definicija rada jezično je složeno oblikovana i radi lakšeg upamćivanja i razumijevanja valja je

povezati s formulom i jezično pojednostavniti:

Rad računamo kao umnožak iznosa sile i udaljenosti koja je prijeđena. Mjerna jedinica za rad

jest džul (J).

Pojam konzervativnih i disipativnih sila valja povezati sa sličnim pojmovima koji nisu nužno iz

područja fizike, kako bi ih učenici s teškoćama lakše upamtili (npr. konzervativni stil odijevanja),

kao i s primjerima istih sila iz svakodnevice. Pojednostavnjeni primjer prikaza formula za dvije

vrste sila i njihovih razlika jest sljedeći:

Konzervativne sile: W = F · s

- s predstavlja pomak tijela →s

Disipativne sile: F · s

- s predstavlja prijeđeni put tijela

Primjer 2 zahtijeva osvježavanje znanja iz prethodnih jedinica, zbog čega je važno učenike voditi

u rješavanju primjera. U trećem primjeru nije jasno da su pod a, b, c i d odgovori koji su ponuđeni

kao moguća rješenja primjera. Savjetuje se učenicima s teškoćama skrenuti pozornost na

navedeno.

U poglavlju koje se odnosi na Određivanje rada iz F, s dijagrama nalazi se nekoliko umetnutih

rečenica, zbog čega se savjetuje taj dio obrazloženja pojasniti učenicima koji imaju teškoće

jezičnoga razumijevanja. Učenicima s teškoćama vizualne obrade valja pomoći pri određivanju

rada iz a dijagrama (pokazivanjem).

U zadatcima za procjenu znanja učenicima s diskalkulijom, kao i onima s motoričkim teškoćama,

valja omogućiti uporabu kalkulatora i aplikacija za preračunavanje mjernih jedinica.



3.2. Snaga


Ciljevi i zadaće






Povezivati koncept rada i snage Primjenjivati koncepte rada i snage na primjerima iz svakodnevnog života Izraziti formulom korisnost Objasniti o kojim veličinama i kako ovisi korisnost



Odrediti korisnost nekog uređaja iz svakodnevnog života





Učenici su pojam snage upoznali u 7. razredu osnovne škole i ova je jedinica nadogradnja

usvojenih znanja. Osim toga izravno se nadovezuje na prvu jedinicu ovog modula. Jedinicu

možete upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu, vježbanje, ponavljanje ili samostalni,

suradnički te projektni rad učenika. Kao osnovni oblik učenja i poučavanja primijenite

interaktivnu nastavu uz zajedničko i individualno rješavanje problema te izvođenje pokusa

sukladno principima istraživački usmjerene nastave fizike.

Uvod i motivacija

Kao motivacijski primjer, zapitajte učenike popnu li se stubama iz prizemlja na četvrti kat pet

puta zaredom najbrže što mogu, koliko će im vremena biti potrebno za svako pojedino penjanje.


Kako bi došli do definicije snage, izvedite s učenicima pokus opisan na početku jedinice:

elektromotor diže uteg od poda do ruba stola. Neka učenici na temelju opažanja zaključe kako

povezati rad koji obavlja elektromotor na utegu i snagu elektromotora.

Primjer s dizalom riješite zajedno s učenicima.

Pokus neka učenici rade u parovima.

Završetak






Dodatni prijedlozi

Ponovite sve primjere u kojima ste računali rad i dodajte račun snage.



Za učenike koji žele znati više i darovite učenike predlažemo sljedeći zadatak za rad u paru:

Saznajte više o jedinicama za rad i snagu izvan SI sustava. Izrazite snagu trošila u svome

kućanstvu u konjskim snagama te jedinici erg u sekundi (ergs-1).

Na električnim kućanskim aparatima označena je snaga električne struje koju pri radu troše. Na

osnovi pokusa koji ste izveli na satu, možete zaključiti da je to uvijek uložena snaga.

Odredite korisnost nekog električnog kućanskog aparata u svome domaćinstvu.

(Napomena: Ako je potrebno, prethodno se podsjetite cjelina 4.0. Unutarnja energija, toplina i

temperatura iz 7 razreda i 2.0. Električna struja, napon i otpor iz 8. razreda.

Također, pri korištenju električnih aparata pridržavajte se mjera opreza.)

Rezultate neka učenici prikažu u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi,



Uvodni primjer valja povezati s osobnim iskustvima učenika s teškoćama (imaju li sličan primjer),

kako bi ih se potaknulo na aktivno sudjelovanje i motiviralo za temu snage.

Pokus prikazan na videozapisu valja najaviti učenicima koje je važno pripremiti na sadržaj

materijala koji slijedi (zapis po potrebi zaustaviti, ponovno pokrenuti). Preporučuje se

prethodno ponoviti pojam serijskog spoja.

Pokazuje li učenik s poremećajem iz spektra autizma interes za povijest, preporučuje se

unaprijed mu najaviti da pripremi nekoliko podataka iz života Jamesa Watta s kojima će upoznati

ostatak razreda. To je primjenjivo i za druge učenike s teškoćama koji se na taj način mogu

uključiti u nastavu.



U organizaciji pokusa valja voditi računa o uključenosti učenika s teškoćama i to tako da svaki

učenik dobije jasnu ulogu (u skladu s mogućnostima) unutar skupine/para učenika s kojima će

sudjelovati u pokusu. Uoči izvedbe pokusa valja uzeti u obzir moguće senzoričke osobitosti

učenika s poremećajem iz spektra autizma (prilagoditi pokus, osigurati zamjensku aktivnost).

Pojam korisnosti valja povezati s primjerima korisnosti električnih kućanskih aparata u

domaćinstvu, što će učenicima približiti primjenu ove nastavne jedinice u svakodnevici.



3.3. Rad i energija


Ciljevi i zadaće






Povezati rad obavljen na tijelu s promjenom energije tijela Primijeniti pojam korisnosti rada i energije







Ova jedinica povezuje znanja o energiji usvojena u 7. razredu osnovne škole i sadržaje jedinica

3.1. Rad i 3.2. Snaga. Možete je upotrijebiti u cijelosti ili u dijelovima, za obradu, vježbanje,

ponavljanje ili samostalni, suradnički te projektni rad učenika. Kao osnovni oblik učenja i

poučavanja primijenite interaktivnu nastavu uz zajedničko i individualno rješavanje problema.

Uvod i motivacija

Započnite razgovorom o tome kako prepoznajemo ima li neko tijelo energiju te kako su povezani

rad i energija. Ilustrirajte to primjerima koje ste razmatrali u jedinicama 3.1. Rad i 3.2. Snaga.


Nastavite razgovorom o kinetičkoj i potencijalnoj energiji. Učenici sve primjere iz života

navedene u jedinici mogu objasniti primjenjujući ranije usvojena znanja.

Nakon razgovora o oblicima energije, pretvaranju energije u rad i obratno, pogledajte animaciju

koja prikazuje što se događa kad uteg padne na poklopac posude napunjene plinom.

Definirajte korisnost i zajedno s učenicima riješite primjere koji se nalaze u jedinici.

Završetak




Dodatni prijedlozi

Osim za ilustraciju pretvorbe energije u rad i rada u energiju, animaciju s kraja jedinice iskoristite

za detaljniju analizu prikazane situacije. Zatražite od učenika neka odgovore na pitanja:



koje sile djeluju na uteg prije pucanja niti koja sila djeluje na uteg nakon pucanja niti koliki rad obavlja sila teža na utegu za vrijeme padanja kolika je potencijalna energija utega u pojedinoj točki, a kolika kinetička.

Odgovore neka zapišu u bilježnicu (OneNote ako je moguće) i razmijene.

U realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i neki elementi scenarija poučavanja Gore-

dolje,lijevo-desno,nikad kraja (e-Škole, scenariji poučavanja).



Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeći projekt: Obnovljivi izvori energije i kako ih

koristiti u RH.

Projekt može biti zajednički rad 2 do 4 učenika.

Zadatak:

Proučite sadržaj najmanje triju internetskih izvora o obnovljivim izvorima energije, npr. :



http://marjan.fesb.hr/~fbarbir/PDFs%20Obnovljivi%20izvori/Dodatni%20materijali%20i%20p

redavanja/Energija%20vjetra%20Matijasevic%20CTT.pdf

http://www.unizd.hr/Portals/6/nastavnici/Sanja%20Lozic/OPK%206%20-

%20Energija%20vjetra.pdf


te priredite prezentaciju u kojoj ćete iznijeti i argumentirati svoj prijedlog kojim bi se obnovljivim

izvorima energije i u kojoj mjeri Hrvatska trebala koristiti.


Piktochart.













S obzirom na to da se u ovoj nastavnoj jedinici javljaju novi pojmovi te je ista zasićena

tekstualnim dijelom, rad u učionici preporučuje se organizirati tako da svaki učenik navede jedan

primjer energije koji potom učenici raspodjeljuju u jednu od pripadajućih vrsta (kinetička,

elastična potencijalna, gravitacijska potencijalna).

Ključne podatke valja sumirati:

E (energija) – mjerna jedinica džul (J)

P (snaga) – mjerna jedinica džul (J)

Sadržaj animacije valja najaviti učenicima s teškoćama te pojasniti zadatke vezane uz animaciju.

Učenicima s motoričkim teškoćama valja pomoći u rješavanju zadatka u kojem se zahtijeva

povezivanje tijela s oblikom energije u određenoj situaciji.

Prilikom rješavanja prvog zadatka učenike sa specifičnim teškoćama učenja koji se nerijetko

otežano prisjećaju matematičkih operacija i formula valja podsjetiti na potrebne formule

(prikazati ih na zaslonu).

Zadatke za procjenu znanja valja odabirati u skladu s individualnim planom i programom samog

učenika (kod motoričkih teškoća staviti naglasak na zadatke koji ne zahtijevaju složenije

izračune).

Učenik s poremećajem pažnje može dobiti zadatak da izradi mentalnu mapu koji prikazuje

ključne elemente dosadašnjih nastavnih jedinica koja će poslužiti drugim učenicima kao pomoć

u učenju.



3.4. Kinetička energija


Ciljevi i zadaće






Opisati i razlikovati kinetičku energiju u primjerima iz svakodnevice Primijeniti vezu rada i promjene kinetičke energije u računskim i problemskim zadacima










Uvod i motivacija

Započnite pitanjem o radu koji obavlja motor na automobilu pri ubrzavanju. Učenicima je iz

svakodnevnog života poznato da se automobilski motori razlikuju po snazi motora pa će im

razgovor o tome koji motor postiže veće ubrzanje i koji rad pri tome obavlja na automobilu biti

motivirajući uvod u problem računanja kinetičke energije.


Gibanje automobila koji ubrzava prikazano je u animaciji kojom se možete koristi pri izvodu

formule za kinetičku energiju povezivanjem izraza za rad i silu prema drugom Newtonovu

zakonu.

Primjere riješite zajedno s učenicima.

Završetak




Dodatni prijedlozi

Za vježbu učenicima možete zadati neka riješe zadatke na portalu „Nikola Tesla“:



https://tesla.carnet.hr/, Digitalni obrazovni sadržaji, Fizika učenici, Mehanika, Kinetička energija


elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr)





Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeće zadatke:

Proučite kako se pojam kinetička energija razvijao kroz povijest fizike te napišite kratak esej o tome.

Usporedite pojam kinetičke energije s pojmom količine gibanja, koji iskazujemo sličnom formulom.

Koristeći se jednostavnim primjerima, opišite razlike između kinetičke energije i količine

gibanja.

Zadatke učenici mogu raditi samostalno ili u paru.


Uoči nastavne jedinice na temu kinetičke energije valja ponoviti Newtonove zakone.

Pojedini učenici s teškoćama otežano će slijediti logiku dolaženja do formule za kinetičku

energiju, ali je važno da savladaju one ishode učenja koji su u skladu s njihovim mogućnostima

učenja. Primjerice, pokažu li se pojedini računski zadatci presloženima za učenike s motoričkim

teškoćama, valja odabrati one zadatke koje oni mogu riješiti (npr. definicija kinetičke energije,

formula, primjeri energije, primjer 2) te učenicima valja omogućiti dulje vrijeme za rješavanje

zadataka. Računske operacije u kojima se pojavljuju razlomci i potencije mogu biti zahtjevni i

učenicima s diskalkulijom (valja im omogućiti uporabu kalkulatora te dulje vrijeme rješavanja

zadataka).

Pokazuje li učenik s poremećajem iz spektra autizma interes za temu, kada god je to moguće,

preporučuje se povezati njegove interese s temom nastavne jedinice (unutar primjera ili

zadatka).






3.5. Gravitacijska potencijalna energija


Ciljevi i zadaće






Iskazati pojam gravitacijske potencijalne energije Primijeniti izraz za gravitacijsku potencijalnu energiju u računskim i problemskim zadatcima










Uvod i motivacija

Gravitacijsku potencijalnu energiju učenici lako povezuju s osobnim iskustvom, stoga za uvod i

motivaciju razgovarajte o primjerima iz života u kojima je učenici prepoznaju.


Učenici su u 7. razredu osnovne škole naučili da je gravitacijska potencijalna energija

proporcionalna masi i visini u odnosu na neku proizvoljno odabranu referentnu razinu. Potražite

s učenicima odgovor na pitanje na koji je način je gravitacijska potencijalna energija pohranjena

u tijelu. Neka učenici odgovore na pitanja:

Kolikom silom mora djelovati sila na neki teret kako bi ga podignula? Koliki rad obavi dizalica na teretu podižući ga na visinu h? U koji se oblik energije pretvara rad dizalice?

Pogledajte animaciju koja se nalazi na početku jedinice. Zajedno s učenicima analizirajte gibanje

tereta i izvedite izraz za gravitacijsku potencijalnu energiju.

Primjere neka učenici riješe samostalno.

Završetak



obrazovnih ishoda.



Dodatni prijedlozi

Do izraza za gravitacijsku potencijalnu energiju možete doći i tako da podijelite učenike u grupe

od 2 ili 3 učenika i zadate im neka zajedno razmotre gornja pitanja, formuliraju odgovore i zapišu

ih u OneNote bilježnicu (ili običnu, papirnatu bilježnicu). U analogiji s primjerom u jedinici 3.3.

Rad i energija, neka objasne u što se pretvara gravitacijska potencijalna energija tereta ako ga

dizalica ispusti. Odgovore neka podijele s ostalim učenicima.





Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeći zadatak za samostalni rad ili rad u paru:

Razmislite i odgovorite:

Ima li Međunarodna svemirska postaja gravitacijsku potencijalnu energiju u odnosu na Zemlju?

Ima li Mjesec gravitacijsku potencijalnu energiju u odnosu na Zemlju?

Ima li Zemlja gravitacijsku potencijalnu energiju u odnosu na Međunarodnu svemirsku postaju i

Mjesec?

Odgovore obrazložite i popratite skicom te prikažite kao plakat.


S obzirom na to da je definicija gravitacijske potencijalne energije dugačka, preporučuje se

pojednostavniti je:

Gravitacijska potencijalna energija jest energija koju ima tijelo mase m u odnosu na proizvoljno

izabranu nižu razinu.

Razina se promatra u smjeru gravitacijske sile koja na tijelo djeluje.





Tekstualni dio kojim se obrazlaže gravitacijska potencijalna energija jest zahtjevniji te ga se

preporučuje usmeno pojasniti učenicima koji imaju teškoće jezičnoga razumijevanja ili ga

jezično pojednostavniti u editoru uređaja.



3.6. Elastična potencijalna energija


Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja te prikazivanje i tumačenje njihovih rezultata Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sigurnosti u korištenju matematičkim i fizikalnim terminima Razvijanje sposobnosti za odvajanje nm bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i




Iskazati pojam elastične potencijalne energije u primjerima iz svakodnevice Primijeniti izraz za elastičnu potencijalnu energiju u računskim i problemskim zadatcima










Uvod i motivacija

Na početku pogledajte sliku natjecatelja s lukom i strijelom. Kao motivacija mogu vam poslužiti

priče o Robinu Hoodu i Wilhelmu Tellu ili pitanje znaju li tko je osvojio brončanu medalju u

streličarstvu na Univerzijadi u Taipeu, Tajvan, u kolovozu 2017. (Mario Vavro, streličarski klub

Samobor). Zapitajte učenike što su učili u osnovnoj školi o elastičnoj sili i neka opišu sile koje

djeluju na luk kada ga strijelac napnete te kada ga pusti.


Izvedite s učenicima pokus opisan na početku jedinice: određivanje konstante elastičnosti

opruge dinamometra. Podijelite ih u parove, svakom paru dajte dinamometar i set utega. Neka

mjere produljenje opruge za različite mase te izračunaju konstantu elastičnosti. Nakon što

zaključe da je veza između primijenjene sile i produljenja linearna, zatražite neka nacrtaju

dijagram F, Δx i primjenjujući naučeno u jedinici 3.1. Rad, izvedu izraz za rad obavljen pri

rastezanju opruge.

Zaključak da je upravo to vrijednost elastične potencijalne energije pohranjene u opruzi učenici

će izvesti u analogiji s gravitacijskom potencijalnom energijom.

Na kraju zatražite od učenika da izračunaju elastičnu potencijalnu energiju opruge za

produljenja koja su mjerili.

Završetak





obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

Obradi rezultata mjerenja produljenja opruge učenici mogu pristupiti na dva načina:

Računanjem količnika težine utega i produljenja opruge za najmanje tri utega te nalaženjem srednje vrijednosti.

Crtanjem dijagrama F, Δx te određivanjem pravca F= k Δx + l, pomoću programa Excel. Koeficijent smjera dobivenog pravca upravo je konstanta elastičnosti opruge. Učenici ne trebaju znati ništa o linearnoj regresiji, dovoljno je objasniti im da u situaciji kada su dvije veličine proporcionalne, tu ovisnost možemo prikazati jednadžbom pravca. Zbog nesavršenosti mjerenja, točke u F, Δx dijagramu ne leže točno na pravcu i program traži pravac koji je najbliži izmjerenim vrijednostima. Iz istog razloga l (odrezak na osi F) nije jednak 0.





Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeći zadatak:

Objesite uteg na oprugu, povucite ga prema dolje i pustite da titra.

Odredite prosječnu snagu kojom disipativne sile koje djeluju na sustav utega i opruge

zaustavljaju titranje utega na opruzi.

Ponovite mjerenje tri puta uz iste početne uvjete.

Odredite srednju vrijednost prosječne snage i maksimalnu apsolutnu pogrešku pri mjerenju.

Rezultate prikažite tablično i grafički koristeći se programom Excel.

Opis mjerenja, rezultate i objašnjenje prikažite kao plakat koristeći se jednim od alata za

kreiranje vizualnih sadržaja: Genial.ly ili Piktochart.





onenote:#section-id=7ED4274F-E172-44FC-B740-57FE71F00CD9&end&base-path=https://predavacialgebra.sharepoint.com/sites/Fizikasvi/Shared%20Documents/Fizika%201/PrirucnikFizika1.one/C%20Energija/3.6.%20Elastična%20potencijalna%20energija.one



Kako bi se primjeri vezani uz elastičnu potencijalnu energiju više približili učenicima s teškoćama,

preporučuje se u primjere uklopiti opruge koje su prisutne u svakodnevici (primjerice opruga na

kojoj visi drvena igračka).

Način dolaska do formula može biti prezahtjevan postupak za pojedine skupine djece s

teškoćama, no u svakoj nastavnoj jedinici valja se usmjeriti na one segmente koje učenik može

slijediti i usvojiti (definicija, primjer, primjena formule), koji su ujedno usklađeni s učenikovim

individualnim odgojno-obrazovnim planom.



3.7. Zakon očuvanja mehaničke energije


Ciljevi i zadaće






Opisati primjere zakona očuvanja energije Analizirati primjere koji uključuju primjenu zakona očuvanja energije u situacijama bez

trenja










Uvod i motivacija

O oblicima energije i pretvorbi energije učenici su govorili u osnovnoj školi (prvo u Tehničkoj

kulturi, zatim u Fizici u 7. razredu), a detaljno je razrađeno u ovom modulu. Ostalo je

neodgovoreno pitanje očuvanja energije.

Kao motivaciju i uvod možete započeti razgovor o održivom razvoju, potrebama za energijom i

njezinim izvorima. Postavite pitanje možemo li energiju uništiti ili ni iz čega stvoriti.


Istraživanje situacija u kojima je mehanička energija očuvana započnite analizom gibanja

kamena bačena uvis. Nakon što su učenici uočili kako se početna kinetička energija kamena u

potpunosti pretvorila u gravitacijsku potencijalnu energiju u najvišoj točki putanje, dakle da je

ukupna mehanika energija sačuvana, zadajte im neka u parovima rasprave sljedeća pitanja:

Vrijedi li očuvanje mehaničke energije u svakom sustavu u kojem nema disipativnih sila? Kako djelovanje disipativne sile utječe na očuvanje mehaničke energije? Kako djelovanje disipativne sile utječe na ukupnu energiju u sustavu?

Pretpostavke mogu provjeriti u animaciji koja se nalazi u jedinici.

Računske primjere učenici neka rješavaju samostalno.

Na kraju razmotrite savršeno elastične i savršeno neelastične sudare. U prošlom modulu u

jedinici 2.5. Impuls sile i količina gibanja učenici su naučili da je u oba slučaja količina gibanja

sačuvana. Zatražite neka iznesu pretpostavke što se događa s kinetičkom energijom i obrazlože

svoja razmišljanja.



Završetak



obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi U ovoj jedinici primjer kamena bačena uvis koristi se kao ilustracija očuvanja mehaničke energije, no to je samo dobra aproksimacija sustava u kojem djeluju samo konzervativne sile. Pitajte učenike djeluje li na kamen još neka sila osim sile teže. Vjerojatno će se odmah sjetiti otpora zraka koji je disipativna sila, no zanemarivo mala u odnosu na silu težu. Neka navedu primjere slobodnog pada tijela u kojima otpor zraka ne možemo zanemariti i opišu što se događa s energijom. U realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i neki elementi scenarija poučavanja Gore-dolje,lijevo-desno,nikad kraja (e-Škole, scenariji poučavanja) i sljedeće animacije: Zakon očuvanja energije http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_zze&l=hr

Elastični sudar jednakih masa https://www.education.com/science-fair/article/linear-momentum-find-perfect-90/



Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeće zadatke:

Podsjetite se što smo u jedinici 1.11. govorili o kosom hicu, a zatim zamislite sljedeću situaciju. Ispaljujemo kuglicu pod različitim kutovima u odnosu na horizontalnu podlogu, te se ona giba bez otpora zraka dok ne udari ponovno u tlo. Odgovorite na sljedeća pitanja: Do kojih pretvorbi energije dolazi tijekom leta kuglice? U kojim je dijelovima putanje maksimalna kinetička, a u kojim je dijelovima maksimalna gravitacijska potencijalna energija? Obrazložite. Ovisi li ukupna energija kuglice o brzini kojom je izbačena? Obrazložite. Ovisi li ukupna energija kuglice o kutu pod kojim je izbačena u odnosu na horizontalnu podlogu? Skicirajte dijagrame ovisnosti kinetičke, gravitacijske potencijalne i ukupne energije kuglice o vremenu za kuglicu u kosom hicu.







Na stol visok h0 = 1 m postavljena je kosa podloga kao na slici. Duljina kosine iznosi l = 60 cm, a visina joj je h = 30 cm. Na vrh kosine postavimo malo tijelo koje počinje kliziti. Na kojoj će horizontalnoj udaljenosti od stola tijelo na kraju putanje udariti u pod? Masa tijela iznosi 200 g. Između tijela i kosine te tijela i površine stola na kojem je kosina, trenje je zanemarivo.


Uoči teme o mehaničkoj energiji, koja objedinjava posljednje tri nastavne jedinice, preporučuje

se ponoviti ono ključno o trima vrstama energije.

S obzirom na to da se u interaktivnom zadatku, u kojem se simulira pretvorba energije, nalaze

brojni detalji, važno je učenicima s teškoćama dati jasne upute i smjernice u odnosu na

očekivanja, ali i u odnosu na sadržaj (npr. sadržaj simulacije, što učiniti, što promatrati).

Preporuča se zajednički s učenikom s teškoćom proći primjer u simulaciji kako bi razumio što

se od njega očekuje (posebno se odnosi na učenike s oštećenjem vida, sluha ili teškoćama

razumijevanja očekivanja drugih ljudi).





Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja, te prikazivanje i tumačenje njihovih

rezultata Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sigurnosti u korištenju matematičkim i fizikalnim terminima Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i




Odrediti rad i snagu Odrediti oblike mehaničke energije Primijeniti zakon očuvanja mehaničke energije Primijeniti energiju i zakone očuvanja za rješavanje problema iz fizike, drugih područja i





Planirani broj nastavnih sati: 1 sat.



U ovoj jedinici nalaze se aktivnosti namijenjene učenicima za samostalan rad, u svrhu pomoći u


Započinje kvizom u kojem na nekoliko konceptualnih pitanja treba odgovoriti s "da" ili "ne".

Slijede tri pokusa za čiju su realizaciju potrebna objedinjena znanja i vještine koje su učenici

usvojili u pojedinim jedinicama modula.

Učenici neka sami odaberu koji će pokuse raditi. Opis mjerenja, rezultate i objašnjenje neka pišu

u papirnatu bilježnicu ili OneNote bilježnicu.


načina na koji doći do rješenja i na koji će točno provesti mjerenje i/ili račun te interpretirati

rezultate.

Jedinicu Aktivnosti za samostalno učenje možete koristiti u cijelosti ili u dijelovima na nastavnom

satu na kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom.



Učenicima koji žele znati više namijenjen je pokus Provjera zakona očuvanja energije za sustav

kolica – uteg. Mogu ga raditi samostalno ili u paru.


U aktivnostima za samostalno učenje uvijek je važno njegovati suradnju učenika s teškoćama s

vršnjacima koji na taj način uče uvažavati različitosti. Učenici se mogu organizirati u parove ili

skupine i dobiti različite zadatke. Kako učenici u ovoj dobi generalno preferiraju uporabu

pametnih telefona, preporuča se sažimanje ključnih informacija ovog modula u kratke audio

zapise (svaka skupina jedna nastavna jedinica).





Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sigurnosti u korištenju matematičkim i fizikalnim terminima


Odrediti rad i snagu Odrediti oblike mehaničke energije Primijeniti zakon očuvanja mehaničke energije na probleme u fizici i svakodnevnom životu




Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 3.0. Energija osmišljena je u obliku

interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja, a učenicima služi za ponavljanje te im daje

povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog




obrazovnom sadržaju jest pedagoško-motivacijska (formativna), a ne dijagnostička.

Na kraju svake jedinice nekoliko je konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje svrha




Fizika


Modul 4: Gravitacijska sila




http://www.esf.hr/



Fizika 1 / Modul 4: Gravitacijska sila Priručnik za nastavnike 193

Modul 4: Gravitacijska sila




Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja te prikazivanje i tumačenje njihovih rezultata Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i




Iskazati i primijeniti opći zakon gravitacije na različite probleme Odrediti ubrzanje slobodnog pada Opisati gibanje planeta i satelita






Modul Gravitacijska sila zaokružena je cjelina, no za njegovu realizaciju nužna su znanja

pojedinih jedinica prvih triju modula ovog DOS-a te matematike. Stoga uključite ponavljanje tih

sadržaja.



Kao osnovni oblik učenja i poučavanja primijenite heuristički oblik nastave i poučavanje kroz

razgovor (postavljanje pitanja, dijalog, rasprava s učenicima) uz zajedničko i individualno

rješavanje problema.

Svaka jedinica sadrži niz zanimljivosti vezanih uz građu svemira, gibanje planeta i satelita, koje

možete odabrati za otvaranje problema i motivaciju.



temeljne znanosti.




ponavljanje i samoprovjeru usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te davanje povratnih

informacija koje će pomoći učeniku u samovrednovanju znanja i vještina u svrhu praćenja


sadržava zadatke za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu pa uputite

učenike na nju na kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog modulom. Uz svaki je zadatak


U jedinicama su dani i opširni prijedlozi za rad s učenicima s teškoćama te prijedlozi aktivnosti

za učenike koji žele znati više i za darovite učenike.


uključuju istraživanje i iznošenje rezultata ostalim učenicima. Mogu se provoditi samostalno ili

u manjim skupinama. Predloženi su i složeniji matematički izvodi fizikalnih relacija koji

zahtijevaju višu razinu znanja i vještina od predviđenih za prvi razred te se očekuje da ih daroviti


pregled.

U posebnoj jedinici 4. A. Aktivnosti za samostalno učenje aktivnosti su namijenjene učenicima


modula. Sadržavaju nekoliko vrsta zadataka (konceptualna pitanja, izvodi fizikalnih relacija,

projekti) s primjerima iz svakodnevnog života u kojima su ujedinjena znanja i vještine koje su

učenici usvojili u pojedinim jedinicama modula.

Jedinicom Aktivnosti za samostalno učenje možete se koristiti na nastavnom satu na kraju

obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom, a predložene su i aktivnosti za samostalni

projektni rad učenika.





GeoGebra









One Note/Class Notebook je alat koji se može najjednostavnije opisati kao e-bilježnica u koju je

moguće unositi bilješke, pratiti zadatke i istodobno raditi s drugim osobama.

Više o One Note/Class Notebook pročitajte u CARNET-ovom e-laboratoriju.

Excel



PowerPoint




Prezi










https://prezi.com/



Genial.ly




Piktochart




Pri realizaciji ovog modula mogu vam pomoći i sljedeći sadržaji:



Eppur si muove

Ah, ta privlačnost...

Newtonov zakon gravitacije

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_newton_zakon&l

=hr

Enciklopedija - gravitacija

www.enciklopedija.hr

Johannes Kepler

Gravitacija

Gravitacijska sila, gravitacija


https://tesla.carnet.hr/ Digitalni obrazovni sadržaji, Fizika nastavnici, Mehanika: Gravitacijska

sila, Gravitacija


elektronički identitet u sustavu AAI@EduHr.)





https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/0c409bd2-7b89-4bc5-b3aa-c217d6144edd/Eppursimuove.pdf

https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/68412de8-457a-4695-ae10-44d166fb69b1/Ah,taprivla%C4%8Dnost....pdf

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_newton_zakon&l=hr


http://www.enciklopedija.hr/


http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=23172



Opći zakon gravitacije -PheT animacija na engleskom jeziku

https://phet.colorado.edu/sims/html/gravity-force-lab/latest/gravity-force-lab_en.html

Opći zakon gravitacije

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/UniversalGravityLab/index.html

Gravitacija i orbita - PheT simulacija na hrvatskom jeziku

https://phet.colorado.edu/sims/html/gravity-and-orbits/latest/gravity-and-orbits_hr.html

Gravitacija i udaljenost od Ekvatora

https://www.geogebra.org/m/XCZDGCAC

Plima i oseka, sunčeve i mjesečeve mijene, vremenska prognoza

http://www.asterion.info/

Plima i oseka

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/suncev-sustav/veliki-

planeti/mjesec/dinamika-sustava-sunce-zemlja-mjesec/plime-i-oseke/

Gibanje svemirskih letjelica

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/nebeska-mehanika/gibanja-svemirskih-

letjelica-brzina-kruzenja-i-oslobadanja-odredivanje-mase-sunca-i-planeta/

Energija tijela u gravitacijskom polju

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/nebeska-mehanika/dinamika-planetnog-

sustava/energija-tijela-pri-gibanju-u-gravitacijskom-polju/

Od geocentričkog sustava svijeta do suvremene kozmologije

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/povijest-astronomije/od-geocentrickog-

sustava-svijeta-do-suvremene-kozmologije/

Povijesni pregled astronomskih ideja

http://zvjezdarnica.hr/knjige/Astronomija1.pdf





https://phet.colorado.edu/sims/html/gravity-force-lab/latest/gravity-force-lab_en.html

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/UniversalGravityLab/index.html

https://phet.colorado.edu/sims/html/gravity-and-orbits/latest/gravity-and-orbits_hr.html

https://www.geogebra.org/m/XCZDGCAC


http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/suncev-sustav/veliki-planeti/mjesec/dinamika-sustava-sunce-zemlja-mjesec/plime-i-oseke/


http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/nebeska-mehanika/gibanja-svemirskih-letjelica-brzina-kruzenja-i-oslobadanja-odredivanje-mase-sunca-i-planeta/


http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/nebeska-mehanika/dinamika-planetnog-sustava/energija-tijela-pri-gibanju-u-gravitacijskom-polju/


http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/povijest-astronomije/od-geocentrickog-sustava-svijeta-do-suvremene-kozmologije/





Baltazar – CARNET-ov videoportal, sadrži kompletan pedagoško-obrazovni program Zagreb


identitet u sustavu AAI@EduHr. Na Portalu Baltazar objavljen je 791 videomaterijal u 13













Hermans.












The Physics Aviary
















e-škola astronomije

http://eskola.zvjezdarnica.hr/



Education,Science Fair


Operativni plan


4. Gravitacijska sila

5+1

4.1. Opći zakon gravitacije 2

4.2. Gravitacijska sila i gravitacijsko polje 3





http://eskola.zvjezdarnica.hr/




4.1. Opći zakon gravitacije


Ciljevi i zadaće


Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i

vrednovanje informacija Smisleno i odgovorno korištenje informatičkim tehnologijama Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti, kulturi,



Iskazati opći zakon gravitacije Tumačiti opći zakon gravitacije Primijeniti opći zakon gravitacije na primjerima





Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologijama





primijenite heuristički oblik nastave i poučavanje kroz razgovor (postavljanje pitanja, dijalog,

rasprava s učenicima)

Uvod i motivacija

Kao motivaciju i uvod iskoristite razgovor o svemiru i galaktikama od kojih je sačinjen. Galaktike

sadrže zvijezde, planete, njihove satelite, planetoide, komete, meteore, međuzvjezdani plin,

prašinu, crne rupe, a sve na okupu drži gravitacija.


Opći zakon gravitacije Newton je izveo iz Keplerovih zakona, stoga započnite opisom gibanja

nebeskih tijela kako ih je objasnio Kepler.

Ponovite s učenicima što su učili u matematici o elipsi.

Pogledajte animaciju u kojoj su objašnjeni Keplerovi zakoni.

Polazeći od drugoga Newtonova zakona i izraza za centripetalnu silu te primijenivši treći

Keplerov zakon, izvedite s učenicima izraz za silu kojom Sunce djeluje na Zemlju. Generalizirajte

dobiveni izraz i formulirajte opći zakon gravitacije.

Primjere i zadatke riješite zajedno s učenicima.

Završetak



obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

Pogledajte s učenicima animaciju na poveznici

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_newton_zakon&l




=hr. Neka objasne zašto je u animaciji vrijednost za silu kojom Mjesec privlači astronauta nakon

određene udaljenosti od Mjeseca 0,00 N. Neka sami izračunaju silu u nekoj proizvoljno

odabranoj točki tog područja i otkriju odgovor (sila ima vrijednost reda veličine tisućinke N i

manje, a animacija prikazuje brojčane vrijednosti sila do reda veličine stotinke N). U tome im

mogu pomoći znanja usvojena u prvom modulu DOS-a u jedinici 1.1. Uvod u mjerenje.

Na stranicama e-Škole, scenariji poučavanja (https://edutorij.e-skole.hr/share/page/scenariji-

poucavanja), potražite scenarij Ah, ta privlačnost.... U njemu su predložene aktivnosti koje vam

mogu pomoći u ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda ove jedinice. Možete ih upotrijebiti u

cijelosti ili iskoristiti samo neke njihove dijelove.



Za učenike koji žele znati više i darovite učenike predlažemo sljedeće aktivnosti:

1. Izvedite matematičkim putem Keplerove zakone iz Newtonova zakona gravitacije.

Ovo je zadatak koji zainteresirani učenici mogu samostalno ili u paru riješiti kod kuće. Pri tome

im mogu pomoći sadržaji na poveznici http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-

astronomije/nebeska-mehanika/dinamika-planetnog-sustava/energija-tijela-pri-gibanju-u-

gravitacijskom-polju/

2. Napišite esej s temom Od geocentričkog sustava svijeta do suvremene kozmologije, u kojem

ćete se osvrnuti na povijesni put koji nas je doveo do današnjih spoznaja o svemiru i našem

mjestu u njemu.

Informacije učenici mogu potražiti na mrežnom izdanju Hrvatske enciklopedije Leksikografskog

zavoda Miroslav Krleža www.enciklopedija.hr (poveznice Johannes Kepler i Gravitacija vode na

ostale relevantne sadržaje) te na stranicama e-škola astronomije:

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/povijest-astronomije/od-geocentrickog-

sustava-svijeta-do-suvremene-kozmologije/


Rezultate neka prikažu u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi, Genial.ly ili

Piktochart.

Projekt učenici mogu raditi samostalno, u paru ili manjoj grupi (ne više od 4 učenika).





https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/68412de8-457a-4695-ae10-44d166fb69b1/Ah,taprivla%C4%8Dnost....pdf




http://www.enciklopedija.hr/








Uoči jedinice o gravitacijskoj sili preporučuje se učenicima s teškoćama unaprijed najaviti da

ponove temu elipse (iz matematike), planeta kao i Newtonove zakone. Jedinica obiluje tekstom

radi čega je učenicima s teškoćama važno usmjeriti pozornost na ključne elemente.

Uvodni tekst sadrži specifične pojmove vezane uz Svemir te se preporučuje provjeriti razumiju

li učenici s teškoćama pojedine riječi (npr. galaktike, planetoidi, gigantski, orbitriranje..). Isti je

tekst moguće pojasniti usmenim putem ili sugerirati učenicima s disleksijom da se koriste

mogućnostima koje nudi izbornik (odabir fonta, veličine slova).

Ako se u razredu nalazi učenik s poremećajem iz spektra autizma kojeg zanima tema Svemira,

važno ga je uključiti u razgovor postavljajući mu različita potpitanja o činjenicama vezanim uz

Svemir.

Poglavlje o Keplerovim zakonima važno je najaviti ključnom porukom: „Keplerovi zakoni opisuju

kako se planeti gibaju oko Sunca.“

Na ilustraciji koja se odnosi na Keplerov zakon nedostaje oznaka planeta te je na oznake planeta

važno uputiti učenike koji imaju teškoće s vizualnom obradom. Animacija koja se nalazi nešto

niže u nastavnoj jedinici (koja prikazuje sve Keplerove zakone) jednim se dijelom može prikazati

i pri obrazlaganju prvoga Keplerova zakona.

Interakcija koja prati treći Keplerov zakon je zahtjevna te je istu potrebno proći zajedno s

učenikom s teškoćom.

Pojmove perihel i ahel učenici s teškoćama lakše će upamtiti ako im se oni skiciraju i predoče

vizualnim putem (slično kao u ilustraciji kod drugoga Keplerova zakona, samo što treba dodati

oznake za perihel/ahel). U Povezanim sadržajima pojavljuju se dodatni novi pojmovi i rečenice

složenije strukture te se ne preporučuje zahtijevati od učenika s teškoćama da svladavaju i one

pojmove koji nisu nužni za svladavanje ishoda učenja u ovoj nastavnoj jedinici.

Tekst kojim se obrazlaže opći zakon gravitacije jezično je zahtjevan, zbog čega se učenicima sa

specifičnim teškoćama učenja preporučuje skrenuti pozornost na ključne riječi (gravitacija,

oznake za silu, masu, udaljenost). Učenicima s teškoćama jezičnog razumijevanja preporučuje

se usmenim putem obrazložiti Newtonov zakon gravitacije.

Učenicima s diskalkulijom, kao i učenicima s motoričkim teškoćama, preporučuje se omogućiti

uporabu kalkulatora pri rješavanju primjera i zadataka, kao i produljeno vrijeme rješavanja (pri

čemu valja odabrati zadatke koji su ključni za nastavnu jedinicu).

Preporučuje se unaprijed pojasniti dijelove interakcije koja je dio prvog primjera, kao i

očekivanja od učenika.



4.2. Gravitacijska sila i gravitacijsko polje


Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sposobnosti za odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i

vrednovanje informacija Razvijanje sposobnosti promatranja, razumijevanja i planiranja postupka rješavanja Prepoznavanje i razumijevanje povijesne i društvene uloge fizike u znanosti, kulturi,



Tumačiti pojam gravitacijskog polja Odrediti ubrzanje slobodnog pada u gravitacijskom polju planeta Opisati osnovna svojstva gibanja satelita i planeta Tumačiti izraz za 1. i 2. svemirsku brzinu


Rješavanje problema



Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologijama Aktivno građanstvo





primijenite heuristički oblik nastave i poučavanje kroz razgovor (postavljanje pitanja, dijalog,

rasprava s učenicima).

Uvod i motivacija

Ova se jedinica nadovezuje na jedinicu 4.1. Opći zakon gravitacije, koja zbog svoje atraktivnosti

(veza s astronomijom) predstavlja motivaciju i uvod u razmatranje gravitacijske sile i

gravitacijskog polja.


Započnite s pojmom polja. Zapitajte učenike kako bi oni objasnili što je polje neke sile.

Nakon što ste definirali pojam polja, nastavite s izvodom izraza za akceleraciju slobodnog pada

u gravitacijskom polju.

Riješite primjere za gravitacijsko polje Zemlje i drugih planeta.

Nastavite s izvodom izraza za 1. i 2. kozmičku brzinu. Napomenite učenicima da su u

ravnopravnoj upotrebi i nazivi 1. i 2. svemirska brzina (http://struna.ihjj.hr/naziv/prva-

kozmicka-brzina/7749/ , http://struna.ihjj.hr/naziv/prva-kozmicka-brzina/7749/) te brzina

kruženja i brzina odvajanja (http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/nebeska-

mehanika/gibanja-svemirskih-letjelica-brzina-kruzenja-i-oslobadanja-odredivanje-mase-sunca-

i-planeta/ ).

U jedinici ćete naći i objašnjenje plime i oseke. Ovu interesantnu temu, kao i povezane

zanimljivosti, možete koristiti kao motivaciju te kao ideju za međupredmetne projekte.

Završetak



http://struna.ihjj.hr/naziv/prva-kozmicka-brzina/7749/








obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi

U realizaciji ove jedinice mogu vam pomoći i sljedeće animacije:

Gravitacijsko polje

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_centralni_pole&l

=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_homogenni_pole

&l=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_intenzita&l=hr

Sunčev sustav

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_soustavy&l=hr

Gibanje svemirskih letjelica

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/nebeska-mehanika/gibanja-svemirskih-

letjelica-brzina-kruzenja-i-oslobadanja-odredivanje-mase-sunca-i-planeta/



Za učenike koji žele znati više i darovite učenike predlažemo sljedeće zadatke koje mogu raditi

samostalno ili u paru. Rezultate neka prikažu u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju,

npr. Prezi, Genial.ly ili Piktochart.

Zadatci:

Izvedite izraz za gravitacijsko polje pomoću gibanja Mjeseca oko Zemlje.

Odredite točku u prostoru u kojoj gravitacijsko polje između dvaju tijela iščezava.

Razmislite zašto se dijelovi Saturnova prstena ne mogu gravitacijski formirati (skupiti) u jedan ili

više satelita.


http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_centralni_pole&l=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_centralni_pole&l=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_homogenni_pole&l=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_homogenni_pole&l=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_intenzita&l=hr

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=gp_soustavy&l=hr




Učenicima mogu pomoći sadržaji na poveznici http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-

astronomije/.

Napravite proračun, temeljen na općem zakonu gravitacije, i pokažite da se plima istovremeno

javlja na suprotnim stranama Zemlje, odnosno da plimna sila ima isti iznos, ali suprotnu

orijentaciju u točki Zemljine površine koja je okrenuta prema Mjesecu i njezinoj antipodnoj

(suprotnoj) točki. Zanemarite gravitacijski utjecaj Sunca na Zemlju te pretpostavite da je samo

Mjesec uzrok plime i oseke.

Učenicima mogu pomoći izvori: http://www.asterion.info/ i

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/suncev-sustav/veliki-

planeti/mjesec/dinamika-sustava-sunce-zemlja-mjesec/plime-i-oseke/.


Uoči nastavne jedinice preporučuje se učenicima najaviti ponavljanje dijelova gradiva koji su

ključni za razumijevanje teme (centripetalna sila i sl..). U početnom primjeru nalaze se brojne

tvrdnje koje valja pojednostaviti učenicima s teškoćama.

Budući da su interakcije i animacije koje približavaju temu gravitacijske sile i gravitacijskog polja

atraktivne, valja ih koristiti kako bi se gradivo približilo učenicima koji otežano slijede postupak

dobivanja izraza.

Sve ključne izraze valja sumirati na jednom od interaktivnih alata (zaslonu, slajdu, posteru),

povezati oznake i njihovo značenje kako bi ih učenici s teškoćama lakše upamtili i koristili.

Nastavna jedinica obiluje novim, specifičnim pojmovima koji predstavljaju izazov za učenike sa

jezičnim teškoćama, zbog čega se ne preporučuje inzistirati na ovladavanju sinonimima ili

značenjima akronima (GEO, MEO..). Sve pojmove koji vode prema usvajanju ishoda učenja, što

je moguće više, valja povezati sa zanimljivostima i činjenicama koje će olakšati učenje, ali i

interes za temu (npr. https://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/index.html). Pritom

se savjetuje organizirati rad u manjim skupinama, gdje će učenici dobiti jednostavne zadatke da

saznaju više informacija ili zanimljivosti vezanih uz satelite, plimu i oseku i slično. Pritom učenik

s teškoćama dobiva ulogu u skladu sa svojim mogućnostima (pretraživanje, izvještavanje, pomoć

drugom učeniku..).


http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/

http://eskola.zvjezdarnica.hr/osnove-astronomije/




https://www.nasa.gov/mission_pages/station/main/index.html




Ciljevi i zadaće


Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike Razvijanje sposobnosti za odvajanja bitnog od nebitnog, sažimanje, povezivanje i

vrednovanje informacija Smisleno i odgovorno korištenje informatičkim tehnologijama


Iskazati i primijeniti opći zakon gravitacije na različite probleme Odrediti ubrzanje slobodnog pada Opisati gibanje planeta i satelita Primijeniti gravitacijsku silu za rješavanje problema iz fizike, drugih područja i



Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Suradnja Digitalna pismenost i korištenje tehnologijamama Aktivno građanstvo


Planirani broj nastavnih sati: 1 sat.

U ovoj jedinici nalaze se aktivnosti namijenjene učenicima za samostalan rad, u svrhu pomoći u


Započinje s nekoliko konceptualnih pitanja kojima se možete koristiti na nastavnom satu na

kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom.

Slijede tri aktivnosti za čiju su realizaciju potrebna objedinjena znanja i vještine koje su učenici

usvojili u modulu 4.0. Gravitacijska sila i pojedinim jedinicama prvih triju modula. Prvu aktivnost



(izvod izraza za silu koja uzrokuje plimu i oseku) učenici mogu raditi u školi. Rezultate i

objašnjenje neka pišu u papirnatu bilježnicu ili OneNote bilježnicu.

Druga i treća aktivnost su složenije i moguće ih je realizirati jedino izvan redovnih nastavnih sati.

Zato ih predlažemo za učenike koji žele znati više.


načina na koji doći do rješenja i na koji točno provesti mjerenje i/ili račun te interpretirati

rezultate.

Učenici neka sami odaberu koje će aktivnosti raditi.



Za učenike koji žele znati više i darovite učenike predlažemo drugu i treću aktivnost kao

zajednički rad grupe od 3 do 4 učenika.

Aktivnost 2:

Povežite svoju školu s nekom školom s kojom možete suradnički izvesti Eratostenov pokus

(izračunati polumjer Zemlje). Nakon toga neka učenici odrede akceleraciju sile teže pokusom

opisanim u jedinici 1.7. Slobodan pad te pomoću podataka dobivenih u ovim dvama mjerenjima

izračunaju masu Zemlje. Rezultate neka prikažu u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju,

npr. Prezi, Genial.ly ili Piktochart.

Napomena: suradničke škole moraju se nalaziti u mjestima čija je razlika geografskih širina

barem 20.

Aktivnost 3:

Odredite masu Merkura i Venere (jedini planeti u Sunčevu sustavu koji nemaju prirodne satelite)

na osnovi gibanja svemirskih letjelica, tj. istraživačkih međuplanetarnih sondi koje su poslane u

orbite oko njih.

Istražite u literaturi i na internetu koje su sonde istraživale ova dva planeta, kao i potrebne

podatke o obilasku oko njih (brzina i udaljenost od planeta).

Iznesite pretpostavke na koje biste sve načine mogli odrediti masu Sunca.



Rezultate istraživanja prikažite u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi,



Učenike s teškoćama valja potaknuti da aktivno sudjeluju u trima aktivnostima koje su planirane

za ovu nastavnu jedinicu na način da im se prethodno pruži jasna uputa i zadatak. Kako se pritom

očekuje objedinjavanje znanja iz modula Gravitacijska sila, učenicima s teškoćama je važno

omogućiti pristup ključnim informacijama iz samog modula. Ukoliko se isto pokaže učinkovitim,

na kraju svakog modula se može organizirati "sažimanje" nastavnog gradiva koje će učenik s

teškoćama napraviti u paru s vršnjakom. Novonastali materijali mogu poslužiti kao temelj za

učenje i drugim učenicima (audio zapis, prezentacija i slično).





Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilna upotreba fizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Primjenjivanje osnovnih matematičkih znanja u kontekstu fizike


Iskazati i primijeniti opći zakon gravitacije na različite probleme Odrediti ubrzanje slobodnog pada Opisati gibanje planeta i satelita




Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 4.0. Gravitacijska sila osmišljena je

u obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja, a učenicima služi za ponavljanje te im

daje povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog




obrazovnom sadržaju jest pedagoško-motivacijska (formativna), a ne dijagnostička.

Na kraju svake jedinice nekoliko je konceptualnih pitanja i zadataka kojima se ostvaruje svrha



odgojno-obrazovnih ishoda modula.


Fizika


Modul 5: Mehanika fluida




http://www.esf.hr/



Fizika 1 / Modul 5: Mehanika fluida Priručnik za nastavnike 213

Modul 5: Mehanika fluida



Stjecanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za poznavanje i razumijevanje prirodnih pojava i fizikalnih pojmova, te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom životu, tehnici i proizvodnji






Primijeniti pojam hidrostatskog, atmosferskog i hidrauličkog tlaka na probleme u fizici i svakodnevnom životu

Primijeniti Arhimedov zakon na probleme u fizici i svakodnevnom životu Primijeniti jednadžbu kontinuiteta na probleme u fizici i svakodnevnom životu Primijeniti Bernoullijev zakon na probleme u fizici i svakodnevnom životu









individualno rješavanje problema te izvođenje pokusa.



problemskog (istraživačkog) pitanja zatražite od učenika da pokusom ili opažanjem dobiju


Kada je god moguće neka učenici sami osmisle mjerenje, to jest pokus. Ovisno o problemu koji

rješavaju, odaberite hoće li učenici raditi samostalno ili u skupinama.




temeljne znanosti.







sadržava zadatke za procjenu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu i učenike

uputite na nju na kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog modulom. Uz svaki je zadatak


U Priručniku su dani i opširni prijedlozi za rad s učenicima s posebnim potrebama te prijedlozi




samostalno ili u manjim skupinama. Katkad su predloženi složeniji računski zadatci koji

zahtijevaju višu razinu znanja i vještina od predviđenih za prvi razred i očekuje se da ih daroviti


pregled.

U posebnoj jedinici 5. A. Aktivnosti za samostalno učenje su aktivnosti namijenjene učenicima


modula. Sadržavaju nekoliko vrsta zadataka s primjerima iz svakodnevnog života u kojima su




jedinice.





GeoGebra









One Note/Class Notebook je alat koji se može najjednostavnije opisati kao e-bilježnica u koju

je moguće unositi bilješke, pratiti zadatke i istodobno raditi s drugim osobama.

Više o One Note/Class Notebook pročitajte u CARNET-ovom e-laboratoriju .

Excel



PowerPoint




Prezi










https://prezi.com/



Genial.ly




Piktochart







Kad cigle plutaju

O protjecanju

Na krilima razlike tlakova

Hidrostatski tlak

https://phet.colorado.edu/sims/html/under-pressure/latest/under-pressure_en.html

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/YouTubeLab/index.html

Atmosferski tlak

https://www.youtube.com/watch?v=xJHJsA7bYGc

Hidraulički tlak

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_pumpa&l=hr

Pascalov zakon

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_lis&l=hr

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/PascalsPrincipleLab/index.html

Uzgon

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?s=mech_archimedes&l=hr

&zoom=0





https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/bff39267-1a1f-46b0-aa1b-c333f099d511/Kadcigleplutaju.pdf

https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/c839ab28-0a84-4734-b0b1-840c0ef9e3ef/Oprotjecanju.pdf

https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/4eabcd87-0e93-4ba4-8d53-730f4c4a5a94/Nakrilimarazliketlakova.pdf

https://phet.colorado.edu/sims/html/under-pressure/latest/under-pressure_en.html

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/YouTubeLab/index.html

https://www.youtube.com/watch?v=xJHJsA7bYGc



http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/PascalsPrincipleLab/index.html

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?s=mech_archimedes&l=hr&zoom=0



http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/ForceBuoyancy/index.html

Strujanje fluida

https://phet.colorado.edu/en/simulation/fluid-pressure-and-flow

Brzina protjecanja fluida

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/FlowRateLab/index.html

Bernoullijeva jednadžba

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_bernoulli&l=h

r

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/BernoulliLab/index.html


e-Laboratorij - portal gdje korisnici mogu saznati sve informacije o alatima, sustavima te






Baltazar – CARNET-ov video portal, sadrži kompletan pedagoško obrazovni program Zagreb


identitet u sustavu AAI@EduHr. Na Portalu Baltazar objavljen je 791 video materijal u 13










Institut za fiziku


http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/ForceBuoyancy/index.html

https://phet.colorado.edu/en/simulation/fluid-pressure-and-flow

http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/FlowRateLab/index.html

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_bernoulli&l=hr


http://www.thephysicsaviary.com/Physics/Programs/Labs/BernoulliLab/index.html













Hermans.












The Physics Aviary


Education,Science Fair - projekti i ideje
















Operativni plan


5. Mehanika fluida

12+1

5.1. Hidrostatski tlak 2

5.2. Atmosferski tlak 2

5.3. Hidraulički tlak 1

5.4. Uzgon 3

5.5. Strujanje fluida 1

5.6. Bernoullijeva jednadžba 3





5.1. Hidrostatski tlak


Ciljevi i zadaće







Tumačiti koncept tlaka Izvesti izraz za hidrostatski tlak Objasniti podrijetlo hidrostatskog tlaka



Primijeniti zakone statike fluida i objasniti utjecaj hidrostatskog tlaka na ljudsko tijelo (npr. pri ronjenju)








Uvod i motivacija

Kao motivaciju i uvod u razmatranje hidrostatskog tlaka iskoristite primjer ljudi koji hodaju po

snijegu na krpljama. Zatražite od učenika neka objasne čemu služe krplje prisjećajući se što su

učili o tlaku u 7. razredu (modul Međudjelovanje tijela, jedinica 2.8. Tlak) . Nastavite s

razgovorom o gumama na biciklu i tlaku zraka u njima.


Analogija između sile na stjenke gume bicikla i sile koju osjeća ronilac neka vam posluži za

otvaranje problema hidrostatskog tlaka.

Izvedite demonstracijski pokus prikazan u videu na početku jedinice i razgovorom dovedite

učenike do zaključka kako se tlak na stjenka posude povećava s dubinom.

Polazeći od prvog Newtonovog zakona izvedite za tlak na nekoj dubini.

Opišite mjerenje tlaka nepoznate tekućine pomoću U-cijevi i izračunajte nekoliko primjera.

Završetak


Završite s nekoliko pitanja i računskih zadataka za samovrednovanje i kratku procjenu

usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Zadatke neka učenici rješavaju samostalno.



Dodatni prijedlozi


poucavanja) , potražite scenarij Kad cigle plutaju, Aktivnosti A, B i C mogu vam pomoći u

ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda ove jedinice.



Za učenike koji žele znati više predlažemo sljedeći projekt:

Istražite na internetu što je krvni tlak, te kako se u organizmu regulira, što utječe na njega, kada

nam je tlak nizak, a kada visok i slično. Također objasnite kako rade tlakomjeri kojima se mjeri

krvni tlak. Kreirajte prezentaciju ili poster u nekom od web alata.


Kako biste sadržaje ove jedinice prilagodili učenicima s teškoćama u razvoju i učenicima sa

specifičnim teškoćama u učenju, uvijek valja imati na umu da isti predstavljaju heterogenu

skupinu i da odabir prilagodbi valja temeljiti na individualnim obilježjima pojedinog učenika.

Uoči nastavne jedinice na temu hidrostatskog tlaka važno je da učenici s teškoćama osvježe

osnovno znanje o tlaku (definicija, obilježje skalarnosti) kao i pripadajuće formule i mjerne

jedinice (Pa, bar). Ujedno se preporuča provjeriti poznavanje pojmova kao što su krplje, fluidi ili

nestlačivost. Učenike s teškoćama valja motivirati na aktivno sudjelovanje i na temu nastavne

jedinicu povezujući njihova osobna iskustva s temom tlaka (hodanje po snijegu, ispuhana guma,

ronjenje, mjerenje krvnog tlaka).

Pojedini dijelovi teksta su jezično zahtjevniji za sve učenike koji imaju nedostatne jezične

sposobnosti (primjerice ..Iznos komponente te sile, okomite na površinu stijenke, podijeljen sa

površinom stijenke, u koju molekule udaraju, jednak je tlaku u gumi..) te ih je važno dodatno

usmeno pojasniti. Učenicima koji imaju teškoće u matematičkim operacijama s decimalnih

brojeva i potencijama važno je osigurati uporabu kalkulatora ili ponuditi zadatak s

jednostavnijim brojevima.

Ukoliko se na nastavi izvodi pokus prikazan u video zapisu, djeci s teškoćama valja dati jasne

upute (što činiti, što promatrati) i pripadajuće uloge. Video zapis s pokusom po potrebi valja






ponoviti. Uvijek je važno unaprijed provjeriti senzoričke osobitosti učenika s poremećajem iz

spektra autizma te najaviti sadržaj pokusa i video zapisa.



5.2. Atmosferski tlak


Ciljevi i zadaće

Stjecanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti potrebne za poznavanje i razumijevanje prirodnih pojava i fizikalnih pojmova, te primjenu fizikalnih spoznaja u svakodnevnom životu, tehnici i proizvodnji






Objasniti podrijetlo atmosferskog tlaka Objasniti načelo rada barometra



Primijeniti zakone statike fluida i objasniti (kako bi objasnili) utjecaj atmosferskog tlaka na ljudsko tijelo (npr. pri visokogorskom planinarenju)







primijenite interaktivnu nastavu uz zajedničko i individualno rješavanje problema te izvođenje

pokusa.

Uvod i motivacija

Kao motivacijski uvod izvedite pokus prikazan u videu na početku jedinice. Neka učenici,

primjenjujući znanja o atmosferskom tlaku koja su usvojili u 7. razredu osnovne škole (modul

Međudjelovanje tijela, jedinica 2.9. Atmosferski tlak) i u prethodnoj jedinici ovog modula,

odgovore zašto papir nije pao kada smo preokrenuli čašu dopola napunjenu vodom.


Nastavite s prikazom Zemljine atmosfere i promjenom atmosferskog tlaka s visinom. Diskutirajte

utjecaj atmosferskog tlaka na ljudski organizam na velikim visinama.

Pogledajte s učenicima crtež barometra i razgovorom ih dovedite do odgovora na koji način

pomoću prikazanog uređaja mjerimo tlak.

Tri do četiri tjedna prije nego počnete s obradom ovog gradiva zadajte učenicima neka svaki dan

bilježe atmosferski tlak (mogu ga pronaći na stranicama DHMZ-a ili očitavati na barometru u

školskom dvorištu ili na gradskom trgu) i promjene vremena. Na satu pogledajte zajednički

bilješke, prisjetite se što su u geografiji učili o cikloni i anticikloni te povežite promjene

atmosferskog tlaka

s promjenom vremena. Na ovom mjestu možete diskutirati kako te promjene osjećaju

meteopati.



Završetak




Dodatni prijedlozi


poucavanja) , potražite scenarij Kad cigle plutaju. Aktivnosti A, B i C vam mogu pomoći u

ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda ove jedinice.



Za učenike koji žele znati više i darovite učenike predlažemo projekt: prirediti prezentaciju u

kojoj će objasniti što se događa s tlakom zraka u višim slojevima atmosfere te zbog čega alpinisti

koji kuhaju čaj podno Mount Everesta ne moraju čekati da se voda zagrije na 100°C da bi

provrela (uputa: http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=27953 )

Učenici neka rade u manjoj grupi (2-3 učenika), a rezultate neka prezentiraju ostalim učenicima

na satu ili izlože kao plakat.


Za učenike koji se slabo snalaze u preračunavanju mjernih jedinica važno je osigurati mogućnost

preračunavanja putem dostupnih aplikacija (npr. Učimo mjere ili

http://www.endmemo.com/sconvert/m3cm3.php ).

Kod prikaza Zemljine atmosfere se preporuča u raspravu uključiti i visine drugih planina

(primjerice, učenik s poremećajem iz spektra autizma može pronaći podatke o najvišim

vrhovima u Hrvatskoj) i osobna iskustva učenika prilikom uspona.

Predloženi projekt se može organizirati i u skupinama u koje valja uključiti učenike s teškoćama

na način da se otvori online dokument (primjerice https://www.google.com/sheets/about/) u

koji svaki od učenika određeni dan upisuje podatke o tlaku zraka.






http://www.endmemo.com/sconvert/m3cm3.php

https://www.google.com/sheets/about/


5.3. Hidraulički tlak


Ciljevi i zadaće







Objasniti podrijetlo hidrauličkog tlaka Tumačiti Pascalov zakon Objasniti načelo rada hidrauličkih uređaja










Uvod i motivacija

Ova jedinica se nadovezuje na znanja koja su učenici usvojili o hidrostatskom tlaku u fluidima.

Započnite s pitanjem može li se u nestlačivoj tekućini pojaviti dodatni tlak. Učenici su se s

hidrauličkim tlakom upoznali u 7. razredu osnovne škole i prisjetit će se kada se on pojavljuje.


Pascalov zakon

Izvedite s učenicima pokus prikazan u videu na početku jedinice. Iskoristite ga za istraživanje

hidrauličkog tlaka i tumačenje Pascalovog zakona.

Riješite zajedno s učenicima naveden primjere.

Završetak




Dodatni prijedlozi

Pri obradi ovih sadržaja mogu vam pomoći i sljedeće animacije:



Pascalov zakon


Hidraulički tlak




Za učenike koji žele znati više predlažemo zadatke:

Izvedite Pascalov zakon preko zakona očuvanja energije. (Ovaj zadatak neka zainteresirani učenici riješe pojedinačno. Svoje izvode mogu prikazati u obliku plakata, usporediti ih i međusobno prodiskutirati eventualne razlike)

Pripremite prezentaciju o načelima rada hidrauličke preše. (Ovaj mali projektni zadatak mogu raditi zajednički 2-3 učenika. Prezentaciju neka pripreme u jednom od alata Genial.ly ili Pitochart)


Pokus u poglavlju Pascalov zakon valja najaviti (sadržaj, što promatrati) kao i ponoviti prema

potrebi. Definiciju Pascalovog zakona valja pojednostaviti (posebno za učenike sa specifičnim

teškoćama učenja):

„Pascalov zakon unutar zatvorene posude glasi: promjena tlaka u nestlačivom fluidu se prenosi

jednako u svim smjerovima na sve dijelove fluida i posude.“

Prilikom preračunavanja mjernih jedinica je važno osigurati podršku učenicima koji se otežano

snalaze u operacijama preračunavanja (prethodno spomenute web aplikacije).

Sa završetkom nastavne jedinice o hidrauličkom tlaku savjetuje se povezati prve tri nastavne

jedinice u jedan poster, prezentaciju ili mentalnu mapu. Pojedini učenici mogu surađivati na

projektu na temu hidrauličke preše, dok se drugi učenici mogu okupiti na temu sažimanja

ključnih informacija o tri vrste tlaka koje će potom poslužiti svim učenicima (a posebno onima s

teškoćama) za utvrđivanje nastavnog gradiva. Kod pojedinih učenika s teškoćama se snimanje

ključnih informacija na diktafon (pametni telefon) se također pokazalo dobrim načinom

poučavanja (samostalno pokreću audio zapise i na taj način lakše upamćuju nove činjenice).





5.4. Uzgon


Ciljevi i zadaće


Razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja i samostalnog rješavanja problema Pravilna upotrebafizikalnih veličina i pripadnih SI mjernih jedinica Osmišljavanje jednostavnih pokusa i mjerenja, te prikazivanje i tumačenje njihovih





Povezati uzgon s Arhimedovim zakonom Izvesti izraz za uzgon u fluidu



Objasniti uvjete lebdenja, plutanja i tonjenja tijela u fluidu Primijeniti Arhimedov zakon da se objasne pojave iz okoline








Uvod i motivacija

Kao uvod i motivaciju iskoristite razgovor o tome kako je hodati bosonog po kamenju po obali,

a kako kroz vodu, kada kamenje više bode.


Uzgon

Zapitajte učenike što će pokazati dinamometar kada obješeno tijelo uronimo u tekućinu.

Izvedite pokus prikazan u videu na početku jedinice. Razgovorom zajedno s učenicima izvedite

izraz za uzgon prateći redoslijed u jedinici.

Arhimedov zakon

Povežite izraz za uzgon s masom istisnute tekućine i formulirajte Arhimedov zakon.

Zatražite od učenika da zaključena kad će tijelo plivati, plutati ili tonuti.

Pogledajte s učenicima animaciju u jedinici i riješite navedene primjere.

Završetak





obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi


poucavanja) , potražite scenarij Kad cigle plutaju , aktivnosti C i D vam mogu pomoći u

ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda ove jedinice.

Za ilustraciju uzgona možete koristiti i animaciju:

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/template.php?s=mech_archimedes&l=hr

&zoom=0



Učenicima koji žele znati više i nadarenim učenicima namijenjen je dio na kraju jedinice u kojem

su detaljno obrađene površinska napetost i kapilarnost.

Dva ili tri učenika mogu zajedno prirediti kratku prezentaciju s objašnjenjem zbog čega se na

ohlađenoj juhi ponekad pojavljuju izdvojena područja masnoće kojih nema kada je juha vruća

te ako komadić keksa jednim dijelom uronimo u kavu i zadržimo ga tako, zašto će uskoro i

ostatak keksa biti natopljen kavom.

Prezentaciju mogu postaviti na Internet stranicu škole i kao plakat izložiti u prostoru škole.


Tekst kojim se objašnjava fenomen uzgona valja pojasniti usmenim putem i učenike s teškoćama

usmjeriti na ključne podatke (definicija, formula, glavna obilježja).

Definicije uzgona i Arhimedovog zakona se preporuča pojednostaviti:

„Uzgon je sila u fluidu koja tijelo uronjeno u fluid potiskuje prema gore.

Uzgon nastaje zbog razlike hidrostatskih tlakova na različitim dubinama.

Uzgon je veći što je veća gustoća fluida i obujam uronjenog tijela.“








Izvođenje izraza za uzgon u fluidu može biti prezahtjevan zadatak, posebno za učenike s

diskalkulijom, kao i za učenike s motoričkim teškoćama. Preporuča se postupiti u skladu s

individualnim odgojno-obrazovanim planom za pojedinog učenika te se savjetovati sa stručnim

suradnikom.

Arhimedov zakon:

„Na tijelo uronjeno u fluid djeluje sila uzgona. Sila uzgona je po iznosu jednaka težini istisnute

tekućine.“

Nove oznake valja uključiti u mentalnu mapu i, kada god je to moguće, povezivati oznake i

njihovo značenje:

Fg (sila teža) > Fu (uzgon) tijelo tone

Uoči animacije na temu „O čemu ovisi hoće li tijela u fluidu plutati ili tonuti?“ važno je učenike

s teškoćama potaknuti na komentare (npr. što se događa kada bacate kamenje u vodu, što

kada…). Učenicima s motoričkim teškoćama je važno osigurati podršku kod pokretanja

interaktivne animacije. Kod iste animacije je važno dati jasnu uputu učenicima koji imaju teškoće

jezičnoga razumijevanja.

Ne preporuča se zahtijevati od učenika s teškoćama da prolaze gradivo koje se nalazi u Kutku za

znatiželjne osim ako za isto oni sami ne pokažu interes ili ukoliko se dobro snalaze u ovoj

nastavnoj jedinici.



5.5. Strujanje fluida


Ciljevi i zadaće







Tumačiti pojam protoka Uočiti pojave iz okoline gdje se uočava zakon protoka



Primijeniti jednadžbu kontinuiteta na rješavanje problema








Uvod i motivacija

Započnite razgovorom o vodi koja može teći mirno, kao bujica ili se slijevati niz vodopad. Time

otvarate problem protoka fluida.


Na primjeru mlaza vode iz cijevi za polijevanje vrta uvedite maseni protok i izvedite zakon

protoka i jednadžbu kontinuiteta.

Riješite primjere navedene u jedinici.

Završetak



obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi


poucavanja) , potražite scenarije O protjecanju i Kad cigle plutaju. Tamo ćete naći prijedlog

aktivnosti koje vam mogu pomoći u ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda ove jedinice.




https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/c839ab28-0a84-4734-b0b1-840c0ef9e3ef/Oprotjecanju.pdf





Učenicima koji žele znati više i nadarenim učenicima namijenjen je dio na kraju jedinice u kojem

je detaljno obrađena viskoznost.


Pojam protoka je objašnjen putem većih tekstualnih cjelina zbog čega je važno usmeno pojasniti

sam pojam te svakako motivirati učenike da opažaju i komentiraju pojave koje ih okružuju

(možda čak i nekoliko dana prije same nastavne jedinice), a u kojima se očituje zakon protoka.

Nove oznake i mjerne jedinice (volumnog i masenog protoka) valja postaviti na vidljivo mjesto

u prostoru ili ih uvrstiti u osobne podsjetnike kako bi bilo što pristupačniji učenicima s

memorijskim teškoćama.

Jednadžbu kontinuiteta valja primijeniti na rješavanje jednostavnijih problema.

Što se tiče sadržaja Kutka za znatiželjne, preporuča se postupiti kao što je sugerirano u

prethodnim nastavnim jedinicama.



5.6. Bernoullijeva jednadžba


Ciljevi i zadaće







Tumačiti pojmove statički i dinamički tlak Uočiti pojave iz okoline gdje se uočava Bernoullijev zakon



Primijeniti Bernoullijevu jednadžbu na rješavanje problema








Uvod i motivacija

Kao motivacijski uvod postavite učenicima pitanje zbog čega je na višim katovima u zgradama

tlak u slavinama ili u radijatoru, priključenom na centralno grijanje, manji nego na nižim te kako

se podiže zrakoplov.


Bernoullijeva jednadžba

Primjenjujući znanja usvojena u jedinicama 3.7. Zakon očuvanja mehaničke energije, 5.1.

Hidrostatski tlak i 5.5. Strujanje fluida izvedite s učenicima Bernoullijevu jednadžbu.

Statički i dinamički tlak

Na primjeru horizontalne cijevi neka učenici identigiciraju dio Bernullijeve jednadžbe koji

predstavlja statički te dio koji predstavlja dinamički tlak.

Pri kraju jedinice naći ćete nekoliko primjera i zadataka, te niz konceptualnih pitanja koje možete

riješiti zajedno s učenicima.

Primjene Bernullijevog zakona

Pogledajte video s primjerima koje možemo objasniti pomoću Bernullijevog zakona. Neka ih

učenici objasne.



Zatražite od učenika neka objasne polijetanje aviona i podizanje cerade na kamionu koji se giba

velikom brzinom.

Završetak



obrazovnih ishoda.

Dodatni prijedlozi


poucavanja) , potražite scenarij Na krilima razlike tlakova u kojem ćete naći opis aktivnosti koje

vam mogu pomoć u ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda ove jedinice.

Za ilustraciju Bernoullijeve jednadžbe možete koristiti i animaciju

http://www.vascak.cz/data/android/physicsatschool/templateimg.php?s=mech_bernoulli&l=h

r



Učenicima koji žele znati više i nadarenim učenicima namijenjen je izvod i objašnjenje

Toriccellijevog teorema.

Neka ga prouče i zatim riješe zadatke:

Pokazati da će u slučaju kada je slavina okrenuta kao na slici idealni fluid dosegnuti visinu

jednaku dubini fluida u spremniku.




https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/4eabcd87-0e93-4ba4-8d53-730f4c4a5a94/Nakrilimarazliketlakova.pdf




Izletnici su odlučili napraviti poljski tuš uz jezero. Iskoristit će bačvu vode duboku 1,6m

koja ima otvor pri dnu s bočne strane, a koju će staviti na drvene stupove. Koliko moraju biti

visoki stupovi da bi voda koja izlazi iz bačve napunjene do vrha padala na stopala kupača koji

stoji na udaljenosti 3m od bačve?

Učenicima koji žele znati više možete zadati neka istraže rad glasnica povežu ga s Bernoullijevim

zakonom.


Uoči teme Bernoullijeve jednadžbe svakako se preporuča podsjetiti učenike da ponove temu

zakona očuvanja mehaničke energije kao i jedinice na početku ovog modela jer će učenici s

teškoćama teško slijediti daljnje gradivo ukoliko se ne prisjete značenja pojmova (npr.

konzervativne i dispativne sile).

Za sve one učenike s teškoćama koji otežano slijede logiku izvođenja formula važno je usmjeriti

se na tumačenje pojmova statički i dinamički tlak kao i uočavanje pojava u kojima se očituje

Bernoullijev zakon. Tekstualni dio u okviru kojega se izvodi Bernoullijeva jednadžba se preporuča

maksimalno pojednostaviti usmenim putem.





Ciljevi i zadaće







Primijeniti pojam hidrostatskog, atmosferskog i hidrauličkog tlaka Primijeniti Arhimedov zakon Primijeniti jednadžbu kontinuiteta Primijeniti Bernoullijev zakon Primijeniti mehaniku fluida za rješavanje problema iz fizike, drugih područja i svakodnevnog

života







U ovoj jedinici nalaze se aktivnosti namijenjene učenicima za samostalan rad s ciljem pomoći u


Započinje s nizom konceptualnih pitanja za ponavljanje.

Slijedi nekoliko pokusa za čiju realizaciju su potrebna objedinjena znanja i vještine usvojene u

pojedinim jedinicama modula.

Samostalno rješavanje ovih zadataka doprinosi razvijanju sposobnosti analize problema, odabira

načina na koji doći do rješenja i točno provesti mjerenje i /ili račun te interpretirati rezultate.

Jedinicu Aktivnosti za samo stalno učenje možete koristiti u cijelosti ili dijelovima na nastavnom

satu na kraju obrazovnog ciklusa obuhvaćenog ovim modulom. Učenici neka sami odaberu koje

pokuse će raditi. Opis mjerenja, rezultate i objašnjenje neka pišu u papirnatu bilježnicu ili

OneNote bilježnicu.



Učenicima koji žele znati više i nadrenim učenicima namijenjen je zadatak opisan u Kutku za

znatiželjne.


U aktivnostima za slobodno učenje važno je pridržavati se općih smjernica koje se odnose na

prilagodbu materijala i načina poučavanja koje su specifične za pojedinu vrstu teškoće.

U ovoj vrsti aktivnosti je važno poticati projektne aktivnosti i rad u manjim skupinama u okviru

kojeg i učenik s teškoćama ima jasnu, unaprijed definiranu ulogu (npr. izrada prezentacija u

interaktivnim alatima, praćenje podataka, osmišljavanje kviza i sl). Važno je poticati uporabu

digitalne tehnologije, različitih aplikacija koje su dostupne i generalno pretraživanje interneta

na temu mehanike fluida.





Ciljevi i zadaće







Primijeniti pojam hidrostatskog, atmosferskog i hidrauličkog tlaka na probleme u fizici i svakodnevnom životu

Primijeniti Arhimedov zakon na probleme u fizici i svakodnevnom životu Primijeniti jednadžbu kontinuiteta na probleme u fizici i svakodnevnom životu Primijeniti Bernoullijev zakon na probleme u fizici i svakodnevnom životu




Procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u modulu 5.0. Mehanika fluidaosmišljena je u

obliku interaktivnih provjera znanja, vještina i mišljenja i učenicima služi za ponavljanje te im



daje povratnu informaciju o točnosti rješenja i o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ovog











Fizika 1 / Pojmovnik Priručnik za nastavnike 245

Pojmovnik Izvor: CARNET-ova Dokumentacija za nadmetanje: NABAVA USLUGA IZRADE OTVORENIH DIGITALNIH OBRAZOVNIH

SADRŽAJA

Cjeloviti digitalni obrazovni sadržaj (cjeloviti DOS)

Cjeloviti digitalni obrazovni sadržaj je obrazovni sadržaj u digitalnom obliku koji pokriva

cjelokupni kurikulum ili nastavni program određenog predmeta za određeni razred. Jedan

cjeloviti DOS obuhvaća cjelokupni godišnji fond školskih sati za kurikulum ili nastavni program

određenog predmeta za određeni razred, prema postojećem nastavnom planu te dodatne sate

za samostalno učenje i vrednovanje kod kuće.

Darovita djeca

Darovita djeca su ona djeca koja posjeduju sklop osobina, visoko natprosječnih općih ili

specifičnih sposobnosti, visokoga stupnja kreativnosti i motivacije koji im omogućava razvijanje

izvanrednih kompetencija i dosljedno postizanje izrazito natprosječnoga postignuća i/ili uratka

u jednome ili u više područja. (definicija preuzeta i prilagođena iz Prijedloga okvira za poticanje

iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika, 2016.)

Digitalni obrazovni materijal

Digitalni obrazovni materijal je bilo kakav obrazovni materijal u digitalnom formatu neovisno o

obliku (e-udžbenik, dio e-udžbenika, e-knjiga, cjeloviti multimedijalni materijali, obrazovna igra,

digitalizirana verzija tiskanih obrazovnih materijala, on-line tečaj i dr.) i kontekstu za koji je

izrađen (za primjenu u formalnom, neformalnom ili informalnom obrazovnom kontekstu).

Jedan digitalni obrazovni materijal je materijal koji sadržajno pokriva najmanje 5 nastavnih sati

u potpunosti i podrazumijeva metodičko oblikovanje.

Jedan digitalni obrazovni materijal NIJE samo jedan izolirani grafički ili multimedijalni prikaz, niti

prezentacija u digitalnom formatu. Nadalje, jedan digitalni obrazovni materijal NIJE tekstualni

dokument (npr. word dokument) ili pdf verzija tekstualnog dokumenta koji ne podrazumijeva

metodičko oblikovanje te sadržajno ne pokriva najmanje 5 nastavnih sati.

Digitalni obrazovni sadržaj (DOS)

Digitalni obrazovni sadržaj je sadržaj namijenjen korištenju za učenje i poučavanje, a koji je

pohranjen na računalu, elektroničkom mediju ili je objavljen na Internetu. DOS je namijenjen

prvenstveno učenicima za učenje, provjeru znanja i korištenje na nastavnom satu. Sekundarno,

DOS je namijenjen i učenicima za samostalno učenje i rad kod kuće te, zajedno s pripadajućim

priručnikom, nastavnicima za poučavanje.



Interakcija

Interakcija je multimedijalni element ugrađen u sadržaj čija interaktivnost podrazumijeva

pokretanje, zaustavljanje ili pauziranje nekog elementa, akcije kao što su pomicanje ili

grupiranje dijelova sadržaja povlačenjem miša ili nekom drugom komandom, obrazac za

ispunjavanje, označavanje odgovora, unos teksta, formula ili audio zapisa, povećavanje

grafičkog prikaza do velikih detalja, didaktična igra, simulacija s mogućnošću unosa ulaznih

parametara i prikazivanja rezultata ovisno o unesenim parametrima, mogućnost dobivanja

povratnih informacija, interaktivna infografika, interaktivni video, žiroskopski prikaz, 3D prikaz

uz mogućnost manipulacije elementom i sl.

E-pristupačnost

E-pristupačnost je nadilaženje prepreka i poteškoća na koje osobe nailaze kada pokušavaju

pristupiti proizvodima i uslugama koji se zasnivaju na informacijskim i komunikacijskim

tehnologijama (Europska komisija, 2005.)

Inkluzivni odgoj i obrazovanje (uključivi odgoj i obrazovanje, inkluzija)

Inkluzivni odgoj i obrazovanje (uključivi odgoj i obrazovanje, inkluzija) je uvažavanje različitosti i

specifičnosti svakog pojedinca kroz odgoj i obrazovanje koji odgovara na različite odgojno-

obrazovne potrebe sve djece i svih učenika, a temelji se na uključivanju i ravnopravnom

sudjelovanju svih u odgojno-obrazovnom procesu. (definicija preuzeta i prilagođena iz

Prijedloga okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i

učenika s teškoćama, 2016.)

Jedinica DOS-a

Jedinica DOS-a obuhvaća dio, cijelu ili više tema određenih kurikulumom ili nastavnim

programom nekog predmeta metodički obrađenih tako da obuhvaćaju sadržaj učenja i

poučavanja predviđen za provođenje od jednog do tri školska sata. Jedinicu DOS-a čine sljedeći

obavezni dijelovi: Uvod i motivacija, Razrada sadržaja učenja i poučavanja i Završetak.

Kognitivne razine postignuća

Kognitivne razine postignuća obuhvaćaju razinu reprodukcije znanja, primjene znanja i

rješavanje problema. Reprodukcija znanja kao najniža kognitivna razina postignuća obuhvaća

razumijevanje gradiva (imenovanje, definiranje, ponavljanje, izvješćivanje, razmatranje,

prepoznavanje, izražavanje, opisivanje). Viša kognitivna razina postignuća je primjena znanja

koja podrazumijeva konceptualno razumijevanje gradiva (raspravljanje, primjena, tumačenje,

prikazivanje, izvođenje, razlikovanje). Rješavanje problema je najviša kognitivna razina

postignuća koja podrazumijeva sposobnost analize, sinteze i vrednovanja gradiva

(uspoređivanje, razlučivanje, predlaganje, uređivanje, organiziranje, kreiranje, klasificiranje,

povezivanje, prosuđivanje, izabiranje, rangiranje, procjenjivanje, vrednovanje, kombiniranje,

predviđanje).



Modul DOS-a

Jedan modul DOS-a obuhvaća smisleno povezan sadržaj učenja i poučavanja koji obuhvaća

određeni broj jedinica DOS-a, koje obuhvaćaju jednu ili više tema određenih kurikulumom ili

nastavnim programom nekog predmeta.

Multimedijalni element

Multimedijalni element je zvučni zapis, fotografije, ilustracije, video zapis ili 2D i 3D animacije.

Nastavni sadržaj

Nastavni sadržaj je konkretna građa i zadatci (aktivnosti) za usvajanje i razvijanje odgojnih i

obrazovnih znanja, vještina i navika kojima se ostvaruje određeni odgojno-obrazovni ishod ili

skup odgojno-obrazovnih ishoda.

Objavljeni obrazovni sadržaj

Objavljeni obrazovni sadržaj je sadržaj namijenjen korištenju u obrazovne svrhe objavljen u

tiskanom ili digitalnom formatu uz pozitivnu stručnu recenziju ili pozitivnu evaluaciju od strane

korisnika sadržaja.

Obrazovni sadržaj

Obrazovni sadržaj je sadržaj, tiskanog ili digitalnog tipa, razvijen s primarnom namjenom

korištenja u obrazovne svrhe, bilo u nastavi ili izvan nje, za formalno, neformalno ili informalno

obrazovanje.

Odgojno-obrazovni ishod (ishod učenja)

Odgojno-obrazovni ishod (ishod učenja) je jasni iskaz očekivanja od učenika (što učenici znaju,

mogu učiniti i koje stavove/vrijednosti imaju razvijene) na kraju nekog dijela učenja i poučavanja.

Ovisno o razini na kojoj je izražen, neki odgojno-obrazovni ishod može se odnositi na razdoblje

od jednog nastavnog sata, tematske cjeline, cijele godine ili ciklusa učenja i poučavanja nekog

nastavnog predmeta ili međupredmetne teme. Ishodi mogu biti određeni kao znanja, vještine

i/ili stavovi/vrijednosti.

Osoba s invaliditetom

Osoba s invaliditetom je osobe koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna

oštećenja, koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprečavati njihovo puno i

učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima (Konvencija o pravima

osoba s invaliditetom, 2006). Prema istoj konvenciji, invaliditet nije samo oštećenje koje osoba

ima, nego je rezultat interakcije oštećenja osobe (koje nije samo tjelesno oštećenje kao

najvidljivije) i okoline iz čega proizlazi da društvo neprilagođenošću stvara invaliditet, ali ga kroz

tehničke prilagodbe prostora, osiguranje pomagala i drugih oblika podrške može i ukloniti. U

kontekstu digitalnih obrazovnih sadržaja prilagodbe se odnose na primjenu principa

univerzalnog dizajna i poštivanje standarda e-pristupačnosti pri izradi materijala.



Otvoreni obrazovni sadržaj

Otvoreni obrazovni sadržaj je sadržaj slobodno dostupan za korištenje, doradu i izmjenu od

trećih strana bez dodatne naknade.

Repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja / Repozitorij digitalnih nastavnih materijala

Repozitorij digitalnih obrazovnih sadržaja/Repozitorij digitalnih nastavnih materijala je

repozitorij digitalnih nastavnih materijala izrađen u sklopu pilot projekta e-Škole.

Suvremena pedagoška metoda

Suvremena pedagoška metoda je metoda koja potiče aktivan rad učenika kroz projektni i timski

rad, rješavanje problema, učenje putem otkrivanja, stvaralačko učenje te poticanje kritičkog

razmišljanja.

Učenik/dijete s posebnim odgojno-obrazovnih potrebama

Učenik/dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama je daroviti učenik/dijete ili

učenik/dijete s teškoćama u razvoju.

Učenici/djeca s teškoćama

Učenik/dijete s teškoćama je dijete/učenik kojemu je u odgojno-obrazovnom sustavu potrebna

dodatna podrška u učenju i/ili odrastanju. Prema Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi, NN 94/13. (pročišćeni tekst) učenici s teškoćama (Članak 65.) su: – učenici s

teškoćama u razvoju, – učenici s teškoćama u učenju, problemima u ponašanju i emocionalnim

problemima, – učenici s teškoćama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturalnim

i jezičnim čimbenicima. U Pravilniku o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju

učenika s teškoćama u razvoju (NN 24/15) navode se skupine vrsta teškoća: 1. Oštećenja vida,

2. Oštećenja sluha, 3. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u

učenju, 4. Oštećenja organa i organskih sustava, 5. Intelektualne teškoće, 6. Poremećaji u

ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja, 7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom

razvoju.
