euroatlantski tjednik broj 77

8/9/2019 Euroatlantski tjednik broj 77

1/6

etvrtkom...

Hrvatska je 1. travnja 2009., polaganjem hrvatskoga ratifikacijskogdokumenta u Amerikom State Departmentu postala punopravnom la-nicom NATO saveza, a lanica NATO-a postala je i Albanija predajomsvoga ratifikacijskog dokumenta.Dokument je u Washingtonu u ime Hrvatske predala veleposlanica RH uSAD KolindaGrabar Kitarovi.

Na sveanosti prije godinu dana u State Departmentu zamjenik dravnetajnice James Steinberg prihvatio je instrumente o pristupu Hrvatske iAlbanije u Sjevernoatlantski sporazum za koji je vlada Sjedinjenih Dra-va depozitar. U trenutku kada je zamjenik dravne tajnice Steinbergzaprimio instrument o pristupanju Hrvatska i Albanija postale su NATOsaveznice.

Albanski veleposlanikAlexander Sallabanda predstavljao je svoju zemlju na sveanosti u State Departmentu.

Sjedinjene Drave tom prigodom pozdravile su dovretak procesa pristupa prije summita u Strasbourgu i Kehlu na kojem je3. i 4. travnja 2009. obiljeena 60 obljetnica NATO-a, te je to ujedno bio prvi NATO summit na kojem je Hrvatska sudjelo-vala kao punopravna lanica.

Bivi glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer tada je pozdravio ulazak Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantski savez iestitao na "povijesnom postignuu" dvjema zemljama koje e dijeliti koristi i odgovornost zajednike sigurnosti.

"Republika Hrvatska je imala dva strateka vanjskopolitika cilja: ulaz u EU i NATO. Danas je ostvaren prvi od tih dvajuciljeva, postajemo punopravna lanica NATO saveza i time smo ostvarili sigurnost za nau zemlju", istaknuo je tadanji Pred-sjednik Hrvatske Stjepan Mesi.

Uz brojne estitke iz zemlje i inozemstva tom prilikom ulazak Hrvatske u punopravno lanstvo NATO-a, krovna udrugaAmerikih Hrvata ocijenila je, "najvanijim dogaajem u povijesti hrvatske dijaspore u Americi", izjavio je tada za HINA-uEd Andrus, predsjednikNacionalne federacije amerikih Hrvata (NFCA)."To je najvaniji dogaaj u povijesti hrvatske dijaspore u Americi. Hrvatska se sada pridruila Sjedinjenim Amerikim Dra-vama i drugim 27 lanica Saveza kao partnerima u zajednikoj obrani protiv agresije", istaknuo je tada Andrus.

Posebnom izjavom Vlada RH estitala je prije godinu dana graanima ulazak Hrvatske u NATO savez, a tadanji premijerIvo Sanader poruio je da je Hrvatska time ispunila polovicu svojih stratekih vanjskopolitikih ciljeva, te da joj preostajejo ulazak u EU.

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

5. travnja 2010.Broj 77, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Godinjica lanstva Hrvatske u NATO-u

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: www.causes.com/afg_hr

SRETAN

USKRS


2/6

"Juer smo postali punopravnom lanicom NATO-saveza, ime je ispunjen jedan od dva strateka cilja hrvatske vanjske poli-tike, odnosno 50 posto", rekao je tada premijer Sanader, na poetku sjednice Vlade.

Povodom NATO summita u Strasbourgu i Kehlu, OPSA je za bilten NATO intervjui prije godinu dana razgovarala sa vele-poslanikom Francuske Republike u Hrvatskoj, gospodinom Franoisom Saint-Paulom te veleposlanikom Savezne Republi-ke Njemake u Hrvatskoj, dr. Berndom Fischerom.

Dr. Bernd Fischer tom prilikom rekao je kako je "ulazak u NATO sjajan uspjeh koji se temelji na vrlo napornom radu i posti-gnuima Hrvatske koja je ve od 2003. godine aktivno ukljuena u misije. Treba imati u vidu i injenicu da se NATO ne sas-toji samo od vojne komponente ve mnogo vie od toga; sjetimo se samo lanka 2. Ugovora gdje je rije i o gospodarstvu. Utom smislu treba istaknuti da Savezu nisu pristupile samo hrvatske oruane snage ve cijela zemlja. Podsjetio bih ujedno i nanaelo kolektivne sigurnosti koje jami stabilnost, toga emo svi postajati svjesniji ovih dana."

Veleposlanik Franois Saint-Paul rekao je kako je "pristupanje Hrvatske NATO-u je potpuno zaslueno. Ono predstavlja lo-

ginu posljedicu napora i zalaganja vae zemlje u cilju:- S jedne strane, restrukturiranja i prilagodbe sustava obrane novim izazovima dvadesetprvog stoljea. Danas hrvatska vojska

ini koherentnu cjelinu, profesionaliziranu vojsku u tijeku modernizacije, ve cijenjenu od strane njenih partnera;- s druge strane, ve sada znaajnog sudjelovanja u operacijama odravanja mira. Zahvaljujui svojim vojnicima razmjete-nim u brojnim misijama, Hrvatska se ve sada smatra aktivnim elementom kako u okrilju Ujedinjenih Naroda i NATO-a takoi unutar EU.

ini mi se da e pripadnost NATO-u donijeti Hrvatskoj garanciju stabilnosti, zahvaljujui lanku pet sporazuma Atlantskogsaveza . Naime, svaki napad usmjeren protiv Hrvatske bit ce smatran kao napad protiv svih lanica NATO-a. S druge strane,ulaskom u NATO, Hrvatska e, ravnopravno s drugim lanicama, sudjelovati u donoenju odluka unutar NATO-a time i steivei utjecaj."

Podsjeamo i kako jeHrvatska pota pustila u optjecaj prigodnu potansku marku o primanju Republike Hrvatske u NATO.

Nominalna vrijednost marke je osam kuna, a vrijedi za plaanje potanskih usluga u unutarnjemu i meunarodnom potan-skom prometu tri godine od dana izdavanja. Potanska marka se jo uvijek moe nabaviti i koristiti! Marka je tiskana vieboj-nom offsetnom tehnikom u ariu od est maraka te u nakladi od 100.000 primjeraka.

7. travnja podignuta je i hrvatska zastava ispred sjedita NATO-a, kao i ispred MORH-a.

Godinu dana kasnije...

Uoi prve godinjice ulaska Hrvatske u NATO, ispitivanje javnog mnijenja od strane uglednog Gfkpokazalo je stabilnu pot-poru graana lanstvu u Savezu i hrvatskom angamanu u meunarodnim operacijama.

Visokih 64,6 posto ispitanika osjea se sigurnijima u dravi lanici NATO-a, posebno osobe iz Slavonije i Dalmacije. Da jelanstvom u NATO-u porastao ugled i oja

ao me

unarodni poloaj Hrvatske smatra 50,2 posto ispitanika, s tim da

ee odprosjeka takvo miljenje imaju visokoobrazovani (61 posto).

Angaman meunarodne zajednice u okviru misije ISAF pod zapovjednitvom NATO-a podrava 68,3 posto ispitanika, me-u kojima ee od prosjeka takvo miljenje imaju osobe u dobi od 25-34 godina (78 posto). Istovremeno, 54,1 posto ispitani-ka smatra da sudjelovanje Hrvatske u misijama NATO-a pod mandatom UN-a doprinosi jaanju njene sigurnosti i meunaro-dnog poloaja.

O vanosti uloge NATO-a u regiji govori podatak da 62,6 posto ispitanika smatra da su NATO i njegovo primanje novih la-nica vani za sigurnost i stabilnost Jugoistone Europe.

O istraivanju: ispitivanje javnog mnijenja naruilo je Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija povodom prvegodinjice lanstva Hrvatske u NATO-u; provedeno je u veljai 2010. godine na reprezentativnom uzorku od 750 ispitanika

(kvotni uzorak prema upanijama, obrazovanju, dobi i spolu).

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 77, godina 3. EtGodinjica lanstva Hrvatske u NATO-u


3/6

Kosor: ulazak u NATO bio je povijesnidan

Na godinjicu ulaska Hrvatske u NATO, taj je dogaaj predsjednica vlade JadrankaKosor ocijenila povijesnim, istiui daprisjeanje na ulazak u NATO svima uHrvatskoj treba biti dodatno ohrabrenje na putu u EU. Kosor je, na poetku sjednicevlade 1. travnja 2010. podsjetila da je ulas-kom u NATO Hrvatska ispunila jedan oddva strateka vanjskopolitika cilja.

"Danas smo na pragu ulaska u EU i elim

da nas podsjeanje na ulazak u NATO do-datno ohrabri i bude dodatni poticaj da jo

zdunije radimo na tom poslu", rekla jeKosor, ponovivi da e Hrvatska ove godi-ne dovriti pristupne pregovore.

Naglasila je da je ulazak u NATO ojaao nacionalnu sigurnost i meunarodni poloaj Hrvatske, te da je njime otvoren prostorza gospodarsku suradnju i vre veze na drugim podrujima.

"Od korisnika meunarodne pomoi, Hrvatska je postala zemlja koja aktivno pomae druge", istaknula je premijerka, zahva-livi hrvatskim vojnicima, policajcima i diplomaciji koji doprinose uspostavljanju mira kroz 14 misija EU i NATO-a.

Istaknula je da e Hrvatska i kao lanica EU podupirati susjedne zemlje na putu u euroatlantske integracije, te da svakodnev-

no pokazuje svoju odlunost u tome.

lanstvo u NATO-u ojaalo meunarodni poloaj Hrvatske

Vanjskopolitika pozicija Republike Hrvatske ojaala je njezinim ulaskom u NATO savez, a njezine ideje i interesi puno seuspjenije profiliraju u meunarodnim forumima, rekao je povodom prve godinjice RH u NATO-u dravni tajnik za politi-ka pitanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija dr.sc. Davor Boinovi.

Dr.sc. Boinovi je to rekao na brifingu za novinare odranom u povodu obiljeavanja prve obljetnice ulaska Hrvatske u pu-nopravno lanstvo NATO-a, na kojem je uz njega sudjelovao i dravni tajnik Ministarstva obrane Pjer imunovi.

Dr.sc. Boinovi je podsjetio da je Hrvatska u proteklih godinu dana postala sastavni dio NATO-a bez kojeg on vie ne moe."Hrvatska jest NATO, zajedno s jo 27 zemalja lanica s kojima sudjeluje u upravljanju tim Savezom", rekao je Boinovi.

Hrvatska prvi put u povijesti ima prilike sudjelovati u donoenju odluka jednog tako vanog meunarodnog saveza i rasprav-ljati o svim pitanjima bitnim za Savez i Hrvatsku, rekao je Boinovi. Kao primjer naveo je razgovore koji se vode o novom

Stratekom konceptu NATO-a ,dokumentu koji e stvoriti odrednice za djelovanje Saveza u 21. stoljeu.Dravni tajnik u MVPEI-u posebno je istaknuo vanu ulogu Hrvatske u NATO-ovoj "politici otvorenih vrata" napomenuvikako e podruje irenja Sjevernoatlantskog saveza u budunosti biti regija jugoistone Europe.

"To je na nacionalni i strateki interes i zato nas u NATO-u smatraju moda najveim zagovornicima to breg irenja NA-TO-a na BiH i Crnu Goru, pa i Makedoniju, kad rijei spor s Grkom oko imena", istaknuo je Boinovi.

Govorei o sudjelovanju hrvatskih vojnika u NATO-ovoj misiji u Afganistanu, Boinovi je rekao kako je to bio i ostao jedanod najveih izazova i kako je Hrvatska svjesna vanosti stabilizacije te zemlje zbog sigurnosti euroatlantskog prostora.Stoga je Hrvatska jo i prije nego to je postala lanicom Saveza odluila sudjelovati u ISAF-u, rekao je Boinovi istaknuvikako ak i prednjai u segmentu obuke afganistanskih snaga jer trenutano u toj zemlji ima etiri mentorska instruktorska

tima, a sprema jo dva.





4/6

Drani tajnik u MORH-u Pjer imunovi potvrdi-o je Boinovieve rijei o znatno poveanoj spe-cifinoj teini koju Hrvatska ima u meunarodnojzajednici od ulaska u lanstvo NATO-a, dodavikako se to osjea i na dnevnoj, operativnoj razini.

Hrvatska uloga u NATO-u po imunovievimrijeima, trojaka je i sastoji se u doprinosu kon-ceptu kolektivne obrane koji je temelj Saveza, postupnoj punoj integraciji u razliite politikeNATO-a, to je proces koji iziskuje vrijeme i is-punjenju deklariranih ciljeva.

Kao posebno vanu stvar koja Hrvatsku oekuje

ove godine imunovi

je istaknuo popunu pozici-ja u zapovjednim strukturama NATO-a, pri emuje Hrvatska na temelju veliine zemlje i mogu-nosti dobila 26 asnikih i doasnikih zapovjed-nih poloaja.

imunovi je ocijenio kako je to vrlo vidljiv pokazatelj sudjelovanja Hrvatske u NATO-u jer nije rije o nacionalnim preds-tavnitvima ve o stvarnim zapovjednim pozicijama unutar NATO-a, kazavi kako to pokazuje intelektualnu kompatibilnostobrambenog sektora Hrvatske s najviim standardima NATO-a.

"Ova prva godina bila je ispunjena velikim izazovima koji su proizlazili iz dubinskog upoznavanja struktura NATO-a, naepredstavljanje u NATO-u i prepoznavanje glavnih interesa Hrvatske", rekao je imunovi.

"Moemo odgovorno zakljuiti da se Hrvatska prve godine dokazala kao vjerodostojna

lanica NATO saveza koja je dalaaktivni doprinos na svim razinama djelovanja Saveza", a poglavito u stabilizaciji regije sudjelovanjem u KFOR-u te u sklopu

europske misije u BiH.

Stavovi Hrvatske kao lanice NATO-a imaju vei znaaj

Govorei o prvoj godini lanstva u NATO-u, Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi je rekao da Hrvatska sjedi zaistim stolom na kojem se raspravlja i donose odluke o najveim sigurnosnim izazovima dananjice.Ocijenivi da lanstvo u NATO-u daje najvia sigurnosna jamstva koja neka drava uope moe dobiti, Josipovi je podsjetiona temeljno naelo saveznitva, princip kolektivne obrane iz lanka 5. Sjevernoatlantske povelje po kojem se napad na jednulanicu smatra napadom na sve njih i podrazumijeva pomolanica."Upravo to je razlog zbog kojeg se nai ljudi smatraju sigurnijim u odnosu na vrijeme kad Hrvatska nije bila lanice NATO-a", istaknuo je.

Govorei o koristima lanstva, Josipovi je rekao da je Hrvatska na raspolaganje dobila obrambene sposobnosti koje kao ma-la zemlja ne bi mogla razviti te izravne i neizravne gospodarske uinke, od kreditnog rejtinga do razliitih poslova vezanih zafunkcioniranje toga saveza 28 zemalja.

Zakljuio je da stavovi i interesi Hrvatske, kao lanice NATO-a, imaju veu teinu u regiji i na irem meunarodnom planu tevjeruje da e se i susjedne zemlje, koji nisu lanice NATO-a, uskoro pridruiti Savezu to je u skladu s hrvatskom vanjskompolitikom.



Broj 77, godina 3. Et

Tekstualne priloge, pisma i stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: [email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

Godinjica lanstva Hrvatske u NATO-u

Brifing za novinare odran u povodu obiljeavanja prve obljetniceulaska Hrvatske u punopravno lanstvo NATO-a


5/6

Francuska se vratila u "organizaciju za mir"

Uz prvu godinjicu ulaska Hrvatske u NATO, NATO slavi svoj 61. roendan, ali i godinu dana od povratka Francuske u Sa-vez. Prije godinu dana francuski predsjednikNicolas Sarkozy rekao je pred predsjednicima Vlada i drava zemalja NATO-au Strasbourgu na NATO summitu da "Francuska ponovno zauzima svoje mjesto u Savezu".

"Mi smo iz iste obitelji, saveznici smo, prijatelji, jednakih uvjerenja", istaknuo je predsjednik Sarkozy na poetku sjedniceSjevernoatlantskog vijea.

Francuska se povukla iz zapovjednih struktura NATO-a 1966. godine odlukom tadanjeg predsjednika Charlesa de Gaullea,kojem se nije svidjela amerika dominacija u Savezu.

"NATO je organizacija zamir, a ne za rat", rekao je

Sarkozy i dodao kako je zaje-dnika francusko-njemakaorganizacija summita dokazodanosti miru. Njemaka kan-celarka Angela Merkel jedodala da je francusko-njemako saveznitvo jedanod temelja transatlantskog ieuropskog saveznitva

OPSA pozdravlja ulazak uNATO

Organizacija za promicanjesjeverno-atlantskih integra-cija (OPSA) s osobitim zado-voljstvom pozdravlja prvugodinu lanstva Hrvatske u NATO-u. Djelatnici resornihministarstava te pripadniciOruanih snaga pokazali su seitekako ravnopravnim kolega-ma iz drugih zemalja, a naponos svih graana Hrvatske.

Osobito moemo biti ponosni

na pripadnike Oruanih snagarazmjetene u sklopu dvijeNATO voene misije, na Ko-sovu - KFOR te u Afganista-nu - ISAF. Visokim stupnjem profesionalnosti, portvovno-u kao i humanitarnim ra-dom, oni daleko od Hrvatskena najbolji nain promovirajusvoju domovinu, na ast svo-jih zapovjednika, obitelji, kaoi svih graana Hrvatske.

Denis AvdagiSlike: MORH





6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 77, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 77

Documents