euroatlantski tjednik broj 72

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 72

1/6

etvrtkom...

Rat u Afganistanu krenuo je ne-davno u poznatom smjeru, kakosu ameriki marinci zapoeli ope-raciju ienja Talibana iz grada

Marde, u opijumom bogatoj pro-vinciji Helmand. Za opisivanjesvrha i namjera ove ofenzive ope-tovano se javljao termin "surge",po svoj prilici radi iroko reklami-ranog uspjeha slinih operacija uIraku 2007. godine. Operacije uIraku, meutim, bile su tek dioireg procesa "irakifikacije", kojise u toj zemlji upravo odvija, te euz potivanje zadanih rokova bitipotpuno realiziran do kraja 2011.godine. Da li je afganistanska

ofenziva prvi korak u politici"afganistanizacije"? Izgleda da jeupravo tako.

Obratite panju na prototip termi-na: "vijetnamizacija". Nixonovaadministracija je 1969. godinekonano shvatila kako u Vijetnamu nee moi ostvariti klasinu vojnu pobjedu u stilu 2. svjetskog rata, te kako amerikajavnost (ne malim dijelom zahvaljujui uincima ofenzive Tet 1968. godine) nee trpjeti odugovlaenje rata unedogled bezodluujueg kraja na vidiku. Rjeenje je bilo u predavanju rata amerikim saveznicima, Junom Vijetnamu: vijetnamizacija.

Kako bi se odluka o naputanju rata realizirala bez ostavljanja dojma o bijegu podvijenog repa i preputanja nekadanjih sa-veznika na milost i nemilost vucima, politika vijetnamizacije sadravala je dva kljuna elementa. Prvi je bio obuka i oprema-

nje Junovijetnamaca ("postavljanje na noge", u vojnom argonu), kako bi imali anse sami pobijediti u ratu. Drugi elementje bio to je vie ostvariva stabilizacija vojne situacije, kako bi se vojsci Republike Vijetnam dale to bolje anse za uspjeh.To je naraslo do "pripreme bojita" i ukljuilo stvari poput upada u Kambodu i opetovane pokuaje remeenja Ho i Mino-vih puteva kroz Laos.

Euroatlantski tjednik (ET)Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA); web: http://www.opsa.hr; e-pota: [email protected] za primanje Euroatlantskog tjednika nalazi se na web stranici: http://www.opsa.hr

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

1. oujka 2010.Broj 72, godina 3.

Euroatlantskitjednik Ponedjeljkom...

Proirenje vijetnamizacije na Afganistan

Pruite na Facebooku podrku pripadnicima Oruanih snaga RH u misiji ISAF

Uinite to na slijedeoj web adresi: http://apps.facebook.com/causes/333863?m=20931d3f

Slika: Afganistanski djeak i vojnik ISAF-a tijekom odmora uz cestu

Philippe DePoulpiquet, Le Parisien


2/6

Tokom procesa uobliavanja i primjene vijetnami-

zacije, promijenili su se i ciljevi amerike politike.Za vrijeme amerikog aktivnog borbenog uea(1965.-1973.), cilj je bio osiguranje teritorijalnogintegriteta Junog Vijetnama. Usred vijetnamiza-cije, cilj je promijenjen u pruanje "razumne an-se" za uspjeh Junovijetnamaca.

Kako Irak i Afganistan stoje u usporedbi? Zapa-njujue slino. U Iraku, SAD su uloile velikekoliine vremena i energije za treniranje i obukuirakih oruanih snaga, dok je svrha operacija2007. godine oito bila slabljenje protivnika rei-ma, te tako pripremanje bojita za Iraane nakon

to Amerikanci jednom odu. Isti proces je u toku iu Afganistanu, iako nije tako daleko odmakao.Trenutno, SAD nastoje "postaviti na noge" afgani-stanske snage sigurnosti, ukljuujui vojsku, te suuloile dodatne ljudske i monetarne resurse u tu svrhu. Problematino je hoe li to rezultirati uspjehom. U isto vrijeme, trenu-tana i prva operacija u Mardi izgleda kao pripremanje bojita za ANA-u (Afganistanska nacionalna armija), iskorjenjiva-njem talibana iz podruja gdje su povijesno dominirali.

Kako je ispala vijetnamizacija? Poteno je pitanje jesu li namjere irakifikacije i afganistanizacije otprilike jednake kao i nam-jere u Vijetnamu. U Vijetnamu, jasno, odgovor je nesretan i negativan, budui da se "razumna ansa" pokazala nedovoljnomda sprijei pad Republike Vijetnam 1975. godine. Dok se neki i dalje trude dokazati kako ishod ne bi bio takav da SAD nisuefektivno ostavile svoje saveznike na cjedilu, negodovanje proputa poantu kako je glavni cilj amerike politike bio izvlae-nje SAD-a iz "no-win" situacije, to je ostvareno. Preivljavanje amerikih saveznika je bio poeljan, nadajui ishod, no ne i

srce politike i implementirane strategije.

Hoe li se takav ishod proiriti i na Irak i Afganistan? Odgovor je da ne znamo, budui da politike afganistanizacije i irakifi-kacije nisu do kraja realizirane, a nee niti biti sve do potpunog amerikog povlaenja. Svakako, proces je dalje odmakao uIraku, te bi trebali imati neki uvid ne dugo nakon amerikog konanog povlaenja, planiranog 2011. godine. U Afganistanu,proces je manje odmakao, sa predvienim poetkom prvih povlaenja amerikih snaga za ne ranije od sredine 2011. godine,te bez utvrenog datuma za konano povlaenje. Odgovor je u Iraku blii nego u Afganistanu, no u oba sluaja radi se o na-gaanju.

Ipak, primjer vijetnamizacije sugerira nekoliko vjerojatnih ishoda. Prvi je da e se SAD povui prije definitivnog politiko-vojnog ishoda u bilo kojoj od zemalja. Ako pretpostavimo da amerika prisutnost umjetno utjee na situaciju u obje zemlje teje istovremeno dio rjeenja kao i dio problema, te prepreka dozrivanju rjeenja putem prirodnih unutarnjih procesa, ishod nemoe biti odluen prije amerikog odlaska. Meutim, kada se to dogodi, nee biti predaje niti jedne strane, nee biti mahanja

bijelim zastavama, niti e itko uzdizati aku u zrak, viui "mi smo pobjednici". Drugi ishod je da e, budui da e nakonamerikog odlaska samo otpoeti slijed unutarnjeg ratnog obrauna, u atmosferi gdje SAD nee vie imati mnogo utjecaja,biti mnogo optuivanja oko odlaska. Ona e biti posebno histerina ako amerika strana izgubi (to je mogue u oba sluaja),te e optube zbog "kupljenja prnja" to je, naravno, konani politiki cilj biti este i bune.

Trenutne operacije u Mardi su gotovo sigurno prvi korak u afganistazaciji tamonjeg rata, poinjui bolni proces izvlaenja.To se, naravno, ne razglaava na takav nain, zbog straha kako bi priznanje da se radi o tome administraciju izloilo slabeojretorikoj vatri sa desnice. Radi se, meutim, o vjerojatnoj politici u Afganistanu (i u Iraku) iz istog razloga kao to je bila i uVijetnamu: bila je to jedina stvarna opcija na raspolaganju. Jedini pravi nain za izbjegavanje irakifikacije ili afganistanizacije tih ratova bi bilo sluati to su mnogi svojevremeno smatrali lekcijom iz Vijetnama: izbjegavati takve ratove na prvommjestu. Ako se takvo upozorenje zanemari, moe se raunati da e se ista stvar dogaati opet i opet.

Preuzeto sa: http://www.acus.org; autor: Donald M. Snow;

preveo: Tihomir Cundi

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 72, godina 3. EtProirenje vijetnamizacije na Afganistan


3/6

Vrhovni zapovjednik snagaza Europu (SACEUR) je-dan je od dva strateka za- povjednika NATO-a i el-nik Zdruenih zapovjednihoperacija (ACO). SACEUR je odgovoran NATO-ovomVojnom odboru, najviemvojnom autoritetu u NATO-u, za sve NATO-ove vojneoperacije. Tradicionalno seradi o pripadniku amerikevojske, a njegovo sjedite jeVrhovno sjedite savezniksnaga za Europu (SHAPE)u Casteau kraj Monsa, uBelgiji. Trenutani SACE-UR je admiral James G.Stavridis (na slici)iz ame-rike mornarice.

On je odgovoran za cjelo-kupno zapovjednitvo NA-TO vojnih operacija i stvara potrebne vojne planove zaoperacije, ukljuujui pro-nalaenje snaga potrebnihza misije i traenje tih sna-ga od NATO lanica nakonto takvu odluku potvrdiSjevernoatlantsko vijee iNATO-ov Vojni odbor.

SACEUR daje preporuke NATO-ovom politikom ivojnom vrhu u svim vojnimpitanjima koji mogu utjecatina sposobnost Saveza daizvri svoje odgovornosti.

Ima izravan pristup glavnimstoerima NATO zemalja imoe komunicirati, prema potrebi, s odgovarajuimnacionalnim vlastima kako bi osigurao izvravanje zadataka. U sluaju agresije na neku NATO lanicu SACEUR, kao vrhov-ni zapovjednik, je odgovoran za izvravanje svih vojnih mjera unutar svojih sposobnosti i ovlasti za ouvanje ili povrat sigur-nosti na podruju Saveza.

SACEUR ima i vanu javnu ulogu i vii je vojni glasnogovornik za Zdruene zapovjedne operacije. Kroz njegove aktivnostiodrava kontakt s medijima te slubeno posjeuje NATO zemlje, kao i zemlje u kojima NATO provodi operacije ili s kojimaNATO stvara dijalog, suradnju i partnerstvo. Bira ga ameriki predsjednik, jer je ujedno i zapovjednik amerikih snaga uEuropi. Odabir potvruje ameriki Senat i Sjevernoatlantsko vijee u NATO-u. SACEUR nema posebno odreenog mandata,ali uobiajeno ostaje na svom poloaju od jedne do osam godina.

ET/OPSA



Broj 72, godina 3. EtNATO pojmovi (4): SACEUR


4/6

Izaslanstvo ministarstva obrane Crne Gore na

elu s pomonikom ministra Drakom Jova-noviem u protekli petak je stiglo u radni pos- jet MORH-u, gdje je razgovaralo s dravnimtajnikom u tom ministarstvu Pjerom imuno-viem, priopeno je iz hrvatskog ministarstvaobrane (slika desno).

Tijekom radnog sastanka izraeno je zadovolj-stvo vrlo dobrom suradnjom i prijateljstvomHrvatske i Crne Gore te je potvrena i dosada-nja uspjena suradnja na podru ju obrane.Razgovaralo se o iskustvima RH tijekom lan-stva u Akcijskom planu za lanstvo MAP

(Membership Action Plan) i ukljuivanja uNATO savez te su razmatrane smjernice dalj-nje obrambene suradnje, stoji u priopenju.imunovi je rekao kako u brojnim podruji-ma postoje mogunosti za poboljavanje sura-dnje, posebice nakon to je Hrvatska ula uNATO, pri emu hrvatska iskustva uvelike mogu pomoi Crnoj Gori na njezinu putu u lanstvo u tom savezu.

Pomonik ministra obrane Crne Gore Jovanovi zahvalio se predstavnicima MORH-a na konkretnim savjetima oko ulaska uNATO, istaknuvi kako Hrvatska svojim iskustvima i konkretnim programima moe pomoi u dostizanju zadanih kriterija

zemljama kandidatima za lanstvo u tom savezu.

I dravni tajnik za politika pitanja hrvatskog Minis-

tarstva vanjskih poslova i europskih integracija DavorBoinovi susreo se u petak s politikim direktoromcrnogorskog ministarstva vanjskih poslova VeskomGareviem, priopeno je iz MVPEI-a (slika lijevo).

Tijekom sastanka Boinovi je prenio hrvatska iskus-tva vezano uz izradu Godinjeg nacionalnog progra-ma za NATO, a posebno je istaknuo znaaj Izvjea onapretku do ulaska Republike Hrvatske u NATO kojasu posluila kao koristan instrument to kvalitetnijim pripremama Republike Hrvatske za lanstvo te surazmijenjena miljenja s obzirom na sudjelovanjeCrne Gore u Akcijskom planu za lanstvo u NATO-u.

U nastavku razgovora crnogorsko izaslanstvo izvijes-tilo je o pripremama Crne Gore za lanstvo u Europs-koj uniji, izrazivi nadu da e Belgija i Grka u toskorije vrijeme ratificirati Sporazum o stabilizaciji ipridruivanju te da e njihova zemlja dobiti pozitivanavis i status kandidata za lanstvo u Uniji.

ET/OPSA



Broj 72, godina 3. Et

Tekstualne priloge, pisma i stajalita za objavu u Euroatlantskom tjedniku (ET) aljite svaki tjedando etvrtka za objavu u slijedeem broju ET-a! Kontakt je elektronska adresa: mailto:[email protected] biltenu e biti objavljeni tekstovi koji svojom kvalitetom i tematikom odgovaraju sadrajuEuroatlantskog tjednika! ET se dostavlja na vie od 1000 adresa elektronske pote...

Crnogorska izaslanstva u MVPEI-u i MORH-u


5/6

etvrti i posljednji seminar o NATO-ovom novomstratekom konceptu odran je 23. veljae uWashingtonu, s fokusom na nain kako se NATO tre-ba promijeniti. Uesnici seminara bili su usredotoenona lanak 5 o kolektivnoj obrani, potrebi prilagodbeSaveznih sposobnosti za nove izazove, posebno podtekim ekonomskim uvjetima. Seminar su svojim go-vorima otvorili glavni tajnik NATO-a Anders FoghRasmussen, dravna tajnica SAD-a Hillary RodhamClinton i ministar obrane SAD-a Robert Gates, apredsjedateljica sastanka bila je elnica grupe strunja-

ka dr.sc. Madeleine Albright (na slici).U svom govoru dravna tajnica Clinton je rekla kakoje Savez izdrao zbog "vjetina naih diplomata, snagenaih vojnika i, najvanije, snage naih temeljnih nae-la." Clinton je podsjetila da se "suoavamo s novim stratekim zemljovidom. Nove tehnologije i nove ideologije prijete naojsigurnosti. I opet, malo je izvjesnosti o budunosti. No, vjerujem da izvorna pravila NATO misije braniti nae nacije, jaatitransatlantske veze i poticati europsko integriranje i dalje stoje". Clintonova je podsjetila da novi strateki koncept morareflektirati novu prirodu i izvore prijetnje. Godine 1999. raspravljalo se o tome da li Savez treba zapoeti misije izvan transat-lantskog podruja. Danas, meutim, nije samo uobiajeno, ve i oekivano da NATO djeluje protiv pirata u Adenskom zalje-vu, pomae u izgradnji mira na Bliskom istoku i vodi veliku operaciju u Afganistanu. Prijetnje vie ne dolaze od jasno utvr-enih drava, niti od konvencionalnih ugroza. Dravna tajnica napomenula je da "moramo reformirati tri temelja elementanaeg modusa operandi: nain kako na tradicionalni posao, nain na koji odgovaramo na nove prijetnje i, zadnje ali ne manje

vano, naa struktura i organizacija."

Na kraju dvodnevnog sastanka, dr.sc. Albright je rekla da se NATO nuno mora prilagoditi izazovnim vremenima: "NATOne moe usporiti tijek promjene. Ukoliko su Saveznici doista predani svojim zajednikim zadacima, onda imamo pouzdane ipredvidive naine za uinkovito noenje s nepredvidivim prijetnjama. NATO-ov strateki koncept je vaan zbog vanostiNATO-ovih tema. A NATO je vaan jere sloboda sigurno trebati branioce u iduem desetljeu i u generacijama koje slije-de".

Zanimljivo je da je upravo dr.sc. Albright bila takoer dravna tajnica i uvelike je pomogla pri izradi stratekog konceptaNATO-a koji je vaio do 2010., pa je prema tome postala najvei autoritet u tom polju. Skupina strunjaka time je zavrilarad na seminarima kojima se pomae NATO-u u stvaranju nacrta novog stratekog koncepta koji e se predstaviti na iduemNATO Summitu u Lisabonu, u studenom ove godine.

Prvi seminar okupio je strunjake 16. listopada prole godine u Luxembourgu koji su raspravljali o promjenjenom sigurnos-nom okruenju, NATO-ovim glavim zadacima i politikoj ulozi te strategiji Saveza u 21. stoljeu. Drugi seminar odran je13. studenog u Brdu kod Kranja gdje se govorilo o NATO-ovim operacijama i sveobuhvatnom pristupu. Trei je seminarodran 14. sijenja u Oslu, gdje se raspravljalo o NATO-u i partnerima, a etvrti, u Washingtonu, zaokruio je teme sa sposo-bnostima Saveza.

Vedran Obuina



Broj 72, godina 3.

OPSA na Facebook-uPridruite se Organizaciji za promicanje sjeverno-atlantskih integracija na popularnom socijalnom servisu Facebook

Naite nas na adresi:http://www.facebook.com/OPSA.NAPO

EtZavren ciklus seminara o novom stratekomkonceptu NATO-a


6/6

Iako naslov poinje s "kako", mi emo najprije rei zato mislimo da i Vi trebate pomoi rad OPSA-e.

Kada je skupina entuzijasta prije tri godine krenula u osnivanje OPSA-e, imali smo jasnu viziju onoga to elimo napraviti.Ideja irenja informacija, pribliavanja euroatlantske tematike graanima, a posebno mladima bila je misao vodilja. Nitko nemoe osporiti da smo tu napravili veliki iskorak, poglavito kada se uzme u obzir da je sve to rezultat rada entuzijasta, pojedi-naca, koji i dalje tee istomu. U poetku, uz OPSA-u su bili samo lanovi, danas su tu i nai itatelji (pa i ovog biltena), tisu-e onih koji svaki tjedan posjeuju nae web stranice, stotine koji svaki tjedan u e-sandui primaju nae biltene. Tu su i broj-ni, a posebno mladi ljudi koji nas prate na socijalnim servisima Facebooku i Twitteru, tamo nas je zajedno nekoliko stotina isvakim danom sve vie i vie Naravno, neemo zaboraviti niti brojne pojedince koje smo susretali na seminarima, konfe-rencijama, a s kojima smo ostali u kontaktu

OPSA je napornim radom pokazala da se euroatlantska tematika moe itekako pribliiti graanima. Pokazali smo da euroat-lantska tematika, na prvi pogled potpuno neinteresantna iroj populaciji, a posebno mladima, moe prona i svoju publiku.Takav svakodnevni uspjeh OPSA-inim lanovima je bio i ostat e motivacija, ne samo u nastavku kvalitetnog rada, nego i unovim inovacijama i projektima. U budunosti planiramo nove regionalne projekte, nove publicistike projekte, prijevode

Zbog svega toga potrebna nam je i Vaa pomo!

Moete nam pomoi na vie naina! Kao pojedinac. Moete postati na lan. Aktivan koji ne plaa lanarinu, pasivan kojimjesenom uplatom pomae na rad, ili kao podupirujui lan koji lanstvom jasno istie stav! Financijski nam se moe po-magati i bez ulaska u lanstvo OPSA-e. Pri tomu svaku donaciju OPSA-i moete koristiti kao poreznu olakicu!*Kao tvrtka ili organizacija. Takoer moete postati podupirujui lan, s tim da se podupirujua lanarina takoer smatradonacijom, koja se tvrtkama tretira kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i obinom donacijom, koja Vau tvrtkune tereti, nego ju koristite kao priznati porezni rashod!* Moete nam pomoi i donacijom roba i usluga, jer postoje tolike

stvari koje nam mogu pomoi, a lanovi OPSA-e znaju cijeniti svaku pomo!

Na kraju, ali nikako ne manje vano. Moete nam pomoi povratnom informacijom! Javite nam se sa kritikom, prije-dlogom, ili pohvalom. Svaki kontakt nam izuzetno puno znai

ET/OPSA

* Obveznici poreza na dobit mogu u svoje rashode poslovanja koji im umanjuju osnovicu poreza, ukljuiti darovanja u naraviili u novcu, udrugama (OPSA) koje ove djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% ukupnog priho-da ostvarenog u prethodnoj kalendarskojgodini.Obveznici porez na dohodak mogu po osnovu danih darovanja za neprofitne namjene poveati svoj osobni odbitak (osobniodbitak je neoporezivi dio dohotka) za iznose danih darovanja, najvie do 2% ukupnih primitaka ostvarenih u prethodnojkalendarskoj godini (2009.).

Porezna olakica pri davanju donacija propisana je i za sve fizike osobe nezavisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Takoza primjer osoba koja ostvaruje dohodak samo temeljem radnog odnosa, a tijekom godine daruje za neku od nabrojanih nep-rofitnih namjena, moe podnoenjem godinje prijave poreza na dohodak ostvariti pravo na poveani osobni odbitak za svotuizdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu.

OPSA iro raun (kunski): 2360000-1101937149 (ZABA);OPSA iro raun (devizni): 2100374869, IBAN: HR5423600001101937149 (ZABA)



Broj 72, godina 3. EtKako i zato pomoi rad Organizacije za promicanje

sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)!?

euroatlantski tjednik broj 72

Documents