euroatlantski tjednik broj 42

8/14/2019 Euroatlantski tjednik broj 42

1/4

etvrtkom...

Dolazak amerikih predstavnika u Europu uoi NATO summita poetak je konkretnije politike prema Europi novog predsjedni-ka Obame. Prvi puta nakon dugo godina odnosi izmeu SAD-a i Velike Britanije su opet vrlo srdani, iako su analitiari zbiva-nja lupali glavom o znaenjima darova koje je amerika administracija donijela europskim poglavarima. Tako je britanski premi-jerGordon Brown dobio set DVD-ova, a ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov tipku za resetiranje.Amerika dravna tajnica Hillary Clinton poela je, naime, u petak u enevi prvi susret s ruskim kolegom Sergejom Lavrovomalom, podarivi mu plastino "puce za resetiranje" koje simbolizira nov poetak u ameriko-ruskim vezama. Odmah nakon do-laska u dvoranu na 18. katu hotela Intercontinental u enevi, gdje ju je ekala nekolicina novinara, Clinton koja je djelovala vrlooputeno, odvela je Lavrova u stranu i rekla mu: "Imam dar za vas, koji simbolizi-ra ono to su rekli predsjednik Obama i dopredsjednik Biden: elimo poeti odnitice". Zatim mu je predala kutiju omotanu vrpcom u kojoj je bila crno-uta plas-tina konzola s velikim crvenim pucetom iznad kojega je na ruskom i na engles-kom pisalo "resetiranje".Lavrov se nasmijao i primijetio pogreku u prijevodu: "Prevarili ste se: tu piepreoptereenje". Ipak je obeao da e dar staviti na stol.Vii ameriki dunosnikrekao je kako se nada da e ovo biti prvi u nizu sadrajnih razgovora izmeu dvojeministara, kao i priprema za sastanak dvojice predsjednika, Baracka Obame i Dmi-trija Medvedeva. Dodao je da e glavna tema biti smanjivanje nuklearnih arsena-la te da e Hillary Clinton spomenuti i teme u kojima se dvije zemlje razilaze, kao

to sudjelova-nje Moskve u Gruziji i prodaja ruskih raketa dugogdometa Iranu.

Hillary je prije toga otila u Bruxelles na svoj prvi mi-nistarski susret u NATO Savezu. Clintonova je reklakako SAD rade na usavravanju strategije u Afganista-nu i da su se danas pronali temeljni elementi nove stra-tegije. Oni su, prvo. Regionalni pristup koji gleda zaje-dno na Afganistan i Pakistan; drugo, poveane i integri-rane civilne i vojne obveze; tree, jako partnerstvo snarodom Afganistana za osiguravanjem mirnih i pote-

nih izbora u kolovozu; slijedee, intenzivno ja

anjevladanja i promoviranja ekonomskih mogunosti; i na-

pokon, bliska veza i rad s narodom i vladom Pakistana.Dravna tajnica SAD-a je ponovila i zakljuke koji sudoneseni na sastanku vezanim za obnovu odnosa s Ru-

sijom i donoenje novog stratekog koncepta NATO-a.

U NATO je nakon sastanka efova diplomacija doao i ameriki potpredsjednik Joe Biden. Na sastanku sa Sjeverno-atlantskimvijeem dogovarao je idue korake u Afganistanu i konzultirao se s NATO saveznicima o stratekoj politici SAD-a prema Afga-nistanu i Pakistanu. Saveznici su pozdravili odluku predsjednika Obame za slanjem dodatnih snaga u ISAF jer meunarodnazajednica ne moe priutiti cijenu poraza u tim zemljama.

Vedran Obuina

Euroatlantski tjednikBilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Kontakt: [email protected]

Posjetihttp://www.opsa.hr

Novi strateki pristup Afganistanu i Pakistanu

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

12. oujka 2009.Broj 42., godina 2.

Euroatlantskitjednik etvrtkom...


2/4

Hrvatska u NATO-u uz podrku graana i podravajui regijuEUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

Broj 42., godina 2.

U trenutku kada je posve sigurno kako e Hrvatska poetak slijedeeg NATO summita doekati kao punopravna lanica, nije loe analizirati

komunikaciju s graanima tijekom puta prema NATO-u, njenu budu-nost, kao i pitanje regionalnih odnosa.

to se tie komunikacije s graanima, cilj cjelokupnog dravnog vrhaneminovno je postignut. Graani su u veem dijelu prihvatili odaslaneporuke te je stoga i podrka lanstvu Hrvatske u NATO-u ve dulje vri-jeme znatno iznad 50 posto. Meutim, treba rei kako se s time ne smijebiti zadovoljan. Potrebno je komunikaciju s graanima dii na viu razi-nu s ulaskom u lanstvo, pojanjavati sve procese koji e se dogaati uSavezu. Naglasak naravno mora biti na sudjelovanju u mirovnim misija-ma NATO-a, gdje se graanima treba jasno predstavljati ciljeve misija irazlog sudjelovanja u istima.Kako mirovne misije lee na hrabrim ljudima, pripadnicima Oruanihsnaga, graanima treba pruiti priliku da upoznaju te ljude i njihove raz-loge sudjelovanja u mirovnim misijama. Njima treba pruiti priliku daprezentiraju svoj posao kao i ono to se dogaa u zemljama u koje odla-ze.

Dosadanja komunikacija s graanima najveim je dijelom bila razbijanje nekih predrasuda, o osnovama djelovanja NATO-a.Tu je najvanije bilo pojasniti kako se u NATO-u odluke donose konsenzusom, odnosno, kako Hrvatska doista postaje punop-ravni saveznik u punom smislu te rijei. Sada treba biti spreman graanima u realnom vremenu predstavljati sve inicijative i ras-prave koje se vode u NATO-u, a kako bi bili sigurni da iza svake odluke stoji i javnost. Odgovorno sudjelovanje u takvoj organi-zaciji podrazumijeva da e se s vremenom donosit brojne teke odluke, koje nee nailaziti na podrku javnosti, pogotovo akograani o odlukama saznaju nakon njihovog donoenja. Potrebno je stoga voditi kontinuiranu raspravu sa svim dionicima javnogivota u Hrvatskoj, akademskom zajednicom, politikim strankama, utjecajnim pojedincima, nevladinim organizacijama, uzobvezno sudjelovanje medija, ali i koritenje Interneta. Naime, ne moe se oekivati da e svaka tema vezana uz NATO biti uje-dno i interesantna iroj javnosti, a stoga i medijima. Meutim, informacije treba pruiti kako bi bile dostupne kada i ako budutraene, gdje se u najveoj mjeri moe koristiti Internet. Na jedan nain, najbolji put koritenja Interneta ali i cjelokupnog komu-niciranja jeste onaj koji koristi sam NATO, pa Hrvatska kao lanica samo treba prenijeti pozitivna iskustva u vlastitu praksu.

Po pitanju regije, vrlo je vana nedav-na poruka premijera Sanadera, kakoHrvatska nee blokirati svoje susjedena putu u euroatlantske integracije.Takve poruke treba naglaavati, a sasusjedima treba voditi konstruktivnupolitiku suradnje. Hrvatska treba pru-iti podrku na putu regije prema NA-TO-u posebno zemljama potpisnica-ma Ameriko-jadranske povelje: Ma-kedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Herce-govini. No, ta podrka treba bitiusmjerena i prema Srbiji. Hrvatskatreba biti primjer ostalim zemljamaregije, a iskustvo steeno u procesima

pribliavanja euroatlantskim integracijama treba nesebino dijeliti sa susjedima. Na taj nain regija e biti sigurnija i stabilnija,to ini preduvjete i za bolju gospodarsku suradnju.

Hrvatska od travnja ove godine preuzima veu odgovornost na globalnoj i regionalnoj razini. Vanjskopolitike odluke koje sedonose moraju biti podrane od strane graana te se politika i na globalnoj i na regionalnoj razini mora voditi u partnerstvu sgraanima, sa konstantnom kvalitetnom komunikacijom. Regija mora biti prioritet hrvatske vanjske politike, napori se morajuulagati u stabilnost regije, jer se samo na taj nain osigurava prosperitet kako Hrvatske tako i zemalja koje ju okruuju.

Denis Avdagi


3/4

Ministri vanjskih poslova NATO-a sastali su se 4. i 5. oujka u sjedituSaveza u Bruxellesu. Na tom posljednjem velikom sastanku prije NATO

summita u Strasbourgu i Kehlu razgovaralo se o stanju u Afganistanu, od-nosima NATO-a i Rusije te Deklaraciji o sigurnosti Saveza. Na sastanku jesudjelovao i ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Jandrokovi kaoi albanski ef diplomacije Lulzim Basha.

Sveobuhvatan pristup Afganistanu

Afganistan je i ovog puta bio glavna tema sastanka. Ministri su razgovaralio trenutanom politikom i vojnom stanju u Afganistanu, a posebno su sedotakli predsjednikih izbora u toj zemlji, obuke i razvoja Afganistanskihnacionalnih sigurnosnih snaga (ANSF) i veoj suradnji s Afganistanom od strane donatora i meunarodnih organizacija. Predsje-dniki izbori su vrua tema u Kabulu. Ministri su se sloili da NATO mora igrati vanu ulogu u osiguravanju slobodnih, pote-nih i transparentnih izbora, iako se ne zna kada e oni tono biti. Meunarodna zajednica nije spremna za izbore u travnju, iakoprema ustavu tada prestaje mandat predsjedniku Karzaiju. to se NATO-a tie, ak i ako doe do konstitucionalne krize, Savezje pripremio odreen broj vojnika koji e osiguravati mir u vrijeme izbora koje e odrediti Nezavisna izborna komisija.Saveznici e nastojati poveati napore na obuavanju, odravanju i proirenju ANSF-a i Afganistanske nacionalne policije. Poz-vane su opet i Ujedinjene nacije za pomoi u uspostavljanju dobrog vladanja u Afganistanu, rekonstrukciji zemlje i daljnjemulaganju u sveobuhvatnom pristupu. Nije eksplicitno pozvana i Europska unija, a nekoliko dana nakon sastanka ministara visokipredstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana je izjavio kako Europska unija ne eli poveati svojupomo Afganistanu. Solana je, meutim, naglasio da puno toga treba poduzeti na politikim pitanjima, poput odnosa izmeuAfganistana i Pakistana, te na obnovi, diplomatskim i parlamentarnim institucijama.

Rapprochement NATO-a i Rusije

Ministri vanjskih poslova drava NATO-a postigli su i formalni dogovor o nastavku rada Vijea NATO-Rusija (NRC), ukljuu-jui i razgovore na Ministarskoj razini to je prije mogue, odnosno ve na sastanku u Strasbourgu i Kehlu. NRC e se upotrije-biti kao forum za dijalog s Rusijom o svim pitanjima, kako onima u kojima se svi slau tako i u onim pitanjima oko kojih postojesnane nesuglasice. Predstavnici NATO-a i Rusije su se sloili da se problemi moraju rjeavati kroz praktinu suradnju. Glavnitajnik NATO-a napomenuo je kako se ne radi o klubu u kojem vlada lijepo vrijeme.U tom smislu Savez izraava posebnu zabrinutost oko ruskog priznanja Abhazije i June Osetije kao nezavisnih zemalja ime jepovrijeena suverenost Gruzije koja je u svojim granicama priznata u Ujedinjenim nacijama i potvrena nebrojenim rezolucija-ma Vijea sigurnosti gdje je Rusija stalna lanica. Bruxelles s nelagodom gleda i na gradnju nove vojne baze u Abhaziji kao isuspendiranju implementacije Ugovora o konvencionalnim oruanim snagama u Europi (CFE).Scheffer se u obraanju javnosti osvrnuo i na prijedlog ruskog predsjednika Medvjedeva o krovnoj europskoj sigurnosti izraa-vajui spremnost NATO-a na razgovor o takvom sustavu unutar Vijea NATO-Rusija, iako je glavno mjesto takvih razgovorazapravo OESS. No, s Rusijom se moe suraivati i na drugim kolosijecima. Neki od njih vode do dovoenja opreme i goriva tzv.Sjevernom rutom NATO-ovim postrojbama u Afganistan. NATO i Moskva o tome ve razgovaraju, a o modalitetima Sjevernerute e se razgovarati i sa srednjoazijskim republikama."Rusija je globalni igra. Rusija je vaan igra. Prestanak razgovora s njima nije opcija", naglasio je Scheffer podsjeajui da ses Rusijom mora suraivati na podruju borbe protiv terorizma, protiv trgovine narkoticima i proliferacije oruja.U NATO-u je odran i sastanak s gruzijskim i ukrajinskim ministrima vanjski poslova. U sklopu Komisije NATO-Gruzija minis-tri su razmijenili miljenja o razvoju gruzijskog Godinjeg nacionalnog programa koji tvori temelj za suradnju NATO-a i Gruzijei koji ukljuuje reforme koje Tbilisi mora provesti ukoliko eli ui u program MAP. Tijekom tog sastanka gruzijski ministarGrigol Vachadze je dao svoje vienje regionalne sigurnosne situacije.

Novi strateki koncept ve na Summitu?

Rasprava se povela i o Deklaraciji o sigurnosti Saveza koja prati Bukuretansku deklaraciju i zasniva se na vienju Saveza i nje-gove uloge u ouvanju sigurnosti u 21. stoljeu. Ukoliko se efovi vlada i drava sloe oko, ta Deklaracija bi mogla postati utiraputa novom stratekom konceptu koji bi se mogao donijeti na NATO Summitu u Strasbourgu i Kehlu.Ministri su razgovarali i o promjenama u NATO stoeru, odnosno poboljanju upravljanja financijskim sredstvima i osobljem uBruxellesu koje e uivati nasljednik Jaap de Hoop Scheffera.

Vedran Obuina

EUROATLANTSKI TJEDNIK


Broj 42., godina 2.

SAD ine sve da Hrvatska u Strasbourgu ue u NATO


4/4

Maarska ministrica vanjskih poslova Kinga Goencz bora-vit e u petak 13. oujka u slubenom posjetu Hrvatskoj

tijekom kojeg e se sastati s hrvatskim ministrom vanjskihposlova i europskih integracija Gordanom Jandrokoviem.

Ministar Jandrokovi i ministrica Goencz odrat e u govorena sveanoj konferenciji u povodu 60. godinjice osnutkaNATO saveza koja e se odrati u petak 13. oujka, poslije-podne na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu, a na kojojsudjeluje i cjelokupno vodstvo Organizacije za promicanjesjeverno-atlantskih integracija (OPSA).

Maarska prua snanu potporu Hrvatskoj u pristupanjueuroatlantskim integracijama, a maarski je parlament prviod 26 zemalja lanica NATO-a ratificirao Protokol o pristu-pu RH NATO-u.

Prole su godine bili intenzivni kontakti izmeu dviju zema-lja na najvioj razini, pa je tako ministar Jandrokovi boravi-o u posjetu Maarskoj u veljai prole godine, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi u oujku, a premijerIvo Sanader pos-jetio je Maarsku u travnju prole godine. Predsjednik Mesi u Maarskoj bio je u svibnju prole godine.

Ministrica Goencz, koja e predvoditi listu socijalista na europskim izborima u lipnju, podnijet e 1. svibnja ostavku kako bivodila predizbornu kampanju, a premijerFerenc Gyurcsany je najavio da e novog ministra vanjskih poslova imenovati 20.travnja.

Kinga Goencz (61) na elu je maarske diplomacije od 2006. Prije toga, ki prvoga maarskog predsjednika poslije komunizmaArpada Goencza, dvije je godine bila ministrica za socijalna pitanja i obitelj.

ET/OPSA

EUROATLANTSKI TJEDNIK


Broj 42., godina 2.

Maarska ministrica vanjskih poslova u petak u Zagrebu

Scheffer: Hrvatska ulazi u travnju!Hrvatska i Albanija bit e punopravne lanice NATO-a nasummitu u travnju u Strasbourgu i Kehlu, izjavio je u etvr-tak 12. oujka na konferenciji u Budimpeti glavni tajniksaveza Jaap de Hoop Scheffer, prenijele su agencije.

Scheffer je svojim govorom otvorio konferenciju u zgradimaarskog parlamenta gdje sudjeluje u obiljeavanju desetegodinjice pristupanja te bive komunistike zemlje NATO-u, kada su primljene i eka i Poljska, prenijela je maarskanovinska agencija MTI.

Glavni je tajnik kazao kako su pred organizacijom u ovometrenutku tri izazova - misija u Afganistanu, odnosi s Rusijomi naini rjeavanja novih problema, poput kriminala na inter-netu. Na summitu organizacije koji e se u travnju odrati uStrasbourgu i Kehlu lanice NATO-a moraju dokazati da su

u stanju nositi se sa spomenutim izazovima, istaknuo je.

Takoer je kazao kako je odnos NATO-a i Rusije previe vaan da bi ga pokvarile nesuglasice o proirenju, proturaketnom sus-

tavu ili kosovskom pitanju. Dodao je kako NATO mora i dalje "drati otvorena vrata" za ulazak zemalja koje se ele pridruititoj organizaciji, izvijestila je agencija DPA.ET/OPSA

Kinga Goencz u sredini, desno glavni tajnik NATO-a Scheffer

euroatlantski tjednik broj 42

Documents