euroatlantski tjednik br. 29

8/14/2019 Euroatlantski tjednik br. 29

1/4

etvrtkom...

U organizaciji Fakulteta politikih znanosti Sveuilita u Zagrebu, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH teNATO Public Diplomacy Divisiona, slijedeeg utorka iz Zagreba kree NATO vlak, jedinstveni projekt pod nazivom "GlobsecExpress II". Vlake voziti preko Beograda i Sofije do Istambula gdje je zamiljen viednevni program.

Vlake ispratiti ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandrokovi, a kroz cijelu vonju raspravljat e se o

trenutanoj sigurnosnoj situaciji u svijetu i ulozi NATO-a u njoj. Pritom e se prikazati i nekoliko filmova.

U Istambulu su zamiljeni susreti s vodeim turskim strunjacima na podruju sigurnosti, kao i s turskim studentima. Kako e sena vlak ukrcati i lan OPSA-e, vie prilike za itanje o NATO vlaku imat ete u iduim brojevima naih biltena.

Vedran Obuina

Euroatlantski tjednik

Bilten Organizacije za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)Kontakt: [email protected]

Posjetiwww.opsa.hr

Kree NATO vlak!

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA)

www.opsa.hr

4. prosinca 2008.Broj 29., godina 1.

Euroatlantskitjednik etvrtkom...

Jeste li znali...NATO program "Science for Peace and Security (SPS)" proslavio je ak 50 godina od svog po-kretanja. Program je zapoeo daleke 1958. godine, s tada malim projektima, dok se danas

putem tog programa vode aktivnosti poput "The Virtual Silk Highway", kojim se prua mogu-

nost pristupa brzom Internetu akademskim zajednicama u regijama Kavkaza i Centralne Azi-

je, ukljuujui Afganistan.ET/OPSA


2/4

Do 2025. godine oslabit eglobalna dominacija SAD-a,

meunarodni sustav kakavdanas poznajemo vie nee postojati, a politiki i eko-

nomski liberalizam nee bitidominantni ideoloki pravac to su samo neke od teza izdokumenta Global Trends2025: A Transformed World

koji je krajem studenog ob-

javilo ameriko Nacionalnoo b a v j e t a j n o v i j e e

(National Intelligence Coun-cil NIC). Prema podacima

sa njihove internetske strani-ce, NIC je sastavni dio ame-

rike Obavjetajne zajednicei njezin centar za srednjoro-

na i dugorona stratekapromiljanja. Svojim procje-nama i miljenjima NICopskrbljuje Ravnatelja obav-

jetajne zajednice te najviepolitike dunosnike ameri-ke administracije. Dakle,kakav nas svijet oekuje 2025. godineprema procjenama amerikih stratega?

Dokument Global Trends 2025 podije-ljen je u nekoliko dijelova koji poblieanticipiraju vie aspekata meunarodnihpolitikih i ekonomskih odnosa u budu-nosti te opisuju vie razliitih scenarija.Analitiari NIC-a prvo su se pozabavilidananjim sustavom meunarodnih od-

nosa stvorenim jo 1945. godine. Takavsustav vie nee postojati u budunostijer e biti zamijenjen znatno sloenijimmultipolarnim sustavom sastavljenim od''starih'' sila, ali i drava koje su trenutnou usponu (Brazil, Indija, Kina i Rusija)

te regionalnih blokova. Unutar novogamultipolarnog sustava svakako e posto-jati rivalitet izmeu centara moi koji ese prvenstveno oitovati u suparnitvu uglobalnoj trgovini, ulaganjima ili tehno-lokim inovacijama.

No, zbog porasta potreba za hranom tenovim izvorima vode i energije moguisu i vojni rivaliteti, utrke u naoruanju,reaktiviranje teritorijalnih sporova, pa isukobi. Naime, hrana i voda postat e jovaniji resursi nego to su danas jer e

potrebe za hranom prema predvianjimaSvjetske banke porasti za 50 % do 2030.

EUROATLANTSKI TJEDNIK

Organizacija za promicanje sjeverno-atlantskih integracija (OPSA) - www.opsa.hr - [email protected]

godine. Porast potreba za ovim resursi-ma svakako e potencirati i klimatske promjene, porast stanovnitva, ali i sve

brojnija svjetska srednja klasa. Premaprojekcijama Svjetske banke, u sljedeihnekoliko desetaka godina udio svjetskogstanovnitva koji e pripadati srednjojklasi porast e sa sadanjih 7.6 % na ak16.1 %. Problem sigurnosti opskrbe hra-nom razvijene zemlje najvjerojatnije e

dijelom rjeavati uzimanjem u zakupgolemih poljoprivrednih povrina u af-rikim i azijskim dravama. Ovaj trendve se poeo dogaati jer su prema pisa-nju stranog tiska katarska, libijska i sau-dijska vlada, ali i privatni investitori kao

to je skupina arapskih ulagaa ili juno-korejska korporacija Daewoo, trenutno u pregovorima za uzimanje u koncesijudesetaka tisua hektara poljoprivrednogzemljita u Kambodi, Keniji, Ruandi,Sudanu, Ukrajini i na Madagaskaru.

Znakovito je da u meunarodnoj zajed-nici budunosti ekonomska i politikamo nee biti koncentrirana samo u ru-kama drava-nacija, vee biti podijelje-na s razliitim nedravnim subjektimakao to su multinacionalne korporacije,

nevladine organizacije, politiko-ideoloke, etnike i vjerske organizacije

ili kriminalne mree. Ovakav fragmen-tirani sustav morat e se suoiti s broj-nim globalnim problemima kao to su

klimatske promjene, regulacija globali-ziranog financijskog trita, ilegalnemigracije, "neuspjene drave'', organi-zirani kriminal itd. Svi ovi problemiodvijat e se takvom dinamikom da ihsadanje multilateralne organizacije(UN, WTO, MMF, NATO, OESS)

nee moi efikasno pratiti i rjeavatiako se uskoro ne ponu reformirati.Ukoliko multilateralne organizacijenee moi odgovoriti na nove sigurnos-ne ugroze, prazninu bi mogle popunitinovi igrai na meunarodnoj sceni

budunosti jednoproblemske mreevladinih i nevladinih organizacija zaje-dno s multinacionalnim korporacijama.U novonastaloj meunarodnoj arhitek-turi SAD vie nee imati mogunostneograniene globalne projekcije poli-

tike, ekonomske i vojne moi, iako eostati pojedinano najmonija zemljasvijeta (promatrano prema ukupnomindeksu kojeg ini iznos BDP-a, ob-rambeni trokovi, broj stanovnika iulaganja u tehnologiju).

Nastavak na strani 3

2

Broj 29., godina 1.

Novi "vrli novi svijet"


3/4

Nastavak sa strane 2

Na taj bi nain globalna uloga SAD-a od''predvodnika'' mogla prerasti u ''prvogmeu jednakima''. Opseg amerikogglobalnog djelovanja ograniit e vei

napredak u znanosti i tehnologiji u dru-gim dravama, usvajanje metoda asimet-

rinog rata od strane dravnih i nedrav-nih subjekata, irenje novih i preciznijihoruja dugog dometa te poveana upora-ba metoda ratovanja u virtualnom pros-toru.

Kljune zemlje koje su trenutno u poli-

tikom i ekonomskom usponu Brazil,Indija, Kina i Rusija uvelike e bitizaslune za smanjivanje amerike moi.Ekonomsku mo ovih drava najboljeoslikava procjena da e ove etiri zemlje

nakon 2040. godine zajedniki imatiudio u svjetskom BDP-u jednak onomezemalja skupine G-7. Ove drave nee bitno naruiti stabilnost i globalni mir,

Novi "vrli novi svijet"EUROATLANTSKI TJEDNIK


ali zbog njihove sve vee politike i eko-nomske moi te drave imaju mogunost

kreirati politike zatite nacionalnih inte-resa koje nisu potpuno ili uope nisu utemeljene na zapadnjakim ideologija-ma. Naime, Kina, Rusija i arapske zem-

lje ostat e predvodnice ekonomskogmodela "dravnog kapitalizma" usklae-

nog sa neliberalnim politikim sustavomi na taj e nain eliminirati primat zapad-nog liberalnog ekonomskog i politikogmodela. Upravo u modelu ''dravnogkapitalizma'' druge bi drave mogle uvi-djeti koristi za svoj vlastiti razvoj.

Meutim, osim Brazila, Indije, Kine i

Rusije, analitiari NIC-a znaajnu suulogu u meunarodnim odnosima budu-nosti namijenili Indoneziji, Iranu i Tur-skoj. Ove drave, ako pokrenu i/ili ustra-ju na prijeko potrebnim politikim i eko-

nomskim reformama, zbog svog utjecajau islamskom svijetu mogle bi postati prijeko potrebni moderatori mirovnog procesa na Srednjem istoku, ali mogu

posluiti i kao model modernizacije uregiji. Odreeni prostor u Global

Trends 2025 dobila je i Europska unija.U dokumentu se predvia kako e EUostvariti vrlo slab napredak u podrujuizgradnje Unije kao jedinstvenog i utje-

cajnog globalnog igraa sposobnogneovisno koristiti cijeli spektar politi-

kih, ekonomskih i vojnih sredstava uzatiti europskih interesa. Zbog nemo-gunosti pretvaranja ekonomske snageu globalnu politiku mo, utjecaj EUna podru ju ''izvoza'' politike stabil-nosti i demokratizacije nee prelaziti

njezine rubove. Na kraju, moemo

zakljuiti da slika prilino kaotinogsvijeta budunosti koju nam serviraNacionalno obavjetajno vijee pripadabudunosti, a nju je ipak teko tonopredvidjeti.

Tomislav Pili

3

Broj 29., godina 1.

Posjeti

http://opsa.blog.hr

Berlin: Ukrajina i Gruzija jo nisu zrele za MAPNjemaka Vlada ostaje pri svom stavuda Ukrajina i Gruzija jo nisu spremne

za ulazak u NATO, priopeno je u pone-djeljak 1. prosinca u Berlinu.

"Praksa da zemlje koje ele postati lani-ce prvo djeluju unutar Akcijskog planaza pripremu lanica (MAP) pokazala se

ispravnom i njemaka Vlada pri tomeeli i ostati", rekao je glasnogovorniknjemake Vlade Thomas Steg. On jeistodobno ustvrdio da Ukrajina i Gruzija"jo nisu zrele" za ulazak u MAP.

"Trenutano, a ni u dogledno vrijemeove zemlje nisu zrele za daljnje korake",rekao je Steg. Steg je ustvrdio da je je-dan od uvjeta prijema tih zemalja u NA-TO savez smanjena opasnost od mogu-ih sukoba kao i iroki konsenzus graa-

na o tom pitanju. On je takoer ustvrdioda proces treba biti usklaen i s Rusijom.

"Iako zemlje koje nisu lanice NATOsaveza nemaju pravo veta na prijem no-vih lanica, odreeni koraci bi ipak tre-

bali biti uskla

eni u suradnji s Mos-kvom", rekao je Steg.

Po informaci- jama njema-

kog Ministar-stva vanjskih poslova, ame-rika dravnatajnica Con-

doleezza Rice

se u telefon-skom razgo-voru s njema-kim ministromvanjskih pos-

lova Frank-W a l t e r o mSteinemeie-

rom zauzela za ubrzanje procesa prima-nja bivih sovjetskih republika u NATO.Meutim, ovaj potez njemake diploma-cije i nije nuno protivan amerikim

potezima. Izabrani ameriki predsjednikBarack Obama i njegov tim je ve na-javio kako bi mogli zauzdati brzinu ko-jom State Department gura dvije spornezemlje u Savez.

"Mi smo svjesni pokuaja da se instituci- ja MAP-a ignorira i zaobie", rekao jeglasnogovornik njemakog Ministarstva

vanjskih poslova Jens Ploettner. On jeistodobno istaknuo kako njemakaVlada vjeruje da e po tom pitanjuuskoro doi do "uklanjanja razlika u

miljenju".

ET/OPSA


4/4

Hranom protiv pirataEUROATLANTSKI TJEDNIK


Broj 29., godina 1.

Brodovi koji plove kroz Adenski zaljev i okoRoga Afrike i dalje su podloni napadima so-

malskih pirata. Unato misiji NATO-a u traja-nju od est tjedana, napadi su se nastavili, os-tavljajui moreplovce u vjenom strahu od ot-

mice. Problem somalskih pirata dotaknut je nadvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslo-va drava lanica Saveza koji se u Bruxellesuodrao 2. i 3. prosinca. Tijekom rasprave o su-radnji s partnerima kroz Mediteranski dijalog,ministri su iskazali zabrinutost ne samo stanjem

u Adenskom zaljevu, nego i drugdje na svijetu.Napokon se dolo i do pravog odgovora na tak-

ve probleme. U zajednikom ministarskom pri-openju, naglaena je potreba sveobuhvatnog

meunarodnog prilaza problemu koji se, izme-u ostalog, dotie i Svjetskog programa hrane

UN-a.

Dodatni je problem to dani mandat Vijea sigurnosti UN-a dozvoljava praenje meuna-rodnih brodova koji nose pomo u hrani i antipiratske kontrole, meutim NATO-ovi bojnibrodovi nemaju dozvolu ukrcaja na ve otete brodove i oslobaanje taoca. NATO ima utim vodama etiri ratna broda i jedan tanker, a njihovi je zadatak osiguravanje dolaska

humanitarne pomoi Somaliji. Do sada je u Mogadiu stiglo 30 tisua tona pomoi."Zaustaviti pirate", rekao je somalski premijerNur Hassan Hussein, "je neto to Somali-ja ne moe sama." Somalija je primjer propale drave. Bez uinkovite sredinje vlade jeod 1991. kad je svrgnut predsjednikSiad Barre. Od tada ivi u borbi izmeu vladara rata,zbog ega je izravno ili neizravno umrlo oko milijun ljudi. Takvo je stanje zaustavljeno2000. kad su moni klanovi izabrani Abdulkassima Salata Hassana za predsjednika, na

konferenciji odranoj u susjednom Dibutiju. Proces njegove potvrde trajao je etiri godi-ne. Meutim, brojni nezadovoljni islamisti osvojili su jug zemlje i glavni grad 2006., da biuz pomo etiopskih trupa snage lojalne prijelaznoj administraciji povratile teritorij krajemgodine. Islamisti, meu njima i Al-Qaidi bliska grupa Al-Shabaab, i dalje dre kontrolunad jugom zemlje, a pirati vladaju somalskim vodama.

Kako se pregovara sa somalskim piratima?

Pirati, prema nekim proraunima, zarauju i do 150 milijuna dolara kroz otkupnine, novackoji je dan i za neke hrvatske mornare. Veina upotrebljava novac za kupnju oruja i hra-nu. BBC-ijevi novinari su objasnili kako djeluju somalski pirati. Uvijek postoji posrednikkoji mora imati povjerenje obiju strana. On osigurava da pirati jave vlasniku broda"novosti", a iz istog razloga na brodu moraju biti svi vani dokumenti. Pregovori se odvi-

jaju preko mobitela, satelitskih telefona, a katkad i SMS-om. Osoba koja razgovara naje-e nije pirat, ve esto njihov roak, kome mogu vjerovati. Iskusni pregovara FahidHassan kae kako rade dva pregovaraa koji su katkad na brodu, katkad u gradu. Iznosnovca je uvijek najtei problem jer nije lako zadovoljiti vlasnika i otmiare. Meutim, kadse dostavi novac, i pregovara dobiva dio novca. Pirati esto imaju ureaje za provjeru dali je novac laan. Veinom se radi o amerikim dolarima, u novanicama od 50 ili 100

dolara. Raspon njihovog djelovanja je neto junije od Mombase u Tanzaniji do cijelejemenske obale. Nakon to dobiju dolare, pirati ure u somalske vode. Do tada se posada injihove obitelji nadaju da su pirati iskreni kad kau da nemaju namjeru da ih povrijede.

Vedran Obuina

Slika: AFSOUTHNATO

Kratke vijesti- 7 dana Turska ratificirala Protokol o

ulasku RH u NATO

Vojnici iz BiH zavrili misiju

"Iraka sloboda"

Vijee sigurnosti dalo zelenosvjetlo za razmjetaj EULEX-a naKosovu

Glavni tajnik NATO-a Jaap deHoop Scheffer snano osudio

teroristike napade u Indiji

Gruzijski predsjednik Mihail Saa-

kavili izjavio je da SjedinjeneDrave i dalje potiu Gruziju na

ulazak u NATO, unato paduamerike podrke pristupu Tbili-

sija

Srbija e od NATO-a zatraiti

ukidanje zone sigurnosti, izjavioje za list "Blic" naelnik Glavnogstoera Vojske Srbije ZdravkoPono

Hrvatska zapoela s jednomjese-nim predsjedavanjem Vijeemsigurnosti UN-a

ET/OPSA

euroatlantski tjednik br. 29

Documents