EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ U SREDNJEM DJETINJSTVUMirela Blaevi S3Matini broj studenta: 50129.10.2014.SVEUILITE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKUUMJETNIKA AKADEMIJA

Uvod

Cilj seminarskog rada je objasniti kako se odvija djetetov emocionalni i drutveni razvoj u srednjem djetinjstvu i kako pod utjecajem okoline njihovo gledite o sebi i drugima postaje sve sloenije.

Freudov stadij latencije djeca ija su iskustva bila pozitivna ulaze u srednje djetinjstvo s mirnim samopouzdanjem (latencija)

Erikson sposobnost nasuprot nesposobnosti ili inferiornosti Osjeaj sposobnosti: -pozitivan i realistian pojam o sebi -ponos zbog postignua -moralna odgovornost -suradnja s vrnjacima Osjeaj nesposobnosti: -tuni pesimizam

RAZUMJEVANJE SAMOGA SEBEPromjene u pojmu o sebi najvee izmeu 8. i 11. godine-Kognitivni razvoj -Povratne informacije od drugih (utjecaj vrnjaka)-Vjetine zauzimanja perspektive

Samopotovanje se sputa na realistinu razinu.4 aspekta samopotovanja: -kolska kompentencija -Sportska kompentencija-Socijalna kompentencija-Tjelesni izgled Kultura, nain odgoja djece, vrednovanje sebe u kontekstu postignua i podravanje djetetovog samopotovanja utjee na djetetovo samopotovanje.

Emocionalni razvojDjeca osjeaju krivnju za namjerne prijestupe (vie ne za svaki) i nije nuno da za to uz dijete bude odrasla osobaPonos motivira da se nose s buduim izazovima Krivnja da poboljaju svoje ponaanje

Svi to mogu, zato ne i ti? djeca osjeaju intenzivan sram koji je razoranDjeca moraju nauiti kako se nositi s negativnim emocijama koje prijete samopotovanju.

Napredak u razumjevanju emocija poduprt je kognitivnim razvojem i socijalnim iskustvima empatija

Regulacija emocija moe biti dobro ili loe razvijena, a utjee na prosocijalno ponaanje i prihvaanje od strane vrnjaka

Djeca isprva imaju ogranienu ideju o tome to bi drugi mogli misliti, a s vremenom postaju svjesnija kako trea osoba moe razliito interpretirati neku situaciju te se mogu staviti u tuu kou.=rezultat kognitivnog sazrijevanja i varira meu djecom iste dobi

Napredak u moralnom razvoju distributivna pravda (Jednakost, zasluga, dobrohotnost)=davanje i primanje djecu ini osjetljivima na tue potrebeRazumjevanje drugih i moralni razvoj

Odnosi s vrnjacima

Do kraja srednjeg djetinjstva djeca imaju potrebu za grupnim pripadanjem -> formiranje vrnjakih grupa koje stvaraju soc. strukturu voe i sljedbenika -> osjeaj grupnog identiteta. -Neprijateljstvo prema lanovima

-Popularna, odbaena, kontroverzna i zanemarena djeca. Prijateljstvo jedan-na-jedan potie razvoj povjerenja i osjetljivosti.-uzajamno sporazumjevanje-rjeavanje razmirica-tolerancija kritike

Neke osobine imenuju vie tipinima za jedan spol -maskuline: vrst, agresivan, racionalan, dominantan -feminine: njena, suosjeajna, ovisna (razliiti tretman od odraslih - razlike meu spolovima)

Osnovnokolci: podruja vjetina m. (matematika, tjelesni) i f. (glazba, umjetnost) - utjee na kompetentnost Svjesni su da drutvo dri maskuline karakteristike prestinijima.Razumjevanje spolnih uloga

Obiteljski utjecajPolaskom u kolu odnos roditelja i djeteta se mijenja, provode manje vremena zajedno i imaju manji nadzor. Kada dijete pokae odgovornost za svakodnevne obaveze, roditelj prebacuje kontrolu na njega, dopita mu da bude odgovoran za svoje odluke angairaju se u koregulaciji (vre opi nadzor nad djetetom) to titi i podrava dijete te priprema za adolescenciju.

Braa i sestre - izvor podrkeJedinci prisniji s roditeljem Stresna iskustva:Rastava Pomijeane obitelji vea panja od odraslihPrezaposlenost roditelja

Djeiji strahovi i tjeskobe -strah od osobnog stradanja i dogaaja iz medija (ratovi, katastrofe) -uobiajeni strahovi: kolski neuspjeh, reakcije vrnjaka, zdravlje roditeljaOslanjaju se na strategije samoregulacije koje su razvili u sr. dj. - od 11.-13.g strah od prekritinog nastavnika, pretjeran pritisak roditelja za kolskim uspjehom, kolski nasilnik Izbjegavanje kole: Tjelesne pritube munina, vrtoglavica koje prou kada se djetetu dopusti da ostane kod kue.

Djeca rataVideo: Teenage Soldiers and Homemade Grenades: Ghosts of Aleppo (Part 2) https://www.youtube.com/watch?v=9SwnHL9MvmI 10:35 10:50 11:30 12:38

Spolno zlostavljanje djece Kada su ga djeca otkrivala, odrasli nisu ozbiljno shvaali njihove tvrdnje. Kako bilo koja odrasla osoba moe seksualno povrijediti dijete? Mnogi poriu svoju odgovornost ili pripisuju spremnoj suradnji zavodljivog djeteta djeca nisu sposobna donijeti svjesnu, namjernu odluku da uu u spolni odnos Zlostavlja je mukarac, netko tko dobro poznaje roditelje, a biraju rtvu za koju je mala vjerojatnost da e se braniti

Posljedice: depresija, problemi prilagodbe, nepovjerenje u odrasle, nisko samopotovanjePrevencija: obrazovni programi

Zakljuak: Tijekom cijelog srednjeg djetinjstva djeca se suoavaju s prijeteim situacijama koje mogu ugroziti njihov razvoj, stjeu otpornost i ue kako da se nose s psihikim stresom

Literatura

Berk, 2007., Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap