crkva u srednjem vijeku
DESCRIPTION
CRKVA U SREDNJEM VIJEKU. Od duhovnog procvata do ratova i raskola . SVJETLA SREDNJEG VIJEKA. Duhovni zanos i doprinos Crkve. Seoba naroda i antička kultura. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
![Page 1: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/1.jpg)
CRKVA U SREDNJEM
VIJEKUOd duhovnog procvata do ratova i
raskola
![Page 2: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/2.jpg)
SVJETLA SREDNJEG
VIJEKADuhovni zanos i doprinos Crkve
![Page 3: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/3.jpg)
Seoba naroda i antička kultura
• seoba naroda u Europi (4.-7. st.) prijetila je uništenjem cijele kulture stare Grčke i staroga Rima, a napose svih onih vrijednosti koje je donijelo kršćanstvo u prvim stoljećima Crkve
• u rušenjima, pljačkama i ubijanjima koja su slijedila prodorom barbarskih plemena, jedino je papa sa svojim svećenstvom imao čvrstu vlast i bio je posljednje utočište koje je moglo nešto učiniti
![Page 4: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/4.jpg)
Crkve i samostani - rasadišta kulture i
znanosti• tako su crkve i samostani jedini bili
pošteđivani od pljačke, pa se u njima naveliko razvijala kultura, pismenost i znanost, a također su pomagali u vjerskom sazrijevanju novopridošlih plemena
• skupljale su se i prepisivale knjige starih kršćanskih pisaca i velikih klasika rimske i grčke kulture
![Page 5: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/5.jpg)
Crkva istiskuje staro rimsko vjerovanje
• Crkva je imala sve veći utjecaj, a kako je od vremena cara Konstantina rimska religija dolazila u drugi plan, a kasnije i zabranjivana i mnogobošci progonjeni, dolazilo je do vrlo brzog iščeznuća religije, a time kulture iz vremena Rimskog carstva
![Page 6: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/6.jpg)
Crkva i pokrštavanje
starih barbarskih naroda• mnogi su barbarski narodi ostavljali
iza sebe strašne posljedice, a svećenici i biskupi bivaju uz narod, te i njih muče i ubijaju, ali su s vremenom uspjeli okrenuti barbarska plemena na kršćanstvo, a u tom su smislu posebnu ulogu imali redovnici benediktinci, koji su kasnije bili potpomognuti velikim knezovima i kraljevima, a koji su u svoje države uvodili kršćanstvo (posebno Karlo Veliki)
![Page 7: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/7.jpg)
Crkva i briga za siromahe
• Crkva dobiva posjede od knezova i kraljeva, te na takav način ima mogućnost pomagati siromasima i nemoćnima, što svesrdno i čini
• podiže mnoge institucije za pomoć najugroženijima, a posebno bolnice za gubavce i gostinjce za putnike, ali i mnoge druge ustanove
• posebno se brine za pomaganje robovima i nastoji oko ukidanja ropstva
• također, pridonosi dostojanstvu žena, zapuštene djece itd.
![Page 8: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/8.jpg)
Crkva i opći procvat
• iako je uvriježeno to razdoblje nazivati "mračni srednji vijek", povijest pokazuje da je to razdoblje, napose rani srednji vijek, posebno pridonijelo općem procvatu i plemenitijem gledanju na cjelokupnu stvarnost
• unose se kršćanske vrijednosti u obiteljski i društveni život, brak postaje čvrsta zajednica utemeljena na ispravnim vrijednostima, a društvo biva sve pravednije uređeno
![Page 9: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/9.jpg)
Crkva i temelji kulture
• Crkva udara temelje kulturi u cijeloj Europi:• među Nijemcima - sveti Bonifacije
najprije udara temelje kulturi među Francima, a potom i među Germanima (Nijemcima); završio je svoj život mučeničkom smrću
• među Anglosasima - papa Grgur I. 596. god. šalje 40 monaha pod vodstvom svetog Augustina u Englesku, a koji čuvaju staru tradiciju i oplemenjuju je kršćanstvom, te su se na takav način mnogi okrenuli evanđelju
![Page 10: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/10.jpg)
Razvoj kulture i prosvjete u Engleskoj• Anglosasi su posebno držali do
dobrog odnosa prema papi i Rimu, pa dolazi do velikog procvata u vjerskom smislu
• benediktinci marljivo rade na procvatu kulture, znanosti, pismenosti i svih drugih područja, a u tom je smislu posebno bila poznata škola u Canterburyju, gdje se proučavala astronomija, kronologija, metrika, glazba, latinski, grčki itd.
• samostanske škole odgajaju i svećenike i nesvećenike
![Page 11: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/11.jpg)
Razvoj kulture i vjere u Engleskoj• posebno je značajan sv. Beda Časni,
kojega se naziva "ocem povijesti engleskog naroda" (zbog njegova djela "Crkvena povijest Anglosasa")
• nastaju mnogi ženski samostani, koji također uvelike pridonose razvoju kulture i vjere
• djevičanstvo se jako cijenilo, a kako su u samostane često ulazile kćeri kraljeva i velikaša, one su svojim primjerom imale poseban pozitivan utjecaj i na druge djevojke
![Page 12: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/12.jpg)
Utjecaj Anglosasa na druge narode
• Anglosasi doživljavaju poseban procvat u 8. st., a mnogi su kraljevi i velikaši, zbog svog pobožnog života, postali sveci: od 7. do 11. st. svetima je u Engleskoj proglašeno 23 kralja i 60 kraljica i članova kraljevske obitelji, a svoj su život u samostanima pred kraj svoga života posvetili 33 kralja i kraljice
• takav procvat se pozitivno odražava na okolne narode, te i drugdje u Europi dolazi do sličnog procvata
![Page 13: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/13.jpg)
Nastanak kulture metodom
prepisivanja knjiga• kultura u Europi je posebno nastajala
na način da su redovnici marljivo svakodnevno prepisivali stare vrijedne knjige, napose u 9. st.
• njima možemo zahvaliti što danas imamo sačuvana brojna ne samo kršćanska djela, nego i djela starih grčkih i rimskih klasika
• također, u samostanima se pišu ljetopisi, pa njima možemo zahvaliti za sve sačuvane povijesne podatke koji nam pomažu za današnja istraživanja
![Page 14: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/14.jpg)
Utjecaj Crkve na razvoj gospodarstva
• redovnici i svećenici su djelovali na svim područjima, pa tako i na području gospodarstva: prenošenjem kršćanskih vrijednosti i ispravnog odnosa prema radu, bili su poticaj lijenim barbarima koji su samo znali ratovati i otimati, u razvoju gospodarstva i u poštenom radu (krčile su se šume, gradile zgrade i općenito je bio razvijen pošten odnos u svim područjima)
• samostani se bave i vrtlarstvom i botanikom i na tom području ostavljaju značajnih tragova
![Page 15: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/15.jpg)
Razvoj filozofije, teologije,
umjetnosti i znanosti
• u 9. st. posebno dolazi do razvoja filozofije i teologije, ali one nisu bile dovoljno odijeljene, tako da je to škodilo njihovu daljnjem razvoju
• u samostanima se proučavaju i stari grčki i rimski filozofi, a posebno Aristotel
• razvija se geometrija, aritmetika, minijaturno slikarstvo, umjetnost općenito
![Page 16: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/16.jpg)
Nastanak i razvoj romanike
• u 9. st. dolazi i do nastanka novog stila u gradnji crkava, a to je romanika: staroj kršćanskoj bazilici su dodali tornjeve i poprečnu lađu, pa je ona dobila tlocrt latinskog križa, a uz to ju karakteriziraju obli lukovi na prozorima i vratima
KATEDRALA I KRSTIONICA U PISI
![Page 17: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/17.jpg)
Pad zanosa i gubitak samostalnosti Crkve
• od kraja 9. st. do 11. st. dolazi do negativnih utjecaja koji će se odrazati i na crkvenu i na društvenu zbilju
• gubi se prvotni zanos i popušta svetost života, a u tome prednjače velikaši
• kako je Crkva dobivala darovnice i posjede od svjetovnih velikaša, oni su sve češće postavljali nekakve uvjete, pa su tako samostani dospjeli u njihove ruke i više nije bilo napretka
![Page 18: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/18.jpg)
Ponovna obnova Crkve
• Crkva uskoro pronalazi nove putove duhovne izgradnje, a taj se duhovni i svaki drugi preporod najprije zbiva u južnoj Francuskoj, u samostanu Cluny, koji je bio izravno podložan Rimu i na njega svjetovni velikaši nisu imali utjecaja
• živjeli su vrlo skromno, izrađivali su liturgijsko ruho i njegovali crkveno pjevanje, radili su u šutnji i velikoj poniznosti
• svojoj izrazitom duhovnošću utjecali su i na druge koji su također duhovno obnavljali svoje samostane
SAMOSTAN CLUNY
![Page 19: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/19.jpg)
Procvat u 12. st.
• u 12. st. dolazi do velikog preporoda: osnivaju se sveučilišta, grade se velebne gotske crkve i cvjeta duhovni i društveni život
• obnavlja se kiparstvo, utemeljuju se pučke škole i radi se na općoj kulturi
UNUTRAŠNJOST CRKVE ST. DENIS U
PARIZU (12. st.)
![Page 20: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/20.jpg)
SJENE SREDNJEG
VIJEKAPad zanosa i negativnosti
![Page 21: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/21.jpg)
Razlike između Istoka i Zapada
• još od prvih stoljeća Crkve nastajale su manje ili veće razlike u vjerskom i društvenom smislu između Istoka i Zapada, što je s vremenom dovelo do nastanka Zapadnog Rimskog Crastva i Istočnog Rimskog Carstva (Bizantskog)
• na Istoku carevi preuzimaju vlast ne samo na svjetovnom, nego i na crkvenom području, dok na Zapadu papa ima veću ili manju samostalnost u odlučivanju u vjerskom smislu
![Page 22: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/22.jpg)
Udaljavanje Istoka i Zapada
• dolazi do sve većih razlika u crkvenoj disciplini, liturgiji i teologiji, a kulturološke razlike više nisu shvaćane kao bogatstvo, nego su postale razlog međusobnog nerazumijevanja
• takva loša komunikacija još je više oslabljena zbog prodora barbarskih naroda na Zapadu, te zbog prodora islama na Istoku
![Page 23: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/23.jpg)
Veliki crkveni raskol 1054. god.• zbog takvih loših odnosa 1054. god.
dolazi do velikog crkvenog raskola, kada se Crkva raspala na:• Istočnu (Pravoslavne) i• Zapadnu (Katoličku)
• papa Lav IX. poslao je svoga izaslanika Humberta de Silvu u Carigrad patrijarhu Mihajlu Cerulariju kako bi smirio napetosti, no susret je završio međusobnim ekskomunikacijama, koje su ostale na snazi sve do 1965. god., kada su ih ukinuli papa Pavao VI. i carigradski patrijarh Atenagora I.
PAVA
O V
I. I A
TEN
AGO
RA
I.
![Page 24: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/24.jpg)
![Page 25: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/25.jpg)
Prodor islama
• u 7. st. se javio islam i on se ubrzano širio: onim narodima koji su prihvaćali islam, nudili su velike povlastice, a one koji ga nisu prihvatili su ubijali (džihad - sveti rat)
• Arapi su 637. god. osvojili Svetu zemlju, ali su kršćani i dalje mogli posjećivati sveta mjesta
• međutim, u 11. st. Palestinom su zavladali tzv. seldžuci koji su ubijali i mučili hodočasnike
![Page 26: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/26.jpg)
Križarski ratovi
• u Europi jača želja za oslobođenjem Svete zemlje, pa uskoro nastaju vojni pohodi kojima je cilj osloboditi Svetu zemlju od muslimana i zaštititi hodočasnike: od 1099. do 1270. god. organizirano je 8 križarskih ratova
• nažalost, iako je u početku cilj bio plemenit, uskoro u križarske vojne polaze oni koji su željni pljačke i bogatstva, što je dovelo do pogoršanih odnosa između Istoka i Zapada, a posebno između kršćana i muslimana
![Page 27: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/27.jpg)
Viteški redovi
• s križarskom vojnom javljaju se tzv. viteški redovi, odnosno takvi redovnici koji su bili duhovna i oružana pratnja hodočasnicima
• najpoznatiji su:• templari• ivanovci• teutonci
• oni su imali svoje i dobre i loše strane TEMPLAR
IVAN
OVA
C
TEU
TON
AC
![Page 28: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/28.jpg)
Pojava katara
• u 10. se st. Europom počinje širiti krivovjerje poznato pod nazivom katari (albigenzi, krstjani, bogumili)
• riječ je dualističkoj gnostičko-manihejskoj sekti koja je nastala u Bizantu, a preko Balkana se proširila po južnoj i zadadnoj Europi
• katari su naučavali postojanje dva boga: boga dobra i boga zla, te da se treba držati strogog isposničkog života ako se želi postići spasenje (samo će se "čisti" - tj. katari /naziv dolazi od grč. catharos = čist/ spasiti)
STEĆAK - CRKVA
BOSANSKA
![Page 29: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/29.jpg)
Katari i inkvizicija
• mnogi su među onima koji nisu bili dovoljno poučeni u vjeri postali katari, a posebno su se proširili u Bosni i Francuskoj
• pape su više puta pozivale na odbacivanje takvog krivovjerja, no kako je to bilo bezuspješno, 1184. god. car Fridrik I. Barbarossa i papa Lucije III. izdaju dekret kojim započinje njihova istraga, a uskoro i progoni
• to je bio početak inkvizicije, a posebni istražitelji koji su utvrđivali pojedine okolnosti bili su inkvizitori
![Page 30: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/30.jpg)
Bosanski krstjani• iako se donedavno
smatralo da su bogumili u Bosni (nazivali su se bosanski krstjani, a Crkva se nazivala Crkva Bosanska) bili također dualistička sekta, neki povjesničari ističu kako je riječ o povijesnom iskrivljenju, te da su oni zapravo bili pravovjerni, iako su imali nešto drukčije običaje od drugih kršćana
STEĆAK - NADGROBNI SPOMENIK
![Page 31: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/31.jpg)
Inkvizicija i njene
posljedice• ako netko ni nakon mučenja nije htio
priznati da je katar, bio je predan svjetovnoj vlasti i obično spaljen na lomači
• uskoro se s katara prešlo i na druge koji su bili na sličan način istraživani, a potom i spaljeni: svetogrdnici, vračari, čarobnjaci, žene koje su bile optužene da su vještice...
• iako je to možda i najžalosnije razdoblje Crkve i velika sjena na njezinu "licu", valja istaknuti kako je bilo i onih koji su se takvim progonima izričito i oštro protivili
![Page 32: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/32.jpg)
Odnos Crkve i države u srednjem vijeku
• s ulaskom germanskih naroda u Crkvu javlja se razmišljanje da Crkva nema svoju samostalnost, nego je sastavni dio države
• crkveni su ljudi dobivali i političke uloge, pa su mnogi s vremenom zapustili svoju duhovnost
• također, dolazi do situacije da vladar sebi uzima za pravo postavljati biskupe i opate (poglavare samostana), a najčešće su postavljali politički podobne, odnosno one koji nisu baš imali puno veze s Crkvom
![Page 33: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/33.jpg)
Klinijevska i grgurovska
reforma• takvo stanje gdje Crkva nije imala
autonomiju birati crkvene ljude doseglo je razinu nepodnošljivosti, pa u 10. i 11. st. dolazi do crkvene obnove, a koju predvode redovnici iz samostana Cluny u Francuskoj (klinijevska reforma), nastojeći povratiti duhovnu snagu Crkve
• istovremeno papa Grgur VII. (1073.-1085.) provodi tzv. grgurovsku reformu, a koja nastoji osloboditi Crkvu od utjecaja svjetovnih velikaša
• tako obnovljena Crkva postaje opet rasadište vjere, pismenosti i kulture
OPATIJA CLUNY
![Page 34: CRKVA U SREDNJEM VIJEKU](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012302/56815eed550346895dcda8dd/html5/thumbnails/34.jpg)
Crkva u srednjem vijeku - od duhovnog procvata do ratova i
raskola• Crkva u srednjem vijeku puno pridonosi razvoju znanosti, kulture, pismenosti i duhovnosti
• dolazi do udaljavanja Istoka i Zapada, što dovodi do crkvenog raskola 1054. god.
• Crkva postaje potčinjena svjetovnim vladarima
• križarski ratovi su imali za cilj osloboditi Svetu zemlju od muslimana, ali su se s vremenom pretvorili u pljačkanje
• zbog nastanka sekte katara javlja se inkvizicija, a koja je nalagala spaljivanje krivovjeraca i otpadnika
• u 10. i 11. dolazi do obnove Crkve: klinijevska i grgurovska reforma
ZAPIŠIMO
www.vjeraidjela.com