elektromehaniČki sustavi – uČinska elektronika

105
ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehaničkim sustavima ? I. izmjenična struja i(t) i/ili napon u(t) promjenjive frekvencije i amplitude

Upload: mason-hayden

Post on 03-Jan-2016

80 views

Category:

Documents


9 download

DESCRIPTION

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehaničkim sustavima ? izmjenična struja i(t) i/ili napon u(t) promjenjive frekvencije i amplitude. ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKA

Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehaničkim sustavima ?

I. izmjenična struja i(t) i/ili napon u(t) promjenjive frekvencije i amplitude

Page 2: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKA

Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehaničkim sustavima ?

I.

II.istosmjerna struja I i/ili napon U promjenjive amplitude

Page 3: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKA

Kakvo nam je napajanje potrebno u elektromehaničkim sustavima ?

I.

II.

III. posebni slijedovi strujnih i/ili naponskih impulsa (primjerice za koračne motore)

Page 4: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKAŠto nam stoji na raspolaganju?

I.izmjenična napojna mreža (jednofazna i trofazna)

II. istosmjerni izvori napajanja (naponski

fotopaneli, akumulatori, gorivni članci...)130 W cca. 600 USD

Page 5: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKA

Sve ostalo moramo sami napraviti, problem je na koji način?

Pomaže nam učinska elektronika (energetska elektronika, power electronics, Leistungselektronik...)

Definicija iz Tehničkog leksikona:

Page 6: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTRONIČKA UČINSKA PRETVORBADefinicija iz Tehničkog leksikona:

Page 7: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Vrste elektroničke energetske pretvorbe

IZMJENIČNAPRETVORBA

ISTOSMJERNAPRETVORBA

IZRAVNA IZRAVNA

NEIZRAVNANEIZRAVNA

∼ –

∼ –

– ∼

tok energije

ISPRAVLJANJE

IZMJENJIVANJE

ISTOSMJERNAPRETVORBA

IZMJENIČNA

PRETVORBA

Page 8: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Vrste elektroničke energetske pretvorbe

ISPRAVLJANJE

Page 9: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Vrste elektroničke energetske pretvorbe

IZMJENJIVANJE

Page 10: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Vrste elektroničke energetske pretvorbe

ISTOSMJERNA IZRAVNA I NEIZRAVNA PRETVORBA

Page 11: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Vrste elektroničke energetske pretvorbeVrste elektroničke energetske pretvorbe

IZMJENIČNA IZRAVNA PRETVORBA

Page 12: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Vrste elektroničke energetske pretvorbeVrste elektroničke energetske pretvorbe

IZMJENIČNA NEIZRAVNA PRETVORBA

Page 13: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTRONIČKA UČINSKA SKLOPKADefinicija iz Tehničkog leksikona:

Učinska (poluvodička) sklopka je operativna cjelina. Sastoji se od:

− jednog ili više poluvodičkih ventila,

− zaštite od prenapona i prekostruja,

− pobudnog (upravljačkog) stupnja,

− rashladnog tijela.

Page 14: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTRONIČKA UČINSKA SKLOPKAOsnovna komponenta pretvaračkog sklopa je elektronička sklopka. Jasno je da su inženjeri nastojali razviti elektroničku sklopku u svemu jednaku idealnoj mehaničkoj električkoj sklopki (sklapa kod oba polariteta napona, vodi struju u oba smjera i nema gubitaka).

sklopka otvorena: i(t) = 0

sklopka zatvorena: v(t) = 0

u oba slučaja:

p(t) = i(t) v(t) = 0Elektronička sklopka funkcionalno jednaka mehaničkoj sklopki je veoma složena (sastoji se od više elektroničkih ventila). Ipak, operativna cjelina koja ima samo neke funkcije mehaničke sklopke naziva se elektronička sklopka.

Page 15: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTRONIČKI UČINSKI VENTILDefinicija iz Tehničkog leksikona:

Poluvodički ventil je poluvodička komponenta za uklapanje i isklapanje struje. Samostalno je inoperativna.

Page 16: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Poluvodički ventil

To je složena struktura unutar monokristala silicija. Primjerice, IGBT u jednom smjeru može držati napon i uklapati i isklapati struju, a u drugom smjeru eventualno može držati napon (samo neke izvedbe) i ne može voditi struju.

IGBT

Page 17: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Svaki poluvodički ventil ima gubitke: gubitke uklapanja, gubitke isklapanja i gubitke vođenja. Primjerice, tijekom isklapanja diode, na diodi istodobno postoji napon i teče znatna struja (umnožak napona i struje daje vremenski tijek gubitaka):

zaostali naboj

Naponsko-strujno naprezanje diode tijekom isklapanjavrijeme oporavljanja

Page 18: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Ili, tijekom uklapanja tranzistora poteče struja prije nego je započelo opadanje napona:

Naponsko-strujno naprezanje tranzistora tijekom uklapanja

Page 19: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Podjela električkih (poluvodičkih) ventila:

Page 20: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Osnovne vrste današnjih poluvodičkih ventila

Page 21: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Gdje se upotrebljavaju poluvodički ventili?

Istosmjerni veleprijenosi

Kompenzatori

Elektrolize

Vuča

Neprekinuto napajanje

Indukcijsko zagrijavanje

Elektromotorni pogoni

Visokofrekvencijsko zavarivanje

Napajanje

Page 22: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Radna područja poluvodičkih sklopki

Primjer jednokvadrantnog

rada sklopke:ON - Stanje vođenja

OFF - Stanje nevođenja

napon u stanju nevođenja

struja u stanju vođenja

Page 23: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Radna područja poluvodičkih sklopki

vOFF

vOFF

iON

iON

iON

vOFF

Jednokvadrantna

sklopka

(strujno jednosmjerna, naponski unipolarna)

Dvokvadrantna

sklopka

(strujno dvosmjerna, naponski unipolarna)

vOF

F

iONDvokvadrantna

sklopka

(strujno jednosmjerna, naponski bipolarna)

Četverokvad-rantna sklopka

(strujno dvosmjerna, naponski bipolarna)

Page 24: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Modeli poluvodičkih ventila - DIODA

iON

vOFF

Jednokvadrantna

sklopka

(strujno jednosmjerna, naponski jednopolna)

• neupravljiva, jednokvadrantna sklopka,

• vodi struju u jednom, propusnom smjeru (od anode A prema katodi K),

• preuzima nagativni (zaporni) napon u stanju nevođenja,

• sklopno stanje ovisi samo o struji i/ili naponu na stezaljkama A i K

A

K

Page 25: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Modeli poluvodičkih ventila - TIRISTOR

vOF

F

iONDvokvadrantna

sklopka

(strujno jednosmjerna, naponski dvopolna)

• (polu)upravljiva, samo uklopiva, dvokvadrantna sklopka,

• vodi struju u jednom, propusnom smjeru (od anode A prema katodi K),

• preuzima negativni (zaporni) napon ili pozitivni (blokirni) u stanju nevođenja,

• uklapa pomoću pozitivnog impulsa na upravljačkoj elektrodi (geitu) pod uvjetom da se nalazio u stanju blokiranja

G

A

K

Page 26: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Modeli poluvodičkih ventila – GTO (geitom isklopiv tiristor)

vOF

F

iONDvokvadrantna

sklopka

(strujno jednosmjerna, naponski dvopolna)

• upravljiva, uklopiva i isklopiva, dvokvadrantna sklopka,

• vodi struju u jednom, propusnom smjeru (od anode A prema katodi K),

• preuzima negativni (zaporni) napon ili pozitivni (blokirni) u stanju nevođenja,

• uklapa pomoću pozitivnog impulsa na upravljačkoj elektrodi (geitu) pod uvjetom da se nalazio u stanju blokiranja

• isklapa pomoću negativnog impulsa na upravljačkoj elektrodi (geitu)

G

A

K

(engl. gate turn off thyristor, GTO)

Page 27: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Modeli poluvodičkih ventila – BJT (bipolarni tranzistor)

• upravljiva, uklopiva i isklopiva, jednokvadrantna sklopka,

• vodi struju u jednom smjeru

• preuzima pozitivni (blokirni) u stanju nevođenja,

• uklapa pomoću pozitivnog strujnog impulsa na upravljačkoj elektrodi (bazi)

B

C

E

(engl. bipolar junction transistor)

iON

vOFF

Jednokvadrantna

sklopka

(strujno jednosmjerna, naponski jednopolna)

Page 28: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Modeli poluvodičkih ventila – IGBT

(bipolarni tranzistor s izoliranom upravljačkom elektrodom)(engl. insulated gate bipolar transistor)

iON

vOFF

Jednokvadrantna

sklopka

(strujno jednosmjerna, naponski jednopolna)

G

D (C)

S (E)

• upravljiva, uklopiva i isklopiva, jednokvadrantna sklopka,

• vodi struju u jednom smjeru

• preuzima pozitivni (blokirni) u stanju nevođenja, samo neki tipovi IGBT-a mogu preuzeti negativni (zaporni) napon

• uklapa pomoću pozitivnog naponskog impulsa na upravljačkoj elektrodi (geitu), isklapa nakon uklanjanja tog impulsa

Page 29: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Modeli poluvodičkih ventila – MOSFET

(MOS tranzistor s efektom polja)(engl. Metal Oxide Semiconductor Field Effect Transistor)

G

D

S

• upravljiva, uklopiva i isklopiva, dvokvadrantna sklopka,

• vodi struju u dva smjeru (u jednom FET u drugom ugrađena dioda),

• preuzima pozitivni (blokirni) u stanju nevođenja,

• uklapa pomoću pozitivnog naponskog impulsa na upravljačkoj elektrodi (geitu), isklapa nakon uklanjanja tog impulsa

Page 30: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

U primjenama često trebamo strujno dvosmjernu sklopku, možemo je ostvariti kombinacijom ventila

Bipolarnom tranzistoru (isto tako i IGBT-u) možemo dodati povratnu diodu.

Ukoliko nas dinamička svojstva ugrađene diode MOSFET-a ne zadovoljavaju, rješenje je sljedeće

B

C

E

Page 31: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Primjer za primjenu dvokvadrantne strujno dvosmjerne sklopke je kod izmjenjivača s naponskim ulazom.

Page 32: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Bipolarnom tranzistoru (isto tako i IGBT-u ili MOSFET-u) možemo u seriju dodati diodu koja preuzima napon kojeg tranzistor ne bi mogao preuzeti.

U primjenama može zatrebati i strujno jednosmjerna sklopka, a naponski bipolarna sklopka koju također možemo ostvariti kombinacijom ventila

(tranzistor preuzima napon)

(dioda preuzima napon)

B

E

Page 33: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Primjer za primjenu dvokvadrantne naponski bipolarne sklopke je kod izmjenjivača sa strujnim ulazom.

Page 34: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Idealni nadomjestak za mehaničku sklopku je četverokvadrantna električka sklopka, koja se na različite načine može ostvariti kombinacijom poluvodičkih ventila

• upravljiva, uklopiva i isklopiva, četverokvadrantna sklopka,

• vodi struju u dva smjeru i preuzima napon u dva smjera,

• uklapa pomoću pozitivnog naponskog impulsa na upravljačkoj elektrodi, isklapa nakon uklanjanja tog impulsa

Page 35: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Primjer za primjenu četverokvadrantne sklopke je kod matričnih pretvarača.

Svi naponi i struje su izmjenični, sklopke moraju biti četverokvadrantne. Potrebno je 9 takvih sklopki.

Page 36: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKA

Kako ćemo raditi, što nam stoji na raspolaganju?

IPES (Interactive Power Electronics Simulation)

www.ipes.ethz.ch

SIMPLORER

www.ansoft.com

Daniel W. Hart,

INTRODUCTION TO POWER ELECTRONICS

Page 37: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

IPES (Interactive Power Electronics Simulation)

Page 38: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

SIMPLORER Simulation of a single-phase inverter with 2-point-hysteresis controller

ICA:

L_load.I [A] I_LWR I_UPR R_load.I [A]

t [s]

4.00e+001

-4.00e+001

0

-2.50e+001

2.50e+001

0 20m10m

E1

TR1

ignit1

TR2ignit2

D1 D2

TR3ignit3

D3 TR4

ignit4D4

R_load L_load

EXP1

OMEGA := 2 * PI * FX

FX := 50

A := 30

D := 0.1

ON14

SET: := ignit4:=1

SET: := ignit2:=0

SET: := ignit1:=1

SET: := ignit3:=0(R_load.I>=I_UPR)

ON23

SET: := ignit2:=1

SET: := ignit1:=0

SET: := ignit4:=0

SET: := ignit3:=1

(R_load.I<=I_LWR)

circuitassignments

controloutput

0.2k

quick4

®Simulation properties:Step width max1mStep width min10uSimulation end time 20m

EQU

I_SET := A * sin(OMEGA * t)

I_UPR := I_SET + D * A

I_LWR := I_SET - D * A

ICA -Inital Condition Assignment. VA -Variable Assignment,

called during simulation

Reference for model characteristic. In Simplorer 5, it is possible for the user to select

the characteristic line from the internal function of the component or simply linked

using the same name "EXP1"

Page 39: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA
Page 40: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKA

Što je potrebno znati, što treba ponoviti?

# Računanje snage i energije

# Razgradnja zatečene energije (u L)

# Snaga kod sinusnih i nesinusnih veličina, Fourierov red

i još mnogo toga...

Daniel W. Hart,

INTRODUCTION TO POWER ELECTRONICS

Page 41: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

PONAVLJANJE - Računanje snage i energije

Trenutačna vrijednost, srednja vrijednost, efektivna vrijednost veličine (struje, napona)

Page 42: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

PONAVLJANJE – Odzivi L i C

Page 43: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

PONAVLJANJE - Razgradnja energije zatečene u L – (I)

Page 44: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Primjena kod višefaznog DC pretvarača za reluktantne motore.

PONAVLJANJE - Razgradnja energije zatečene u L – (II)

Page 45: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

V, I efektivne vrijednosti napona i struje

PONAVLJANJE - Snaga kod sinusnih i nesinusnih veličina

Page 46: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA
Page 47: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA
Page 48: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA
Page 49: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA
Page 50: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Faktor snage iskazuje koliko se angažira prividne snage za dobivanje djelatne snage.

Page 51: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Opći slučaj: nesinusna struja i nesinusni napon

Page 52: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Opći slučaj: nesinusna struja i nesinusni napon

Nesinusni izvor i linearno trošiloPrimjenjuje se načelo superpozicije !

Page 53: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

PONAVLJANJE - Pokazatelji izobličenja valnog oblika

Page 54: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

PROVJERA ZNANJA - Znamo li ispravno razmišljati ?

Nacrtajmo strujno-naponske odnose za različite tipove trošila !

Page 55: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA
Page 56: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI –

UČINSKA ELEKTRONIKA

Osnovni sklopovi učinske elektronike:

• sklopka s tranzistorom

• sklopka s tiristorom

• rad s osnovnim vrstama trošila (R, RL, RLE, poredna dioda...)

Ispravljači, fazno upravljivi ispravljači, usmjerivači.

Page 57: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Idealizirani valni oblici tijekom rada sklopke: a) pojednostavnjeni induktivni sklop s porednom diodom, b) valni oblici struje i napona sklopke (vT, iT), c) valni oblik trenutačnih gubitaka na sklopki pT .

OSNOVNI SKLOP UČINSKE ELEKTRONIKE S ISTOSMJERNIM IZVOROM

Page 58: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

OSNOVNI SKLOP UČINSKE ELEKTRONIKE S IZMJENIČNIM

IZVOROM

Poluvalni diodni ispravljač i karakteristični valni oblici uz djelatno trošilo

Page 59: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

OSNOVNI SKLOP UČINSKE ELEKTRONIKE S IZMJENIČNIM

IZVOROM

FAZNO UPRAVLJANJE

Poluvalni tiristorski ispravljač i karakteristični valni oblici uz djelatno trošilo

Page 60: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Pretvorba izmjeničnog sustava u istosmjerni sustav

Page 61: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Pretvorba izmjeničnog sustava u istosmjerni sustav

Istosmjerni sustav može sadržati istosmjerne veličine, ili pak izmjenične veličine s istosmjernom komponentom !

Analizu započinjemo najjednostavnijim spojem, poluvalnim ispravljačem s djelatnim trošilom,

nakon toga dodajemo induktivitet u krug trošila,

zatim dodajemo još i protuelektromotornu silu,

a vidjet ćemo i utjecaj poredne diode na rad sklopa.

Na kraju, diodu zamjenjujemo tiristorom i uvodimo fazno upravljanje.

Page 62: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s djelatnim trošilom

Srednja vrijednost napona na trošilu

Srednja vrijednost struje trošila dobiva se dijeljenjem s otporom

Page 63: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s djelatnim trošilom

Srednja vrijednost snage na trošilu

Efektivne vrijednosti napona i strujeza poluvalno ispravljeni sinusni valni oblik su sljedeće

Page 64: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s djelatnim trošilom

Page 65: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s omsko-induktivnim trošilom

Rješavanje naponsko-strujnih odnosa nije trivijalno.

Uočite da srednja vrijednost napona trošila ovisi o vremenskoj konstanti trošila.

Page 66: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s omsko-induktivnim trošilom

Page 67: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s RLE trošilom

Kada dioda počinje voditi?

Važno je uočiti da je snaga izmjeničnog izvora jednaka zbroju snage istosmjernog izvora i snage na otporu.

Page 68: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s porednom diodom

Primjetimo da obje diode ne mogu voditi istovremeno !

Nakon nekoliko perioda doseže se ustaljeno stanje, u kojem je struja trošila neisprekidana, za razliku od prethodnih sklopova.

Page 69: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s porednom diodom

Strujno-naponski odnosi u ustaljenom stanju za tipično omsko-induktivno trošilo.

Strujno-naponski odnosi uz pretpostavku jako induktivnog trošila. To ćemo često pretpostavljati !

Page 70: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s porednom diodom

Page 71: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s porednom diodom

Page 72: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Poluvalni ispravljač s kapacitivnim teretom

To je najčešće rješenje za dobivanje glatkog ispravljenog napona.

Izračun nije trivijalan (Hart), no korisno je znati konačna rješenja.

Vršna vrijednost struje diode

Približni izraz za valovitost izlaznog napona

Page 73: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Upravljivi poluvalni ispravljač, R trošilo

Srednja vrijednost napona na trošilu, to je upravljačka karakteristika

Efektivna vrijednost napona na trošilu, zapamtite izraz, još ćemo se susresti.

Page 74: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Upravljivi poluvalni ispravljač, R trošilo

Primjer: Jednofazni poluvalni upravljivi ispravljač s djelatnim trošilom

Projektirajte sklop koji na trošilu daje srednju vrijednost napona od 40 V na otporu od 100 Ω, a na ulazu mu je izmjenični izvor amplitude 120 V i frekvencije 60 Hz. Izračunajte snagu disipiranu na otporniku kao i faktor snage izmjeničnog izvora.

y

Najjednostavnije i najekonomičnije rješenje je uporaba jednofaznog poluvalnog upravljivog ispravljača s gore opisanom upravljačkom karakteristikom.

Korištenjem gornje jednadžbe i uvrštavanjem poznatih podataka dobiva se potrebni kut upravljanja α.

Page 75: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Upravljivi poluvalni ispravljač, R trošilo

Za izračunavanje snage trošila potrebna nam je efektivna vrijednost napona na trošilu.

Sada se može izračunati snaga trošila.

Te konačno slijedi izračunavanje faktora snage kao omjera djelatne i prividne snage.

Page 76: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Upravljivi poluvalni ispravljač, RL trošilo

Rješavanje naponsko-strujnih odnosa ponovo nije trivijalno. Može se pronaći u literaturi.

Trajanje vođenja struje ovisi o vremenskoj konstanti trošila

Page 77: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Upravljivi poluvalni ispravljač, RLE trošilo

Rješenje je slično kao kod neupravljivog ispravljača, no vođenje diode počinje tek ukoliko postoji okidni impuls na geitu tiristora.

Page 78: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Punovalni, jednofazni i višefazni

Prednosti – srednja vrijednost struje izvora jednaka je nuli,

manja valovitost istosmjernog napona.

Usložnjavanjem jednofaznog poluvalnog ispravljača dolazimo do najčešće korištenog jednofaznog spoja – mosni spoj

Page 79: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Jednofazni mosni spoj, R trošilo

Uočimo temeljna svojstva:

- Spoj je simetričan, ventili vode u dijagonalnim parovima.

- Diode predstavljaju komutator, pretvaraju izmjenični sustav u istosmjerni.

- Vršna vrijednost zapornog napona na ventilima jednaka je vršnoj vrijednosti napona izvora.

- Efektivna vrijednost struje izvora jednaka je efektivnoj vrijednosti struje trošila.

- Osnovna frekvencija u izlaznom naponu je dvostruka frekvencija izvora, postoje parni harmonici i istosmjerna komponenta.

Page 80: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Jednofazni mosni spoj, R trošilo

Srednja vrijednost napona na trošilu

Efektivna vrijednost struje trošila jednaka je efektivnoj vrijednosti struje izmjeničnog izvora.

Srednja vrijednost struje trošila

Page 81: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Jednofazni mosni spoj, RL trošilo

Stvarni valni oblici

Idealizirani valni oblici za veliki L

Page 82: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Jednofazni mosni spoj, RL trošilo

Porastom reda harmonika, amplituda naponskih harmonika opada, dok impedancija trošila Z raste.

Stoga amplituda strujnih harmonika naglo opada s porastom reda harmonika.

Može se primjeniti načelo superpozicije.

U slučaju velike vremenske konstante trošila, svi viši harmoici struje mogu se zanemariti, struja trošila ima samo istosmjernu komponentu.

Srednja vrijednost struje trošila je istosmjerna komponenta

Viši harmonici struje trošila

Page 83: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

ISPRAVLJAČI – Jednofazni mosni spoj, RLE trošilo

Ovaj se tip trošila često javlja u praksi, istosmjerni motor, punjač baterija.

Struja trošila može biti neisprekidana (kontinuirana) i isprekidana (diskontinuirana).

To su 2 različita načina rada.

Za isprekidani način rada točan proračun je složen.

Za neisprekidani način rada za srednju vrijednost struje trošila vrijedi:

Page 84: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

Jednofazni mosni spoj, R trošilo

Diode zamjenjujemo tiristorima i uvodimo načelo faznog upravljanja.

Za djelatno (R) trošilo analiza je trivijalna, izrazi za srednju vrijednost napona i struje trošila sliče onima kod poluvalnog ispravljača.

Page 85: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

Jednofazni mosni spoj, RL trošilo

Postoje 2 načina rada, uz isprekidanu i neisprekidanu struju trošila. Način rada određuje upravljačku karakteristiku, kao i pojačanje sklopa.

isprekidana i neisprekidana struja

Page 86: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

Jednofazni mosni spoj, RL trošilo

Granica isprekidanog načina rada

Napon trošila pri neisprekidanom radu

Srednja vrijednost napona trošila pri neisprekidanom radu

Izračunavanje viših harmonika napona i struje trošila

Page 87: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

Jednofazni mosni spoj, RLE trošilo

Ponovo razlikujemo isprekidani i neisprekidani način rada.

U isprekidanom načinu rada u valnom obliku izlaznog napona vidi se protuEMS.

U neisprekidanom načinu rada u valnom obliku izlaznog napona ne vidi se protuEMS.

U oba načina rada iznos EMS utječe na srednju vrijednost struje trošila.

Page 88: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

Primjer

Page 89: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

Upravljačka karakteristika

Page 90: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

Izlazna karakteristika

Izlazna karakteristika je ovisnost srednje vrijednosti izlaznog napona o struji trošila.

Razmislite kako izgleda izlazna karakteristika za do sada promatrane pretvarače ?

Kako izgleda stvarna izlazna karakteristika ?

Page 91: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI

USMJERIVAČ, elektronički učinski tiristorski pretvarač koji se s izmjenične strane spaja na izmjeničnu energetsku mrežu (izmjenični električni energetski sustav), a s istosmjerne strane daje ili uzima istosmjernu struju (istosmjerni električni energetski sustav). Komutiran je izmjeničnom energetskom mrežom; zato je impulsni uređaj koji daje impulse za okidanje tiristora nužno sinkroniziran na napon izmjenične mreže). Jednosmjerni usmjerivač može dati ili pozitivnu ili negativnu srednju vrijednost napona kod jednog smjera struje; ako je srednja vrijednost napona pozitivna izmjenična energetska mreža daje energiju (ispravljački način rada), a ako je negativna ju prima (izmjenjivački način rada). Dvosmjerni usmjerivač (sastoji se od dva antiparalelno spojena jednosmjerna usmjerivačka sklopa) može dati ili pozitivnu ili negativnu srednju vrijednost napona kod oba smjera struje (naziva se i reverzibilni usmjerivač, jer se upotrebljava za reverziranje smjera vrtnje istosmjernih motora). Usmjerivači se upotrebljavaju npr. u istosmjernim veleprijenosima, u sustavima uzbude sinkronih generatora i istosmjernim elektromotornim pogonima. Riječ usmjerivač uveo je prof. Zlatko Plenković, oko 1945. godine, na tadašnjem zagrebačkom Tehničkom fakultetu, kao prijevod njemačke riječi Stromrichter, uvedene u njemački jezik 1932. godine. U zadnje vrijeme pojam usmjerivač obuhvaća i autonomne pretvarače koji mogu procesirati električnu energiju u oba smjera, a spajaju izmjenični s istosmjernim energetskim sustavom (npr. PWM usmjerivač).

Page 92: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI - moguća promjena smjera toka energije

Načelo izmjenjivačkog načina rada

Srednja vrijednost izlaznog napona fazno upravljivog ispravljača u jednofaznom mosnom spoju iznosi:

Da li može biti α > 90˚el. ?

Zadržati nepromijenjen smjer struje, a promijeniti polaritet izlaznog napona moguće je samo dodavanjem naponskog izvora u istosmjerni krug (krug trošila).

Kako to ostvarujemo u praksi?

Page 93: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI – USMJERIVAČI

Nadomjesna shema usmjerivača u izmjenjivačkom načinu rada

Snaga se iz istosmjernog izvora u iznosu Ed Id prenosi u izmjeničnu mrežu.

Ova nadomjesna shema u stvari predstavlja usrednjeni model.

Izmjenjivački način rada upotrebljava se, primjerice, za kočenje nezavisnog istosmjernog motora.

Svaki usmjerivač je fazno upravljivi ispravljač, no obratno ne vrijedi ! Razmislite zašto !Svaki usmjerivač je fazno upravljivi ispravljač, no obratno ne vrijedi ! Razmislite zašto !

Page 94: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI – primjer IPES – dvosmjerni usmjerivač

Page 95: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI – primjer sunčevih ćelija

Primjer: Jednofazni usmjerivački most u izmjenjivačkom načinu rada

Istosmjerni izvor u shemi predstavlja polje sunčevih ćelija napona Vdc = 110 V. Sunčeve ćelije mogu proizvesti snagu od Pdc = 1000 W. Efektivna vrijednost napona izmjeničnog izvora iznosi 120 V, djelatni otpor trošila Rd = 0,5 Ω, a induktivitet L je dovoljno velik da se može pretpostaviti nevalovita istosmjerna struja. Izračunajte kut upravljanja α potreban da se osigura da sunčeve ćelije predaju snagu Pdc ! Izračunajte snagu predanu izmjeničnoj mreži Pac i gubitke na djelatnom otporu PR ! Pretpostavite idealne tiristore.

Da bi ćelije predavale snagu od 1000 W, srednja vrijednost struje ćelija mora iznositi

Srednja vrijednost izlaznog napona usmjerivača mora biti jednaka zbroju napona istosmjernog izvora i pada napona na djelatnom trošilu.

Sada se jednostavno može izračunati potrebni kut upravljanja tiristora usmjerivača.

Snaga koju istosmjerni sustav (sunčeve ćelije) predaje izmjeničnom sustavu (napojnoj mreži) umanjena je za snagu potrošenu na djelatnom dijelu trošila (otpor R).

AV

PI

dc

dcO 09,9

110

1000

Page 96: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI – primjer sunčevih ćelija

Gubici na djelatnom otporu R jednostavno se mogu izračunati pomoću izraza (uočite da je efektivna vrijednost istosmjerne nevalovite struje jednaka njenoj amplitudi)

Pri rješavanju ovog zadatka pretpostavili smo da su tiristori idealni, tj. pad napona na njima u stanju vođenja jednak je 0 V. U ovom slučaju to možda i nije bilo opravdano, jer su vrijednost istosmjernog napona i izlaznog napona usmjerivača vrlo bliske. Izračunajmo glavne rezultate uz pretpostavku da je pad napona na tiristoru u stanju vođenja jednak 1 V.

Budući da istovremeno vode 2 tiristora, izlazni napon usmjerivača se zbog toga smanjuje za 2 V.

Struja trošila tada iznosi

što je znatno smanjenje u odnosu na idealan slučaj. Zaključujemo da je sklop osjetljiv na promjene parametara (kut upravljanja, padovi napona).

Pokušajte izračunati koju snagu sada daju sunčeve ćelije !

Page 97: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI – primjer proračuna

Pitanja: Koliki je kut upravljanja α, ako je struja magneta 400 A? Kako brzo se može struja magneta od te vrijednosti dovesti do nule?

Page 98: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Izraz za srednju vrijednost napona usmjerivača (upravljačka karakteristika) je

Već znamo da srednju vrijednost struje trošila određuje djelatni otpor trošila R

Usmjerivač radi u ispravljačkom načinu rada. Da bi najbrže smanjili struju na nulu, moramo prevesti u izmjenjivački način rada.

Page 99: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

Ideja proračuna vremena demagnetizacije

A5092,5

1273

V1273cos20002

dv

Page 100: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA
Page 101: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI – analiza rada usmjerivača pomoću

SIMPLORERa

Page 102: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

USMJERIVAČI – najčešće korišteni spoj je 3FM

Srednja vrijednost napona na trošilu (pri kontinuiranoj struji trošila, u izrazu je vršna vrijednost linijskog napona)

Ukoliko se u izrazu koristi efektivna vrijednost faznog napona, dobiva se

cos34,2 SO VV

Page 103: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI –

ŠTO SU TO POLUUPRAVLJIVI SPOJEVI ?

Kod poluupravljivih spojeva na trošilu se ne može pojaviti negativni napon.

Mogu raditi samo u jednom kvadrantu.

Različita je raspodjela struje između ventila.

Poluupravljivi spojevi imaju manji utjecaj na mrežu od punoupravljivih (bolji faktor snage).

Page 104: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI – PREGLED

Page 105: ELEKTROMEHANIČKI SUSTAVI – UČINSKA ELEKTRONIKA

FAZNO UPRAVLJIVI ISPRAVLJAČI – PREGLED