sustavi biljne proizvodnje biljna reprodukcija njega kultura sustavi

59
Sustavi biljne proizvodnje Naziv modula: Osnove agrikulture Tematska cjelina: Agroekološke osnove biljne proizvodnje Smjer: Preddiplomski, Mehanizacija Predavač: Prof. dr. sc. Danijel Jug Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi biljne proizvodnje predstavljaju način korištenja tla Budući da ima više kategorija zemljišta (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, travnjaci) postoje i sustavi biljne proizvodnje na oranicama za drvenaste kulture travnjacima konsocijacije ili kombinacije kultura Podjela sustava Sustavi biljne proizvodnje na oranicama, mogu biti: 1. PLODORED 2. SLOBODNA PLODOSMJENA 3. MONOPRODUKCIJA 4. KONSOCIJACIJA KULTURA Sustavi biljne proizvodnje

Upload: vanminh

Post on 04-Jan-2017

259 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

Page 1: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Sustavi biljne proizvodnje

Naziv modula: Osnove agrikultureTematska cjelina: Agroekološke osnove biljne proizvodnjeSmjer: Preddiplomski, MehanizacijaPredavač: Prof. dr. sc. Danijel Jug

Biljna reprodukcija

Njega kultura

Sustavi biljne proizvodnje predstavljaju način korištenja tla

Budući da ima više kategorija zemljišta (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, travnjaci) postoje i sustavi biljne proizvodnje na

oranicama za drvenaste kulture travnjacima konsocijacije ili kombinacije kultura

Podjela sustava Sustavi biljne proizvodnje na oranicama, mogu biti:

1. PLODORED2. SLOBODNA PLODOSMJENA3. MONOPRODUKCIJA4. KONSOCIJACIJA KULTURA

Sustavi biljne proizvodnje

Page 2: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

PODJELA KULTURAŠira oznaka Kategorija usjeva Pobliža oznakaBotaničko –uzgojna

Jednogodišnji Traju jednu vegetaciju-većina ratarskih i povrtnih kulturaVišegodišnji 2 i više godina- korjenjače, repa, cikorija i višegod. trave,

djetelineSezonska Ozimi (ozimine) Siju se u ljeto-jesen, beru iduće godine

Jari (jarine) Siju se u proljeće, dozrijevaju u toj godiniLjetni usjevi Jarine kraće vegetacije. Siju se ljeti i dozrijevaju u jesen

Agrotehnička Predusjevi Koji prethode usjevuSlijedeći usjevi Koji slijede iza nekog predusjevaNadusjevi Velikog habitusa, odmakli u rastu u odnosu na podusjevZaštitni usjevi S ulogom zaštite- žitarice za djetelinePodusjevi Manjeg habitusa, kasnije sjetve, traže zaštitu- djeteline u

žitaricamaNaknadni usjevi Siju se nakon glavnog u proljeće i zriju u jesenMeđuusjevi (interpolirani)

Interpolacija- prostorna i vremenska (podusjev, naknadni usjev)

Poljoprivredno-ekonomska

Glavni usjev Najvažniji u ekonomskom smisluSporedni usjev Drugorazredno ekonomsko značenje

I - Plodored

Plodored predstavlja pravilnu prostornu i vremensku izmjenu usjeva na proizvodnoj površini

Cilj je zamijeniti biološku ravnotežu prirodnih fitocenoza jer je odavno utvrđeno da se u ponovljenoj sjetvi prinosi smanjuju.

Biljno uzgojni elementi plodoreda: vremenska izmjena ili plodosmjena prostorna izmjena ili poljosmjena,

rotacija, ophodnja odmor tla (ugar)

Primjer plodosmjene - izmjena usjeva u vremenu1. god. pšenica2. god. šećerna repa3. god. kukuruz4. god. soja

Page 3: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Primjer poljosmjene: Pretpostavka - ¼ + ¼ + ¼ + ¼ spomenutih sa istom plodosmjenom.

I soja II kukuruz

IV pšenica III šećerna repa

I pšenica II soja

IV šećerna repa III kukuruz

1. godina

2. godina

I šećerna repa II pšenica

IV kukuruz III soja

I kukuruz II šećerna repa

IV soja III pšenica

3. godina

4. godina

Ugar – odmor tla

Uloga ugara bila je naglašena u prošlosti radi obnavljanja plodnosti tla -nakupljanja humusa i dušika, te suzbijanja štetnih pojava u tlu (“umornosti tla”)

Danas je ugar, zbog mogućnosti obilne gnojidbe i fitozaštite, izgubio prvotnu ulogu

Razlozi uvođenja plodoreda

1) BIOLOŠKI

2) AGROTEHNIČKI

3) ORGANIZACIJSKO-EKONOMSKI

Page 4: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Biološki razlozi uvođenja plodoreda

tolerantnost usjeva na ponovljenu sjetvu širenje bolesti, štetočina i korova

TOLERANTNOST

Usjevi različito reagiraju na ponovljeni uzgoj na istoj površini: neke lako podnose, a neke su osjetljive. Zato se prema stupnju tolerantnosti dijele na:

A) snošljive ili samostabilne ili autostabilne, kao npr.: trave, kukuruz, proso, sirak, zob, riža, krumpir, lupina, soja, grah, konoplja.

B) nesnošljive ili samolabilne kao npr.: ječam, crvena djetelina, lucerna, grašak, šećerna repa, lan, suncokret.

Samolabilnost je glavni razlog izmjene usjeva - što je netolerantnost veća, rjeđe smije doći isti usjev na istu površinu. Visoka tolerantnost omogućuje slobodno ratarenje, čak i monokulturu (npr. kukuruz).

Netolerantnost usjeva vezuje se uglavnom za negativne procese u tlu koje skupnim nazivom imenujemo kao “UMORNOST tla”.

Umornost tla se objašnjava na više načina, a kao glavni razlozi navode se:a) nedostatak aktivnih biljnih hraniva, osobito mikroelemenatab) nakupljanje nematodac) nakupljanje drugih štetočina i bolestid) poremećaj u normalnim odnosima skupina m.o. u tlu (poremetnja biološke

ravnoteže u tlu – BAKTERIJSKA TEORIJA)e) nakupljanje inhibitornih tvari kao posljedica raspadanja ostataka usjeva ili

izlučevina TOKSIKOZA (otrova) u tlu koje štetno utječu na vlastitu kulturu (teorija TOKSINA)

Od svih spomenutih, najveće probleme uzrokuju toksikoze (e) i poremećaji (d)biološke ravnoteže.

Page 5: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Prema bakterijskoj teoriji dolazi do promjena u normalnoj mikrobiološkoj slici tla: nestajanje korisnih skupina mikroorganizama i faune tla, nemogućnost stvaranja aktivnog sloja rizosfere, pojačano prisustvo ubikvističkih mikroorganizama koji štetno djeluju na

korisne mikroorganizme.

Osim toga, postoji i negativna alelopatija između mikroorganizama i kulturnih biljaka, a neki mikrobi luče i toksine.

Poseban su problem parazitne nematode, a u Europi su najznačajnije:Nematoda krumpira Heterodera rostochiensisNematoda repe Heterodera schachtiiNematoda zobi Heterodera avenaeNematoda djeteline Heterodera trifolii

Suzbijanje je teško, zato se preporučuje:- izmjena usjeva- otporne sorte- nematocidne kulture (Rauola)

BOLESTI, ŠTETNICI i KOROVI

Jedan od prvih razloga za plodosmjenu. U monokulturi je razmnožavanje bolesti, štetnika i korova do te mjere da onemogućuju uzgoj određene kulture.

- polijeganje žitarica (Ophiobolus graminis)

- glavnica raži (Claviceps purpurea)

- sovice (Noctuidae)

- repičin sjajnik (Meligetus eneus), itd.

Page 6: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Agrotehnički razlozi uvođenja plodoreda

Održavanje razine humusa i povoljne strukture tlaNeki usjevi osiromašuju tlo humusom (kukuruz, žitarice), a drugi ga obogaćuju (leguminoze, trave). Stoga, pravilnom smjenom kultura možemo održavati određenu razinu humusa.

Pravilno trošenje vodeNeke kulture troše više vode, druge manje! U smjeni se nadopunjuju. Ovo je svojstvo vrlo važno za aridna područja, dok u umjerenim i vlažnim prilikama nema značaja.

Različito zakorjenjivanje usjevaKulture različito prožimaju masu tla, po dubini i po širini, po intenzitetu (žitarice plitko, suncokret i repa duboko).

Bolje korištenje biljnih hranivaKulture različito koriste zalihe aktivnih hraniva, ali i teže pristupačne oblike.(ječam slabo, dok lupina, heljda, bob – odlično koriste nepristupačni fosfor). Izmjena usjeva → ravnomjernije iskorištavanje.

Različita obrada tlaRazličite kulture - različiti sustavi obrade po frekvenciji, dubini i vremenu. Povoljniji utjecaj na plodnost tla, ugorenje, uništavanje korova.

Organizacijsko-tehnički i ekonomski razlozi uvođenja plodoreda

Organizacijsko gledišteU monokulturi poljski radovi dolaze u isto vrijeme.Posljedica: sezonsko i povremeno gomilanje strojnog i živog rada “ŠPICA RADOVA”.Više kultura: UBLAŽAVA – ŠIRI – RASTEŽE ŠPICU RADOVA na duže vremensko razdoblje.

Ekonomsko gledišteGodine su klimatski (vremenski) loše, dobre ili vrlo povoljne za jednu

kulturu, ali ne i za drugu. Tu su i fluktuacije cijena na tržištu.

Više kultura čine gospodarstvo STABILNIJIM jer se ekonomski učinci kultura preklapaju.

Uostalom, zadatak je ratarske proizvodnje u osiguravanju različite vrste hrane za ljude i stoku. Ovo je dodatni razlog za uzgoj više kultura.

Page 7: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Izbor plodoreda Čimbenici koji utječu na izbor plodoreda su:

1. Klima- vlažnost klime- termičke osobine- insolacija- vjetar

2. Tlo- bonitetna vrijednost tla- tekstura- uslojenost- vodni režim- pH vrijednost- sadržaj Ca- humusa, itd.

3. Kompatibilnost i sukcesija usjeva

4. Građevne jedinice s % zastupljenosti građevnih skupina usjeva u plodoredu

vlažnost klimeDovoljno vode s povoljnim rasporedom - širok izbor ksero-,mezo- i higrofita.

Manjak vode: kserofiti- šećerna repa, kukuruz, proso, sirak, suncokret.Na prijelazu semiaridne u aridnu klimu (<300 mm - čak do 150 mm uz povoljnu evaporaciju) prakticira se diskontinuirani sustav biljne proizvodnje- dry farming- suho ratarenje- crni ugar u smjeni sa strnim žitaricama.Strne žitarice iskorištavaju vlažni dio godine a završavaju u toplosuhom dijelu godine- pšenica, ječam, zob, raž.Međutim, diskontinuirani sustav biljne proizvodnje ima i druge razloge. Na sjevernoj granici ratarenja (Rusija) zime s jakim snijegom traju dugo, pa žetva ponekad dolazi iza povoljnog termina sjetve u jesen. Preostaje dakle izostaviti jednu vegetaciju kao ugar.

U vlažnoj klimi ugar se ne primijenjuje - dolazi širi izbor kultura (mezofiti).

U subhumidnoj klimi dolaze trave i djeteline.

Uzgoj u vodi: HIDROFITI- riža.

Klima

Page 8: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Utjecaj tehničkih osobina na izbor plodoreda

U razdoblju niskih temperatura → kriofilne ili frigofilne kulture.U razdoblju viših temperatura → termofilne kulture.

Ekonomska stabilnost gospodarstvaZbog različitih vremenskih prilika nikada ista godina nije jednako povoljna za sve kulture: zato se više kultura na gospodarstvu ekonomski “preklapaju”.

Utjecaj insolacije na izbor plodoredaU podneblju s dosta sunca i topline kulture za šećer, ulje, aromatske tvari.U umjerenom podneblju kulture za škrob i bjelančevine.U vlažno hladnijem za vegetativnu masu.

Utjecaj vjetra na izborTopli, hladni, jaki, suhi, vlažni - mogu ograničiti izbor kultura.

Vrijeme pojave toplinskog udaraUzrokuje ga: niska relativna vlažnost, visoke temperature zraka i zemljišna suša.Npr. krajem VI. i početkom VII. mjeseca za pšenicu → ranozrele sorte pšenice.

Page 9: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

TeksturaTla srednjeg teksturnog sastava - ilovače- pogodna su za sve kulture.Lagana tla – pjeskovita – za krumpir, raž, lupinu, ali ne i za djeteline i trave.Teža tla, glinovita su prikladna za trave i strne žitarice, neprikladna za korjenasto i gomoljasto bilje.

Utjecaj stratigrafije na izborPovoljna stratigrafija omogućuje normalan rast korijena i vodni režim – za svekulture.Duboka tla za šećernu repu, hmelj, lucernu.Plitka tla sa dosta vode za trave.

Utjecaj pH na izborBlago kisela tla za sve kulture.Osrednje kisela za krumpir, raž.Alkalična: nepovoljna (halofiti- ječam, lucerna, bijela djetelina, suncokret, riža).Vapnena tla- leguminoze, šećerna repa, kupusnjače.

Utjecaj sadržaja humusa na izborViše humusa pogoduje zeljastom povrću i za kulture voluminozne krme, a šteti sjemenskoj proizvodnji, te naročito za šećernu repu - prekrupan korijen.

Tlo

Kompatibilnost ili ksenotolerantnost (podnošljivost različitih kultura uvjetno rečeno) se ogleda u utjecaju predkulture na plodnost tla preko: ostataka podzemnih organa međuproizvoda razgradnje ostataka pojave inhibicije- izlučevina ili međuproizvoda razgradnje stimuliranja ili kočenja procesa ugorenja pozitivnog ili negativnog djelovanja na strukturu tla širenja zajedničkih nematoda

Zato je ksenotolerantnost važna pri izboru sukcesije ili slijeda kultura.

Međutim, važni su i organizacijsko-tehnički čimbenici, a to su: vrijeme napuštanja predusjeva (radi omogućavanja slijedeće sjetve) stanje tla nakon predusjeva

Zato, ako promatramo zajedno ksenotolerantnost i organizacijsko-tehničke i ostale čimbenike, kao što su zahtjevi slijedeće kulture govorimo o PLODOREDNOJ VRIJEDNOSTI USJEVA.

Kompatibilnost kultura i sukcesija usjeva

Page 10: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

sukcesijakultura

dikotiledonski-monokotiledonski

dikotiledonski-dikotiledonski monokotiledonski-monokotiledonski

predusjev slijedećiusjev

predusjev slijedećiusjev

predusjev slijedećiusjev

povoljne oz. repica oz. ječam krumpir šeć. repa oz. pšenica zob

grašak oz. ječam šeć. repa krumpir zob oz. pšenica

lupina raž šeć. repa grašak oz. pšenica raž

šeć. repa jari ječam lucerna, crv.djetelina

krumpir zob kukuruz

krumpir oz. pšenica grašak oz. repica raž raž

krumpir ozima raž rani krumpir oz. repica raž raž

nepovoljne krumpir zob krumpir mak jari ječam oz. ječam

šeć. repa oz. pšenica lan grašak oz. ječam jari ječam

grašak jari ječam repica šeć. repa oz. ječam oz. pšenica

kasni krumpir ozima raž crv. djetelina šeć. repa jari ječam oz. pšenica

crv. djetelina zob grašak šeć. repa zob jari ječam

j i j č b

Primjer sukcesije prema KÖNECKE-u (1967.)

SukcesijaOsnovno je pravilo: U plodoredu moraju biti zastupljene povoljne sukcesije usjeva, a treba izbjegavati negativne

Građevne jedinice čine skupine kultura ili članovi plodoreda koje čine unutarnju strukturu plodoreda, a članovi mogu biti:

pravi, npr. plodoredna trojka krnji, npr. plodoredna dvojka

Plodoredna trojka: Prava sastavljena na načelu od strne žitarice, okopavine i leguminoze Žitna sastavljena od 2 strne žitarice i okopavine Okopavinska- 2 okopavine i strna žitarica Krmna trojka- 2 samostabilne leguminoze i okopavina

Građevne jedinice

Iz ovih dalje nastaju plodoredi s više polja - kombiniranjem >5 polja – višepoljni.Najbolji su plodoredi na temelju prave trojke:

1/3 strnih žitarica,1/3 okopavina,1/3 leguminoza.

Nepraktično je imati više od 10 polja.

Page 11: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Plodored – ostali pojmovi

Pravi plodored - kad se podudara broj polja s brojem usjeva, 1 i više građevnih jedinica. Broj kultura je manji od broja polja ako je višegodišnja leguminoza.

Jednostavni plodored ako svako polje ima samo jednu kulturu.

Složeni plodored kad jedno polje dijeli više ksenotolerantnih kultura.

Prekinuti plodored ako jedna kultura iskače iz čvrste sheme, kao npr. višegodišnja lucerna.

Intenziviranje plodoreda - povećanje broja kultura u rotaciji, npr. s vremenskim međuusjevom.

Temeljna kultura u rotaciji je ona s kojom počinje neka mjera, npr. gnojidbastajskim gnojim. Stavlja se stoga oznaka xx, polovična gnojidba x, mineralnana zalihu ++, itd.

Plodored – primjer

Polje Glavna kultura Interpolacije1. okopavine -2. jara strnina s posijanom djetelinsko-travnom

smjesom-

3. djetelinsko-travna smjesa -4. okopavina -5. strna žitarica + postrni usjev6. okopavina -7. strna žitarica + ozimi krmni usjev8. okopavine za silažu

Page 12: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Plodored – %-tni udio kultura

Važno s biološkog, agrotehničkog i organizacijskog stanovišta - gornja granica zastupljenosti.

STRNE ŽITARICEKao prosječna granica ≈ 50% sjetvenih površina. Raž može i do 100% (na pjeskovitom staništu). Pšenica maksimalno i rijetko 70-80%. U žitarskom tropolju žitarice su sa 66%.

OKOPAVINEKao prosječna granica 50% sjetvenih površina. Okopavine su heterogena skupina po tolerantnosti. Vrlo tolerantni, kao kukuruz i do 100%, najviše osjetljiva šećerna repa 33%. U okopavinskoj trojci 66%.

LEGUMINOZE - razne su tolerantnostiDo 25%- samolabilne ili nesnošljive: djeteline, grašak, grahDo 33%- osrednje tolerantne- grahoriceDo 66%- vrlo tolerantne- zrnate leguminoze- bob, soja

Plodored kroz povijest - praoblici

Od prapočetka agrikulture, čovjek je uvidio nužnost izmjene usjeva. Praoblik:

1. PRELOŽNI SUSTAV - spaljena šuma, uporaba, nakon iscrpljivanja napuštanje-SELILAČKI TIP gospodarenja. Prelazilo se na novu površinu

2. ZALEŽAJNI TIP - osvajanje prašume, eksploatacija, napuštanje i nakon nekoliko desetljeća prirodne vegetacije ponovni povratak na istu površinu

3. U prostranstvima prirodnih travnjaka razvili su se POLJSKO-TRAVNJAČKI PRELOŽNI SUSTAVI. Stoka je napasivana određeno vrijeme i nakon iscrpljivanja napuštana površina

4. Kad se čovjek stacionirao na jednom mjestu započeo je SUSTAV STACIONARNOG RATARENJA. Započeo je stalni plodored. Prva inačica ovakvog plodoreda vezana je za starecivilizacije Sredozemlja:

SREDOZEMNO (MEDITERANSKO) DVOPOLJE, s 2 polja:

* strna žitarica* ugar

Page 13: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Plodored kroz povijest - ugar

UGAR predstavlja površinu koja se ne sije, a ako je taj period 2-3 i više godina, onda se naziva PARLOG

1. Pravi jalovi ugar - niti se obrađuje, niti sijeJalovi može biti:

a) Kasni jalovi ugar, npr. kad se iza strnih žitarica ne obrađuje i ne sije do ljeta slijedeće godine.

b) Rani jalovi ugar- iza strnih žitarica tlo se ne obrađuje i ne sije do proljeća

2. Crni ugar - obrađuje se, ali se ne sije

3. Zeleni ugar- kad se površina zasijava sideratom. To ustvari i nije ugar. Ali, tradicionalni

naziv

4. Crni ugar u diskontinuiranom sustavu biljne proizvodnje DRY FARMING -suho ratarenje.Duge zime, žetva iza optimalnog roka sjetve narednog usjeva

Plodoredi su se razvijali kontinuirano kroz povijest i to gotovo redovno s tendencijom povećanja broja kultura u plodosmjeni.

Plodored kroz povijest - razvoj

Kod nas se iz feudalnog tropolja razvilo Staro slavonsko tropolje, koje se sastojalo od:

1. polje - okopavine (xx) - kukuruz2. polje - zrnata leguminoza - grahorica3. polje - ozima strnina - pšenica

Okopavina

Leguminoza

Ozimina

Nakon II. svjetskog rata javlja se namjera smanjenja broja polja – REGRESIJA ČVRSTIH PLODOREDA. U industrijaliziranim i urbaniziranim zemljama poljoprivreda postaje robni, tržišni proizvođač:

•smanjuje se broj zaposlenih u poljoprivredi•ljudski rad zamjenjuju strojevi•radna snaga poskupljuje•počinje specijalizacija (odvajanje ratarstva od stočarstva)•stoka se gomila na velike farme - prifarmski plodored

Vrlo dobra kombinacija na mjembenom principu!

Page 14: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Posljedice ovakvog stanja:

oranična proizvodnja ne treba krmu - sužava plodored

jednostavna obrada (intenziviranje uzgoja žitarica)

u okopavinama se primjenjuju herbicidi

smanjenjem uzgoja leguminoza povećava se problem strukture tla,

pojačava se gaženje i zbijanje, smanjuje se uporaba stajskog gnoja,

povećava se uporaba mineralnih gnojiva i pesticida.

naglašava se potreba za pedohigijenom preko zelene gnojidbe (npr.

nematode)

Proces regresije je nezaustavljiv - vodi prema SLOBODNOM RATARENJU

(plodosmjeni) i MONOPROIZVODNJI.

II – Slobodna plodosmjena

Konjukturno, tržišno ratarenje je uzgoj na tržištu najrentabilnijih kultura.

UVJETOvaj uzgoj se može organizirati ako ga ekološki čimbenici omogućuju, inače se

moramo vratiti plodoredu.

Čvrsti plodored djeluje kao ekobiološki “pufer sustav”, odnosno on pokušava nadomjestiti biološku ravnotežu spontanih biocenoza. Potreba za ovom ravnotežom je to veća što je sklop čimbenika okoliša nepovoljniji.

Što donosi ovaj sustav?Bolji ekonomski prosperitet, ali u slobodnoj plodosmjeni usmjerenja su prema

ponovljenoj sjetvi, a to povećava: problem tolerantnosti odnosno samolabilnosti u slobodnoj plodosmjeni redovito nema krmnih kultura, a najmanje

djetelina i trava. Farme naime imaju krmni prifarmski plodored i zadovoljavaju potrebe.

traže se povoljni ekološki uvjeti traži se visokostručno znanje i organizacija (zaštita, gnojidba ...) izbor povoljnih sukcesija posebno je važan

Page 15: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Uzgoj samo jedne kulture na istoj površini.Terminološka objašnjenja- monokultura

- monoprodukcija

Sinonimi? Strogo stručno gledano nisu. Naime, za botaniku je monokultura uzgoj samo jedne kulture, jer ima u vidu

spontanu biocenozu s mnogo vrsta. Polje kukuruza je za botaniku monokultura.

Za proizvođača, u slučaju ponovljene sjetve odgovara izraz monoproizvodnja (monoprodukcija) - kao distinkcija od botaničkog shvaćanja.

Neki autori predlažu podpojam kratkotrajna monokultura kad ponovljena sjetva traje do 5 godina i prava monokultura kada taj uzgoj traje više od 5 godina.

Povijesno gledano, trajan uzgoj iste kulture mogli bismo podijeliti na:a) monokulturu daleke prošlostib) tradicionalnu monokulturu - kukuruz u SAD. U sjevernoj Europi na

pjeskovitim tlima - raž, u Skandinaviji krumpir, u Aziji riža.c) suvremena monoproizvodnja

III – Monoprodukcija

Inferiornost monokulture, u odnosu na plodored je neosporna. No, danas su se mnoge stvari promijenile:

nove sorte gnojidba zaštita suvremena agrotehnika

Međutim, kao činjenice ostaju: ponovljeni uzgoj tolerantnijih usjeva je riskantan ili nemoguć sa

samolabilnim usjevima. čimbenici netolerantnosti:

- pojava štetne mikroflore i faune (npr. nematoda)- inhibitori i ostali čimbenici

Čak se i kod tolerantnijih usjeva javljaju novi problemi. Npr. divlji sirak u usjevu kukuruza. Dakle, dolazi do pojave bolesti, štetočina i korova, a zaštita od njih predstavlja dodatni izazov.

Monoprodukcija - činjenice

Page 16: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Konsocijacija ili kombinacija kultura predstavlja uzgoj više kultura, na istom mjestu, u isto vrijeme.

Budući da se sada u istom trenutku nalazi više kultura, u središte pažnje dolaze njihovi odnosi: fizičko međudjelovanje - habitus kultura kemijsko međudjelovanje - biljke upijaju i izlučuju različite tvari koje

mogu utjecati na druge kulture (organske kiseline, šećeri, aminokiseline, CO2, fitoncidi, kolini (alelopatija)).

Međusobni odnosi članova edafona putem aktivnih tvari:

(Edafon = životna zajednica flore i faune u tlu)

IV – Konsocijacija kultura

U slobodnoj prirodi odnosi između biljaka su u KLIMAKSU – ravnotežnom

stanju, dok u agrobiocenozi čovjek odabire kulture, i zato za uspješnu

konsocijaciju ne smije:

između partnera postojati negativna alelopatija

izlučevine korijenja i biljaka ne smiju štetno djelovati na m.o. tla

partneri ne smiju doći u kompeticijske odnose u primanju vegetacijskih

čimbenika

kulture nadzemnim organima ne smiju ometati jedna drugu u primanju

vegetacijskih čimbenika

ne smije doći do štetnog djelovanja alohtonih tvari

S proizvodnog stanovišta, konsocijacija ne smije:

dovesti do razlika u razini plodnosti proizvodne površine

partneri fizički ne smiju smetati u izvođenju agrotehničkih zahvata za drugi

usjev

partneri ne smiju međusobno nanositi štetu (polijeganje, itd.)

Konsocijacija – uvjet uspješnosti

Page 17: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Konsocijacije mogu biti:konsocijacije oraničnih kulturakonsocijacije povrtnih kulturakonsocijacije oraničnih i povrtnih kulturakonsocijacije drvenastih kulturakonsocijacije drvenastih s oraničnim i povrtnim kulturamakonsocijacije šumskog drveća s poljoprivrednim kulturama

Konsocijacija - oblici

Bolja uporaba proizvodne površine. To je najvažniji razlog i ima više oblika:

Ekstenzivna polikultura. Primjenjuje se gdje je malo površina, niska plodnost tla, klima nepovoljna. Koriste se kombinacije ratarskih i povrtlarskih kultura.

Intenzivna polikultura. Koristi se više u povrtlarstvu, a u ratarstvu npr. bundeve i grah u kukuruzu.

Korištenje slobodnog prostora u drvenastim ili šumskim kulturama. Npr. na početku rasta, dok su drvenasti nasadi malog uzrasta – kukuruz u topoliku, aako je razmak sadnje velik, trajno iskorištavanje (npr. u masliniku ratarske i povrtlarske kulture). Široki redovi loze (povrće u Istri). Interkalarne kulture.

Kombinacije drvenastih kultura: loza + maslina, maslina + badem (pozitivna alelopatija), razne voćke.

Pozitivno djelovanje na plodnost tla Kombiniranje kultura može pozitivno utjecati na nakupljanje humusa i

mikroorganizama. Npr. trave + djeteline. Trave utječu na stvaranje humusa pri površini, a djeteline u dubljim slojevima tla. Uskog su C:N odnosa.

Konsocijacija – razlozi uvođenja

Page 18: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Povoljno djelovanje jednog partnera na drugogNije riječ samo o pozitivnoj alelopatiji već i o pozitivnom učinku korijenskih izlučevina. Npr. djeteline i trave. Djeteline stvaraju simbiotske fiksatore dušika

a trave dobro koriste aminokiseline. Tu je i pozitivan učinak na kakvoću prinosa. Konoplja u repi → više šećera Repa u breskviku → više šećera Pšenica + duhan → bolja kakvoća oba partnera.

Iskorištavanje rubnog utjecaja kod partneraBiljke u rubnom redu imaju veći vegetativni prostor za korijen i nadzemni dio, a time i veću mogućnost korištenja tog prostora. Rezultat → veći prinos. To je tzv. RUBNI UČINAK. Polazeći od te premise, nastale su konsocijacije pod nazivom ZDRUŽENA SJETVA.

Kod nas se pokazala kao dobra kombinacija: kukuruz i soja kukuruz i krumpir kukuruz i paprika

Konsocijacija – razlozi uvođenja

Kao loša kombinacija:ozima pšenica i kukuruzšećerna repa i kukuruz

Dakako, u združenoj sjetvi postoje problemi zbog razlika u: habitusu terminu sjetve vremenu nastupa kritičnih razdoblja razlika u potrošku vode, hraniva razlika u potrebi za svjetlom razlika u razmacima sjetve razlika u zahvatima njege razlika u fitozaštiti razlika u vremenu berbe i daljnjih zahvata obrade tla ovakva sjetva loše utječe na uniformiranost plodnosti površine.

Konsocijacija – razlozi uvođenja

Page 19: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Konsocijacija – razlozi uvođenja

Zaštitna uloga ili pomoć u rastu jednog usjeva drugom u konsocijaciji

Partner većeg habitusa stvara povoljni fitoklimat za drugi usjev manjeg habitusa u početnom rastu - djetelina u ječmu, pšenici ili zobi.

Jači usjev služi za penjanje drugom - pšenica, zob i ječam za grahorice, ili kukuruz za grah.

Dobivanje prinosa bolje kakvoće Trave i djeteline: bjelančevine i ugljikohidrati.

Bolja uporaba vegetacijskog razdoblja Jednim djelom zaštita podusjeva, a s druge strane bolja uporaba površine

Npr.- djeteline u žitarice: sjetva u proljeće, a nakon žetve slijedi podusjev.

Povećanje sigurnosti usjeva jedne kulture na granici areala njezinog uzgoja Npr. u sjevernim predjelima zbog niskih temperatura može stradati pšenica.

Raž kao otpornija, u smjesi povećava sigurnost - SURAŽICA. U Lici je to KARIŠIK.,

Konsocijacije dijelimo u 4 kategorije: miješane uzgoj usjeva u redovima uzgoj usjeva u trakama preklapajuće konsocijacije

Kod miješanih, više kultura je izmiješano bez nekog reda. Takve su primitivne konsocijacije: primjer- grah i bundeve u kukuruzu ili krumpiru!U redove se sije 1-2 ili više kultura i tu su odvojeni redovi kultura.

Konsocijacija – podjela

Kod sjetve u trake, nekoliko je redova svake kulture odvojeno, pa u polju djeluju kao trake. Tako je u intenzivnoj poljoprivredi. Kultivacija je moguća za svaku kulturu posebno.

Page 20: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Kod preklapajućih, vegetacijsko razdoblje svake kulture nije međusobno jednako -jedna se kultura povlači, a druga tek jače nastupa. Npr. stočna repa u krumpiru -krumpir se vadi, a stočna repa nastavlja vegetaciju.

Konsocijacija – podjela

Uspjeh konsocijacija mjeri se relativnim prinosima

Dva su pokazatelja:1. Ekvivalentni Zemljišni Odnos “EZO”2. Relativna Ukupnost Prinosa “RUP”

Konsocijacija – procjena uspješnosti

1. Ekvivalentni Zemljišni Odnos “EZO" – predstavlja odnos zemljišta za isti relativni prinos koje kulture zahtijevaju u konsocijaciji naspram zemljišta koje za taj isti prinos zahtijevaju pojedinačno uzgajane kulture.

Primjer: na 1 ha konsocijacije proizvedeno je 10 jedinica kukuruza i 50 jedinica graha;U isto vrijeme, za 10 jedinica kukuruza bilo je potrebno 0.75 ha, dok je za 50 jedinica graha bilo potrebno 0.5 ha, ili ukupno 0.75 + 0.5 = 1.25 ha dakle, konsocijacija je u ovom slučaju bila povoljnija, jer je zahtijevala manju površinu za isti ostvareni prinos!!!

Page 21: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

2. Relativna Ukupnost Prinosa “RUP" – predstavlja sumu odnosa prinosa koju

kulture postižu u konsocijaciji nasuprot prinosu koje na istoj površini postižu

pojedinačno uzgajane kulture.

Konsocijacija – procjena uspješnosti

konsoc konsoc

zasebno zasebno

Kukuruz GrahEZO = RP kukuruza + RP graha = + Kukuruz Grah

Prema tome, ukoliko je EZO (ili RUP) veći od 1.0, konsocijacija je učinkovitija, a

ukoliko je manji od 1.0 zasebni uzgoj svake kulture je učinkovitiji. Vrijednost 1.0

kritična je vrijednost, iznad koje treba dati prednost konsocijaciji, a ispod nje

zasebnom uzgoju svake kulture.

Page 22: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Biljke u prirodnim uvjetima brinu same o sebi

Biljke u agrobiocenozi i u agrobiotopu (kulturne biljke) traže brigu Čovjeka

U procesu domestikacije izgubile su neka prirodna svojstva:

- biološku snagu ili vigor divljih biljaka, a dobile su sposobnost za veću rodnost

Kulturna biljka traži brigu Čovjeka, a sve mjere oko njezinog održavanja nazivamo NJEGOM

Zadatak njege usjeva je dvojak:a) obrana biljaka od nepovoljnih čimbenikab) osiguravanje vegetacijskih čimbenika u dovoljnim količinama i u povoljnoj

mjeri

Negativni utjecaji:1) abiotski - dominantna klima2) biotski - bolesti

- štetočine- korovi

Njega kultura

1. Abiotski negativni čimbeniciNajvažniji su elementi klime: - svjetlost

- toplina- oborine- vjetar

Tlo dobrim dijelom godine ostaje golo, bez usjeva:- u početku vegetacije- nakon žetve/berbe

Insolacija: - utječe baktericidno na površinu tla- povećava evaporaciju, tlo bez života se stvrdnjava

Oborine (kišne kapi):- razbijaju strukturne agregate tla- raspršuju tlo - zamuljivanje, pokorica- kiše (a naročito pljuskovi) izazivaju eroziju tla- snijeg zbija tlo topljenjem i saturacijom tla vodom

Vjetar: - izaziva eolsku eroziju na - suhim staništima, tlima slabe koherentnosti, u ravnicama,

- uz more izaziva zaslanjivanje tla

Onečišćenje okoliša: tlo – voda - zrak (emisija otrovnih plinova, prašina, kisele kiše)

Page 23: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

KLIMA

(abiotskinegativni činitelji)

Svjetlost

Toplina

Vjetar

Voda

2. Biotski negativni čimbenici

- bolesti

- štetočine (insekti i divljač)

- korovi

Posebne discipline: fitopatologija, entomologija, fitofarmacija

Osiguravanje količina i povoljnih odnosa biočimbenika:

Već sama obrana od biotskih i abiotskih čimbenika osigurava normalan rast

i razvoj kulturnog bilja - uništavanje pokorice, korova, insekata

Osiguranje dovoljno vode i biljnih hraniva u skladu s potrebama usjeva u

obliku:

• navodnjavanja

• gnojidbe

Page 24: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Bolesti

Štetočine

Page 25: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Korovi

Podjela zahvata njege

1.MEHANIČKI

2.FIZIKALNI

3.KEMIJSKI

4.BIOLOŠKI

Page 26: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Mehaničke mjere njege:- sve operacije obrade tla tijekom vegetacije- pljevljenje korova i uništavanje korova- kultivacija, razbijanje pokorice

Fizikalne mjere njege:- navodnjavanje- dimljenje (fumigacija) protiv mraza- protugradna obrana- vjetrozaštitni pojasevi

Page 27: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Kemijske mjere njege:- primjena pesticida- primjena gnojiva, makro- i mikro-- primjena regulatora rasta (pozitivnih i negativnih)- pospješivanje zriobe- pospješivanje fotosintetske aktivnosti- primjena defolijanata, desikanata- sprječavanje cvatnje

Biološke mjere njege:- korektura sklopa (prorjeđivanje ili dopunska sjetva)- dopunsko oprašivanje- lomljenje zaperaka i cvati (duhan), vrhova vriježi (krastavci)- pinciranje- orezivanje (voćnjaci i vinogradi)

Zakidanje zaperaka na rajčici (pinciranje)

Orezivanje voćaka

Page 28: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

usjevi gustog sklopa usjevi rijetkog sklopa

1. drljanje između sjetve i nicanja 1. isto

2. odvodnja ležeće vode 2. isto

3. razbijanje ledene kore na usjevu 3. isto

4. drljanje nakon zime 4. isto

5. valjanje usjeva izvučenih mrazom 5. isto

6. prihranjivanje 6. isto

7. fitozaštita 7. isto

8. navodnjavanje 8. isto

9. - 9. okopavanje u jesen

10. - 10. okopavanje u proljeće

NJEGA ANUELNIH KULTURA - ozimine

Drljanje strnih žitarica između sjetve i nicanja te nakon nicanja do busanja.Važno: do dužine klice od 2 cm - može lakšim drljačama. Između 2 cm i nicanja NE. Do pojave 3 lista NE. Poslije 3 lista do punog busanja MOŽE. Pred vlatanje NE (u opasnosti vegetacijski vrh)

Odvodnja ležeće vodeKao posljedica obilnijih kiša, topljenja snijega. Ako je usjev dulje od 3 dana pod vodom dolazi do oštećenja (veće temperature → manje dana)

Page 29: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Razbijanje ledene kore na usjevu ili u snijegu- U snijegu: - prelazak traktorima

- prelazak traktorima + oruđa (plug, tanjurača)- tamne tvari (npr. gnojivo kalcijev cijanamid)

- Na usjevu - tamne tvari Valjanje jesenskih usjeva

- vraćanje golomrazicom izvučenih biljaka (srijež). Danas sve manje (dobri sklopovi)

Prihranjivanje ozimina- uglavnom dušičnim gnojivima, a na siromašnijim tlima može P i K

Navodnjavanje- rjeđe, nije za manje akumulativne kulture

Okopavanje ozimina rijetkog sklopa rjeđe– u jesen– u proljeće

Fitozaštita

Page 30: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

NJEGA ANUELNIH KULTURA - jarine

usjevi gustog sklopa usjevi rijetkog sklopa

1. drljanje između sjetve i nicanja 1. isto

2. prorahljivanje nakon nicanja 2. isto

3. valjanje usjeva nakon sjetve 3. isto

4. prihranjivanje 4. isto

5. fitozaštita 5. isto

6. navodnjavanje 6. isto

7. - 7. korektura sklopa

8. - 8. okopavanje

9. - 9. ogrtanje

10. - 10. zastiranje površine (mulch)

- uglavnom isti zadatak kao i za ozimine- jarine gustog sklopa (strne žitarice)

drljanje nakon nicanja ili između sjetve i nicanja. Isto kao i za ozimine

valjanje u sušnom proljeću - za bolje nicanje šećerne repe obaveznoŽitarice obično niču brzo i ne traže valjanje (sijačice s nagaznim valjkom)

prihranjivanje - manjeg značaja od ozimina jer nema prekida u vegetaciji

navodnjavanje – ekonomičnije nego kod ozimina

razbijanje pokorice nakon sjetve:- mrežaste drljače- rotirajuće motike

korektura sklopa kod kultura rijetkog sklopa:- nadosijavanje- prorjeđivanje

drugi biološki zahvati:- dopunsko oprašivanje- lomljenje zaperaka- pinciranje

Page 31: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

okopavanje - kultivacijaZadaci: - rahljenje tla, može i gnojidba

- uništavanje korova- razbijanje pokorice

Preporuke za kultiviranje:- DA na tlima:

- sklonim zamuljivanju- težeg mehaničkog sastava- zbijenim tlima

- NE, iz ekonomskih razloga:- na strukturnim tlima- na lakšim tlima u sušnijoj godini

Ogrtanje- samo za kulture koje to izričito traže, npr. krumpir za formiranje gomolja- u vjetrovitim područjima kao borba protiv polijeganja, npr. kukuruz- u humidnim prilikama za odvodnju suvišne vode- loša strana su smetnje pri obradi tla i berbi

Malčiranje - pokrivanje tla

Fitozaštita

Page 32: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

NJEGA PERENIH KULTURA

- to su višegodišnje kulture, a mogu biti zeljaste i drvenaste

zeljaste kulture drvenaste kulture

1. valjanje nakon izvlačenja biljaka mrazom 1. međuredna kultivacija

2. dopunsko sijanje 2. obrezivanje i drugo

3. drljanje nakon zime i tijekom vegetacije 3. prihranjivanje

4. prihranjivanje 4. zastiranje slobodne površine tla (malčiranje)

5. navodnjavanje 5. fitozaštita

6. fitozaštita 6. navodnjavanje (fertirigacija)

NJEGA PERENIH ZELJASTIH KULTURA- višegodišnje djetelinske smjese s travama- hmelj

valjanje (nakon zime) posijanog usjeva u jesen, ako je bio izložen i izvučen golomrazicom

drljanje u drugoj ili kasnijim vegetacijama nakon zime, no može i u vegetaciji nakon košnje

prihranjivanje: N u vegetaciji, P i K pred kraj ili početak (zima-proljeće) fertirigacija (fertilizacija + irigacija) fitozaštita obrezivanje (hmelj)

Page 33: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

NJEGA PERENIH DRVENASTIH KULTURA

obrada tla slobodnih zona među biljkama – oranje, tanjuranje, plitko frezanje, kultiviranje

gnojidba - u tlo, folijarno, makro- i mikroelementi

navodnjavanje

fitozaštita

malčiranje

MALČIRANJE - pokrivanje površina raznim materijalima

Zadatak:1. štiti tlo od atmosferilija, insolacije, kišnih kapi koje razaraju strukturne

agregate, štiti tlo od erozije vjetrom i vodom2. štiti tlo od evaporacije i temperaturnih kolebanja3. stimulira biofazu4. suzbija korove5. zaštita nekih kultura od prljanja (krastavci, jagode)

Termin dolazi od engleskog “mulch” = nastor od lišća ili slame i može biti MRTVI i ŽIVI

Mrtvi malč: plosnato kamenje, šljunak, pijesak, pilovina, slama, žetveni ostaci, sijeno, stajski gnoj, kompost, treset, ugljena prašina, posebni papiri, plastične folije, fotoraspadive folije, te razna kemijska sredstva koja poput filma štite tlo

Živi malč: biljke malog habitusa, u gustom sklopu, npr. djeteline i lucerna u drvenastim kulturama i hmelju

Od malča se traži: da ne smeta kulturi u rastu i berbi, da ne troši potrebnu vodu i hranu (zato se u sušnim prilikama pretežito koristi mrtvi malč)

Page 34: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Detaljnije o mrtvom malču

Pločasto kamenje - u vinogradima, u primorskom području Šljunak i pijesak - kod drvenastih i povrtnih kultura. U Španjolskoj pri

natapanju u aridnim područjima za drvenaste kulture - šljunak; U Kini - šljunak

za dinje, lubenice, pamuk. Puno rada, smetnje pri obradi, ekstenzivna polj. Piljevina - za jagode, ribizle, maline. Nepovoljno: bogata je ligninom, a

siromašna N, pri razgradnji nastaju kiseli međuproizvodi Slama i pljeva - za voćke i na oranici Sijeno - za voćke oko stabala. Loše: bolesti, štetnici, veže vodu, kašnjenje

kretanja vegetacije Kompost i kruti stajski gnoj - izvrstan, ali dolazi obično u tlo Treset i ugljena prašina - manji albedo, toplije tlo Posebni papiri - nekada se koristila folija za skupi ananas Plastične folije: prozirne i tamne

- prozirne: za staklenike, rasadnike, klijališta- tamne: za zaštitu plodova od prljanja, zaštita tla od evaporacije,

atmosferilija, popravka toplinskog režima tla Fotoraspadive folije: sprječavanje evaporacije, čuvanje strukture tla

- uporaba: za visokoakumulativne kulture kao što je povrće

Page 35: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

KONTROLA KOROVA

Definicija korova: Korov je svaka biljka koja nije cilj uzgoja

Razlikujemo: - APSOLUTNI korov- RELATIVNI korov

Apsolutni korov je svaka biljka koja nije cilj uzgoja, u konkurentskom je odnosu prema kulturi, nema od nje koristi, a može biti štetna za zdravlje ljudi i životinja

Relativni korov je svaka vrsta koja nije cilj uzgoja, a inače je kulturna biljka ili specijes koji može biti od koristi, ali ne spada u antropogene biljke - raž u pšenici, kamilica, itd.

Page 36: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

EVOLUCIJA KOROVA I DOMESTIKACIJSKE PRILAGODBE

Korovi prate kulturne biljke od početka agrikulture. Zato ih zovemo stalnim pratiocima ili antropofilnim biljkama ili antropofitima

Kroz povijest su se prilagođavali i evoluirali prema kulturama, agrotehničkim mjerama, potpuno postali ovisni o čovjeku -DOMESTIKACIJA

Glavne domestikacijske odlike i prilagodbe su:

naglašena jednogodišnjost gubitak zaštitnih organa gubitak tzv. “tvrdih zrna” vezano za dormantnost povećanje ili smanjenje sjemena kozmopolitizam - mogućnost prilagođavanja vrlo različitim ekološkim

uvjetima bolja ekološka adaptibilnost (u usporedbi s kulturnim biljkama)

Slak (Convolvulus arvensis ) Volovod (Orobanche sp. ) Vilina kosica (Cuscuta europea )

- Poljska repica (Raphanus raphanistrum)

- Slak (Convolvulus arvensis)

- Osjak (Cirsium arvense)

- Kamilica (Matricariachamomilla)

Page 37: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Načini razmnožavanja korova

1. Generativno (sjemenom) - anuelni, jednogodišnji, “sjemenski”2. Vegetativno - višegodišnji, rizomni

Na tlu u ekspoataciji, rašireniji su jednogodišnji korovi. Zato u ekstenzivnoj poljoprivredi dominiraju višegodišnji korovi.

Širenje korova

1. Aktivno ili Autohorija - izbacivanjem sjemenki (Agrostema githago)2. Pasivno ili Alohorija

a. Vjetrom - Anemohorijamaslačak, osjak, staračac, različak,...

b. Vodom - Hidrohorijac. Životinjama:

- Zoohorija- epizoohorija (na dlaci, koži)- čičak- endozoohorija (probavnom traktom)

- ornitohorija (pticama)- mirmekohorija (mravima)

d. Čovjekom – antropohorija:- sjemenom kultura- seobe naroda, vojska- međunarodna trgovina- strojevima- primjena nedozrelog stajskog gnoja

Page 38: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

MJERE BORBE PROTIV KOROVA• Preventivne mjere• Direktne mjere

PREVENTIVNE MJERE Čišćenje sjemena i sjetva čistog sjemena Uništavanje sjemena korova u otpacima vršidbe i čišćenja sjemena Uporaba zrelog stajskog gnoja i komposta Uništavanje korova u urbanim i površinama u kontaktu s

poljoprivrednim površinama (dvorišta, putovi, kanali) Održavanje čistoće poljoprivrednih zgrada, strojeva, oruđa Obrada tla: dublja obrada smanjuje zakorovljenost Sustav biljne proizvodnje Mineralna gnojidba: ne unosi korov kao, npr. stajski gnoj Reguliranje vodotoka i sprječavanje poplava Malčiranje, pogotovo papiri i folija

DIREKTNE MJERE

- Za direktno suzbijanje važno je znati faze razvoja korova

- Pravilo! “Uništiti korov dok se ne vidi” - dakle, u klijanju

- Uništavanje je sve teže: klijanje → nicanje → mali busen (mala rozeta) →veliki busen → (velika rozeta) vlatanje → cvatnja → oplodnja

- Posebno se teško suzbijaju rizomni korovi.

- Uništavanje perenih ovisi o dubini podzemnih organa• plići se lakše suzbijaju mehaničkim putem• dublji se lakše suzbijaju kemijskim putem

Pirika -Triticum repens

Page 39: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

METODE DIREKTNOG UNIŠTAVANJAa) Mehaničke - obrada tla, plijevljenje, napasivanje, zasjenjivanje,

iscrpljivanjeb) Fizikalne - plamenom, zagrijanom parom i natapanjemc) Biološke - bolesti i štetnicid) Kemijske - herbicidi, neka mineralna gnojiva, kalcijev cijanamid (CaCN2)

A) Mehaničke metode1. Obrada tla - svi zahvati

- freza se ne smije koristiti za rizomne korove- što je tlo teže i klima vlažnija, obradom je teže suzbijati korov

2. Plijevljenje- Korov se čupa - rukom, alatom, pljevilicama

3. Napasivanje- pomoću stoke - koze → zeljanice

4. Zasjenjivanje- biljke gustog sklopa “guše” korov (konoplja)

5. Iscrpljivanje- višegodišnja košnja uništava asimilacijski aparat i podzemni organi se iscrpe (npr. djeteline i smjese)

B) Fizikalne metode1. Plamenom u rijetkom sklopu i otpornijim kulturama na toplinu. Uz

kanale, putove, tla oranica - plameni kultivatori2. Pregrijana para3. Natapanje - ako voda leži na tlu više od 72 sata guši korov. Za površine bez kulture!

Plameni kultivator

C) BIOLOŠKE METODE- s ciljem izbjegavanja negativnih učinaka herbicida. - Korovi se inficiraju uzročnicima bolesti i štetočinama.

Page 40: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

D) KEMIJSKE METODE - primjena herbicida- Najvažnija suvremena mjera - nezaobilazna- Primjena herbicida doživjela je nagli razvoj nakon II. svjetskog rata

Podjela herbicida:Prema djelovanju na biljku

1. SELEKTIVNI i2. NESELEKTIVNI ili TOTALNI

Prema načinu djelovanja:1. Herbicidi bez svojstva translokacije (kontaktna sredstva): oštećuju dodirom

2. Herbicidi sa svojstvom translokacije - sistemični herbicidi: najčešće hormonski preparati- Prema svojstvu prodiranja u biljku 3 su skupine:

koji prodiru kroz listove i druge nadzemne organe koji prodiru kroz korijen (herbicidi korijenskog djelovanja) koji prodiru kroz list i korijen

3. Totalni herbicidi: Herbicidi translokacijski prodiru u biljku podzemno ili nadzemno, šire se ksilemom ili floemom

Načini primjene herbicida:1. kao tekućine - emulzije, suspenzije, za prskanje2. kao krute granule - u tlo

S obzirom na agrotehničke zahvate primjena može biti:prije sjetve - PRESOWING metodaprije nicanja - PREEMERGENCE metodanakon nicanja - POSTEMERGENCE metoda

Prskanje –aplikacija herbicida u usjevu

Page 41: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Nekoliko prioritetnih zadataka i problema pri aplikaciji herbicida:

1. Dužina djelovanje herbicida2. Brzina razgradnje3. Migracija herbicida u tlu4. Utjecaj na fond aktivnih hraniva u tlu5. Utjecaj herbicida na mehanizme usvajanja hraniva6. Utjecaj na korijenje biljaka i mikroorganizme7. Utjecaj na promjene fitocenoze - sastav i genetske promjene8. Direktan utjecaj na zdravlje ljudi pri primjeni, ne samo izvođača

radova, već koliki je utjecaj na onečišćenje okoliša- vode- zraka (miris)- tla

o Sjeme predstavlja sav materijal namijenjen reprodukciji biljaka.

Njegova vrijednost nije samo u reprodukciji već i u stvaranju uroda određene kvalitete i kvantitete.

U uzgoju biljaka razlikujemo:: generativno sjeme - organ viših biljaka nastao oplodnjom vegetativno sjeme - drugi organi ili dijelovi biljke (gomolj, rizom,

lukovica, reznica itd.)

Oba načina razmnožavanja (generativno i vegetativno) imaju podjednaku važnost u povrćarstvu, voćarstvu, cvjećarstvu, dendrologiji, hortikulturi i dr., a u ratarstvu najveći značaj ima generativno ("pravo") sjeme.

o generativno sjeme sadrži od 10-15% vode

o vegetativno sjeme sadrži od 80-90% vode

Biljna reprodukcija

Page 42: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Dijelovi pravog sjemena

Osnovni dijelovi pravog sjemena:

- Sjemeni omotač- Endosperm- Klica ili embrij

Dikotiledoni(dvosupnice)- Grah- Soja- Grašak- Bob- Suncokret- Jabuka

Monokotiledoni(jednosupnice)- Kukuruz- Pšenica- Ječam- Raž- Riža

Page 43: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Odlike pravog sjemena

unutarnje:

genetska nasljednost

tehnološka zrelost

fiziološka zrelost

dormantnost

ekološka prilagodljivost

meridionalizacija

vanjske:

čistoća sjemena

klijavost sjemena

masa sjemena

boja, sjaj, miris, oblik

Kvaliteta sjemena - čistoća

Kvaliteta sjemena se utvrđuje na uzorku iz partije sjemena.Partija sjemena je određena količina sjemena iste vrste, sorte i kategorije,

proizvedena tijekom iste godine, od strane istog proizvođača.

Određuju se četiri frakcije:

čisto sjeme osnovne kulture sjeme drugih kultura sjeme korova inertne tvari

Čistoća sjemena = Količina čistog sjemena

Količina nepoželjnih primjesa= [%]

Page 44: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Kvaliteta sjemena - klijavost

U agronomiji su važne dvije vrste klijavosti::Maksimalna dužina klijavostiSjetvena dužina klijavosti

Određivanje klijavosti sjemena je jedan od najvažnijih načina ocjenjivanja sjemenskog materijala. Klijavost predstavlja sposobnost sjemena za klijanje kad dođe u povoljne uvjete.

U standardnom postupku određivanja klijavosti najprije se određuje energija klijanja, a zatim (isti uzorak) i ukupna klijavost, a obje vrijednosti izražavamo u [%].

Energijom klijanja testiramo kojom se brzinom mlade biljke mogu osamostaliti i oduprijeti negativnim čimbenicima u početnom porastu.

Manje dana za klijanje veća energija klijavosti prednost

Kvaliteta sjemena – masa

Apsolutna masa (masa 1000 zrna) [g]Vrijednost koja ukazuje na kvalitetu nalivenosti endosperma zrna.Veća masa veća energija klijanja i nicanja veći prinos

Hektolitarska (relativna) masa [kg]Hektolitarska masa je masa 100 litara sjemena izražena u kilogramima i pokazatelj je randmana brašna tj. Izbrašnjavanja.Veća hektolitarska masa bolja kvaliteta sjemena

Boja, sjaj, miris i oblik sjemenaPrema ovim svojstvima sjemena (specifikum biljne vrste i kultivara) lako se može zaključiti o njegovoj kvaliteti.

Page 45: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Dorada sjemena – mehaničko tretiranje

Sušenje

Čišćenje

Skarifikacija

Maceracija

Kalibracija

Segmentacija

Poliranje

Pakiranje

Dorada sjemena – fizikalno tretiranje

kvašenje vodom

hibernizacija

stratifikacija

tretiranje električnom strujom

tretiranje ultraljubičastim zrakama

tretiranje ultrazvukom

tretiranje gama i rendgenskim zrakama

oblaganje sjemena hidrofilnim koloidima

Page 46: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Dorada sjemena – kemijsko tretiranje

Mokri postupak – sredstvo prodire u sjeme pesticidi (zaštita od bolesti, štetočina – redovito) makro- i mikroelementi (NPK, Cu, Zn, Mo, NH4 molibdat, K-bromat i dr.) stimulatori i regulatori rasta (giberelinska, nikotinska, jantarna kiselina i dr.)

Suhi postupak – sredstvo ostaje napovršini sjemena

a) zaprašivanjeb) oblaganje ili poliranje

hraniva, stimulatori rasta, pesticidi

Dorada sjemena – biološko tretiranje

U n u t a r n j e i v a n j s k o

Jarovizacija ili vernalizacija sjemena – postupak pri kojem se ubrzava proces prolaska biljke kroz period nižih temperatura, kako bi mogle preći iz vegetativne u generativnu fazu.

Bakterizacija sjemena – postupak tretiranja sjemena leguminoza simbiotskim bakterijama fiksatorima dušika (Rhizobium spp.) i bakterijama aktivatorima plodnosti tla.

Inokulacija (cijepljenje) sjemena soje simbiotskim fiksatorima dušika Bradyrhizobium japonicum

Noduli (kvržice) na korijenju soje nakon bakterizacije sojem Bradyrhizobium japonicum

Page 47: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Dorada sjemena – pakiranje

Cilj pakiranja je sačuvati određenu kvalitetu sjemena, od vremena dorade do sjetve.

Sjeme se pakira u neoštećene, čiste, suhe, dovoljno jake i čvrste vreće, vrećice, kutije i kontejnere koje je moguće zapečatiti i obilježiti jedinstvenom oznakom partije.

Pakiranje se obavlja u ambalažu od različitih prirodnih ili umjetnih materijala, po principu mase sjemena ili broja sjemenki.

Svako pojedinačno pakiranje mora imati deklaraciju (atest) s osnovnim podacima o sjemenu.

Deklaracija o kakvoći sjemena poljoprivrednog bilja na ambalaži mora sadržavatisljedeće podatke:Znak zavoda1. Naziv i sjedište pravne osobe koja podnosi zahtjev za deklariranje sjemena2. Broj deklaracije priložene uz otpremnicu (broj partije sjemena)3. Biljna vrsta4. Sorta5. Kategorija6. Datum do kojega važi deklaracija7. Naziv preparata kojim je sjeme tretirano i klauzula8. Neto masa pakiranja, u kg ili g ili broj zrna9. Izjava o prepakiranju ako je obavljeno s brojem ishodišne partije

10. Zemlja porijekla11. Dodatne informacije o sjemenuPravilnik o temeljnim zahtjevima kakvoće, načinu ispitivanja, pakiranju i deklariranju sjemena poljoprivrednog bilja, NN 04/05

Dorada sjemena – pakiranje

Page 48: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Dorada sjemena – skladištenje

Zadatak skladištenja – čuvanje sjemena u uvjetima koji osiguravaju očuvanje njegovih fizioloških i fizičkih svojstava.

Osnovni preduvjeti čuvanja su::

nizak sadržaj vode u sjemenu

suh, prohladan i taman prostor

objekti s ventilacijom i rashladnim uređajima

kontrola temperature i vlažnosti objekta

Banke sjemena – čuvanje genetskih resursa

Globalno skladište sjemena na otoku Svalbardu u Norveškoj:: pohranjeno je više od 750.000 različitih vrsta sjemenki, a taj broj konstantno raste. Svaka vrsta se pohranjuje u 500 primjeraka. Napravljen je kako bi u slučaju nepoznatog virusa, negativnog ljudskog utjecaja ili bilo koje druge prirodne katastrofe koja može doći iz Svemira ili sa Zemlje sačuvao sjemenke biljaka koje koristimo za prehranu, i na taj način osigurao opstanak hrane, a samim time i čovječanstva.

SJETVA

Sjetva: reprodukcija biljaka pravim sjemenom u botaničkom smislu

Page 49: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Preduvjeti za sjetvu

Dobar sjetveni slojTraži se "dobar ležaj za sjeme"-povoljan vodozračni odnos, sitno mrvičasto tlo, povoljna struktura.

Poslovica::"tvrda posteljica, mekan pokrivač"

Temperatura i vlaga tlaIdealno je klijanje u granicama

temperaturnog optimuma(18-25 oC široki prosjek) –

neostvarivo u našim uvjetima.

Zato se traže minimalne temperature klijanja.

Minimalne temperature klijanja za neke kulture (°C)

djeteline 1 lan 2-3

raž 1-2 pšenica 3-4

ječam 2-4 zob 4-5

uljana repica 2-3 šećerna repa 4-5

suncokret 8-9 kukuruz 8-10

duhan 13-14 grahorica 1-2

Preduvjeti za sjetvu

U nas su dvije glavne sjetvene sezone:

proljeće - jarine

jesen – ozimine

Velike su razlike između kriofilnih, mezofilnih i termofilnih kultura.

Maksimalne temperature klijanja osciliraju između 35-45 oC,ali u našim uzgojnim uvjetima nisu limitirajući čimbenik.

Temperatura sjetvenog sloja mjeri se geotermometrom,i predstavlja važnu informaciju pri donošenju odluke o sjetvi.

Page 50: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Dubina sjetve

Pravilo:: sije se 5-10 puta dublje od veličine sjemena, osim leguminoza krupnog sjemena (kotiledoni).

Preduvjeti za sjetvu

Dubina sjetve nekih kultura

cikorija 0.5-1 cm strne žitarice 3-5 cm

djeteline 1-2 cm suncokret 3-5 cm

repe 2-3 cm kukuruz 3-4 cm

konoplja 2-4 cm krumpir 10-15 cm

Odstupanje → tekstura, struktura, vlažnost tla, vremenske prilike. Pliće: teško tlo, previše vlažno, humidna klima Dublje: lagano tlo, suho tlo, aridnija klima, mraz nakon sjetve

Preduvjeti za sjetvu

Termin sjetveOvisi o zahtjevima kulture i agroekološkim čimbenicima, a njihov

najskladniji odnos predstavlja optimalni rok sjetve.

Utjecaj roka sjetve pšenice

KASNOOPTIMALNO

Page 51: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Preduvjeti za sjetvu

Rokovi sjetve variraju, s obzirom na vremenske prilike godine.

Slavonija:- ozimi ječam 1-10. X.,- ozima pšenica 5-30. X.,- Kukuruz 15-30. IV.

Količina sjemena za sjetvu

Osnovni kriterij pri određivanju količine sjemena za sjetvu je optimalan vegetacijski prostor za uzgajanu kulturu.

Teoretska količina sjemena je promjenjiva veličina i ovisi o::

botanička svojstva kulture

sortne karakteristike

cilj uzgoja

termin sjetve

agroekološki uvjeti uzgoja

razina proizvodnje

Razmak između redova biljaka cmVegetacijski prostor =

Razmak unutar redova biljaka cm

Page 52: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Količina sjemena za sjetvu – norma sjetve

Teoretska količina [TK] sjemena dobije se prema izrazu::

Upotrebna vrijednost sjemena [UV]::

Stvarna količina sjemena [SK] ovisi o njegovoj upotrebnoj vrijednosti::

2broj klijavih zrna masa 1000 zrna

TK = = g m1000

čistoća % x klijavost %UV = = %

100

-1

-1TK kg ha × 100SK = = kg ha

UV %

Sklop – broj biljaka po jedinici površine

Soja:Skupina zriobe Broj biljaka m-2

000 70-8000 65-700 55-65I 50-55II 45-55

Kukuruz:FAO skupina Broj biljaka ha-1

100 - 70-90 000200 - 65-80 000300 - 50-65 000400 - 40-55 000

Pšenica:600-700 klasova m-2

Suncokret:50-65 000 biljaka ha-1

Šećerna repa:70-100 000 biljaka ha-1

Page 53: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Izvedba sjetve

Tehnika sjetve

1. Ručna- širom (omaške), (avionom)- u redove, otvorene brazde,pod motiku, plug, u kućice

2. Strojna (prednosti)- željena dubina i razmak- velik učinak- bez smetnji sjetve- kombinacija s gnojidbom

i zaštitom

Izvedba (tehnika) sjetve

Više mogućnosti strojnom sjetvom::

Sjetva u zbijene (guste) kontinuirane redove (5-6-8 cm).

Sjetva u uske kontinuirane redove (najčešće, 11-15 cm).

Sjetva u uske kontinuirane redove u križ (primjena kod istovremene

sjetve dviju kultura, npr. trave+djeteline).

Sjetva u široke kontinuirane redove (30-100 cm), npr. soja (30-45-50),

repa (45-50), kukuruz (70 au SAD-u 100 cm).

Sjetva u trake (vrpce) (sjemenski usjevi žitarica radi plijevljenja).

Sjetva u kvadrat (kućice): - kulture širokog reda

- kultivacija u oba smjera

Page 54: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Kontinuirani razmaknuti redovi Sjetva u trake Sjetva u “kućice”

Normalni uski kontinuirani redovi

Unakrsna sjetvauskih kontinuiranih redova

“Zbijeni” kontinuirani redovi

Posebne izvedbe (tehnike) sjetve

Sjetva u žetvene ostatke s obradom (reducirana i konzervacijska obrada tla) i bez obrade tla (No-tillage – izostavljena obrada).

Page 55: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Posebne izvedbe (tehnike) sjetve

Sjetva u ekstremnim uvjetima vlaženja - za širokoredne kulturea) u aridnim uvjetima – sjetva na dno između grebenovab) u humidnim uvjetima – sjetva na vrh grebenova

Posebne izvedbe (tehnike) sjetve

Hidrosjetva: postupak sjetve travnatog pokrivača pri kojem se

pumpama za sjetvu raspršuje smjesa sjemena trava, malča, ljepila i

vode, s ciljem zasijavanja (npr. kosine, parkovi), ozelenjavanja (npr.

požarišta), saniranja (klizišta, odlagališta smeća) i stabiliziranja (npr.

klizišta, erozija), teško pristupačnih pozicija.

Page 56: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

SADNJA

Sadnja: reprodukcija jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka sadnicama ili drugim organima biljke (rizomi, lukovice, gomolji, vriježe, reznice).

Sadni materijal

Od jednogodišnjih biljaka najviše se sadi povrće, duhan i riža

Sadnja višegodišnjih biljaka (npr. voćke, vinova loza, hmelj i šumsko drveće), redovna je praksa

Potrebna je veća briga oko sadnog materijala negoli oko sjemena.

Proizvodnja sadnog materijala:

a) Klasična sjetva (jednostavniji način) na običnom tlu: u klijalištima, lijehama, gredicama, tunelima, staklenicima i plastenicima.

b) Sjetva u kontejnere s lončićima (fitocelle) a supstrat su tresetne, humusne smjese.

Presađivanje sadnica zajedno s tlom ima veliku prednost u postotku primitka, startu i bržem rastu (ne oštećuje se korijen). Posebni strojevi siju po jedno zrno vrlo skupog sjemena povrća u posude iz kojih se presadnice presađuju.

Page 57: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Sadni materijal

Rokovi sadnje

Presadnice termofilnih kultura (npr. rajčica, paprika, duhan) najprije se uzgajaju u zaštićenim prostorima, a sade se na otvorenom tek kada prođe opasnost od kasnih mrazova.

Zeljaste sadnice sade se sve do ljetnih mjeseci.

Sadnice drvenastih kultura (voćaka) sade se u jesen ili proljeće – u vrijeme

mirovanja vegetacije.

Cjepovi vinove loze sade se u proljeće, kao i većina reznica.

Rokovi sadnje u pravilu padaju u topli dio godine – poslije kasnih proljetnih mrazova i kada se tlo dovoljno ugrije.

Lukovice se mogu saditi i prije zime, jer u tlu dobro podnose niske

temperature.

Page 58: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Tehnike sadnje

Ručna sadnja

Tehnike sadnje

Strojna sadnja

Sadnja presadnica - dvije mogućnosti:: napraviti brazde, u njih položiti presadnice i na njih nagrnuti tlo. sadnja strojno - sadilicom: najčešće dva elastična diska polažu presadnice.

S polaganjem presadnica može biti kombinirano zalijevanje.

Page 59: Sustavi biljne proizvodnje Biljna reprodukcija Njega kultura Sustavi

Tehnike sadnje

Sadnja lukovica i gomolja

Dvije izvedbe sadilica – s horizontalnim ili vertikalnim izuzimanjem gomolja (npr. krumpira) iz sanduka.

Hvala na pozornosti !!!