sustavi biljne proizvodnje biljna reprodukcija njega kultura sustavi
TRANSCRIPT
Sustavi biljne proizvodnje
Naziv modula: Osnove agrikultureTematska cjelina: Agroekološke osnove biljne proizvodnjeSmjer: Preddiplomski, MehanizacijaPredavač: Prof. dr. sc. Danijel Jug
Biljna reprodukcija
Njega kultura
Sustavi biljne proizvodnje predstavljaju način korištenja tla
Budući da ima više kategorija zemljišta (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, travnjaci) postoje i sustavi biljne proizvodnje na
oranicama za drvenaste kulture travnjacima konsocijacije ili kombinacije kultura
Podjela sustava Sustavi biljne proizvodnje na oranicama, mogu biti:
1. PLODORED2. SLOBODNA PLODOSMJENA3. MONOPRODUKCIJA4. KONSOCIJACIJA KULTURA
Sustavi biljne proizvodnje
PODJELA KULTURAŠira oznaka Kategorija usjeva Pobliža oznakaBotaničko –uzgojna
Jednogodišnji Traju jednu vegetaciju-većina ratarskih i povrtnih kulturaVišegodišnji 2 i više godina- korjenjače, repa, cikorija i višegod. trave,
djetelineSezonska Ozimi (ozimine) Siju se u ljeto-jesen, beru iduće godine
Jari (jarine) Siju se u proljeće, dozrijevaju u toj godiniLjetni usjevi Jarine kraće vegetacije. Siju se ljeti i dozrijevaju u jesen
Agrotehnička Predusjevi Koji prethode usjevuSlijedeći usjevi Koji slijede iza nekog predusjevaNadusjevi Velikog habitusa, odmakli u rastu u odnosu na podusjevZaštitni usjevi S ulogom zaštite- žitarice za djetelinePodusjevi Manjeg habitusa, kasnije sjetve, traže zaštitu- djeteline u
žitaricamaNaknadni usjevi Siju se nakon glavnog u proljeće i zriju u jesenMeđuusjevi (interpolirani)
Interpolacija- prostorna i vremenska (podusjev, naknadni usjev)
Poljoprivredno-ekonomska
Glavni usjev Najvažniji u ekonomskom smisluSporedni usjev Drugorazredno ekonomsko značenje
I - Plodored
Plodored predstavlja pravilnu prostornu i vremensku izmjenu usjeva na proizvodnoj površini
Cilj je zamijeniti biološku ravnotežu prirodnih fitocenoza jer je odavno utvrđeno da se u ponovljenoj sjetvi prinosi smanjuju.
Biljno uzgojni elementi plodoreda: vremenska izmjena ili plodosmjena prostorna izmjena ili poljosmjena,
rotacija, ophodnja odmor tla (ugar)
Primjer plodosmjene - izmjena usjeva u vremenu1. god. pšenica2. god. šećerna repa3. god. kukuruz4. god. soja
Primjer poljosmjene: Pretpostavka - ¼ + ¼ + ¼ + ¼ spomenutih sa istom plodosmjenom.
I soja II kukuruz
IV pšenica III šećerna repa
I pšenica II soja
IV šećerna repa III kukuruz
1. godina
2. godina
I šećerna repa II pšenica
IV kukuruz III soja
I kukuruz II šećerna repa
IV soja III pšenica
3. godina
4. godina
Ugar – odmor tla
Uloga ugara bila je naglašena u prošlosti radi obnavljanja plodnosti tla -nakupljanja humusa i dušika, te suzbijanja štetnih pojava u tlu (“umornosti tla”)
Danas je ugar, zbog mogućnosti obilne gnojidbe i fitozaštite, izgubio prvotnu ulogu
Razlozi uvođenja plodoreda
1) BIOLOŠKI
2) AGROTEHNIČKI
3) ORGANIZACIJSKO-EKONOMSKI
Biološki razlozi uvođenja plodoreda
tolerantnost usjeva na ponovljenu sjetvu širenje bolesti, štetočina i korova
TOLERANTNOST
Usjevi različito reagiraju na ponovljeni uzgoj na istoj površini: neke lako podnose, a neke su osjetljive. Zato se prema stupnju tolerantnosti dijele na:
A) snošljive ili samostabilne ili autostabilne, kao npr.: trave, kukuruz, proso, sirak, zob, riža, krumpir, lupina, soja, grah, konoplja.
B) nesnošljive ili samolabilne kao npr.: ječam, crvena djetelina, lucerna, grašak, šećerna repa, lan, suncokret.
Samolabilnost je glavni razlog izmjene usjeva - što je netolerantnost veća, rjeđe smije doći isti usjev na istu površinu. Visoka tolerantnost omogućuje slobodno ratarenje, čak i monokulturu (npr. kukuruz).
Netolerantnost usjeva vezuje se uglavnom za negativne procese u tlu koje skupnim nazivom imenujemo kao “UMORNOST tla”.
Umornost tla se objašnjava na više načina, a kao glavni razlozi navode se:a) nedostatak aktivnih biljnih hraniva, osobito mikroelemenatab) nakupljanje nematodac) nakupljanje drugih štetočina i bolestid) poremećaj u normalnim odnosima skupina m.o. u tlu (poremetnja biološke
ravnoteže u tlu – BAKTERIJSKA TEORIJA)e) nakupljanje inhibitornih tvari kao posljedica raspadanja ostataka usjeva ili
izlučevina TOKSIKOZA (otrova) u tlu koje štetno utječu na vlastitu kulturu (teorija TOKSINA)
Od svih spomenutih, najveće probleme uzrokuju toksikoze (e) i poremećaji (d)biološke ravnoteže.
Prema bakterijskoj teoriji dolazi do promjena u normalnoj mikrobiološkoj slici tla: nestajanje korisnih skupina mikroorganizama i faune tla, nemogućnost stvaranja aktivnog sloja rizosfere, pojačano prisustvo ubikvističkih mikroorganizama koji štetno djeluju na
korisne mikroorganizme.
Osim toga, postoji i negativna alelopatija između mikroorganizama i kulturnih biljaka, a neki mikrobi luče i toksine.
Poseban su problem parazitne nematode, a u Europi su najznačajnije:Nematoda krumpira Heterodera rostochiensisNematoda repe Heterodera schachtiiNematoda zobi Heterodera avenaeNematoda djeteline Heterodera trifolii
Suzbijanje je teško, zato se preporučuje:- izmjena usjeva- otporne sorte- nematocidne kulture (Rauola)
BOLESTI, ŠTETNICI i KOROVI
Jedan od prvih razloga za plodosmjenu. U monokulturi je razmnožavanje bolesti, štetnika i korova do te mjere da onemogućuju uzgoj određene kulture.
- polijeganje žitarica (Ophiobolus graminis)
- glavnica raži (Claviceps purpurea)
- sovice (Noctuidae)
- repičin sjajnik (Meligetus eneus), itd.
Agrotehnički razlozi uvođenja plodoreda
Održavanje razine humusa i povoljne strukture tlaNeki usjevi osiromašuju tlo humusom (kukuruz, žitarice), a drugi ga obogaćuju (leguminoze, trave). Stoga, pravilnom smjenom kultura možemo održavati određenu razinu humusa.
Pravilno trošenje vodeNeke kulture troše više vode, druge manje! U smjeni se nadopunjuju. Ovo je svojstvo vrlo važno za aridna područja, dok u umjerenim i vlažnim prilikama nema značaja.
Različito zakorjenjivanje usjevaKulture različito prožimaju masu tla, po dubini i po širini, po intenzitetu (žitarice plitko, suncokret i repa duboko).
Bolje korištenje biljnih hranivaKulture različito koriste zalihe aktivnih hraniva, ali i teže pristupačne oblike.(ječam slabo, dok lupina, heljda, bob – odlično koriste nepristupačni fosfor). Izmjena usjeva → ravnomjernije iskorištavanje.
Različita obrada tlaRazličite kulture - različiti sustavi obrade po frekvenciji, dubini i vremenu. Povoljniji utjecaj na plodnost tla, ugorenje, uništavanje korova.
Organizacijsko-tehnički i ekonomski razlozi uvođenja plodoreda
Organizacijsko gledišteU monokulturi poljski radovi dolaze u isto vrijeme.Posljedica: sezonsko i povremeno gomilanje strojnog i živog rada “ŠPICA RADOVA”.Više kultura: UBLAŽAVA – ŠIRI – RASTEŽE ŠPICU RADOVA na duže vremensko razdoblje.
Ekonomsko gledišteGodine su klimatski (vremenski) loše, dobre ili vrlo povoljne za jednu
kulturu, ali ne i za drugu. Tu su i fluktuacije cijena na tržištu.
Više kultura čine gospodarstvo STABILNIJIM jer se ekonomski učinci kultura preklapaju.
Uostalom, zadatak je ratarske proizvodnje u osiguravanju različite vrste hrane za ljude i stoku. Ovo je dodatni razlog za uzgoj više kultura.
Izbor plodoreda Čimbenici koji utječu na izbor plodoreda su:
1. Klima- vlažnost klime- termičke osobine- insolacija- vjetar
2. Tlo- bonitetna vrijednost tla- tekstura- uslojenost- vodni režim- pH vrijednost- sadržaj Ca- humusa, itd.
3. Kompatibilnost i sukcesija usjeva
4. Građevne jedinice s % zastupljenosti građevnih skupina usjeva u plodoredu
vlažnost klimeDovoljno vode s povoljnim rasporedom - širok izbor ksero-,mezo- i higrofita.
Manjak vode: kserofiti- šećerna repa, kukuruz, proso, sirak, suncokret.Na prijelazu semiaridne u aridnu klimu (<300 mm - čak do 150 mm uz povoljnu evaporaciju) prakticira se diskontinuirani sustav biljne proizvodnje- dry farming- suho ratarenje- crni ugar u smjeni sa strnim žitaricama.Strne žitarice iskorištavaju vlažni dio godine a završavaju u toplosuhom dijelu godine- pšenica, ječam, zob, raž.Međutim, diskontinuirani sustav biljne proizvodnje ima i druge razloge. Na sjevernoj granici ratarenja (Rusija) zime s jakim snijegom traju dugo, pa žetva ponekad dolazi iza povoljnog termina sjetve u jesen. Preostaje dakle izostaviti jednu vegetaciju kao ugar.
U vlažnoj klimi ugar se ne primijenjuje - dolazi širi izbor kultura (mezofiti).
U subhumidnoj klimi dolaze trave i djeteline.
Uzgoj u vodi: HIDROFITI- riža.
Klima
Utjecaj tehničkih osobina na izbor plodoreda
U razdoblju niskih temperatura → kriofilne ili frigofilne kulture.U razdoblju viših temperatura → termofilne kulture.
Ekonomska stabilnost gospodarstvaZbog različitih vremenskih prilika nikada ista godina nije jednako povoljna za sve kulture: zato se više kultura na gospodarstvu ekonomski “preklapaju”.
Utjecaj insolacije na izbor plodoredaU podneblju s dosta sunca i topline kulture za šećer, ulje, aromatske tvari.U umjerenom podneblju kulture za škrob i bjelančevine.U vlažno hladnijem za vegetativnu masu.
Utjecaj vjetra na izborTopli, hladni, jaki, suhi, vlažni - mogu ograničiti izbor kultura.
Vrijeme pojave toplinskog udaraUzrokuje ga: niska relativna vlažnost, visoke temperature zraka i zemljišna suša.Npr. krajem VI. i početkom VII. mjeseca za pšenicu → ranozrele sorte pšenice.
TeksturaTla srednjeg teksturnog sastava - ilovače- pogodna su za sve kulture.Lagana tla – pjeskovita – za krumpir, raž, lupinu, ali ne i za djeteline i trave.Teža tla, glinovita su prikladna za trave i strne žitarice, neprikladna za korjenasto i gomoljasto bilje.
Utjecaj stratigrafije na izborPovoljna stratigrafija omogućuje normalan rast korijena i vodni režim – za svekulture.Duboka tla za šećernu repu, hmelj, lucernu.Plitka tla sa dosta vode za trave.
Utjecaj pH na izborBlago kisela tla za sve kulture.Osrednje kisela za krumpir, raž.Alkalična: nepovoljna (halofiti- ječam, lucerna, bijela djetelina, suncokret, riža).Vapnena tla- leguminoze, šećerna repa, kupusnjače.
Utjecaj sadržaja humusa na izborViše humusa pogoduje zeljastom povrću i za kulture voluminozne krme, a šteti sjemenskoj proizvodnji, te naročito za šećernu repu - prekrupan korijen.
Tlo
Kompatibilnost ili ksenotolerantnost (podnošljivost različitih kultura uvjetno rečeno) se ogleda u utjecaju predkulture na plodnost tla preko: ostataka podzemnih organa međuproizvoda razgradnje ostataka pojave inhibicije- izlučevina ili međuproizvoda razgradnje stimuliranja ili kočenja procesa ugorenja pozitivnog ili negativnog djelovanja na strukturu tla širenja zajedničkih nematoda
Zato je ksenotolerantnost važna pri izboru sukcesije ili slijeda kultura.
Međutim, važni su i organizacijsko-tehnički čimbenici, a to su: vrijeme napuštanja predusjeva (radi omogućavanja slijedeće sjetve) stanje tla nakon predusjeva
Zato, ako promatramo zajedno ksenotolerantnost i organizacijsko-tehničke i ostale čimbenike, kao što su zahtjevi slijedeće kulture govorimo o PLODOREDNOJ VRIJEDNOSTI USJEVA.
Kompatibilnost kultura i sukcesija usjeva
sukcesijakultura
dikotiledonski-monokotiledonski
dikotiledonski-dikotiledonski monokotiledonski-monokotiledonski
predusjev slijedećiusjev
predusjev slijedećiusjev
predusjev slijedećiusjev
povoljne oz. repica oz. ječam krumpir šeć. repa oz. pšenica zob
grašak oz. ječam šeć. repa krumpir zob oz. pšenica
lupina raž šeć. repa grašak oz. pšenica raž
šeć. repa jari ječam lucerna, crv.djetelina
krumpir zob kukuruz
krumpir oz. pšenica grašak oz. repica raž raž
krumpir ozima raž rani krumpir oz. repica raž raž
nepovoljne krumpir zob krumpir mak jari ječam oz. ječam
šeć. repa oz. pšenica lan grašak oz. ječam jari ječam
grašak jari ječam repica šeć. repa oz. ječam oz. pšenica
kasni krumpir ozima raž crv. djetelina šeć. repa jari ječam oz. pšenica
crv. djetelina zob grašak šeć. repa zob jari ječam
j i j č b
Primjer sukcesije prema KÖNECKE-u (1967.)
SukcesijaOsnovno je pravilo: U plodoredu moraju biti zastupljene povoljne sukcesije usjeva, a treba izbjegavati negativne
Građevne jedinice čine skupine kultura ili članovi plodoreda koje čine unutarnju strukturu plodoreda, a članovi mogu biti:
pravi, npr. plodoredna trojka krnji, npr. plodoredna dvojka
Plodoredna trojka: Prava sastavljena na načelu od strne žitarice, okopavine i leguminoze Žitna sastavljena od 2 strne žitarice i okopavine Okopavinska- 2 okopavine i strna žitarica Krmna trojka- 2 samostabilne leguminoze i okopavina
Građevne jedinice
Iz ovih dalje nastaju plodoredi s više polja - kombiniranjem >5 polja – višepoljni.Najbolji su plodoredi na temelju prave trojke:
1/3 strnih žitarica,1/3 okopavina,1/3 leguminoza.
Nepraktično je imati više od 10 polja.
Plodored – ostali pojmovi
Pravi plodored - kad se podudara broj polja s brojem usjeva, 1 i više građevnih jedinica. Broj kultura je manji od broja polja ako je višegodišnja leguminoza.
Jednostavni plodored ako svako polje ima samo jednu kulturu.
Složeni plodored kad jedno polje dijeli više ksenotolerantnih kultura.
Prekinuti plodored ako jedna kultura iskače iz čvrste sheme, kao npr. višegodišnja lucerna.
Intenziviranje plodoreda - povećanje broja kultura u rotaciji, npr. s vremenskim međuusjevom.
Temeljna kultura u rotaciji je ona s kojom počinje neka mjera, npr. gnojidbastajskim gnojim. Stavlja se stoga oznaka xx, polovična gnojidba x, mineralnana zalihu ++, itd.
Plodored – primjer
Polje Glavna kultura Interpolacije1. okopavine -2. jara strnina s posijanom djetelinsko-travnom
smjesom-
3. djetelinsko-travna smjesa -4. okopavina -5. strna žitarica + postrni usjev6. okopavina -7. strna žitarica + ozimi krmni usjev8. okopavine za silažu
Plodored – %-tni udio kultura
Važno s biološkog, agrotehničkog i organizacijskog stanovišta - gornja granica zastupljenosti.
STRNE ŽITARICEKao prosječna granica ≈ 50% sjetvenih površina. Raž može i do 100% (na pjeskovitom staništu). Pšenica maksimalno i rijetko 70-80%. U žitarskom tropolju žitarice su sa 66%.
OKOPAVINEKao prosječna granica 50% sjetvenih površina. Okopavine su heterogena skupina po tolerantnosti. Vrlo tolerantni, kao kukuruz i do 100%, najviše osjetljiva šećerna repa 33%. U okopavinskoj trojci 66%.
LEGUMINOZE - razne su tolerantnostiDo 25%- samolabilne ili nesnošljive: djeteline, grašak, grahDo 33%- osrednje tolerantne- grahoriceDo 66%- vrlo tolerantne- zrnate leguminoze- bob, soja
Plodored kroz povijest - praoblici
Od prapočetka agrikulture, čovjek je uvidio nužnost izmjene usjeva. Praoblik:
1. PRELOŽNI SUSTAV - spaljena šuma, uporaba, nakon iscrpljivanja napuštanje-SELILAČKI TIP gospodarenja. Prelazilo se na novu površinu
2. ZALEŽAJNI TIP - osvajanje prašume, eksploatacija, napuštanje i nakon nekoliko desetljeća prirodne vegetacije ponovni povratak na istu površinu
3. U prostranstvima prirodnih travnjaka razvili su se POLJSKO-TRAVNJAČKI PRELOŽNI SUSTAVI. Stoka je napasivana određeno vrijeme i nakon iscrpljivanja napuštana površina
4. Kad se čovjek stacionirao na jednom mjestu započeo je SUSTAV STACIONARNOG RATARENJA. Započeo je stalni plodored. Prva inačica ovakvog plodoreda vezana je za starecivilizacije Sredozemlja:
SREDOZEMNO (MEDITERANSKO) DVOPOLJE, s 2 polja:
* strna žitarica* ugar
Plodored kroz povijest - ugar
UGAR predstavlja površinu koja se ne sije, a ako je taj period 2-3 i više godina, onda se naziva PARLOG
1. Pravi jalovi ugar - niti se obrađuje, niti sijeJalovi može biti:
a) Kasni jalovi ugar, npr. kad se iza strnih žitarica ne obrađuje i ne sije do ljeta slijedeće godine.
b) Rani jalovi ugar- iza strnih žitarica tlo se ne obrađuje i ne sije do proljeća
2. Crni ugar - obrađuje se, ali se ne sije
3. Zeleni ugar- kad se površina zasijava sideratom. To ustvari i nije ugar. Ali, tradicionalni
naziv
4. Crni ugar u diskontinuiranom sustavu biljne proizvodnje DRY FARMING -suho ratarenje.Duge zime, žetva iza optimalnog roka sjetve narednog usjeva
Plodoredi su se razvijali kontinuirano kroz povijest i to gotovo redovno s tendencijom povećanja broja kultura u plodosmjeni.
Plodored kroz povijest - razvoj
Kod nas se iz feudalnog tropolja razvilo Staro slavonsko tropolje, koje se sastojalo od:
1. polje - okopavine (xx) - kukuruz2. polje - zrnata leguminoza - grahorica3. polje - ozima strnina - pšenica
Okopavina
Leguminoza
Ozimina
Nakon II. svjetskog rata javlja se namjera smanjenja broja polja – REGRESIJA ČVRSTIH PLODOREDA. U industrijaliziranim i urbaniziranim zemljama poljoprivreda postaje robni, tržišni proizvođač:
•smanjuje se broj zaposlenih u poljoprivredi•ljudski rad zamjenjuju strojevi•radna snaga poskupljuje•počinje specijalizacija (odvajanje ratarstva od stočarstva)•stoka se gomila na velike farme - prifarmski plodored
Vrlo dobra kombinacija na mjembenom principu!
Posljedice ovakvog stanja:
oranična proizvodnja ne treba krmu - sužava plodored
jednostavna obrada (intenziviranje uzgoja žitarica)
u okopavinama se primjenjuju herbicidi
smanjenjem uzgoja leguminoza povećava se problem strukture tla,
pojačava se gaženje i zbijanje, smanjuje se uporaba stajskog gnoja,
povećava se uporaba mineralnih gnojiva i pesticida.
naglašava se potreba za pedohigijenom preko zelene gnojidbe (npr.
nematode)
Proces regresije je nezaustavljiv - vodi prema SLOBODNOM RATARENJU
(plodosmjeni) i MONOPROIZVODNJI.
II – Slobodna plodosmjena
Konjukturno, tržišno ratarenje je uzgoj na tržištu najrentabilnijih kultura.
UVJETOvaj uzgoj se može organizirati ako ga ekološki čimbenici omogućuju, inače se
moramo vratiti plodoredu.
Čvrsti plodored djeluje kao ekobiološki “pufer sustav”, odnosno on pokušava nadomjestiti biološku ravnotežu spontanih biocenoza. Potreba za ovom ravnotežom je to veća što je sklop čimbenika okoliša nepovoljniji.
Što donosi ovaj sustav?Bolji ekonomski prosperitet, ali u slobodnoj plodosmjeni usmjerenja su prema
ponovljenoj sjetvi, a to povećava: problem tolerantnosti odnosno samolabilnosti u slobodnoj plodosmjeni redovito nema krmnih kultura, a najmanje
djetelina i trava. Farme naime imaju krmni prifarmski plodored i zadovoljavaju potrebe.
traže se povoljni ekološki uvjeti traži se visokostručno znanje i organizacija (zaštita, gnojidba ...) izbor povoljnih sukcesija posebno je važan
Uzgoj samo jedne kulture na istoj površini.Terminološka objašnjenja- monokultura
- monoprodukcija
Sinonimi? Strogo stručno gledano nisu. Naime, za botaniku je monokultura uzgoj samo jedne kulture, jer ima u vidu
spontanu biocenozu s mnogo vrsta. Polje kukuruza je za botaniku monokultura.
Za proizvođača, u slučaju ponovljene sjetve odgovara izraz monoproizvodnja (monoprodukcija) - kao distinkcija od botaničkog shvaćanja.
Neki autori predlažu podpojam kratkotrajna monokultura kad ponovljena sjetva traje do 5 godina i prava monokultura kada taj uzgoj traje više od 5 godina.
Povijesno gledano, trajan uzgoj iste kulture mogli bismo podijeliti na:a) monokulturu daleke prošlostib) tradicionalnu monokulturu - kukuruz u SAD. U sjevernoj Europi na
pjeskovitim tlima - raž, u Skandinaviji krumpir, u Aziji riža.c) suvremena monoproizvodnja
III – Monoprodukcija
Inferiornost monokulture, u odnosu na plodored je neosporna. No, danas su se mnoge stvari promijenile:
nove sorte gnojidba zaštita suvremena agrotehnika
Međutim, kao činjenice ostaju: ponovljeni uzgoj tolerantnijih usjeva je riskantan ili nemoguć sa
samolabilnim usjevima. čimbenici netolerantnosti:
- pojava štetne mikroflore i faune (npr. nematoda)- inhibitori i ostali čimbenici
Čak se i kod tolerantnijih usjeva javljaju novi problemi. Npr. divlji sirak u usjevu kukuruza. Dakle, dolazi do pojave bolesti, štetočina i korova, a zaštita od njih predstavlja dodatni izazov.
Monoprodukcija - činjenice
Konsocijacija ili kombinacija kultura predstavlja uzgoj više kultura, na istom mjestu, u isto vrijeme.
Budući da se sada u istom trenutku nalazi više kultura, u središte pažnje dolaze njihovi odnosi: fizičko međudjelovanje - habitus kultura kemijsko međudjelovanje - biljke upijaju i izlučuju različite tvari koje
mogu utjecati na druge kulture (organske kiseline, šećeri, aminokiseline, CO2, fitoncidi, kolini (alelopatija)).
Međusobni odnosi članova edafona putem aktivnih tvari:
(Edafon = životna zajednica flore i faune u tlu)
IV – Konsocijacija kultura
U slobodnoj prirodi odnosi između biljaka su u KLIMAKSU – ravnotežnom
stanju, dok u agrobiocenozi čovjek odabire kulture, i zato za uspješnu
konsocijaciju ne smije:
između partnera postojati negativna alelopatija
izlučevine korijenja i biljaka ne smiju štetno djelovati na m.o. tla
partneri ne smiju doći u kompeticijske odnose u primanju vegetacijskih
čimbenika
kulture nadzemnim organima ne smiju ometati jedna drugu u primanju
vegetacijskih čimbenika
ne smije doći do štetnog djelovanja alohtonih tvari
S proizvodnog stanovišta, konsocijacija ne smije:
dovesti do razlika u razini plodnosti proizvodne površine
partneri fizički ne smiju smetati u izvođenju agrotehničkih zahvata za drugi
usjev
partneri ne smiju međusobno nanositi štetu (polijeganje, itd.)
Konsocijacija – uvjet uspješnosti
Konsocijacije mogu biti:konsocijacije oraničnih kulturakonsocijacije povrtnih kulturakonsocijacije oraničnih i povrtnih kulturakonsocijacije drvenastih kulturakonsocijacije drvenastih s oraničnim i povrtnim kulturamakonsocijacije šumskog drveća s poljoprivrednim kulturama
Konsocijacija - oblici
Bolja uporaba proizvodne površine. To je najvažniji razlog i ima više oblika:
Ekstenzivna polikultura. Primjenjuje se gdje je malo površina, niska plodnost tla, klima nepovoljna. Koriste se kombinacije ratarskih i povrtlarskih kultura.
Intenzivna polikultura. Koristi se više u povrtlarstvu, a u ratarstvu npr. bundeve i grah u kukuruzu.
Korištenje slobodnog prostora u drvenastim ili šumskim kulturama. Npr. na početku rasta, dok su drvenasti nasadi malog uzrasta – kukuruz u topoliku, aako je razmak sadnje velik, trajno iskorištavanje (npr. u masliniku ratarske i povrtlarske kulture). Široki redovi loze (povrće u Istri). Interkalarne kulture.
Kombinacije drvenastih kultura: loza + maslina, maslina + badem (pozitivna alelopatija), razne voćke.
Pozitivno djelovanje na plodnost tla Kombiniranje kultura može pozitivno utjecati na nakupljanje humusa i
mikroorganizama. Npr. trave + djeteline. Trave utječu na stvaranje humusa pri površini, a djeteline u dubljim slojevima tla. Uskog su C:N odnosa.
Konsocijacija – razlozi uvođenja
Povoljno djelovanje jednog partnera na drugogNije riječ samo o pozitivnoj alelopatiji već i o pozitivnom učinku korijenskih izlučevina. Npr. djeteline i trave. Djeteline stvaraju simbiotske fiksatore dušika
a trave dobro koriste aminokiseline. Tu je i pozitivan učinak na kakvoću prinosa. Konoplja u repi → više šećera Repa u breskviku → više šećera Pšenica + duhan → bolja kakvoća oba partnera.
Iskorištavanje rubnog utjecaja kod partneraBiljke u rubnom redu imaju veći vegetativni prostor za korijen i nadzemni dio, a time i veću mogućnost korištenja tog prostora. Rezultat → veći prinos. To je tzv. RUBNI UČINAK. Polazeći od te premise, nastale su konsocijacije pod nazivom ZDRUŽENA SJETVA.
Kod nas se pokazala kao dobra kombinacija: kukuruz i soja kukuruz i krumpir kukuruz i paprika
Konsocijacija – razlozi uvođenja
Kao loša kombinacija:ozima pšenica i kukuruzšećerna repa i kukuruz
Dakako, u združenoj sjetvi postoje problemi zbog razlika u: habitusu terminu sjetve vremenu nastupa kritičnih razdoblja razlika u potrošku vode, hraniva razlika u potrebi za svjetlom razlika u razmacima sjetve razlika u zahvatima njege razlika u fitozaštiti razlika u vremenu berbe i daljnjih zahvata obrade tla ovakva sjetva loše utječe na uniformiranost plodnosti površine.
Konsocijacija – razlozi uvođenja
Konsocijacija – razlozi uvođenja
Zaštitna uloga ili pomoć u rastu jednog usjeva drugom u konsocijaciji
Partner većeg habitusa stvara povoljni fitoklimat za drugi usjev manjeg habitusa u početnom rastu - djetelina u ječmu, pšenici ili zobi.
Jači usjev služi za penjanje drugom - pšenica, zob i ječam za grahorice, ili kukuruz za grah.
Dobivanje prinosa bolje kakvoće Trave i djeteline: bjelančevine i ugljikohidrati.
Bolja uporaba vegetacijskog razdoblja Jednim djelom zaštita podusjeva, a s druge strane bolja uporaba površine
Npr.- djeteline u žitarice: sjetva u proljeće, a nakon žetve slijedi podusjev.
Povećanje sigurnosti usjeva jedne kulture na granici areala njezinog uzgoja Npr. u sjevernim predjelima zbog niskih temperatura može stradati pšenica.
Raž kao otpornija, u smjesi povećava sigurnost - SURAŽICA. U Lici je to KARIŠIK.,
Konsocijacije dijelimo u 4 kategorije: miješane uzgoj usjeva u redovima uzgoj usjeva u trakama preklapajuće konsocijacije
Kod miješanih, više kultura je izmiješano bez nekog reda. Takve su primitivne konsocijacije: primjer- grah i bundeve u kukuruzu ili krumpiru!U redove se sije 1-2 ili više kultura i tu su odvojeni redovi kultura.
Konsocijacija – podjela
Kod sjetve u trake, nekoliko je redova svake kulture odvojeno, pa u polju djeluju kao trake. Tako je u intenzivnoj poljoprivredi. Kultivacija je moguća za svaku kulturu posebno.
Kod preklapajućih, vegetacijsko razdoblje svake kulture nije međusobno jednako -jedna se kultura povlači, a druga tek jače nastupa. Npr. stočna repa u krumpiru -krumpir se vadi, a stočna repa nastavlja vegetaciju.
Konsocijacija – podjela
Uspjeh konsocijacija mjeri se relativnim prinosima
Dva su pokazatelja:1. Ekvivalentni Zemljišni Odnos “EZO”2. Relativna Ukupnost Prinosa “RUP”
Konsocijacija – procjena uspješnosti
1. Ekvivalentni Zemljišni Odnos “EZO" – predstavlja odnos zemljišta za isti relativni prinos koje kulture zahtijevaju u konsocijaciji naspram zemljišta koje za taj isti prinos zahtijevaju pojedinačno uzgajane kulture.
Primjer: na 1 ha konsocijacije proizvedeno je 10 jedinica kukuruza i 50 jedinica graha;U isto vrijeme, za 10 jedinica kukuruza bilo je potrebno 0.75 ha, dok je za 50 jedinica graha bilo potrebno 0.5 ha, ili ukupno 0.75 + 0.5 = 1.25 ha dakle, konsocijacija je u ovom slučaju bila povoljnija, jer je zahtijevala manju površinu za isti ostvareni prinos!!!
2. Relativna Ukupnost Prinosa “RUP" – predstavlja sumu odnosa prinosa koju
kulture postižu u konsocijaciji nasuprot prinosu koje na istoj površini postižu
pojedinačno uzgajane kulture.
Konsocijacija – procjena uspješnosti
konsoc konsoc
zasebno zasebno
Kukuruz GrahEZO = RP kukuruza + RP graha = + Kukuruz Grah
Prema tome, ukoliko je EZO (ili RUP) veći od 1.0, konsocijacija je učinkovitija, a
ukoliko je manji od 1.0 zasebni uzgoj svake kulture je učinkovitiji. Vrijednost 1.0
kritična je vrijednost, iznad koje treba dati prednost konsocijaciji, a ispod nje
zasebnom uzgoju svake kulture.
Biljke u prirodnim uvjetima brinu same o sebi
Biljke u agrobiocenozi i u agrobiotopu (kulturne biljke) traže brigu Čovjeka
U procesu domestikacije izgubile su neka prirodna svojstva:
- biološku snagu ili vigor divljih biljaka, a dobile su sposobnost za veću rodnost
Kulturna biljka traži brigu Čovjeka, a sve mjere oko njezinog održavanja nazivamo NJEGOM
Zadatak njege usjeva je dvojak:a) obrana biljaka od nepovoljnih čimbenikab) osiguravanje vegetacijskih čimbenika u dovoljnim količinama i u povoljnoj
mjeri
Negativni utjecaji:1) abiotski - dominantna klima2) biotski - bolesti
- štetočine- korovi
Njega kultura
1. Abiotski negativni čimbeniciNajvažniji su elementi klime: - svjetlost
- toplina- oborine- vjetar
Tlo dobrim dijelom godine ostaje golo, bez usjeva:- u početku vegetacije- nakon žetve/berbe
Insolacija: - utječe baktericidno na površinu tla- povećava evaporaciju, tlo bez života se stvrdnjava
Oborine (kišne kapi):- razbijaju strukturne agregate tla- raspršuju tlo - zamuljivanje, pokorica- kiše (a naročito pljuskovi) izazivaju eroziju tla- snijeg zbija tlo topljenjem i saturacijom tla vodom
Vjetar: - izaziva eolsku eroziju na - suhim staništima, tlima slabe koherentnosti, u ravnicama,
- uz more izaziva zaslanjivanje tla
Onečišćenje okoliša: tlo – voda - zrak (emisija otrovnih plinova, prašina, kisele kiše)
KLIMA
(abiotskinegativni činitelji)
Svjetlost
Toplina
Vjetar
Voda
2. Biotski negativni čimbenici
- bolesti
- štetočine (insekti i divljač)
- korovi
Posebne discipline: fitopatologija, entomologija, fitofarmacija
Osiguravanje količina i povoljnih odnosa biočimbenika:
Već sama obrana od biotskih i abiotskih čimbenika osigurava normalan rast
i razvoj kulturnog bilja - uništavanje pokorice, korova, insekata
Osiguranje dovoljno vode i biljnih hraniva u skladu s potrebama usjeva u
obliku:
• navodnjavanja
• gnojidbe
Bolesti
Štetočine
Korovi
Podjela zahvata njege
1.MEHANIČKI
2.FIZIKALNI
3.KEMIJSKI
4.BIOLOŠKI
Mehaničke mjere njege:- sve operacije obrade tla tijekom vegetacije- pljevljenje korova i uništavanje korova- kultivacija, razbijanje pokorice
Fizikalne mjere njege:- navodnjavanje- dimljenje (fumigacija) protiv mraza- protugradna obrana- vjetrozaštitni pojasevi
Kemijske mjere njege:- primjena pesticida- primjena gnojiva, makro- i mikro-- primjena regulatora rasta (pozitivnih i negativnih)- pospješivanje zriobe- pospješivanje fotosintetske aktivnosti- primjena defolijanata, desikanata- sprječavanje cvatnje
Biološke mjere njege:- korektura sklopa (prorjeđivanje ili dopunska sjetva)- dopunsko oprašivanje- lomljenje zaperaka i cvati (duhan), vrhova vriježi (krastavci)- pinciranje- orezivanje (voćnjaci i vinogradi)
Zakidanje zaperaka na rajčici (pinciranje)
Orezivanje voćaka
usjevi gustog sklopa usjevi rijetkog sklopa
1. drljanje između sjetve i nicanja 1. isto
2. odvodnja ležeće vode 2. isto
3. razbijanje ledene kore na usjevu 3. isto
4. drljanje nakon zime 4. isto
5. valjanje usjeva izvučenih mrazom 5. isto
6. prihranjivanje 6. isto
7. fitozaštita 7. isto
8. navodnjavanje 8. isto
9. - 9. okopavanje u jesen
10. - 10. okopavanje u proljeće
NJEGA ANUELNIH KULTURA - ozimine
Drljanje strnih žitarica između sjetve i nicanja te nakon nicanja do busanja.Važno: do dužine klice od 2 cm - može lakšim drljačama. Između 2 cm i nicanja NE. Do pojave 3 lista NE. Poslije 3 lista do punog busanja MOŽE. Pred vlatanje NE (u opasnosti vegetacijski vrh)
Odvodnja ležeće vodeKao posljedica obilnijih kiša, topljenja snijega. Ako je usjev dulje od 3 dana pod vodom dolazi do oštećenja (veće temperature → manje dana)
Razbijanje ledene kore na usjevu ili u snijegu- U snijegu: - prelazak traktorima
- prelazak traktorima + oruđa (plug, tanjurača)- tamne tvari (npr. gnojivo kalcijev cijanamid)
- Na usjevu - tamne tvari Valjanje jesenskih usjeva
- vraćanje golomrazicom izvučenih biljaka (srijež). Danas sve manje (dobri sklopovi)
Prihranjivanje ozimina- uglavnom dušičnim gnojivima, a na siromašnijim tlima može P i K
Navodnjavanje- rjeđe, nije za manje akumulativne kulture
Okopavanje ozimina rijetkog sklopa rjeđe– u jesen– u proljeće
Fitozaštita
NJEGA ANUELNIH KULTURA - jarine
usjevi gustog sklopa usjevi rijetkog sklopa
1. drljanje između sjetve i nicanja 1. isto
2. prorahljivanje nakon nicanja 2. isto
3. valjanje usjeva nakon sjetve 3. isto
4. prihranjivanje 4. isto
5. fitozaštita 5. isto
6. navodnjavanje 6. isto
7. - 7. korektura sklopa
8. - 8. okopavanje
9. - 9. ogrtanje
10. - 10. zastiranje površine (mulch)
- uglavnom isti zadatak kao i za ozimine- jarine gustog sklopa (strne žitarice)
drljanje nakon nicanja ili između sjetve i nicanja. Isto kao i za ozimine
valjanje u sušnom proljeću - za bolje nicanje šećerne repe obaveznoŽitarice obično niču brzo i ne traže valjanje (sijačice s nagaznim valjkom)
prihranjivanje - manjeg značaja od ozimina jer nema prekida u vegetaciji
navodnjavanje – ekonomičnije nego kod ozimina
razbijanje pokorice nakon sjetve:- mrežaste drljače- rotirajuće motike
korektura sklopa kod kultura rijetkog sklopa:- nadosijavanje- prorjeđivanje
drugi biološki zahvati:- dopunsko oprašivanje- lomljenje zaperaka- pinciranje
okopavanje - kultivacijaZadaci: - rahljenje tla, može i gnojidba
- uništavanje korova- razbijanje pokorice
Preporuke za kultiviranje:- DA na tlima:
- sklonim zamuljivanju- težeg mehaničkog sastava- zbijenim tlima
- NE, iz ekonomskih razloga:- na strukturnim tlima- na lakšim tlima u sušnijoj godini
Ogrtanje- samo za kulture koje to izričito traže, npr. krumpir za formiranje gomolja- u vjetrovitim područjima kao borba protiv polijeganja, npr. kukuruz- u humidnim prilikama za odvodnju suvišne vode- loša strana su smetnje pri obradi tla i berbi
Malčiranje - pokrivanje tla
Fitozaštita
NJEGA PERENIH KULTURA
- to su višegodišnje kulture, a mogu biti zeljaste i drvenaste
zeljaste kulture drvenaste kulture
1. valjanje nakon izvlačenja biljaka mrazom 1. međuredna kultivacija
2. dopunsko sijanje 2. obrezivanje i drugo
3. drljanje nakon zime i tijekom vegetacije 3. prihranjivanje
4. prihranjivanje 4. zastiranje slobodne površine tla (malčiranje)
5. navodnjavanje 5. fitozaštita
6. fitozaštita 6. navodnjavanje (fertirigacija)
NJEGA PERENIH ZELJASTIH KULTURA- višegodišnje djetelinske smjese s travama- hmelj
valjanje (nakon zime) posijanog usjeva u jesen, ako je bio izložen i izvučen golomrazicom
drljanje u drugoj ili kasnijim vegetacijama nakon zime, no može i u vegetaciji nakon košnje
prihranjivanje: N u vegetaciji, P i K pred kraj ili početak (zima-proljeće) fertirigacija (fertilizacija + irigacija) fitozaštita obrezivanje (hmelj)
NJEGA PERENIH DRVENASTIH KULTURA
obrada tla slobodnih zona među biljkama – oranje, tanjuranje, plitko frezanje, kultiviranje
gnojidba - u tlo, folijarno, makro- i mikroelementi
navodnjavanje
fitozaštita
malčiranje
MALČIRANJE - pokrivanje površina raznim materijalima
Zadatak:1. štiti tlo od atmosferilija, insolacije, kišnih kapi koje razaraju strukturne
agregate, štiti tlo od erozije vjetrom i vodom2. štiti tlo od evaporacije i temperaturnih kolebanja3. stimulira biofazu4. suzbija korove5. zaštita nekih kultura od prljanja (krastavci, jagode)
Termin dolazi od engleskog “mulch” = nastor od lišća ili slame i može biti MRTVI i ŽIVI
Mrtvi malč: plosnato kamenje, šljunak, pijesak, pilovina, slama, žetveni ostaci, sijeno, stajski gnoj, kompost, treset, ugljena prašina, posebni papiri, plastične folije, fotoraspadive folije, te razna kemijska sredstva koja poput filma štite tlo
Živi malč: biljke malog habitusa, u gustom sklopu, npr. djeteline i lucerna u drvenastim kulturama i hmelju
Od malča se traži: da ne smeta kulturi u rastu i berbi, da ne troši potrebnu vodu i hranu (zato se u sušnim prilikama pretežito koristi mrtvi malč)
Detaljnije o mrtvom malču
Pločasto kamenje - u vinogradima, u primorskom području Šljunak i pijesak - kod drvenastih i povrtnih kultura. U Španjolskoj pri
natapanju u aridnim područjima za drvenaste kulture - šljunak; U Kini - šljunak
za dinje, lubenice, pamuk. Puno rada, smetnje pri obradi, ekstenzivna polj. Piljevina - za jagode, ribizle, maline. Nepovoljno: bogata je ligninom, a
siromašna N, pri razgradnji nastaju kiseli međuproizvodi Slama i pljeva - za voćke i na oranici Sijeno - za voćke oko stabala. Loše: bolesti, štetnici, veže vodu, kašnjenje
kretanja vegetacije Kompost i kruti stajski gnoj - izvrstan, ali dolazi obično u tlo Treset i ugljena prašina - manji albedo, toplije tlo Posebni papiri - nekada se koristila folija za skupi ananas Plastične folije: prozirne i tamne
- prozirne: za staklenike, rasadnike, klijališta- tamne: za zaštitu plodova od prljanja, zaštita tla od evaporacije,
atmosferilija, popravka toplinskog režima tla Fotoraspadive folije: sprječavanje evaporacije, čuvanje strukture tla
- uporaba: za visokoakumulativne kulture kao što je povrće
KONTROLA KOROVA
Definicija korova: Korov je svaka biljka koja nije cilj uzgoja
Razlikujemo: - APSOLUTNI korov- RELATIVNI korov
Apsolutni korov je svaka biljka koja nije cilj uzgoja, u konkurentskom je odnosu prema kulturi, nema od nje koristi, a može biti štetna za zdravlje ljudi i životinja
Relativni korov je svaka vrsta koja nije cilj uzgoja, a inače je kulturna biljka ili specijes koji može biti od koristi, ali ne spada u antropogene biljke - raž u pšenici, kamilica, itd.
EVOLUCIJA KOROVA I DOMESTIKACIJSKE PRILAGODBE
Korovi prate kulturne biljke od početka agrikulture. Zato ih zovemo stalnim pratiocima ili antropofilnim biljkama ili antropofitima
Kroz povijest su se prilagođavali i evoluirali prema kulturama, agrotehničkim mjerama, potpuno postali ovisni o čovjeku -DOMESTIKACIJA
Glavne domestikacijske odlike i prilagodbe su:
naglašena jednogodišnjost gubitak zaštitnih organa gubitak tzv. “tvrdih zrna” vezano za dormantnost povećanje ili smanjenje sjemena kozmopolitizam - mogućnost prilagođavanja vrlo različitim ekološkim
uvjetima bolja ekološka adaptibilnost (u usporedbi s kulturnim biljkama)
Slak (Convolvulus arvensis ) Volovod (Orobanche sp. ) Vilina kosica (Cuscuta europea )
- Poljska repica (Raphanus raphanistrum)
- Slak (Convolvulus arvensis)
- Osjak (Cirsium arvense)
- Kamilica (Matricariachamomilla)
Načini razmnožavanja korova
1. Generativno (sjemenom) - anuelni, jednogodišnji, “sjemenski”2. Vegetativno - višegodišnji, rizomni
Na tlu u ekspoataciji, rašireniji su jednogodišnji korovi. Zato u ekstenzivnoj poljoprivredi dominiraju višegodišnji korovi.
Širenje korova
1. Aktivno ili Autohorija - izbacivanjem sjemenki (Agrostema githago)2. Pasivno ili Alohorija
a. Vjetrom - Anemohorijamaslačak, osjak, staračac, različak,...
b. Vodom - Hidrohorijac. Životinjama:
- Zoohorija- epizoohorija (na dlaci, koži)- čičak- endozoohorija (probavnom traktom)
- ornitohorija (pticama)- mirmekohorija (mravima)
d. Čovjekom – antropohorija:- sjemenom kultura- seobe naroda, vojska- međunarodna trgovina- strojevima- primjena nedozrelog stajskog gnoja
MJERE BORBE PROTIV KOROVA• Preventivne mjere• Direktne mjere
PREVENTIVNE MJERE Čišćenje sjemena i sjetva čistog sjemena Uništavanje sjemena korova u otpacima vršidbe i čišćenja sjemena Uporaba zrelog stajskog gnoja i komposta Uništavanje korova u urbanim i površinama u kontaktu s
poljoprivrednim površinama (dvorišta, putovi, kanali) Održavanje čistoće poljoprivrednih zgrada, strojeva, oruđa Obrada tla: dublja obrada smanjuje zakorovljenost Sustav biljne proizvodnje Mineralna gnojidba: ne unosi korov kao, npr. stajski gnoj Reguliranje vodotoka i sprječavanje poplava Malčiranje, pogotovo papiri i folija
DIREKTNE MJERE
- Za direktno suzbijanje važno je znati faze razvoja korova
- Pravilo! “Uništiti korov dok se ne vidi” - dakle, u klijanju
- Uništavanje je sve teže: klijanje → nicanje → mali busen (mala rozeta) →veliki busen → (velika rozeta) vlatanje → cvatnja → oplodnja
- Posebno se teško suzbijaju rizomni korovi.
- Uništavanje perenih ovisi o dubini podzemnih organa• plići se lakše suzbijaju mehaničkim putem• dublji se lakše suzbijaju kemijskim putem
Pirika -Triticum repens
METODE DIREKTNOG UNIŠTAVANJAa) Mehaničke - obrada tla, plijevljenje, napasivanje, zasjenjivanje,
iscrpljivanjeb) Fizikalne - plamenom, zagrijanom parom i natapanjemc) Biološke - bolesti i štetnicid) Kemijske - herbicidi, neka mineralna gnojiva, kalcijev cijanamid (CaCN2)
A) Mehaničke metode1. Obrada tla - svi zahvati
- freza se ne smije koristiti za rizomne korove- što je tlo teže i klima vlažnija, obradom je teže suzbijati korov
2. Plijevljenje- Korov se čupa - rukom, alatom, pljevilicama
3. Napasivanje- pomoću stoke - koze → zeljanice
4. Zasjenjivanje- biljke gustog sklopa “guše” korov (konoplja)
5. Iscrpljivanje- višegodišnja košnja uništava asimilacijski aparat i podzemni organi se iscrpe (npr. djeteline i smjese)
B) Fizikalne metode1. Plamenom u rijetkom sklopu i otpornijim kulturama na toplinu. Uz
kanale, putove, tla oranica - plameni kultivatori2. Pregrijana para3. Natapanje - ako voda leži na tlu više od 72 sata guši korov. Za površine bez kulture!
Plameni kultivator
C) BIOLOŠKE METODE- s ciljem izbjegavanja negativnih učinaka herbicida. - Korovi se inficiraju uzročnicima bolesti i štetočinama.
D) KEMIJSKE METODE - primjena herbicida- Najvažnija suvremena mjera - nezaobilazna- Primjena herbicida doživjela je nagli razvoj nakon II. svjetskog rata
Podjela herbicida:Prema djelovanju na biljku
1. SELEKTIVNI i2. NESELEKTIVNI ili TOTALNI
Prema načinu djelovanja:1. Herbicidi bez svojstva translokacije (kontaktna sredstva): oštećuju dodirom
2. Herbicidi sa svojstvom translokacije - sistemični herbicidi: najčešće hormonski preparati- Prema svojstvu prodiranja u biljku 3 su skupine:
koji prodiru kroz listove i druge nadzemne organe koji prodiru kroz korijen (herbicidi korijenskog djelovanja) koji prodiru kroz list i korijen
3. Totalni herbicidi: Herbicidi translokacijski prodiru u biljku podzemno ili nadzemno, šire se ksilemom ili floemom
Načini primjene herbicida:1. kao tekućine - emulzije, suspenzije, za prskanje2. kao krute granule - u tlo
S obzirom na agrotehničke zahvate primjena može biti:prije sjetve - PRESOWING metodaprije nicanja - PREEMERGENCE metodanakon nicanja - POSTEMERGENCE metoda
Prskanje –aplikacija herbicida u usjevu
Nekoliko prioritetnih zadataka i problema pri aplikaciji herbicida:
1. Dužina djelovanje herbicida2. Brzina razgradnje3. Migracija herbicida u tlu4. Utjecaj na fond aktivnih hraniva u tlu5. Utjecaj herbicida na mehanizme usvajanja hraniva6. Utjecaj na korijenje biljaka i mikroorganizme7. Utjecaj na promjene fitocenoze - sastav i genetske promjene8. Direktan utjecaj na zdravlje ljudi pri primjeni, ne samo izvođača
radova, već koliki je utjecaj na onečišćenje okoliša- vode- zraka (miris)- tla
o Sjeme predstavlja sav materijal namijenjen reprodukciji biljaka.
Njegova vrijednost nije samo u reprodukciji već i u stvaranju uroda određene kvalitete i kvantitete.
U uzgoju biljaka razlikujemo:: generativno sjeme - organ viših biljaka nastao oplodnjom vegetativno sjeme - drugi organi ili dijelovi biljke (gomolj, rizom,
lukovica, reznica itd.)
Oba načina razmnožavanja (generativno i vegetativno) imaju podjednaku važnost u povrćarstvu, voćarstvu, cvjećarstvu, dendrologiji, hortikulturi i dr., a u ratarstvu najveći značaj ima generativno ("pravo") sjeme.
o generativno sjeme sadrži od 10-15% vode
o vegetativno sjeme sadrži od 80-90% vode
Biljna reprodukcija
Dijelovi pravog sjemena
Osnovni dijelovi pravog sjemena:
- Sjemeni omotač- Endosperm- Klica ili embrij
Dikotiledoni(dvosupnice)- Grah- Soja- Grašak- Bob- Suncokret- Jabuka
Monokotiledoni(jednosupnice)- Kukuruz- Pšenica- Ječam- Raž- Riža
Odlike pravog sjemena
unutarnje:
genetska nasljednost
tehnološka zrelost
fiziološka zrelost
dormantnost
ekološka prilagodljivost
meridionalizacija
vanjske:
čistoća sjemena
klijavost sjemena
masa sjemena
boja, sjaj, miris, oblik
Kvaliteta sjemena - čistoća
Kvaliteta sjemena se utvrđuje na uzorku iz partije sjemena.Partija sjemena je određena količina sjemena iste vrste, sorte i kategorije,
proizvedena tijekom iste godine, od strane istog proizvođača.
Određuju se četiri frakcije:
čisto sjeme osnovne kulture sjeme drugih kultura sjeme korova inertne tvari
Čistoća sjemena = Količina čistog sjemena
Količina nepoželjnih primjesa= [%]
Kvaliteta sjemena - klijavost
U agronomiji su važne dvije vrste klijavosti::Maksimalna dužina klijavostiSjetvena dužina klijavosti
Određivanje klijavosti sjemena je jedan od najvažnijih načina ocjenjivanja sjemenskog materijala. Klijavost predstavlja sposobnost sjemena za klijanje kad dođe u povoljne uvjete.
U standardnom postupku određivanja klijavosti najprije se određuje energija klijanja, a zatim (isti uzorak) i ukupna klijavost, a obje vrijednosti izražavamo u [%].
Energijom klijanja testiramo kojom se brzinom mlade biljke mogu osamostaliti i oduprijeti negativnim čimbenicima u početnom porastu.
Manje dana za klijanje veća energija klijavosti prednost
Kvaliteta sjemena – masa
Apsolutna masa (masa 1000 zrna) [g]Vrijednost koja ukazuje na kvalitetu nalivenosti endosperma zrna.Veća masa veća energija klijanja i nicanja veći prinos
Hektolitarska (relativna) masa [kg]Hektolitarska masa je masa 100 litara sjemena izražena u kilogramima i pokazatelj je randmana brašna tj. Izbrašnjavanja.Veća hektolitarska masa bolja kvaliteta sjemena
Boja, sjaj, miris i oblik sjemenaPrema ovim svojstvima sjemena (specifikum biljne vrste i kultivara) lako se može zaključiti o njegovoj kvaliteti.
Dorada sjemena – mehaničko tretiranje
Sušenje
Čišćenje
Skarifikacija
Maceracija
Kalibracija
Segmentacija
Poliranje
Pakiranje
Dorada sjemena – fizikalno tretiranje
kvašenje vodom
hibernizacija
stratifikacija
tretiranje električnom strujom
tretiranje ultraljubičastim zrakama
tretiranje ultrazvukom
tretiranje gama i rendgenskim zrakama
oblaganje sjemena hidrofilnim koloidima
Dorada sjemena – kemijsko tretiranje
Mokri postupak – sredstvo prodire u sjeme pesticidi (zaštita od bolesti, štetočina – redovito) makro- i mikroelementi (NPK, Cu, Zn, Mo, NH4 molibdat, K-bromat i dr.) stimulatori i regulatori rasta (giberelinska, nikotinska, jantarna kiselina i dr.)
Suhi postupak – sredstvo ostaje napovršini sjemena
a) zaprašivanjeb) oblaganje ili poliranje
hraniva, stimulatori rasta, pesticidi
Dorada sjemena – biološko tretiranje
U n u t a r n j e i v a n j s k o
Jarovizacija ili vernalizacija sjemena – postupak pri kojem se ubrzava proces prolaska biljke kroz period nižih temperatura, kako bi mogle preći iz vegetativne u generativnu fazu.
Bakterizacija sjemena – postupak tretiranja sjemena leguminoza simbiotskim bakterijama fiksatorima dušika (Rhizobium spp.) i bakterijama aktivatorima plodnosti tla.
Inokulacija (cijepljenje) sjemena soje simbiotskim fiksatorima dušika Bradyrhizobium japonicum
Noduli (kvržice) na korijenju soje nakon bakterizacije sojem Bradyrhizobium japonicum
Dorada sjemena – pakiranje
Cilj pakiranja je sačuvati određenu kvalitetu sjemena, od vremena dorade do sjetve.
Sjeme se pakira u neoštećene, čiste, suhe, dovoljno jake i čvrste vreće, vrećice, kutije i kontejnere koje je moguće zapečatiti i obilježiti jedinstvenom oznakom partije.
Pakiranje se obavlja u ambalažu od različitih prirodnih ili umjetnih materijala, po principu mase sjemena ili broja sjemenki.
Svako pojedinačno pakiranje mora imati deklaraciju (atest) s osnovnim podacima o sjemenu.
Deklaracija o kakvoći sjemena poljoprivrednog bilja na ambalaži mora sadržavatisljedeće podatke:Znak zavoda1. Naziv i sjedište pravne osobe koja podnosi zahtjev za deklariranje sjemena2. Broj deklaracije priložene uz otpremnicu (broj partije sjemena)3. Biljna vrsta4. Sorta5. Kategorija6. Datum do kojega važi deklaracija7. Naziv preparata kojim je sjeme tretirano i klauzula8. Neto masa pakiranja, u kg ili g ili broj zrna9. Izjava o prepakiranju ako je obavljeno s brojem ishodišne partije
10. Zemlja porijekla11. Dodatne informacije o sjemenuPravilnik o temeljnim zahtjevima kakvoće, načinu ispitivanja, pakiranju i deklariranju sjemena poljoprivrednog bilja, NN 04/05
Dorada sjemena – pakiranje
Dorada sjemena – skladištenje
Zadatak skladištenja – čuvanje sjemena u uvjetima koji osiguravaju očuvanje njegovih fizioloških i fizičkih svojstava.
Osnovni preduvjeti čuvanja su::
nizak sadržaj vode u sjemenu
suh, prohladan i taman prostor
objekti s ventilacijom i rashladnim uređajima
kontrola temperature i vlažnosti objekta
Banke sjemena – čuvanje genetskih resursa
Globalno skladište sjemena na otoku Svalbardu u Norveškoj:: pohranjeno je više od 750.000 različitih vrsta sjemenki, a taj broj konstantno raste. Svaka vrsta se pohranjuje u 500 primjeraka. Napravljen je kako bi u slučaju nepoznatog virusa, negativnog ljudskog utjecaja ili bilo koje druge prirodne katastrofe koja može doći iz Svemira ili sa Zemlje sačuvao sjemenke biljaka koje koristimo za prehranu, i na taj način osigurao opstanak hrane, a samim time i čovječanstva.
SJETVA
Sjetva: reprodukcija biljaka pravim sjemenom u botaničkom smislu
Preduvjeti za sjetvu
Dobar sjetveni slojTraži se "dobar ležaj za sjeme"-povoljan vodozračni odnos, sitno mrvičasto tlo, povoljna struktura.
Poslovica::"tvrda posteljica, mekan pokrivač"
Temperatura i vlaga tlaIdealno je klijanje u granicama
temperaturnog optimuma(18-25 oC široki prosjek) –
neostvarivo u našim uvjetima.
Zato se traže minimalne temperature klijanja.
Minimalne temperature klijanja za neke kulture (°C)
djeteline 1 lan 2-3
raž 1-2 pšenica 3-4
ječam 2-4 zob 4-5
uljana repica 2-3 šećerna repa 4-5
suncokret 8-9 kukuruz 8-10
duhan 13-14 grahorica 1-2
Preduvjeti za sjetvu
U nas su dvije glavne sjetvene sezone:
proljeće - jarine
jesen – ozimine
Velike su razlike između kriofilnih, mezofilnih i termofilnih kultura.
Maksimalne temperature klijanja osciliraju između 35-45 oC,ali u našim uzgojnim uvjetima nisu limitirajući čimbenik.
Temperatura sjetvenog sloja mjeri se geotermometrom,i predstavlja važnu informaciju pri donošenju odluke o sjetvi.
Dubina sjetve
Pravilo:: sije se 5-10 puta dublje od veličine sjemena, osim leguminoza krupnog sjemena (kotiledoni).
Preduvjeti za sjetvu
Dubina sjetve nekih kultura
cikorija 0.5-1 cm strne žitarice 3-5 cm
djeteline 1-2 cm suncokret 3-5 cm
repe 2-3 cm kukuruz 3-4 cm
konoplja 2-4 cm krumpir 10-15 cm
Odstupanje → tekstura, struktura, vlažnost tla, vremenske prilike. Pliće: teško tlo, previše vlažno, humidna klima Dublje: lagano tlo, suho tlo, aridnija klima, mraz nakon sjetve
Preduvjeti za sjetvu
Termin sjetveOvisi o zahtjevima kulture i agroekološkim čimbenicima, a njihov
najskladniji odnos predstavlja optimalni rok sjetve.
Utjecaj roka sjetve pšenice
KASNOOPTIMALNO
Preduvjeti za sjetvu
Rokovi sjetve variraju, s obzirom na vremenske prilike godine.
Slavonija:- ozimi ječam 1-10. X.,- ozima pšenica 5-30. X.,- Kukuruz 15-30. IV.
Količina sjemena za sjetvu
Osnovni kriterij pri određivanju količine sjemena za sjetvu je optimalan vegetacijski prostor za uzgajanu kulturu.
Teoretska količina sjemena je promjenjiva veličina i ovisi o::
botanička svojstva kulture
sortne karakteristike
cilj uzgoja
termin sjetve
agroekološki uvjeti uzgoja
razina proizvodnje
Razmak između redova biljaka cmVegetacijski prostor =
Razmak unutar redova biljaka cm
Količina sjemena za sjetvu – norma sjetve
Teoretska količina [TK] sjemena dobije se prema izrazu::
Upotrebna vrijednost sjemena [UV]::
Stvarna količina sjemena [SK] ovisi o njegovoj upotrebnoj vrijednosti::
2broj klijavih zrna masa 1000 zrna
TK = = g m1000
čistoća % x klijavost %UV = = %
100
-1
-1TK kg ha × 100SK = = kg ha
UV %
Sklop – broj biljaka po jedinici površine
Soja:Skupina zriobe Broj biljaka m-2
000 70-8000 65-700 55-65I 50-55II 45-55
Kukuruz:FAO skupina Broj biljaka ha-1
100 - 70-90 000200 - 65-80 000300 - 50-65 000400 - 40-55 000
Pšenica:600-700 klasova m-2
Suncokret:50-65 000 biljaka ha-1
Šećerna repa:70-100 000 biljaka ha-1
Izvedba sjetve
Tehnika sjetve
1. Ručna- širom (omaške), (avionom)- u redove, otvorene brazde,pod motiku, plug, u kućice
2. Strojna (prednosti)- željena dubina i razmak- velik učinak- bez smetnji sjetve- kombinacija s gnojidbom
i zaštitom
Izvedba (tehnika) sjetve
Više mogućnosti strojnom sjetvom::
Sjetva u zbijene (guste) kontinuirane redove (5-6-8 cm).
Sjetva u uske kontinuirane redove (najčešće, 11-15 cm).
Sjetva u uske kontinuirane redove u križ (primjena kod istovremene
sjetve dviju kultura, npr. trave+djeteline).
Sjetva u široke kontinuirane redove (30-100 cm), npr. soja (30-45-50),
repa (45-50), kukuruz (70 au SAD-u 100 cm).
Sjetva u trake (vrpce) (sjemenski usjevi žitarica radi plijevljenja).
Sjetva u kvadrat (kućice): - kulture širokog reda
- kultivacija u oba smjera
Kontinuirani razmaknuti redovi Sjetva u trake Sjetva u “kućice”
Normalni uski kontinuirani redovi
Unakrsna sjetvauskih kontinuiranih redova
“Zbijeni” kontinuirani redovi
Posebne izvedbe (tehnike) sjetve
Sjetva u žetvene ostatke s obradom (reducirana i konzervacijska obrada tla) i bez obrade tla (No-tillage – izostavljena obrada).
Posebne izvedbe (tehnike) sjetve
Sjetva u ekstremnim uvjetima vlaženja - za širokoredne kulturea) u aridnim uvjetima – sjetva na dno između grebenovab) u humidnim uvjetima – sjetva na vrh grebenova
Posebne izvedbe (tehnike) sjetve
Hidrosjetva: postupak sjetve travnatog pokrivača pri kojem se
pumpama za sjetvu raspršuje smjesa sjemena trava, malča, ljepila i
vode, s ciljem zasijavanja (npr. kosine, parkovi), ozelenjavanja (npr.
požarišta), saniranja (klizišta, odlagališta smeća) i stabiliziranja (npr.
klizišta, erozija), teško pristupačnih pozicija.
SADNJA
Sadnja: reprodukcija jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka sadnicama ili drugim organima biljke (rizomi, lukovice, gomolji, vriježe, reznice).
Sadni materijal
Od jednogodišnjih biljaka najviše se sadi povrće, duhan i riža
Sadnja višegodišnjih biljaka (npr. voćke, vinova loza, hmelj i šumsko drveće), redovna je praksa
Potrebna je veća briga oko sadnog materijala negoli oko sjemena.
Proizvodnja sadnog materijala:
a) Klasična sjetva (jednostavniji način) na običnom tlu: u klijalištima, lijehama, gredicama, tunelima, staklenicima i plastenicima.
b) Sjetva u kontejnere s lončićima (fitocelle) a supstrat su tresetne, humusne smjese.
Presađivanje sadnica zajedno s tlom ima veliku prednost u postotku primitka, startu i bržem rastu (ne oštećuje se korijen). Posebni strojevi siju po jedno zrno vrlo skupog sjemena povrća u posude iz kojih se presadnice presađuju.
Sadni materijal
Rokovi sadnje
Presadnice termofilnih kultura (npr. rajčica, paprika, duhan) najprije se uzgajaju u zaštićenim prostorima, a sade se na otvorenom tek kada prođe opasnost od kasnih mrazova.
Zeljaste sadnice sade se sve do ljetnih mjeseci.
Sadnice drvenastih kultura (voćaka) sade se u jesen ili proljeće – u vrijeme
mirovanja vegetacije.
Cjepovi vinove loze sade se u proljeće, kao i većina reznica.
Rokovi sadnje u pravilu padaju u topli dio godine – poslije kasnih proljetnih mrazova i kada se tlo dovoljno ugrije.
Lukovice se mogu saditi i prije zime, jer u tlu dobro podnose niske
temperature.
Tehnike sadnje
Ručna sadnja
Tehnike sadnje
Strojna sadnja
Sadnja presadnica - dvije mogućnosti:: napraviti brazde, u njih položiti presadnice i na njih nagrnuti tlo. sadnja strojno - sadilicom: najčešće dva elastična diska polažu presadnice.
S polaganjem presadnica može biti kombinirano zalijevanje.
Tehnike sadnje
Sadnja lukovica i gomolja
Dvije izvedbe sadilica – s horizontalnim ili vertikalnim izuzimanjem gomolja (npr. krumpira) iz sanduka.
Hvala na pozornosti !!!