dz zp 201003091237070

Zaštićena geobaština Republike Hrvatske

DRŽAVNI ZAVOD ZA

ZAŠTITU PRIRODE

Korice.indd 1 22.12.2008 11:21:13

Zaštićena geobaština Republike Hrvatske

Prijelom DLP.indd 1 22.12.2008 11:12:14

� / Zaštićena geobaština Republike Hrvatske /

Nakladnik:

Državni zavod za zaštitu prirode

Za izdavača:

Davorin Marković

Autori:

Gordana Zwicker

Irina Žeger Pleše, Irina Zupan

Lektura:

Branka Tolić

Grafičko oblikovanje:

Miroslav Mrva

Fotografije na naslovnici:

Ariana Turina, Dario Kompar, Romeo Ibrišević,

Arhiv DZZP, Juraj Posarić, Branko Štivić

Fotografija na poleđini:

Silvana Sušić

Prikupio i obradio: Marin Šoufek

Lokalitet: Kameni vrh, Gaveznica,

Lepoglava (uzorci iz zbirke Ahata,

Mineraloško petrografskog odjela

Hrvatskog prirodoslovnog muzeja

Tisak:

mtg-topgraf, Velika Gorica

Naklada:

500 komada

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i

sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 688121

ISBN 978-953-7169-46-6

Zagreb, 2008.

ZAŠTIĆENA GEOBAŠTINA REPUBLIKE HRVATSKE

Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u realizaciji ove publikacije, posebno onima koji su nam pomogli korisnim savjetima i ustupanjem fotografija.


/ Zaštićena geobaština Republike Hrvatske / �

Uvod

Iako se zaštita prirode uglavnom temelji na zaštiti živih organizama i ekosustava, zaštita ge-oloških i geomorfoloških prirodnih vrijednosti, odnosno “nežive prirode” ima dugu tradiciju i svakim danom postaje sve zanimljivija. Zapisi u stijenama omogućuju nam da zavirimo u prošlost Zemlje; fosilni ostaci biljaka i životinja uče nas o razvoju živog svijeta kroz milijune godina; bore i rasjedi pričaju nam o zbivanjima u Zemljinoj kori; minerali nas iznenade krista-lizacijom u pravilnim geometrijskim oblicima, prekrasnim bojama i iznimnim sjajem; vulkani i danas pokazuju silinu i prevrtljivost užarene Zemljine unutrašnjosti. O geološkoj podlozi ovisi kakvo će biti tlo, gdje će se pojaviti voda, kamo će teći potoci i rijeke, gdje će se izdići planine, a gdje nastati špilje i jame. I tako, u stvari, ona utječe na sav živi svijet. Zaštitom geološke baštine čuvamo najreprezentativnije djeliće povijesti Zemlje stare 4,5 mi-lijarde godina, divimo se silama prošlosti i učimo za budućnost.UNESCO je 2008. godinu proglasio Međunarodnom godinom planeta Zemlje kako bi se na-glasio doprinos i uloga geoznanosti u društvu. Istovremeno, Hrvatska obilježava i šezdesetu obljetnicu zaštite geobaštine. Godine 1948. lokalitet Rupnica proglašen je prvim geološkim spomenikom prirode. Značajno nalazište fosila pračovjeka Hušnjakovo zaštićeno je iste go-dine. Državni zavod za zaštitu prirode izdavanjem ove publikacije pridružuje se obilježavanju šezdeset godina zaštite geobaštine Republike Hrvatske.Georaznolikost je raznovrsnost pojava poput stijena, minerala, fosila, reljefa i procesa koji su stvarali te posebnosti kroz Zemljinu prošlost. Proučavanjem stijena može se pratiti razvoj ži-vota na Zemlji, klimatski uvjeti, procesi stvaranja planina, oceana i kontinenata. Svaka zemlja ima geološke i geomorfološke vrijednosti koje predstavljaju njezinu geobaštinu.Zakon o zaštiti prirode definira prirodne vrijednosti kao dijelove prirode koji zaslužuju poseb-nu zaštitu radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, zbog svoje osjetljivosti ili znan-stvenoga, kulturološkog, estetskog, obrazovnog, gospodarskog i drugog javnog interesa. Prirodne vrijednosti štite se Zakonom o zaštiti prirode kao:

1. zaštićena područja

strogi rezervatnacionalni parkposebni rezervatpark priroderegionalni parkspomenik prirodeznačajni krajobrazpark-šumaspomenik parkovne arhitekture

2. zaštićene svojte

strogo zaštićena divlja svojtazaštićena divlja svojtazaštićena zavičajna udomaćena svojta 3. zaštićeni minerali, sigovine i fosili



Prema Upisniku Zaštićenih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture danas u Hrvatskoj po-stoji 461 zaštićeno područje od kojih su 54 zaštićena kao geolokaliteti. Ovom publikacijom obradili smo ne samo zaštićene geološke, već i geomorfološke i hidrološke lokalitete koji zajedno čine geobaštinu. Lokaliteti su zaštićeni u kategorijama posebni rezervat (geomor-fološki, paleontološki, geološko-paleontološki) i spomenik prirode (geološki, paleontološki, geomorfološki i hidrološki). Prema Zakonu o zaštiti prirode preventivno zaštićeni lokaliteti štite se na tri godine i na njih se primjenjuju iste odredbe Zakona kao za zaštićena područja.Najviše lokaliteta, njih čak 36 od ukupno 54, zaštićeni su kao geomorfološki spomenici priro-de. Najintenzivnije razdoblje zaštite geolokaliteta bilo je 60-ih godina prošlog stoljeća kada ih je zaštićeno ukupno 28. Dulja razdoblja stagnacije bila su između 1952. i 1957., 1987. i 1993. te između 1999. i 2007. godine.

Broj

zaš

tićen

ih lo

kalit

eta

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

0

1948

.

1950

.

1952

.

1954

.

1956

.

1958

.

1960

.

1962

.

1964

.

1966

.

1968

.

1970

.

1972

.

1974

.

1976

.

1978

.

1980

.

1982

.

1984

.

1986

.

1988

.

1990

.

1992

.

1994

.

1996

.

1998

.

2000

.

2002

.

2004

.

2006

.

2008

.

Kronologija zaštite geolokaliteta

Iako su definirani Zakonom o zaštiti prirode, za sada ne postoji ni jedan zaštićeni mineral, sigovina ili fosil, no u postupku zaštite su fosili dinosaura. Osim spomenutih fosila dinosaura, u potupku zaštite je i paleontološki spomenik prirode Jama Vrtare male u Dramlju.

posebni rezervat spomenik prirode geološkispomenik prirode paleontološki spomenik prirode geomorfološkispomenik prirode hidrološki



Geobaština se nalazi i unutar granica većih zaštićenih područja kao što su strogi rezervati, nacionalni parkovi, parkovi prirode, regionalni parkovi ili značajni krajobrazi. Ističe se geoba-ština Nacionalnih parkova Sjeverni Velebit i Paklenica, Parkova prirode Papuk i Velebit, Regio-nalnog parka Moslavačka gora i dr. Ovom publikacijom nisu obuhvaćena ta područja jer nisu zaštićena samo zbog geoloških i geomorfoloških vrijednosti, već predstavljaju integralno po-dručje bioloških, geoloških, kulturnih, krajobraznih i estetskih značajki. Na kraju smo obradili Park prirode Papuk zbog njegovih geoloških vrijednosti koje su i međunarodno prepoznate pa je kao jedini hrvatski park postao dijelom Svjetske i Europske mreže geoparkova.

Položaj zaštićene geološke baštine na teritoriju Hrvatske

posebni rezervat

spomenik prirode geološki

spomenik prirode paleontološki

spomenik prirode geomorfološki

spomenik prirode hidrološki



Zaštićeni geolokaliteti ne pokrivaju ravnomjerno cijeli teritorij Hrvatske. U Istri, Lici, Dalmaciji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj relativno su dobro raspoređeni, dok je područje Panonske nizine te sjevernih i srednjedalmatinskih otoka gotovo bez ijednoga zaštićenog lokaliteta. Geobaština je zaštićena na području 12 županija i na području Grada Zagreba. Najviše lokali-teta, njih 13 od ukupno 54, zaštićeno je u Ličko-senjskoj županiji.

Zaštićeni geološki lokaliteti po županijama

1

Virovitičko-podravska

Varaždinska

Krapinsko-zagorska

Zagrebačka

Grad Zagreb

Primorsko-goranska

Istarska

Karlovačka

Ličko-senjska

Zadarska

Šibensko-kninska

Splitsko-dalmatinska

Dubrovačko -neretvanska

31

11

5

5

3

13

3

2

9

6



TKO JE TKO U ZAŠTITI PRIRODE U HRVATSKOJ?

Nadležno Ministarstvo za zaštitu prirode je Ministarstvo kulture s Upravom za zaštitu prirode. Ministarstvo obavlja stručne i upravne poslove, pripre-ma aktove o proglašenju prirodnih vrijednosti zaštićenim i vodi Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Državni zavod za zaštitu prirode je javna ustanova koja obavlja stručne po-slove zaštite prirode za Republiku Hrvatsku i pritom daje stručna mišljenja, izrađuje stručna obrazloženja i podloge za zaštitu.

Zaštićenim prirodnim vrijednostima upravljaju javne ustanove na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini. Nacionalnim parkovima i parkovima prirode upravljaju javne ustanove osnovane od strane Vlade Republike Hrvatske, dok ostalim zaštićenim područjima upravljaju županijske javne ustanove.



POSEBNI REZERVAT


POSE

BNI R

EZER

VAT


Posebni rezervat je jedinstveno i očuvano područje prirode značajno zbog posebnih prirod-nih vrijednosti kao što su biljke, životinje (naprimjer ptice, ribe), gljive, stijene, fosilni ostaci, izvori, podmorje i druge. Tako razlikujemo floristički, zoološki (naprimjer ornitološki, ihtiološ-ki), mikološki, rezervat šumske vegetacije, geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i druge. U Republici Hrvatskoj su tri vrijedna područja zaštićena u kategoriji posebnog rezervata, i to kao geomorfološki, paleontološki i geološko-paleontološki.

broj naziv

1 Vražji prolaz i Zeleni vir

2 Datule - Barbariga

3 Crnika

1

3

2

Položaj posebnih rezervata


10 / Zaštićena geobaština Republike Hrvatske /

Vražji prolaz i Zeleni vir

Broj: 1

Reg.br.upisnika: 75

Kategorijazaštite: Posebnirezervatgeomorfološki

Godinazaštite: 1972.

Površina: 200ha

Županija: Primorsko-goranska

Općina/Grad: Skrad

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnimvrijednostima Primorsko-goranskežupanije“Priroda“

Posjećivanje: Lokalitetjeotvorenzaturističkiobilazak

Prirodna vrijednost Potok Jasle kod Skrada je u karbonatnim stijenama usjekao dubok i uzak ka-njon naziva Vražji prolaz. Potok stvara mnoge vrtložne lonce i mala slapišta. Na početku kanjo-na nalazi se špilja Muževa hižica. S desne strane u potok Jasle utječe potok Curak. Na impozan-tnoj okomitoj stijeni visokoj preko 70 m rasprskava se slap potoka Curka. Pri dnu stijene, ispod slapa, nalazi se špilja s izvorom Zeleni vir. Iznad špilje, na stijeni, u mezozojskim naslagama ocrtava se geološka forma - prebačena bora. Vlažne stijene kanjona obrasta osebujna flora. Potok Curak iz Zelenog vira i potok Jasle iz Vražjeg prolaza spajaju se u potok Iševnicu.

Zanimljivosti Mala hidroelektrana “Munjara“, izgrađena 1921. godine podno Zelenog vira, po-tencijalan je spomenik tehničke kulture.

Slap i bora (D. Kompar) Vražji prolaz (D. Kompar)


/ Zaštićena geobaština Republike Hrvatske / 11

Datule - Barbariga

Broj: 2

Reg.br.upisnika: 864

Kategorijazaštite: Posebnirezervatpaleontološki


Površina: 422ha

Županija: Istarska

Općina/Grad: Bale

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnim

vrijednostimanapodručjuIstarskežupanije“NaturaHistrica“ Prirodna vrijednost Jedino podmorsko nalazište kostiju dinosaura u Republici Hrvatskoj nalazi se kod Barbarige. Radi se o nalazištu fosiliziranih kostiju Sauropoda (četveronožni dinosa-uri biljojedi), jednih od najvećih dinosaura koji su živjeli na Zemlji u razdoblju donje krede. Dosad su identificirani ostaci 12 rodova Sauropoda. To daje širi međunarodni značaj nalazištu jer postoje realne mogućnosti opisa potpuno novih vrsta. Značajno je i nalazište okamine močvarne preslice, kojom se dinosaur kao biljožder hranio. Ovo su prvi i za sada jedini otkri-veni ostaci dinosaura na cijelom sredozemnom području.

Zanimljivosti Na istarskom poluotoku pronađeno je više lokaliteta s fosiliziranim otiscima stopala dinosaura. Svi fosili (kosti i otisci stopala) dinosaura u postupku su zaštite. Zaštitom bi prvi put u Hrvatskoj geološka baština bila zaštićena kao fosil.

Kosti dinosaura (A. Mezga)


1� / Zaštićena geobaština Republike Hrvatske /

Crnika

Broj: 3 Reg.br.upisnika: P007

Kategorijazaštite: Posebnirezervatgeološko–paleontološki(preventivnazaštita)


Površina: 40,87ha

Županija: Zadarska

Općina/Grad: Kolan

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirodena

područjuZadarskežupanije

Prirodna vrijednost Plaža Crnika nalazi se na otoku Pagu. Miocenske naslage plaže bogato su paleontološko nalazište s više od tridesetak biljnih i životinjskih vrsta te predstavljaju poten-cijalni tipski lokalitet za slatkovodni miocen Jadrana. Organogeni vapnenci i lapori s prosloj-cima ugljena taložili su se u prostranom jezeru i bogati su fosiliziranim organizmima (puževi, školjkaši, mali sisavci, biljke). Osim na kopnu, naslage se protežu i ispod morske razine.

Zanimljivosti Jedino poznato nalazište fosiliziranog oblika puža Valvata podroda Costovalvata u naslagama čiji srodnici danas žive na dnu Ohridskog jezera, nekih jezera u Grčkoj te u Baj-kalskom jezeru.

Slojevi ugljena na kopnu... ...i pod morem (Arhiv DZZP)


POSE

BNI R

EZER

VAT


Plaža Crnika (Arhiv DZZP)



SPOMENIK PRIRODEGEOLOŠKI


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

LOŠK

I


Spomenik prirode je neizmijenjeni dio prirode male površine s izuzetno vrijednim primjerci-ma živog ili neživog dijela prirode kao što su rijetka stijena, okamenjeni ostaci izumrlih životi-nja, špilja, vodotok, izvor i drugi. Prema tome, razlikujemo geološke, paleontološke, geomor-fološke, hidrološke, botaničke i druge spomenike prirode.Geobaština je zaštićena kao geološki, paleontološki, geomorfološki i hidrološki spomenik prirode. U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 6 geoloških spomenika prirode.

broj naziv

1 Rupnica

2 Brusnik

3 Jabuka

4 Stara straža

5 Fantazija

6 Gaveznica

1

6

5

4

32

Položaj geoloških spomenika prirode



Rupnica

Broj: 1

Reg.br.upisnika: 60

Kategorijazaštite: Geološkispomenikprirode


Površina: 0,5ha

Županija: Virovitičko-podravska

Općina/Grad: Voćin

Upravljanje: JavnaustanovaParkprirodePapuk

Posjećivanje: Lokalitetjeoznačenipostojikružnapoučnastazas

edukativnimpločama Prirodna vrijednost Nalazi se kod Voćina unutar granica Parka prirode Papuk. Prirodna vri-jednost su pravilni četverostrani i šesterostrani prizmatski stupovi nastali kao poslje-dica stvaranja pukotinskih sustava pri hlađenju magme na prolazu prema površini Ze-mlje. Stijene u Rupnici su prema mišljenju mnogih stručnjaka nastale prije 70 milijuna godina (razdoblje krede), što su pokazali uzorci stijene na kojima je izotopno određivana starost. Drugi misle da je tijelo puno mlađe, nastalo uz procese razvoja Panonskog bazena. Zanimljivosti Prvi geološki spomenik prirode i jedini lokalitet u Hrvatskoj s izraženom morfo-loškom pojavom stubastog lučenja vulkanskih stijena. Rupnica se nalazi na području Parka prirode Papuk koji obiluje geološkim vrijednostima, a koji je 2007. godine postao dio Europ-ske i Svjetske mreže geoparkova.

Izdanak stijena (B. Štivić) Prizmatski stupovi (B. Štivić)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

LOŠK

I


Brusnik

Broj: 2

Reg.br.upisnika: 34



Površina: 3ha

Županija: Splitsko-dalmatinska

Općina/Grad: Vis

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnimvrijednostima

napodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije Prirodna vrijednost Jedan od dva vulkanska otoka, od ukupno 1 246 jadranskih otoka, otoči-ća, grebena i hridi. Osamljen na pučini Jadranskog mora nastao je vulkanskom erupcijom za razliku od drugih jadranskih otoka koji su izgrađeni od sedimentnih stijena, uglavnom vapnenaca. Otok Brusnik ima jedinstvenu i vrlo lijepu šljunčanu plažu s tamnim oblu-cima nastalima valjanjem valovima odlomljenih dijelova tamnih magmatskih stijena. Zanimljivosti Otok Brusnik stanište je morskih ptica, kunića i posebne endemične forme gu-štera.

Otok Brusnik (Arhiv JUZUZPV na području Splitsko-dalmatinske županije)



Jabuka

Broj: 3 Reg.br.upisnika: 36



Površina: 1,15ha


Općina/Grad: Vis


napodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije

Prirodna vrijednost Jabuka je drugi vulkanski otok na jadranskoj obali. Podloga od magmatskih stijena i geografska izoliranost uvjetovali su razvoj osebujne flore i faune. Zanimljivog je sto-žastog oblika. Strme i visoke obale Jabuke otežavaju pristajanje brodova i kretanje po otoku. Zanimljivosti Jabuka je nekad bila stanište jabučkoga klinčića, jedine izumrle (EX) svojte u Hrvatskoj. Otok je i stanište drugih endemskih vrsta kao naprimjer jabučke krške gušterice.

Otok Jabuka (A. Turina)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

LOŠK

I


Stara straža




Površina: 1,17ha

Županija: Šibensko-kninska

Općina/Grad: Knin


napodručjuŠibensko-kninskežupanije

Prirodna vrijednost Profil smješten kod Knina širine je oko 15 m i visine oko 5 m. Razvijeni su slojevi jurske i kredne starosti, a sastoje se od izmjene vapnenaca i dolomita u sklopu kojih se javljaju zone sivih tankopločastih laporovitih vapnenaca i rožnjaka. U malmskim slojevima vrlo dobro se vidi koralj Cladocoropsis. U slojevima su odlično izražene bore. Zanimljivosti Profil je interesantan kao poligon za učenje geoloških pojmova, odnosno osnov-nih strukturnih elemenata u stijenama kao što su slojevitost, bore i rasjedi.

Profil Stara straža (Arhiv DZZP) Detalj Stare straže (Arhiv DZZP)


�0 / Zaštićena geobaština Republike Hrvatske /

Fantazija (Cava di Monofiorenzo)

Broj: 5




Površina: 4,05ha

Županija: Istarska

Općina/Grad: Rovinj


napodručjuIstarskežupanije“NaturaHistrica“

Posjećivanje: Lokalitetjeoznačeniograđen.Uređenjeprilazniputiparkiralište

Prirodna vrijednost Kamenolom Fantazija nalazi se blizu grada Rovinja u Istri. Tijekom mezozoika Istra je bila dio Jadranske karbonatne platforme gdje su se u plitkom i to-plom moru taložile karbonatne stijene. Na prijelazu iz jure u kredu dolazi do global-nog sniženja morske razine. Tako na području platforme dolazi do isparavanja, stvara-nja pukotina u talogu i do dolomitizacije vapnenaca. Lokalitet predstavlja jedinstven primjer taloženja vapnenca i slojeva različitih tipova dolomita s očuvanim detaljima teksture i strukture koji ukazuju na procese djelovanja modrozelenih algi, oscilaci-ja morske razine, uzastopnih vlaženja taloga morskom vodom i njegovih isušivanja. Zanimljivosti Stijene iz ovog kamenoloma služe za znanstveno objašnjenje postanka sličnih stijena u svijetu.

Kamenolom Fantazija (Arhiv JUZUPV na području Istarske županije “Natura Histrica“)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

LOŠK

I


Gaveznica – Kameni vrh

Broj: 6


Kategorijazaštite: Geološkispomenikprirode Godinazaštite: 1986.

Površina: 5,78ha

Županija: Varaždinska

Općina/Grad: Lepoglava

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovima

prirodenapodručjuVaraždinskežupanije

Posjećivanje: Lokalitetjeoznačenpločom

Prirodna vrijednost Područje Gaveznice (Kamenog vrha) u Lepoglavi predstavlja fosilni vulkan. Ostao je sačuvan ravnjak vulkanskog dimnjaka elipsastog oblika okružen stijenama visine do 20 m. Nastao je prije približno 22 milijuna godina. Ovo područje poznato je i kao prvo otkriveno nala-zište ahata u Hrvatskoj. Ahat je poludragi kamen, na Gaveznici dolazi u nijansama od svjetlo plave do tamnosive boje. Osim ahata, moguće je pronaći i drugo poludrago kamenje poput kalcedona.

Zanimljivosti Iz vulkana nije sukljala lava, već se iz njega dimilo zbog vrućih plinova koje je uvis potiskivao tlak nastao uslijed djelovanja vruće magme pod površinom.

Žilice kalcedona (Arhiv JUZUZDP na području Varaždinske županije)Ahat (Arhiv udruge “Lepoglavski ahat”)


�� / Zaštićena geobaština Republike Hrvatske /

SPOMENIK PRIRODEPALEONTOLOŠKI


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

PALE

ON

TOLO

ŠKI


1

24

5

3

U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 5 paleontoloških spomenika prirode.

broj naziv

1 Hušnjakovo polupećina

2 Vindija pećina

3 Grapčeva pećina

4 Mačkova (Velika) pećina

5 Velnačka glavica

Položaj paleontoloških spomenika prirode



Hušnjakovo polupećina

Broj: 1

Reg.br.upisnika: 58

Kategorijazaštite: Paleontološkispomenikprirode


Županija: Krapinsko-zagorska

Općina/Grad: Krapina


napodručjuKrapinsko-zagorskežupanije

Posjećivanje: Mogućejeposjećivanjeuzstručnovodstvodjelatnika

Muzejaevolucijeinalazištepračovjeka“Hušnjakovo” Prirodna vrijednost Prvi ostaci neandertalaca otkriveni su 1856. godine u njemačkom kameno-lomu Neanderthal kraj Düsseldorfa. U Hrvatskoj postoje dva izuzetno važna nalazišta nean-dertalaca, a to su Hušnjakovo i špilja Vindija. Nalazište Hušnjakovo istraživao je hrvatski pale-ontolog Dragutin Gorjanović-Kramberger od 1899. godine. U pješčenjačkim naslagama špilje nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, koje pripadaju ostacima više desetaka individua različitog spola i životne dobi od dvije do četrdeset godina. Slojevi pripadaju vreme-nu od prije 130 do 50 tisuća godina. Nađeni su i brojni fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljega goveda i mnogih drugih životinja. Zanimljivosti Neandertalci su živjeli u razdoblju od prije 130 do 30 tisuća godina. Bili su prila-gođeni životu u hladnijim područjima. Špilju su koristili kao nastambu, na što ukazuju i pro-slojci pepela pronađeni u naslagama. Koristili su vatru i poznavali izradu primitivnog oruđa kojim su se služili u svakodnevnom životu. Smatra se da su bili prosječne visine oko 160 cm, što se utvrdilo na osnovi proučavanja kostiju udova.


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

PALE

ON

TOLO

ŠKI


Špiljski medvjed (Arhiv Muzeja evolucije i nalazišta pračovjeka Hušnjakovo)

Nalazište krapinskog pračovjeka (Arhiv Muzeja evolucije i nalazišta pračovjeka Hušnjakovo)



Vindija pećina

Broj: 2





Općina/Grad: Ivanec

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirode

napodručjuVaraždinskežupanije


Prirodna vrijednost Špilja, smještena nedaleko od mjesta Donje Voće, u kojoj su pronađeni jedni od najbolje očuvanih ostataka neandertalaca na svijetu. Vindija je, uz Hušnjakovo, najbogatije nalazište neandertalaca u južnoj Europi. Na temelju analiza kosti iz špilje istra-živači su utvrdili da se radi o kosti s najbolje očuvanim DNK starosti oko 40 000 godina te da neandertalci nisu utjecali na genetsko naslijeđe modernog čovjeka. Špilja je formirana u miocenskim vapnencima, s ulazom širine 28 m, visine preko 20 m, dok joj duljina iznosi 50-ak metara. Glavni profil (tzv. profil “piramida”) koji se nalazi na ulazu u špilju sadrži sačuvani slijed pleistocenskih sedimenata, što je u Hrvatskoj, pa i u Europi rijetkost. Profil se sastoji od 14 arheoloških slojeva starosti od 40 do 25 tisuća godina. Najopsežnija paleontološka iskopavanja radio je Mirko Malez od 1974. do 1986. godine. Nađeni fosilni faunski materijal kao što su kosti špiljskog medvjeda ili malih sisavaca iscrpno su istraživani posebno u svr-hu rekonstrukcije paleookoliša. U to doba oko špilje je bila stepa s toplodobnim vrstama. Zanimljivosti Istraživanja znanstvenika pokazala su da su moderni čovjek i neandertalac za-pravo dva ogranka čovječanstva. U špilji su živjeli posljednji neandertalci na svijetu. Živjeli su u obiteljima, brinuli se za ranjene i bolesne te pokapali mrtve.

Ulaz u špilju-profil “piramida“(Arhiv JUZUZDP na području Varaždinske županije)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

PALE

ON

TOLO

ŠKI


Grapčeva pećina

Broj: 3





Općina/Grad: Hvar

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnimvrijednostima napodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije

Posjećivanje: Špiljajeosvijetljenaiotvorenazaturističkiposjet

uznajavuUdruziHumacizVrisnika

Prirodna vrijednost Špilja se nalazi u središnjem dijelu otoka Hvara, istočno od sela Gromin Dolac. Nalazi se na 239 metara nadmorske visine, duga je 21 m i široka 32 m. Sadrži ostatke hvarske kulture i civilizacije. Ukrašena je masivnim stalaktitima i stalagmitima. Tipski je lokali-tet dviju vrsta podzeme faune, a značajna je i zbog pojave endemičnih vrsta.

Zanimljivosti Arheološka iskopavanja iz razdoblja između 1912. i 1952. godine predvođena Grgom Novakom otkrila su jednu nepoznatu, impresso kulturu s jedinstvenom tehnikom urezivanja ukrasa. Arheolozi su ovoj vrsti neolitske umjetnosti dali naziv “hvarska kultura”. Keramika nađena u špilji je crveno obojena i ukrašena crtežima brodica, a datira iz razdoblja od 4000. do 1000. godine prije nove ere. Špilja je u prvom redu vrijedan arheološki lokalitet, stoga je predviđeno ukidanje zaštite sa stanovišta zaštite prirode.

Unutrašnjost Grapčeve špilje (Arhiv JUUZPV Splitsko-dalmatinske županije)



Mačkova (Velika) pećina Broj: 4





Općina/Grad: Ivanec

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovima

prirodenapodručjuVaraždinskežupanije

Prirodna vrijednost Važno prethistorijsko i paleontološko nalazište Hrvatske i ovog dijela Euro-pe. Dosadašnjim znanstvenim istraživanjima utvrđeni su 12 m duboki kvartarni sedimenti ispunjeni bogatim paleontološkim i paleolitskim nalazima. Otkriveni su ostaci čak 138 vrsta i podvrsta najrazličitijih životinja, iako 90 posto ostataka ukupnoga fosilnog materijala čini špiljski medvjed. Špilja je služila neandertalcima kao prebivalište tijekom pleistocena i ranog holocena, na što upućuju otkrića kamenog i koštanog oruđa, kao i važno otkriće frontalne kosti neandertalca. Špilja je formirana u gornjotrijaskim vapnencima s dužinom oko 25 m i širinom 24 m. Biospeleološki je značajna i tipski je lokalitet za dvije vrste podzemne faune.

Zanimljivosti Dobila je naziv po selu Mački smještenom u istočnom dijelu Ravne Gore, u blizi-ni kojeg se nalazi.

Ulaz u Mačkovu špilju (Arhiv JUZUZDP na području Varaždinske županije)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

PALE

ON

TOLO

ŠKI


Profil Velnačka glavica (Arhiv JU PP Velebit)

Velnačka glavica Broj: 5




Površina: 6,7ha

Županija: Ličko-senjska

Općina/Grad: Gospić

Upravljanje: JavnaustanovaParkprirodeVelebit

Posjećivanje: Lokalitetjediopoučnestazeipostavljenajepoučnaploča

Prirodna vrijednost Nalazi se u Brušanima unutar granica Parka prirode Velebit. Na lokalitetu se pojavljuju terasasti izdanci crnih do tamnosivih vapnenca u izmjeni s crnim vapnenim škri-ljavcima. Naslage su tanko uslojene i pomaknute iz prirodnog položaja za 90°. Vapnenci su bogati fosilnim sadržajem iz razdoblja srednji-gornji perm (prije 260 milijuna godina). Nađe-no je više od 30 vrsta fosilnih biljaka i životinja. Bogato je nalazište mikrofosila koji se često ne vide golim okom. Zanimljivo je kao tipski lokalitet novootkrivenih mikrofosilnih vrsta.

Zanimljivost Za vrijeme Drugoga svjetskog rata talijanska je vojska na lokalitetu iskopala du-boki rov za smještaj topa i time otvorila ovaj vrijedan geološki profil.



SPOMENIK PRIRODE GEOMORFOLOŠKI


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


U Republici Hrvatskoj zaštićeno je 36 lokaliteta kao geomorfoloških spomenika prirode. Svi su formirani u karbonatnim stijenama i uglavnom se radi o špiljama, njih ukupno 27.

Položaj geomorfoloških spomenika prirode

Modra spilja

Lokvarka špilja

Cerovačke pećine

Vrlovka špilja

Močiljska špilja

Šipun špilja

Vranjača pećina

Golubnjača pećina

Šupljara pećina

Crna pećina

Vela Draga

Modro jezero

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

Crveno jezero

Amidžina pećina

Medina pećina

Samogradska pećina

Rača špilja

Vela špilja

Visibaba

Medvidina pećina

Špilja na otoku Ravniku

Ruskamen

Gotovž ponor

Ledenica pećina

13.

14.

15.

16.

17.

18.

19.

20.

21.

22.

23.

24.

Ostrovica pećina

Pčelinja pećina

Petrićeva pećina

Otruševačka spilja

Veternica pećina

Zametska pećina

Gromačka špilja

Modrič pećina

Markova jama

Jama Baredine

Kolač

Špilja u kamenolomu Tounj

25.

26.

27.

28.

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

brojnaziv brojnaziv brojnaziv

33

1 21

17

18

3522

712 13

315

6

3411 30

232

19 36

10 98

24 152714

16 2526

32 3

4

28 29

20

33



Modra spilja

Broj: 1 Reg.br.upisnika: 33 Kategorijazaštite: Geomorfološkispomenikprirode Godinazaštite: 1951. Županija: Splitsko-dalmatinska Općina/Grad: Komiža Upravljanje: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima napodručjuSplitsko-dalmatinskežupanije Posjećivanje: OrganiziranostručnovodstvočamcimaNautičkogcentraKomiža

Prirodna vrijednost Modra spilja je morska špilja koja se nalazi na istočnom dijelu otoka Biševa. Nastala je u topivim gornjokrednim vapnencima djelovanjem valova. Ljepota, atraktivnost i ime špilje dolaze od svjetlosnih efekata koji nastaju odbijanjem sunčevih zraka od pjeskovi-tog dna.

Unutrašnjost Modre špilje (V. Zlatar)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Lokvarka špilja

Broj: 2

Reg.br.upisnika: 54

Kategorijazaštite: Geomorfološkispomenikprirode



Općina/Grad: Lokve


Primorsko-goranskežupanije“Priroda“

Posjećivanje: Špiljajetrenutnourekonstrukciji,aliplaniraseotvoriti

zaposjećivanje

Prirodna vrijednost Špilja kod Lokvi odlikuje se lijepim sigastim ukrasima, osobito saljevima, kao i endemičnom špiljskom faunom. Duga je oko 1200 m. Jedna od najvećih špilja uređena za turistički posjet (900 m). Značajna je zbog endemičnih podzemnih vrsta.

Unutrašnjost špilje Lokvarke (Arhiv JUZUZPV Primorsko-goranske županije “Priroda”)



Cerovačke pećine

Broj: 3

Reg.br.upisnika: 56



Županija: Zadarska

Općina/Grad: Gračac

Upravljanje: JavnaustanovaParkprirodeVelebit

Posjećivanje: Špiljesuotvorenezaturističkeposjeteuzstručnovodstvo

Prirodna vrijednost Nalaze se blizu Gračaca unutar granica Parka prirode Velebit. Razvile su se u paleogenskim brečama. To je špiljski sustav koji se dijeli na Donju, Srednju i Gornju, s uku-pnom dužinom preko 4100 m. Za turistički obilazak otvoreno je 700 m. Posebnost su polirane stijene nastale tzv. medvjeđim brušenjem. Zbog tame u podzemlju medvjedi su se kretali uz bočnu stijenu i polagano je polirali. Vrijedni su i mnogobrojni nalazi fosiliziranih ostataka živo-tinja, posebno kosti špiljskog medvjeda, divljega konja, običnog jelena i divokoze. Nađena ljudska kost uklopljena u sediment s kosti špiljskog medvjeda, najvjerojatnije pripada lovcu iz gornjeg pleistocena. To je ujedno prvi nalaz gornjopaleolitskog čovjeka u Dinarskom kršu. Donja i Gornja Cerovačka špilja su tipski lokaliteti za 8 vrsta podzemne faune. Zanimljivosti Analize zuba špiljskog medvjeda upućuju na mogućnost da su medvjedi iz Ce-rovačke pećine stariji od 40 000 godina. Cerovačke pećine bile su visokogorski lokalitet koji je u gornjem pleistocenu bio blizu snježne granice.

Unutrašnjost Cerovačkih pećina (R. Ibrišević)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Vrlovka špilja




Površina: 0,75ha

Županija: Karlovačka

Općina/Grad: Ozalj


Karlovačkežupanije

Posjećivanje: Špiljajeotvorenazaposjetuzstručnovodstvo

Prirodna vrijednost Špilja s dva ulaza na obali Kupe kod Kamanja. Formirana je u debelo usloje-nim jurskim vapnencima. U ulaznom dijelu pronađeni su tragovi boravka ljudi i životinja. Kanal je ukrašen špiljskim nakitom, a posebno su lijepi saljevi u žutoj boji te stalaktiti. Karak-teristika špilje je povremeni tok vode i niz kamenica u kojima se zadržava voda. Špilja je tipski lokalitet za 3 podzemne vrste.

Stalaktiti u špilji Vrlovki (Arhiv JUZUZPV Karlovačke županije) Špiljski ukrasi u Vrlovki (M. Kožul)



Močiljska špilja

Broj: 5

Reg.br.upisnika: 93



Županija: Dubrovačko-neretvanska

Općina/Grad: Dubrovnik


napodručjuDubrovačko-neretvanskežupanije

Prirodna vrijednost Špilja je smještena na području Dubrovnika, iznad Rijeke Dubrovačke. Du-gačka je preko 900 m. Jednostavne je građe, a glavni kanal završava čudesnim igličastim aragonitima. U špilji su nađene lubanje špiljskog medvjeda i alpskog svisca te ostaci kerami-ke i ljudskih kostiju. Determinirano je 50-ak vrsta organizama koji žive u špilji, od kojih je za 3 vrste špilja tipski lokalitet. Osobitu pozornost privlače rijetke kolonije šišmiša.

Igličasti aragoniti (R. Ozimec)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Šipun špilja

Broj: 6

Reg.br.upisnika: 96




Općina/Grad: Konavle


napodručjuDubrovačko-neretvanskežupanije

Prirodna vrijednost Špilju kod Cavtata karakteriziraju bogati špiljski ukrasi i stalno jezero. U unutrašnjosti špilje pronađeni su dijelovi keramičkog posuđa. Špilja je tipski lokalitet za 18 podzemnih vrsta što je najviše opisanih vrsta u jednoj špilji u Hrvatskoj.

Zanimljivosti Dubrovčanin Nikola Gučetić objavio je 1584. godine svoja zapažanja o meteoro-loškim mjerenjima u špiljama okolice Dubrovnika i Cavtata (špilja Šipun i Vjetrenica), što je prvo znanstveno djelo o nekoj špilji u Hrvatskoj i među prvima u svijetu.

Unutrašnjost Šipun špilje (B. Jalžić, Arhiv Hrvatskog biospeleološkog društva)



Vranjača pećina

Broj: 7





Općina/Grad: Solin



Posjećivanje: Špiljajeotvorenazaposjećivanjeuznajavu obiteljiPunda(seloKotlenice)

Prirodna vrijednost Smještena je u podnožju središnjeg dijela Mosora. Nastala je u krednim rudistnim vapnencima i izuzetno je bogata špiljskim ukrasima. Značajno je nalazište neolit-ske kulture i pleistocenske faune (rogovlje jelena, čeljust špiljskog medvjeda). Umberto Giro-metta 1913. godine otkriva u špilji novu vrstu špiljskog pauka koji dobiva naziv Stalita gireo-mettai. Za 7 vrsta podzemne faune špilja je tipski lokalitet.

Unutrašnjost špilje Vranjače (B. Krstinić)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Golubnjača pećina

Broj: 8





Općina/Grad: Plitvičkajezera

Upravljanje: JavnaustanovaNacionalniparkPlitvičkajezera

Prirodna vrijednost Nalazi se u Nacionalnom parku Plitvička jezera u kanjonu rijeke Korane. Špilja duga 145 m ukrašena je špiljskim nakitom. Ulaz je u prostranom predvorju koje se otvorilo kao veliki zjap u vapnenačkim liticama kanjona.

Ulaz u Golubnjaču (Arhiv JU NP Plitvička jezera)



Šupljara pećina

Broj: 9







Posjećivanje: Slobodanprolazkrozšpiljupostazi

Prirodna vrijednost Špilja se nalazi u Nacionalnom parku Plitvička jezera, iznad jezera Kaluđe-rovac. Nastala je u vapnencima urušavanjem vrtače, odnosno stropa špilje. Kroz središnji ka-nal špilje može se popeti s jezera na vrh kanjona zbog otvorenosti na obje strane. Samo u špilji Šupljari nađena je vrsta lažištipavaca i ona predstavlja tipski lokalitet za tu svojtu.

Unutrašnjost Šupljare (Arhiv DZZP)Pogled na Šupljaru s jezera Kaluđerovac (Arhiv JU NP Plitvička jezera)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Crna pećina

Broj: 10







Prirodna vrijednost Crna pećina ili Vile Jezerkinje nalazi se unutar granica Nacionalnog parka Plitvička jezera. Nastala je u krednim vapnencima, a ulaz je otvoren prema koritu rijeke Kora-ne. Po cijeloj dužini od 105 m obiluje ukrasima raznih boja i veličina. Prilaz ulazu potopljen je vodom, a špilju koriste i kolonije šišmiša.

Ulaz u Crnu pećinu (A. Bionda)



Vela Draga

Broj: 11




Površina: 40ha

Županija: Istarska

Općina/Grad: Pazin

Upravljanje: JavnaustanovaParkprirodeUčka

Posjećivanje: Postojipoučnastazaioznačenismjerovizapenjanje

Prirodna vrijednost Vela Draga je prostran kanjon pod sjeverozapadnim obroncima Učke s broj-nim vapnenačkim stupovima. Nalazi se unutar granica Parka prirode Učka. Dugotrajno djelo-vanje atmosferilija i okršavanje paleogenskih vapnenaca uzrokovali su trošenje stijena, dok su otpornije stijene ostale stršiti kao tornjići. Među vapnenačkim stupovima ističu se Veliki i Mali Šopaj, visoki i do 100 m. U odlomcima stijena mogu se naći brojni fosili foraminifera i školjaka koji svjedoče o bogatoj geološkoj povijesti i paleookolišu u kojem su živjeli. Litice nastanjuju brojne biljke i životinje prilagođene stanišnim uvjetima, a posebno se ističu ptice grabljivice.

Zanimljivosti Vela Draga jedno je od najpopularnijih penjališta u zapadnom dijelu Hrvatske.

Pogled na Velu Dragu (Arhiv JU PP Učka)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Modro jezero

Broj: 12


Kategorijazaštite: Geomorfološkispomenikprirode Godinazaštite: 1964.

Površina: 38,96ha


Općina/Grad: Imotski


Splitsko-dalmatinskežupanije

Posjećivanje: Lokalitetjeoznačenpločomipostojistazakojomsemože

spustitidopovršinejezera

Modro jezero (D. Kompar)

Prirodna vrijednost Nalazi se u Imotskom, u provaliji dubokoj 200 m. Ime je dobilo po inten-zivnoj plavoj boji vode. Površina jezera je bubrežastog oblika di-menzija 800x500 m. Na dnu je-zera nalaze se estavele (otvori) koji se za vrijeme kiša ponašaju kao vrela, a u sušnom razdoblju kao ponori. Prema postanku to je “špiljsko jezero“ nastalo uruša-vanjem stropa špilje.

Zanimljivosti Dimenzije jezera promjenjive su tijekom godine ovisno o razini vode, ljeti je po-pularno kupalište Imoćana, a kad presuši, tradicionalno se or-ganizira turnir u nogometu.



Crveno jezero

Broj: 13




Površina: 13,79ha


Općina/Grad: Imotski



Crveno jezero (Arhiv DZZP) Prirodna vrijednost Prema postan-ku i Crveno jezero je “špiljsko je-zero“ nastalo urušavanjem stro-pa špilje. Okružuju ga gotovo okomite vapnenačke litice crve-no-smeđe boje uzrokovane bok-sitom, po čemu je jezero i dobilo ime. Visinska razlika između naj-više i najniže točke iznosi 528 m. Najveća izmjerena dubina vode bila je 281 m. Površina jezera je oko 150x180 m. Prema dnu se stijenke jezera šire, a kroz donji dio jezera protječe snažan pod-zemni tok. Dno jezera nije do kra-ja istraženo, ali koliko je za sada poznato, nalazi se na 6 metara ispod razine mora.

Zanimljivosti Crveno jezero jedno je od najdubljih krških jezera na svijetu. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata dva američka avio-na pala su u jezero.


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Amidžina pećina

Broj: 14





Općina/Grad: Perušić

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjegeomorfološkimspomenicimaprirode

“PećinskiparkGrabovača”

Prirodna vrijednost Nalazi se u blizini Perušića. Nastala je u gornjokrednim vapnencima. Bogata je ukrasima, a posebno se ističu bijele i prozirne kalcitne tvorevine koje su rijetke u hrvatskom kršu. Dužine je 60 m.

Unutrašnjost Amidžine pećine (B. Krstinić)



Medina pećina

Broj: 15






Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjegeomorfološkim

spomenicimaprirode“PećinskiparkGrabovača”

Prirodna vrijednost Smještena je u blizini Perušića. Nastala je u krednim vapnencima, a sastoji se od dvije odijeljene dvorane. Ukupna dužina špilje je 63 m. Zanimljivost su sigaste tvorevi-ne koraljastih i grozdastih formi nastalih u paleoklimatskim uvjetima koji se bitno razlikuju od današnjih.

Unutrašnjost Medine pećine (B. Krstinić)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Samogradska pećina

Broj: 16



Godinazaštite: 1964. Županija: Ličko-senjska


Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjegeomorfološkim

spomenicimaprirode“PećinskiparkGrabovača”

Posjećivanje: Obilazakšpiljemogućjeuzstručnovodstvo

Prirodna vrijednost Smještena je u blizini Perušića. Sastoji se od četiri dvorane sa špiljskim ukra-sima i podzemnim formama kamenica te jezerom. Špilja je nastala u raspucanim gornjokred-nim vapnencima. Dugačka je 240 m. Početkom prošlog stoljeća u dvoranama je pronađeno pretpovijesno oruđe i ljudske kosti.

Unutrašnjost Samogradske pećine (B. Krstinić)



Unutrašnjost špilje Rača (Arhiv DZZP)

Rača pećina

Broj: 17





Općina/Grad: Lastovo

Upravljanje: JavnaustanovaParkprirodeLastovskootočje

Prirodna vrijednost Špilja se nalazi na otoku Lastovu. Duga je 70-ak metara. Bila je nastanjena od mlađeg kamenog doba, preko brončanog doba do helenističkog naseljavanja naših otoka.


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Vela špilja

Broj: 18





Općina/Grad: VelaLuka

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnimvrijednostimana

područjuDubrovačko-neretvanskežupanije

Posjećivanje: ŠpiljajeoznačenapločomimogućjeposjetuznajavuCentruza kulturuopćineVelalukailiTurističkojzajedniciOpćineVelaLuka

Prirodna vrijednost Vela špilja nalazi se kod Vele Luke na otoku Korčuli. Dužine je 45 m, a visine 17 m. Na stropu su dva otvora kroz koje ulazi danje svjetlo i potpuno je osvjetljuje. Jedinstve-ne naslage špilje čuvaju tragove života od zadnjeg velikog ledenog doba, prije oko 20 000 godina do brončanog doba. Starost od 20 000 godina određena je analizom ugljena prona-đena u slojevima naslaga u špilji.

Zanimljivosti Špilja je vrlo vrijedan arheološki lokalitet posebno neolitskog razdoblja na na-šem obalnom području. Mogu se pratiti faze razvoja od starijeg neolitika i impresso kulture, srednjeg neolitika i velalučke kulture do mlađeg neolitika i hvarske kulture. U špilji je nađena keramika i dva dječja groba sa zgrčenim kosturima i keramikom u naručju.

Ulaz u Velu špilju (TZO Vela Luka)



Visibaba

Broj: 19





Općina/Grad: Ogulin

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnimvrijednostima Karlovačkežupanije

Prirodna vrijednost Osamljena vapnenačka stijena kod sela Bjelsko. Visoka je oko 7 m, kruška-stog oblika koji se prema dolje sužava, te izgleda kao da je zabodena u zemlju. Nastala je djelovanjem egzogenih procesa (voda, vjetar, promjena temperature) u stijenama nejednoli-ke otpornosti. Značajna je jer osnovna stijena vapnenac uopće ne izbija na površinu u bližoj okolici.

Vapnenačka stijena Visibaba (Arhiv JUZUZPV Karlovačke županije)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Medvidina pećina

Broj: 20





Općina/Grad: Komiža


Prirodna vrijednost Nalazi se u uvali na južnoj strani otoka Biševa. Nastala je u uslojenim va-pnencima. Ulaz je u razini mora, širok je oko 5 m i visok oko 15 m. Prilaz špilji moguć je samo s mora. Špilja duga 150 m završava malim žalom do kojeg mogu samo manji čamci. Nekada je u špilji obitavala sredozemna medvjedica po kojoj je špilja i dobila ime. Zanimljivosti Špilja je puna stalaktita i stalgmita. Zadnja dojava viđenja sredozemne medvje-dice u uvali bila je 2001. godine.

Ulaz u Medvidinu pećinu (Arhiv udruge “Grupa sredozemna medvjedica”



Špilja na otoku Ravniku

Broj: 21





Općina/Grad: Vis



Prirodna vrijednost Špilja je nastala u vapnencima abrazijskim djelovanjem mora (lupanje va-lova) na obalu otoka Ravnika. Jedna od najvećih i najljepših abrazivnih špilja na našoj obali. Odlikuje se svojim dimenzijama i prostranošću te dva velika ulaza.

Ulaz špilju na otoku Ravniku (Arhiv JUZUZPV na području Splitsko-dalmatinske županije)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Ruskamen

Broj: 22




Površina: 1,41ha


Općina/Grad: Omiš



Prirodna vrijednost Jedna soliterna stijena u Ruskamenu kod Omiša. Omišku obalnu zonu čini flišna serija sedimenata sastavljena od lapora, pješčenjaka i mjestimično vapnenaca. Uslijed djelovanja vode i vjetra, na koje su vapnenci na tom području otporniji od okolnih stijena, nastali su vrlo slikoviti oblici.

Zanimljivosti Zbog devastacije, u postupku revizije zaštićenih prirodnih vrijednosti Hrvatske, lokalitet je predložen za ukidanje zaštite.

Ostaci spomenika prirode Ruskamen (D. Springer)



Gotovž ponor

Broj: 23





Općina/Grad: Rijeka


Primorsko-goranskežupanije“Priroda”

Prirodna vrijednost Ponor Gotovž nalazi se jugoistočno od mjesta Klane. Po postanku je jama, dubine 320 m u koju ponire bujični tok Ričine koji se javlja samo za vrijeme obilnih kiša. Po-nor je formiran na kontaktu vodonepropusnoga paleocensko-eocenskog fliša i vodopropu-snih krednih vapnenaca. Biospeleološki je značajan jer je tu pronađen i opisan podzemni kornjaš.

Zanimljivosti Ponor je ugrožen zbog upuštanja otpadnih voda u podzemlje i smeća koje nane-se bujica.

Ulaz u ponor (Arhiv JUZUZDP Primorsko-goranske županije “Priroda”)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Ledenica pećina

Broj: 24






Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimpodručjima

idrugimzaštićenimprirodnimvrijednostimaLičko-senjskežupanije

Prirodna vrijednost Nalazi se blizu Studenaca u Lici. Nastala je u vapnencima gornje krede. U završnom dijelu špilje duge 100 m nalazi se nakupina siga koje su zimi i u proljeće prekrivene ledom po čemu je dobila ime. Otapanjem leda u toplijem dijelu godine formira se jezero.

Unutrašnjost špilje (M. Garašić)



Ostrovica pećina

Broj: 25






Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimpodručjimai

drugimzaštićenimprirodnimvrijednostimaLičko-senjskežupanije

Prirodna vrijednost Špilja bogata kalcitnim tvorevinama duga oko 300 m nalazi se u Lici. Nasta-la je u krednim vapnencima. Tipski je lokalitet za 3 vrste.



SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Pčelinja pećina

Broj: 26








Prirodna vrijednost Nalazi se u Lici, a ime je dobila po divljim pčelama koje se gnijezde na stije-ni iznad ulaza. Duga je 270 m i formirana je u donjokrednim vapnencima. Tipski je lokalitet za 4 vrste podzemne faune.

Unutrašnjost špilje (A.Markić) Detalj špilje (A.Markić)



Petrićeva pećina

Broj: 27








Prirodna vrijednost Špilja bogata špiljskim nakitom nalazi se u Lici. U središnjem dijelu špilje na stropu postoji prirodni otvor. Nastala je u gornjokrednim vapnencima.



SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Otruševačka (Grgosova) spilja

Broj: 28




Županija: Zagrebačka

Općina/Grad: Samobor

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimpodručjimaidrugimzašti- ćenimprirodnimvrijednostimanapodručjuZagrebačkežupanije

Posjećivanje: Obilazakšpiljemogućjeuzvodstvoinajavu gosp.JosipuGrgosu(Otruševec)

Prirodna vrijednost Nedaleko od Samobora, u izoliranom krškom području, nastala je jedna od najljepših špilja sjeverozapadne Hrvatske. Špilju je 1973. godine, vadeći vapnenac za vapno, otkrio Josip Grgos. Dvije dvorane ispunjene su lijepim špiljskim nakitom.

Unutrašnjost Otruševačke spilje (J. Posarić)



Veternica pećina

Broj: 29




Županija: GradZagreb

Općina/Grad: Susedgrad

Upravljanje: JavnaustanovaParkprirodeMedvednica

Posjećivanje: Otvorenajezaposjetuzstručnovodstvoiprethodnunajavu

Unutrašnjost špilje (R. Ibrišević)

Prirodna vrijednost Nepunih 9 km od centra grada Zagreba u Parku prirode Medvednica nalazi se horizontalni speleološki objekt s vrlo složenom mrežom kanala etažnog tipa i nekoli-ko vodenih tokova. Nastala je tijekom pleistocena. Ukupna duljina kanala je preko 7 km, a turistički je uređeno 380 m. Špilju krase raznovrsne speleomor-fološke forme. Značajno je paleonto-loško (kosti špiljskog medvjeda, fosili školjkaša roda Pecten, ježinca roda Cl-ypeaster i mnogi drugi) i arheološko nalazište. Neandertalci koji su živjeli u špilji štovali su kult špiljskog medvje-da na što upućuje kamena niša koju je pronašao akademik Mirko Malez. U niši su bile poslagane lubanje mužja-ka špiljskog medvjeda i postojao je kult lubanja. Špilja je značajno stani-šte za čak 14 vrsta šišmiša koji tamo obitavaju tijekom cijele godine. Tipski je lokalitet za 2 vrste. Dobila je ime po struji vjetra koja se javlja na ulazu usli-jed razlika u temperaturi zraka špilj-skih kanala i vanjskog okoliša tijekom godine.

Zanimljivosti Veternica je svojom duljinom peti po redu speleološki objekt u Hrvatskoj, a najduža je na području sjeverne Hrvatske.


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Zametska pećina

Broj: 30





Općina/Grad: Rijeka


Primorsko-goranskežupanije“Priroda”

Posjećivanje: Špiljajetrenutnourekonstrukcijiiuređujesezaturističkeposjete

Prirodna vrijednost Nalazi se u gradu Rijeci. Duga je 200 m. Zanimljive je podzemne morfologi-je s brojnim oblicima siga.

Unutrašnjost Zametske špilje (Arhiv JUZUZDP Primorsko-goranske županije “Priroda”)



Gromačka špilja

Broj: 31





Općina/Grad: Dubrovnik

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimprirodnim

vrijednostimanapodručjuDubrovačko-neretvanskežupanije

Prirodna vrijednost Nalazi se nadomak Dubrovnika kod sela Gromača. Razgranat i višeetažni speleološki objekt kroz koji teče voda dugačak je više od 2 km što ga čini četrnaestim po duljini u Hrvatskoj. Na dnu kanala nalazi se sifonsko jezero. Krase ga sigaste tvorevine među kojima su prekrasni aragonitni ukrasi. Važan je pronalazak otisaka bosih stopa pračovjeka sačuvanih u tankoj sigastoj kori. Analiza sigovine pokazala je da bi mogle biti stare čak 12 000 godina. Gromačku špilju odlikuje iznimno bogatstvo podzemne faune, a tipski je lokalitet za jednu vrstu.

Zanimljivosti Pronađeni su ulomci keramike procijenjene starosti 5 000 godina prije nove ere.

Otisak stopala pračovjeka (R. Ozimec)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Modrič pećina

Broj: 32




Županija: Zadarska

Općina/Grad: Obrovac

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirodena

područjuZadarskežupanije

Posjećivanje: Obilazakšpiljemogućjeuzorganiziranostručnovodstvo

uznajavuZaraadventure

Prirodna vrijednost Špilja jednostavne morfologije i bogata špiljskim ukrasima nalazi se pokraj Rovanjske u podnožju Velebita. Ulaz u špilju je na 35 m nadmorske visine u maloj vrtači. Duga je nešto više od 800 m. Karakteristika su blago položeni i prostrani podzemni kanali. Uz špilj-ske ukrase otkriveni su ostaci keramike iz starog brončanog doba, ljudski ostaci vjerojatno iz istog razdoblja, crtež ugljenom na sigastom stupu te lubanja špiljskog medvjeda.

Zanimljivosti Najduža otkrivena špilja na jadranskoj obali. Nalazi se unutar Parka prirode Velebit. Unutrašnjost i stanovnik Modrič špilje (Arhiv JUZUZDP na području Zadarske županije)



Markova jama

Broj: 33




Površina: 0,5ha

Županija: Istarska

Općina/Grad: Poreč


napodručjuIstarskežupanije“NaturaHistrica”

Prirodna vrijednost Jama bogata kalcitnim nakitom nalazi se kod Poreča. Na kraju jame postoje dva jezera slatke vode. Stanište je ljetne kolonije šišmiša i druge podzemne faune, a tipski je lokalitet za jednu vrstu.

Ulaz u Markovu jamu (Arhiv JUZUZDP na području Istarske županije “Natura Histrica”)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Jama Baredine

Broj: 34




Površina: 0,2ha

Županija: Istarska

Općina/Grad: Poreč

Upravljanje: Ustanovazaupravljanjezaštićenimdijelovimaprirode

napodručjuIstarskežupanije“NaturaHistrica”

Posjećivanje: Obilazakšpiljemogućjeuzorganiziranostručnovodstvo

Prirodna vrijednost Speleološki objekt smje-šten u blizini Poreča bogat je stalaktitima, stalagmitima i sigastim stupovima. Dužina jame iznosi 150 m i ima pet dvorana. Posto-janje vode u jami uvjetovalo je razvoj i op-stanak raznovrsne špiljske faune, čovječje ri-bice, podzemnih rakova i kukaca te šišmiša.

Unutrašnjost špilje i jedan od njezinih stanovnika - čovječa ribica (Arhiv JUZUZDP na području Istarske županije “Natura Histrica”)



Kolač

Broj: 35





Općina/Grad: Nerežišća



Prirodna vrijednost Kolač s otoka Brača je desetak metara visok prirodni slavoluk. Naziv je dobio po svom obliku koji podsjeća na prstenasto pecivo. Nastao je erozijom u dolomitima. Snaga vode i vjetra, promjene temperature i korijenje raslinja oblikovali su uvalicu u kojoj je ostao Kolač kao najotpornija stijena.

Prirodni slavoluk Kolač (D. Vranješ)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

GEO

MO

RFO

LOŠK

I


Špilja u kamenolomu Tounj

Broj: 36

Reg.br.upisnika: P011

Kategorijazaštite: Geomorfološkispomenikprirode(preventivnazaštita)


Površina: 136,45ha


Općina/Grad: Tounj

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjeprirodnimvrijednostima

Karlovačkežupanije

Prirodna vrijednost Špilja se nalazi u aktiv-nom kamenolomu kod Tounja na Kor-dunu. Ulaz se otvorio urušavanjem ula-znoga kanala nakon miniranja u kamenolomu. Horizontalna duljina špi-lje je 8 487 m. U njoj su pronađeni vrlo rijetki morfološki oblici i sige koji spa-daju u svjetske fenomene jer su do sada u svijetu zabilježene jedino u špiljama kod Tounja i Ogulina. Dokazana je pod-zemna povezanost vode iz špilje s po-nornim područjem Zagorske mrežnice (špiljom Mandelajom i ponorom Am-barcem) te izvor špiljom Tounjčicom. U špilji je pronađena jedinstvena podze-mna slatkovodna spužva, koja je en-dem Hrvatske i predstavlja svjetski fe-nomen. Osim toga, špilja je stanište brojnih ugroženih vrsta podzemnih ži-votinja. Glavni kanal špilje povezan je na više mjesta s mladim aktivnim kana-lom kojim u vrijeme jačih oborina pro-tječe snažna bujica.

Zanimljivosti Špilja u kameolomu Tounj je četvrti po duljini speleološki objekt i jedan od deset naj-ugroženijih krških fenomena u Hrvatskoj.

Pjegava dvorana (D.Bakšić)



SPOMENIK PRIRODE HIDROLOŠKI


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

HID

ROLO

ŠKI


U Republici Hrvatskoj zaštićena su 4 lokaliteta, odnosno izvora, kao hidrološki spomenici prirode.

broj naziv

1 Izvor Kupe

2 Vrelo rijeke Une

3 Vrelo rijeke Cetine

4 Vrela rijeke Gacke

1

4

2

3

1

Položaj hidroloških spomenika prirode



Izvor Kupe Broj: 1


Kategorijazaštite: Hidrološkispomenikprirode


Površina: 10ha


Općina/Grad: Čabar

Upravljanje: JavnaustanovaNacionalniparkRisnjak

Posjećivanje: Označenajeprilaznapješačkastaza,anaizvorujepostavljenaploča

sosnovniminformacijama

Prirodna vrijednost Izvor rijeke Kupe nalazi se u Nacionalnom parku Risnjak i izrazito je krško vrelo iz kojeg voda izbija na površinu u obliku jezerca promjera oko 50 m i dubine 150 m. Nikada ne presušuje. Izvor je smješten podno strme Gavranove stijene, usred zelenila šume. Sve posjetitelje oduševljava bistrom plavozelenom bojom.

Zanimljivosti Izvor Kupe je izvor treće rijeke po veličini u Hrvatskoj.

Izvor Kupe (A. Rubinić)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

HID

ROLO

ŠKI


Vrelo rijeke Une Broj: 2 Reg.br.upisnika: 564 Kategorijazaštite: Hidrološkispomenikprirode


Površina: 2,25ha

Županija: Zadarska

Općina/Grad: Gračac


napodručjuZadarskežupanije


Prirodna vrijednost Izvor Une nalazi se u Donjoj Suvaji. Tipično je krško vrelo, uzlaznog tipa i izdašno je tijekom cijele godine. Stvara jezerce zelenkasto modre boje okruženo strmim va-pnenačkim stijenama. Jedan je od najizdašnijih izvora u Hrvatskoj.

Zanimljivosti Rijeka Una izvire u Hrvatskoj, a većim dijelom toka je granična rijeka s Bosnom i Hercegovinom. U 2008. godini zaronjeno je do dubine od 205 m. Nizvodnije rijeku pregrađu-ju sedrene barijere i tako stvaraju slapove.

Izvor rijeke Une (Arhiv DZZP)



Vrela rijeke Cetine Broj: 3




Površina: 29,81ha

Županija: Šibensko-kninska

Općina/Grad: Knin


napodručjuŠibensko-kninskežupanije

Vukovića vrilo (Arhiv DZZP)

Prirodna vrijednost Uz obod Paškog po-lja, podno Dinare (najviše planine u Hrvatskoj) formirao se niz krških vre-la, od kojih su tri glavna: Veliko vrilo, Vukovića vrilo i Batica vrilo. Sva vrela su uzlaznog tipa, nastala na kontaktu vodonepropusnih lapora u polju i vo-dopropusnih vapnenaca okolne za-ravni. Pažnju privlače bistrinom i mo-drozelenom bojom.

Zanimljivosti Veliko vrilo ili izvor Gla-vaš potopljen je speleološki objekt koji su ronioci istražili do 150 m dubi-ne.

Veliko vrilo ili izvor Glavaš (Arhiv DZZP)


SPO

MEN

IK P

RIRO

DE

HID

ROLO

ŠKI


Vrela rijeke Gacke

Broj: 4




Površina: 24,49ha


Općina/Grad: Otočac

Upravljanje: Javnaustanovazaupravljanjezaštićenimpodručjimaidrugim

zaštićenimprirodnimvrijednostimaLičko-senjskežupanije

Posjećivanje: Lokalitetisuoznačenipločom

Prirodna vrijednost Ukupno ima 13 vrela Gacke. Tri su vrela posebno zanimljiva i vrijedna. To su Tonkovića vrilo (zvano vrelo Gacke), Majerovo vrilo koji nikada ne presušuju te Klanac koji presušuje za vrijeme sušnih razdoblja. Smješteni su na oko 460 m n.m. u podnožju Male Ka-pele. Sva tri se pojavljuju u obliku jezera. Dreniraju širi prostor planinskog područja i manjih polja s ukupnom površinom od oko 500 km². Izvorišta Gacke bogatstvom i kvalitetom vode predstavljaju strateške rezerve u krškom području Dinarida.

Zanimljivosti Speleološkim istraživanjima Majerova vrila otkriveni su podzemni kanali do du-bine od 120 m ispod razine izvora koji dokazuju složenost hidrogeoloških odnosa.

Majerovo vrelo (Arhiv DZZP) Izvor Klanac (A. Stroj)



Usred slavonske ravnice izdiglo se pet planina koje okružuju Požešku kotlinu, a među njima su Papuk i Krndija. Veći dio Papuka, te manji dio Krndije, zašti-ćeni su kao Park prirode Papuk 1999. godine zbog iznimne geološke, biološke i kulturne raznolikosti.

PARK PRIRODE PAPUK - GEOPARK

Borane metamorfne stijene (Arhiv JU PP Papuk)

Krajobraz Papuka (Arhiv JU PP Papuk)


/ Zaštićena geobaština Republike Hrvatske / ��

PARK PRIRODE PAPUK - GEOPARK

Pojava stijena starih preko 600 milijuna godina, što ih ujedno čini jednim od najstarijih stijena u Hrvatskoj te kontinuiran razvoj stijenskih formacija u Parku prirode Papuk sve do današnjih dana od izvanredna su geološkog interesa. Najveći dio područja Parka izgrađuju paleozojske metamorfne stijene, sa sporadičnim pojavama magmatskih stijena. Početak mezozojske ere obilježilo je razaranje starijih paleozojskih stijena, taloženje i cementiranje u čvrstu stijenu konglomerat (povezane valutice) i pješčenjak (povezani pijesak). U nastavku ove ere pojav-ljuju se dolomiti i vapnenci s morfološkim oblicima karakterističnim za krška područja (špilja, jama, ponor, ponikva). Taj izolirani krški dio u vršnom dijelu Papuka značajno je sabirno mje-sto za pitku vodu. U kenozoiku u miocenskoj epohi taložili su se riječni i jezerski, a kasnije ma-rinski sedimenti, svi bogati fosilnim nalazima. Poslije toga kreće kontinentalna sedimentacija. Tijekom miocena odvijala se i vulkanska aktivnost o čemu svjedoče manja vulkanska tijela i naslage. Najmlađa stijena u Parku je sedra koju tvori mineral kalcit i može se naći na Jankov-cu. Različiti uvjeti postanka stijena, mijenjanje krajobraza kroz geološku prošlost, zastuplje-nost različitih vrsta stijena, s interesantnim mineralima, strukturom ili pak fosilnim sadržajem, bogatstvo su geobaštine Parka prirode Papuk. Geološke su osobitosti Parka, osim interesantnih pojava stijena i nakupina fosila, uvjetovale razvoj različitih staništa na kojima postoje raznovrsne biljne i životinjske vrste, razvoj naselja na čovjeku najprihvatljivijim područjima te gospodarskih aktivnosti poput vađenja kamena. Zbog georaznolikosti Parka, aktivnog upravljanja i upornosti Javne ustanove Parka prirode Papuk, godine 2007. postao je prvi hrvatski geopark i član Europske i Svjetske mreže geo-parkova.

Sedrena barijera na slapu Skakavac (Arhiv JU PP Papuk)



Popis lokaliteta

naziv kat. zaštite strana naziv kat. zaštite strana

451734411244112021395427622470186566553328644651363263435659575848165347193752

67404249296026503810727371356174

Amidžina pećina SP-geomorfološki Brusnik SP-geološki Cerovačke pećine SP-geomorfološki Crna pećina SP-geomorfološkiCrnika PR-geološko-paleontološki Crveno jezero SP-geomorfološki Datule - Barbariga PR-paleontološki Fantazija SP-geološki Gaveznica - Kameni vrh SP-geološki Golubnjača pećina SP-geomorfološki Gotovž ponor SP-geomorfološki Grapčeva pećina SP-paleontološki Gromačka špilja SP-geomorfološki Hušnjakovo polupećina SP-paleontološki Izvor Kupe SP-hidrološkiJabuka SP-geološki Jama Baredine SP-geomorfološki Kolač SP-geomorfološki Ledenica pećina SP-geomorfološki Lokvarka špilja SP-geomorfološki Mačkova (Velika) pećina SP-paleontološki Markova jama SP-geomorfološki Medina pećina SP-geomorfološki Medvidina pećina SP-geomorfološki Močiljska špilja SP-geomorfološki Modra spilja SP-geomorfološki Modrič pećina SP-geomorfološki Modro jezero SP-geomorfološki Ostrovica pećina SP-geomorfološki Otruševačka spilja SP-geomorfološki Pčelinja pećina SP-geomorfološki Petrićeva pećina SP-geomorfološki Rača pećina SP-geomorfološki Rupnica SP-geološki Ruskamen SP-geomorfološki Samogradska pećina SP-geomorfološki Stara straža SP-geološki Šipun špilja SP-geomorfološki Špilja na otoku Ravniku SP-geomorfološki

Špilja u kamenolomu Tounj SP-geomorfološki Šupljara pećina SP-geomorfološki Vela Draga SP-geomorfološki Vela špilja SP-geomorfološki Velnačka glavica SP-paleontološki Veternica pećina SP-geomorfološki Vindija pećina SP-paleontološki Visibaba SP-geomorfološki Vranjača pećina SP-geomorfološki Vražji prolaz i Zeleni vir PR-geomorfološki Vrela rijeke Cetine SP-hidrološki Vrela rijeke Gacke SP-hidrološki Vrelo rijeke Une SP-hidrološkiVrlovka špilja SP-geomorfološki Zametska pećina SP-geomorfološki Papuk - geopark Park prirode



Razdoblja geološke prošlosti

EON ERA PERIOD EPOHA Početak* Život/zbivanja

F

aner

ozik

Keno

zik

Kvar

tar

Neo

gen

Holocen 0,01Moderni čovjek (prije 40 000 godina)

Pleistocen 1,8Prvi ljudi

Ledena doba

Terc

ijar

Pliocen 5,3 Čovjekoliki majmuni

Miocen 23 Doba žaba, miševa, zmija, ptica pjevicaPa

leog

en

Oligocen 34 Pojava majmuna

Eocen 55 Prve trave, šišmiši

Paleocen 65 Prvi veliki sisavci

Mez

ozik

KredaGornja 99

Veliko izumiranje dinosauraPojavljuju se bliski srodnici današnjih zmija,

kornjača, guštera i krokodila

Donja 146 Prve kritosjemenjače

Jura 200 Prve ptice i sisavci

Trijas 251Počinje doba dinosaura

Razvoj morskih i letećih gmazova

Pale

ozoi

k

Perm 299Najjače izumiranje živih organizama

u povijesti ZemljeRazvoj gmazova

Karbon 359Prvi gmazovi i insekti s krilima

Velike močvarne prašume i akumulacije ugljena

Devon 416Kraj devona prvi kralješnjaci na kopnu

Prve vaskularne biljke, prvi kukci i vodozemci Doba riba

Silur 444 Primitivne papratnjače

Ordovicij 488 Prve ribe

Kambrij 542Pojava vanjskog skeleta

Razvoj Trilobita

Prek

ambr

ij Proterozoik 2500Počeci razvoja biljnog i životinjskog svijeta,

pojava prvih višestaničnih životinjaUglavnom se odvija pltikomorska sedimentacija

Arhaik 4000Pojavljuje se život; prve alge

i primitivne bakterijeŽivot se odvija u dubokomorskim prostorima

*u milijunima godina v



Aragonit je nestabilna modifikcija kalci-jeva karbonata. Biospeleologija je grana biologije koja proučava život u podzemlju. Boksit je stijena sive, žute ili najčešće cr-vene boje, koju tvore aluminijevi oksidi i hi-droksidi, a nastaje trošenjem drugih stijena. Koristi se za dobivanje aluminija. Bora predstavlja valovito svijene slojeve Zemljine kore. Slojevi se svijaju (boraju) pod utjecajem bočnog tlaka uslijed pomaka sti-jenske mase. Dolomiti su lako drobljiva sedimentna karbonatna stijena djelomično organogena porijekla. Nastaje taloženjem otopljena kalcijeva karbonata (CaCO3) i magnezijeva karbonata (MgCO3) u vodi, a može nastati i prekristalizacijom vapnenca pod utjecajem magnezijevih soli. Fliš je sedimentna stijena sastavljena od čestica nastalih razaranjem drugih stijena. Sastoje se od morskih šejlova i pješčenjaka.

Foraminifere su morski organizmi, ma-lih dimenzija (do nekoliko cm) s mineralnim kućicama uglavnom sastavljenih od kalcij karbonata. Nalazi foraminifera upućuju na određeno razdoblje razvoja Zemlje. Fosil je mineraliziran ili okamenjen osta-tak ili trag organizma koji se može naći u stijenama. Geologija je znanost koja proučava gra-đu Zemlje, njezino stvaranje i promjene. Geomorfologija je znanost o reljefu i oblicima na Zemljinoj površini, a proučava njihov postanak, razvoj i procese koji ga oblikuju. Hidrologija je znanost o vodi, njezi-nim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.

Karbonatne stijene su sedimentne i metamorfne stijene sastavljene pretežno od minerala karbonatne grupe: kalcita (kalcijev karbonat CaCO3) i dolomita. Mogu nastati na više načina, a razlikuju se stijene čiji su sastojci klastičnoga, kemogenog i biogenog (organogenog) porijekla. U karbonatne sedimentne stijene ubrajaju se vapnenci i dolomiti, a u metamorfne mramor. Krš je izraz za područje specifične morfolo-gije nastao korozijskim djelovanjem (okrša-vanjem) površinske i podzemne vode u kar-bonatnim stijenama, posebice vapnencima. Odlikuju se raspucanošću, gubljenjem vode u podzemlju i rijetkim površinskim tokovima. Okršavanjem nastaju škrape, ponikve (vrta-če), uvale, polja, ponori, jame i špilje. Lapor je stijena koja se sastoji od različitog odnosa zrnaca kalcita i čestica gline. Magmatske stijene nastale su kri-stalizacijom magme ili hlađenjem lave. Metamorfne stijene nastale su me-tamorfozom postojećih stijena u litosferi pod djelovanjem visokog tlaka i temperature. Paleontologija je znanost koja prouča-va razvoj života na Zemlji na temelju sačuva-nih ostataka biljaka i životinja u stijeni. Rasjed je pojava u stijenskoj masi koja upućuje na kretanje susjednih blokova po određenoj plohi. Rožnjak je sedimentna stijena koja se do-minantno sastoji od kvarca (silicijev oksid). Sedimentne stijene nastale su fizičko-kemijskom razgradnjom magmatskih, meta-morfnih ili već ranije formiranih sedimentnih stijena. Te prethodno razgrađene i taložene čestice povezuje vezivo i nastaje stijena. Saljevi su vrlo česte forme siga koje nasta-ju polaganim saljevanjem tankog sloja vode po širokoj površini.

Slojevi su serije tabularnih ili listićavih struktura u stijeni. Stijena je nakupina minerala različita ge-ološkog pojavljivanja i sastavni je dio litosfere ili Zemljine kamene kore. Prema načinu po-stanka dijele se na magmatske (eruptivne), sedimentne (taložne) i metamorfne. Struktura je prostorni raspored sastavnih komponenti stijene. Škriljavac je metamorfna stijena koja nastaje u uvjetima povećane temperature i usmjerenog pritiska iz postojećih magmat-skih i sedimentnih stijena. Tekstura je udio pojedinih sastavnih komponenti stijene (mineralnih zrna, krista-la, ulomaka stijena i cementa). Tektonski pokreti posljedica su procesa u unutrašnjosti Zemlje. Zbog tih pokreta nasta-ju poremećaji u Zemljinoj kori, a pritom do-lazi do boranja slojeva, rasjednja (pomicanja stjenskih blokova), stvaranja pukotina itd. Tipski lokaliet je stanište na kojem je prvi put skupljen i opisan neki primjerak žive ili nežive prirode. Vapnenac je topiva sedimentna kar-bonatna stijena sastavljena uglavnom od kalcita. Nastaje taloženjem većinom u moru, a rjeđe u jezerima i rijekama. Po porijeklu se razlikuju klastični, kemogeni i organogeni vapnenci. Čisti vapnenci su bijele boje, ali česte su primjese oksida i hidroksida željeza što ih čini crvenkastim do žućkastim, dok su od primjese ugljevite tvari sivi, a zbog bitu-mena smeđi. Uzlazni izvor (vrela uzlaznog tipa) pojavljuje se gdje je voda ograničena ili pri-kliještena nepropusnim slojem, a izlazi na površinu pod utjecajem hidrostatskog tlaka.

Pojmovnik



Literatura

Bedek, J., Gottstein Matočec, S., Jalžić, B., Ozimec, R. i Štamol, V. (2006): Katalog tipskih špiljskih lokaliteta faune Hrvatske. Natura Croatica. Vol. 15, Suppl. 1. 1-154. Zagreb.

Božić, V. (1999): Speleološki turizam u Hrvatskoj vodič po uređenim i pristupačnim špiljama i jamama. Ekološki glasnik. Donja Lomnica.

Brkić, K. (2006): S plaže u špilju - špilja Modrič kraj Rovanjske. Meridijani. Br. 103. Samobor.

Bucković, D. (2006): E-book - Historijska geologija I i II. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb.

Bralić, I. (2007): Cerovačke špilje vodič. Javna ustanova “Park prirode Velebit”

Državni zavod za zaštitu prirode (2007): Stručna podloga za zaštitu: Značajni krajobraz “Špiljski park Gra-bovača”. Zagreb.

Državni zavod za zaštitu prirode (2008): Stručna podloga za zaštitu: Fosilni ostaci dinosaura. Zagreb.

Farkaš-Topolnik, N., Trenc, N. i Malić-Limari, S. (2002): Špilja Veternica – Geomorfološki spomenik prirode. Javna ustanova “Park prirode Medvednica”. Zagreb.

Garašić, M. (2000): Speleohidrogeološka istraživanja Crvenog jezera kraj Imotskog u Dinarskom kršu (Hrvatska). Zbornik radova 2. hrvatskog geološkog kongresa. U: Vlahović, I. i Biondić, R. (ur.). Cavtat-Du-brovnik.

Garašić, M. (2008): Crveno i modro jezero, Svjetski poznati krški fenomeni. EuroCity-Putna revija HŽ-Put-ničkog prijevoza d.o.o. Br. 57. Zagreb.

Hall, S. S. (2008): Posljednji neandertalci. National Geographic. Br. 10. Zagreb.

Herak, M. (1984): Geologija. Školska knjiga. Zagreb

Herak, M., Brajković, D., Malez, V., Mauch Lenardić, J., Marjanac, Lj., Jambrešić, G. i Miculinić, K. (2005): Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara 1955. - 2005. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb.

Jurišić-Polšak, Z. i Bulić, J. (2007): Pradavno Paško jezero. Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb

Lacković, D. (2003): Sige: što su i kako nastaju: katalog Zbirke siga Mineraloško-petrografskog odjela Hr-vatskog prirodoslovnog muzeja. Hrvatski prirodoslovni muzej. Zagreb.

Lozanić, M. (2008): Tragom Dedeka Kajbumščaka. National Geographic. Br. 10. Zagreb.

Ministarstvo kulture (Uprava za zaštitu prirode)-Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti.

Nikolić, T. i Topić, J. (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb.



Ozimec, R. (2005): Stopama gromačkog pračovjeka: život u podzemlju dubrovačkog krša. Katalog izlož-be. Grad Dubrovnik, Upravni odjel za zaštitu okoliša i prostorno uređenje i Hrvatsko biospeleološko druš-tvo. Dubrovnik.

Pamić, J., Radonić, G. i Pavić, G. (2003): Geološki vodič kroz Park prirode Papuk. Javna ustanova “Park prirode Papuk”. Velika.

Randić, M. (2006): Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije. Primorsko-goranska župa-nija.

Redenšek, V. (1958): Topografski opis pećina u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Nacionalni park Pli-tvička jezera. Nacionalni park “Plitvička jezera”. U: Šafar, J. (ur). 295-327. Zagreb.

http://archaeology.about.comhttp://pp-lastovo.hr/hr/geomorfoloska-obiljezjahttp://public.carnet.hr/speleo http://www.dalmatia.hrhttp://www.dalmatian-nature.hrhttp://www.dzzp.hrhttp://www.jadransko-more.hrhttp://www.ju-priroda.hrhttp://www.klana.net/gotovz.htmhttp://www.krapina.comhttp://www.lepoglava.hrhttp://www.lepoglava-info.hr http://www.lickosenjska.com http://www.natura-histrica.hrhttp://www.pp-grabovaca.hrhttp://www.pp-medvednica.hr http://www.pp-ucka.hrhttp://www.pp-velebit.hrhttp://www.velaluka.info/Povijest/spilja.htmhttp://www.vela-spila.hrhttp://www.zadar-nature.hr

Korištene kratice

JUZUZPV - Javna ustanova za upravljenje zaštićenim prirodnim vrijednostimaJUZUZDP - Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirodeDZZP - Državni zavod za zaštitu prirodeJU NP - Javna ustanova Nacionalni parkJU PP - Javna ustanova Park prirodeTZO - Turistička zajednica Općine


� / Zaštićena geoabaština Republike Hrvatske /

Zapisi u stijenama omogućuju nam da zavirimo u prošlost Zemlje; fosilni ostaci biljaka i životinja uče nas o razvoju živog svijeta kroz milijune godina; bore i rasjedi pričaju nam o zbivanjima u Zemljinoj kori; minerali iznenade kristalizacijom u pravilnim geometijskim oblicima, prekrasnim

bojama i iznimnim sjajem. Vulkani i danas pokazuju silinu i prevrtljivost užarene Zemljine unutrašnjosti.

Korice.indd 2 22.12.2008 11:21:16

dz zp 201003091237070

Documents

danas pokazuju

hrvatski prirodoslovni

nalazita praovjeka

fosilni ostaci

arhiv muzeja

goranske upanije

pilja je formirana

arhiv juzuzdp