dz zp 201003091210280

Dràvni zavod za za{titu prirode je stru~na institucija koju je osnovalaVlada Republike Hrvatske temeljem Zakona o za{titi prirode.

Dràvni zavod za za{titu prirodee-mail: infoºdzzp.hr • website: www.dzzp.hr

DR@AVNI ZAVOD ZA ZA[TITU PRIRODEProjekt “Smaragdna mreà - Faza II”

SMARAGDNA MRE@A

Smaragdna mreà (Emerald Network) je ekolo{ka mreà sastavljena od Podru~ja od posebne va`nosti za za{titu prirode (Areas of Special Conservation Interest – ASCI) a du`ne su je uspostaviti zemlje stranke Bernske konvencije. Ona obuhva}a podru~ja od velike ekolo{ke va`nosti za ugroène vrste i stani{ne tipove koji su za{ti}eni temeljem Bernske konvencije. Program Smaragdne mreè pokrenulo je Vije}e Europe kao dio svojih aktivnosti u provedbi Bernske konvencije. U zemljama Europske unije, Smaragdna mreà istovjetna je s ekolo{kom mreòm NATURA 2000. Za dràve kandidatkinje za ulazak u EU projekt Smaragdna mreà predstavlja pripremu i izravni doprinos provedbi programa NATURA 2000.

BERNSKA KONVENCIJA

Bernska konvencija o za{titi europskih divljih vrsta i prirodnih stani{ta je temeljni me|unarodni propis iz podru~ja za{tite prirode koji se odnosi na o~uvanje biolo{ke raznolikosti Europe. Njezin cilj je o~uvati europsku divlju fl oru i faunu i njihova prirodna stani{ta te promicati me|udràvnu suradnju na podru~ju za{tite prirode. U cilju o~uvanja migratornih europskih vrsta podru~je djelovanja Bernske konvencije pro{ireno je s europskog kontinenta i na neke afri~ke zemlje.

Bernska konvencija je bila usvojena u Bernu ([vicarska) u rujnu 1979. godine, a stupila je na snagu 1. lipnja 1982. Osim 40 europ-skih zemalja, stranke Bernske konvencije su tako|er Burkina Faso, Maroko, Senegal, Tunis te Europska Unija. Republika Hrvatska je potpisala ovu Konvenciju 2000. godine.

REZOLUCIJE BR. 4. I 6. BERNSKE KONVENCIJE

Ove rezolucije donio je Stalni odbor Bernske konvencije. Rezolucija br. 4 (1996.) popisuje ugroène stani{ne tipove u Europi koji zahtijevaju posebne mjere o~uvanja. Rezolucija br. 6 (1998.) navodi europske vrste fl ore i faune koje zahtijevaju posebne mjere o~uvanja njihovih stani{ta. Smaragdna mreà sastoji se od podru~ja va`nih za o~uvanje stani{nih tipova iz Rezolucije 4. i vrsta iz Rezolucije 6. Bernske konvencije.

NATURA 2000

NATURA 2000 je ekolo{ka mreà Europske Unije koja obuhva}a podru~ja va`na za o~uvanje ugroènih vrsta i stani{nih tipova. Ovaj program koji ~ini osnovu za{tite prirode u EU, proizlazi iz Direktive o za{titi ptica (Coucil Directive 79/409/EEC) i Direktive o za{titi prirodnih stani{ta i divlje faune i fl ore (Council Directive 92/43/EEC). Svaka zemlja ~lanica EU doprinosi stvaranju ekolo{ke mreè NATURA 2000 odre|ivanjem Posebnih podru~ja za{tite (Special Areas of Conservation-SAC), u skladu s ~lankom 4. Direktive o stani{tima. Podru~ja moraju biti odabrana na na~in da osiguravaju opstanak odre|enih vrsta i stani{nih tipova navedenih u doda-cima I. i II. Direktive o stani{tima. Sukladno Direktivi o pticama, za pti~je vrste utvr|uju se tzv. Podru~ja posebne za{tite (Special Protection Areas – SPA). Podru~ja SAC i SPA zajedno ~ine ekolo{ku mreù NATURA 2000. U svakom takvom podru~ju potrebno je defi nirati i provoditi mjere upravljanja koje }e osigurati tzv. povoljno stanje vrsta i stani{nih tipova radi kojih je za{ti}eno.

U razdoblju od 2001. do 2003. godine Vije}e Europe fi nanciralo je provedbu pilot-projekata Smaragdne mreè u nizu europskih zemalja. Tijekom 2005. i 2006. godine uz fi nancijsku potporu Europske agencije za okoli{ i u koordinaciji Vije}a Europe nastavno se provodi Faza II. projekta u Hrvat skoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji.

PILOT-PROJEKT SMARPILOT-PROJEKT SMARAGDNA MRE@A

Pilot-projekt Smaragdna mreà u Hrvatskoj provelo je 2003.godine tada{nje Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja u suradnji s doma}im znanstvenicima, a uz fi nancijsku potporu Vije}a Europe. Tijekom provedbe ovoga projekta:

- utvr|ene su vrste i stani{ni tipovi za{ti}eni temeljem Rezolucije 4. i 6. Bernske konvencije koji su zastupljeni u Hrvatskoj;

- analizirane su specifi ~nosti Hrvatske koje nedostaju u navedenim propisima (naro~ito morska i podzemna stani{ta te endemi~ne svojte);

- popunjena je Emerald baza podataka za {est za{ti}enih podru~ja s me|unarodnim statusom za{tite u ukupnoj povr{ini od 309.867 ha {to ~ini 5,47% teritorija Hrvatske.

Naziv Me|unarodni status Povr{ina

Nacionalni parkPlitvi~ka jezera

UNESCO- Svjetska ba{tina

29.482 ha

Park prirode Velebit UNESCO MAB 200.000 ha

Park prirode Lonjsko polje Ramsarsko podru~je 50.560 ha

Park prirode Kopa~ki rit Ramsarsko podru~je 23.400 ha

Predloèni park prirodeDelta Neretve

Ramsarsko podru~je 11.500 ha

Ornitolo{ki rezervatCrna Mlaka

Ramsarsko podru~je 625 ha

UKUPNO 309.867 ha

Podru~ja s me|unarodnim statusom za{tite (naran~asto) na karti za{ti}enih podru~ja Hrvatske (zeleno). DZZP

2

II. FAZA PROJEKTA SMAII. FAZA PROJEKTA SMARAGDNA MRE@A

Zadaci Faze II. projekta Smaragdna mreà temeljem ugovora izme|u Vije}a Europe i Dràvnog zavoda za za{titu prirode (DZZP) su:

1. utvr|ivanje zastupljenosti u Hrvatskoj vrsta i stani{nih tipo-va za{ti}enih temeljem Rezolucije 4. i 6. Bernske konvencije, odnosno Dodatka I. Direktive o pticama te Dodatka I. i II. Direktive o stani{tima po biogeografskim regijama

2. izrada GIS-karata rasprostranjenosti za odabrane vrste i stani{ne tipove

3. popunjavanje Emerald/NATURA baze podataka za 80 % predvi|enih ASCI podru~ja (potencijalnih NATURA 2000 podru~ja) s najmanje 60% traènih ekolo{kih podataka

4. izrada digitalnih granica za ASCI podru~ja u GIS-u.

Projekt je tijekom 2006. godine proveo DZZP, koji je za potrebe provedbe projekta zaposlio jednog suradnika. Zavod je tako|er osnovao Stru~nu skupinu za vrste i stani{ta koja je izradila po-trebne popise (zadatak 1.), utvrdila stanje podataka za svaku vrstu i stani{ni tip te razmotrila mogu}e prijedloge za dopune dodataka rezolucija Bernske konvencije, odnosno EU direktiva.

Rezultati projekta su sljede}i:

• izra|eni su popisi vrsta i stani{nih tipova po biogeo-grafskim regijama sukladno zadatku 1.

• izra|ene su nove ili dopunjene postoje}e GIS-karte ras-prostranjenosti za vrste i stani{ne tipove

• utvr|eno je stanje podataka o rasprostranjenosti Eme-rald/NATURA 2000 vrsta i stani{nih tipova u Hrvatskoj

• prikupljeni su znanstveni podaci potrebni za izradu prije-dloga dopuna dodataka Rezolucije 4. i 6. Bernske kon-vencije, odnosno odgovaraju}ih dodataka EU direktiva

• izra|en je popis ASCI podru~ja Smaragdne mreè (poten-cijalnih NATURA 2000 podru~ja) - predvidivo vi{e od 90% povr{ine budu}eg kona~nog prijedloga

• popunjena jer Emerald baza podataka za predloèna ASCI podru~ja (potencijalna NATURA 2000 podru~ja)

• izra|ene su digitalne granice za sva obra|ena ASCI podru~-ja u GIS-u

• u lipnju 2006. je odràn sastanak s predstavnicima stru~-nih slu`bi u javnim ustanovama za upravljanje nacional-nim parkovima i parkovima prirode tijekom kojega su im prezentirani podaci uneseni u Emerald bazu za njihova podru~ja te dogovorena suradnja u vezi prikupljanja no-vih podataka i izrade programa prioritetnih istraìvanja i monitoringa

• izra|ena je web aplikacija s prikazom karte ASCI podru~ja i odgovaraju}ih podataka iz Emerald baze

3

4

BIOGEOGRAFSKE REGIBIOGEOGRAFSKE REGIJE

Biolo{ka raznolikost na europskoj razini obra|uje se po biogeografskim regijama. To su geografske cjeline izdvojene temeljem vege-tacijske karte Europe koje objedinjuju vrste i stani{ne tipove koji u razli~itim zemljama obitavaju u sli~nim uvjetima. Od ukupno jeda-naest biogeografskih regija kroz Hrvatsku se prote`u ~ak ~etiri, {to ukazuje na i bogatstvo biolo{ke raznolikosti ovoga prostora.

Prema Karti biogeografskih regija koju je usvojio Stalni odbor Bernske konvencije 2001. godine, u Hrvatskoj su zastupljene sljede}e biogeografske regije:

- panonska (uski pojas uz sjevernu granicu Hrvatske)

- kontinentalna (ostatak sjevernog dijela Hrvatske te mali ’otok’ u SI dijelu Istre)

- alpska (planinski pojas sredi{nje Hrvatske)

- sredozemna (obalni pojas, otoci i more).

Spustiv{i granice biogeografskih regija ove karte na detaljnije mjerilo prikladno za kori{tenje na nacionalnoj razini, Stru~na skupina za vrste i stani{ta utvrdila je odre|ene nedostatke za podru~je Hrvatske. Pojas uz sjevernu granicu Hrvatske zapravo ne pripada panonskoj regiji, ni po vegetaciji i fl ornim elementima, niti po klimatskim uvjetima, osim vrlo malog podru~ja na krajnjem istoku zemlje. Granice alpske regije tako|er bi trebalo u jednom dijelu izmijeniti za Hrvatsku. Budu}i da su granice biogeografskih regija administrativno utvr|ene, Hrvatska }e ih se pridr`avati uz prijedlog da se u budu}im pregovorima oko podru~ja NATURA 2000 izostavi biogeografski seminar za panonsku regiju.

Indikativna karta biogeografskih regija Europe iz 2005. godine. Izvor: EEA

IRezolucija 6. Bernske konvencije navodi 927 europskih vrsta koje zahtijevaju mjere o~uvanja njihovih stani{ta (tzv. Emerald vrste). Ovaj popis uklju~uje i vrste iz Dodatka II. Direktive o stani{tima, odnosno iz Dodatka I. Direktive o pticama (tzv. NA-TURA vrste), a sadrì dodatno niz vrsta koje nisu zastupljene na podru~ju EU. S obzirom da su se tijekom pro{irenja EU popisi direktiva dopunjavali, a Rezolucija 6. nije bila izmijenjena, po-stoje izvjesne razlike izme|u ovih popisa.

Prilikom dono{enja Rezolucije 6. Republika Hrvatska jo{ nije bi-la stranka Bernske konvencije pa njezine specifi ~nosti nisu uklju~ene u ovaj popis. Stru~no povjerenstvo osnovano u sklo-pu projekta Smaragdna mreà predloìlo je da se popis Rezolu-cije 6., odnosno Dodatka II. Direktive o stani{tima dopuni nekim vrstama koje su najve}im dijelom vezane uz specifi ~nosti ribljeg svijeta i podzemlja.

Ve}ina Emerald/NATURA vrsta ugroèno je u Hrvatskoj, ali ne sve. Tako|er, ima vrsta koje su u Hrvatskoj ugroène ali nemaju taj status na europskoj razini. Stoga je uz odgovaraju}i popis

europski ugroènih vrsta, koji je osnova za izradu Smaragdne mreè i NATURA 2000, vrlo vaàn i nacionalni Crveni popis ugroènih divljih svojti temeljem kojega se utvr|uju podru~ja Nacionalne ekolo{ke mreè, sukladno Zakonu o za{titi prirode.

Emerald/ NATURA vrste u Hrvatskoj Biogeografske regije

Skupina Broj PAN. KON. ALP. SRED.

Sisavci 20/20 11/11 12/12 15/15 16/16

Vodozemci i gmazovi 14/14 3/3 6/6 6/6 11/11

Ribe 40/44 19/22 19/23 16/16 18/18

Beskralje{njaci 21/31 4/8 16/23 10/17 10/12

Biljke (vask.+mahovine) 11+3/17+3 2/3 7/11 8/13 6/12

Ptice * 118 (96 redovitih)/123 (100 redovitih)

* Podjela po biogeografskim regijama je obveza temeljem Direktive o stani{tima koja ne obuhva}a ptice

Odnos Emerald vrsta u Hrvatskoj i ukupnog broja vrsta iz Rezolucije 6. Bernske konvencije

5

EMERALD/NATURA VRSEMERALD/NATURA VRSTE

2140

6 820

118

14

8060

27 3055

195

480

0

100

200

300

400

500

600

beskralješnjaci ribe vodozemci gmazovi sisavci ptice flora

Emerald vrste prisutne u Hrvatskoj Emerald vrste prema Rezoluciji 6

Budu}i da se popisi Rezolucije 6. Bernske konvencije i dodataka EU direktiva u manjoj mjeri razlikuju tako i odgovaraju}i popisi vrsta koje su zastupljene u Hrvatskoj nisu istovjetni. Razlike se uglavnom odnose na vrste iz dodataka EU direktiva koje su dopunile nove dràve ~lanice u vrijeme pristupa EU. Rezolucija 6. nije doìvjela izmjene nakon 1998. godine pa tako nije uskla|ena s popisima EU direktiva iz 2003. godine.

RAZLIKE EMERALD I NRAZLIKE EMERALD I NATURA VRSTA U HRVATSKOJ

TREBA LI DOPUNITI POPISE EMERALD/NATURA VRSTA?

Stru~no povjerenstvo za vrste i stani{ta analiziralo je koliko je stanje bioraznolikosti Hrvatske odgovaraju}e zastupljeno u Eme-rald/NATURA popisima te utvrdilo odre|ene prijedloge za dopune popisa koji }e u narednom razdoblju biti razra|eni kao mogu}a osnova za pregovore u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji. Najve}im dijelom se predlaè na popise dodati neke vrste koje nisu stenoendemi Hrvatske ali su usko raspro-stranjeni na podru~ju Hrvatske i susjednih zemalja, uglavnom Bo-sne i Hercegovine. To su vrste vezane uz odre|ena stani{ta koja su tako|er svojstvena ovim prostorima, a na sada{njem teritoriju EU ih nema ili im je rasprostranjenost vrlo ograni~ena.

Prijedlozi za dopunu popisa Emerald/NATURA vrsta

• biljke: Edraianthus dalmaticus i Gentiana pneumonanthe

• {i{mi{i: Plecotus kolombatovici i P. macrobularis

• planinski voluhar Dinaromys bogdanovi

• gmazovi: Lacerta mosorensis i L. vivipara (na podru~ju Alpskih dinarida) te Typhlops vermicularis

• ribe: 18 vrsta ili rodova, uglavnom Jadranskog sliva od kojih je ve}i broj endemi~an za podru~je Hrvatske i Bosne i Hercegovine

• 14 vrsta beskralje{njaka koji su endemi~ni uglavnom za podru~je Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a vezane su za podzemna stani{ta (skupine: rakovi, pijavice, malo~etina{i i meku{ci)

• jedna vrsta leptira (Protoerebia afra dalmata) i ~etiri vrste skaka-vaca (Barbitistes yersinii, Pachytrachis bosniacus, Pararcyptera brevipennis brevipennis i Prionotropis hystrix hystrix)

• zaklju~eno je da podru~je Sredozemnog mora nije zastupljeno u popisima te da bi ih trebalo dopuniti vrstama koje su u okviru Barcelonske konvencije o za{titi Sredozemnog mora utvr|ene kao vrste za koje je potrebno izdvojiti podru~ja za{tite

Skupina Samo NATURA vrste:

PTICE

Falco cherrug

Charadrius alexandrinus

Oenanthe pleschanka

Larus minutus

Tetrao urogallus

BILJKE

Adenophora lilifolia

Cerastium dinaricum

Arabis scopoliana

Scilla litardierei

Himantoglossum adriaticum

Himantoglossum caprinum

RIBE

Umbra krameri

Gobio kessleri

Pelecus cultratus

Cobitis elongata

Gymnocephalus baloni

Cottus gobio

BESKRALJE@NJACI

Austropotamobius torrentium

Carabus variolosus

Leptodirus hochenwarti

Erannis ankeraria

Leptidea morsei

Colias myrmidone

Nymphalis vaualbum

Coenagrion ornatum

Cordulegaster heros

Paracaloptenus calaptenoides

Theodoxus transversalis

Congeria kusceri

6

NATURA vrste u Hrvatskoj kojih nema u Rez. 6

7

N [TO MORAMO ZNATI O[TO MORAMO ZNATI O SVAKOJ VRSTI?

Emerald/NATURA vrste su one za koje je potrebno za{tititi njihova stani{ta u odre|enim reprezentativnim podru~jima. Ona moraju sadràvati odre|eni postotak populacija tih vrsta dovoljan da se dugoro~no osigura opstanak i tzv. povoljno stanje tih vrsta u Europi, odno-sno na teritoriju EU kad je rije~ o programu NATURA 2000. Kako bi se odabir podru~ja Smaragdne mreè, odnosno EU mreè NATURA 2000 proveo na najdjelatniji na~in, nu`no je za svaku vrstu znati niz podataka koji moraju biti {to svjeìji, a nikako stariji od 50 godina:

• Podru~je rasprostranjenosti (areal) - pokazuje op}u rasprostranjenost vrste ali ne i stvarna nalazi{ta. Temeljem samoga areala nije mogu}e utvrditi gdje je vrsta doista rasprostranjena, naro~ito kad je vezana uz neka odre|ena stani{ta.

• Va`na podru~ja za vrstu - potrebno je poznavati {to vi{e stvarnih lokacija na kojima je vrsta rasprostranjena te odabrati me|u njima reprezentativna podru~ja s dovoljnom brojno{}u predmetne vrste u kojima }e se uz utvr|ene mjere za{tite osi-gurati ili ponovno uspostaviti tzv. povoljno stanje vrste.

• Procjena brojnosti vrste u Hrvatskoj - nu`na je da bi se mogao procijeniti postotak zastupljenosti vrste na pojedinim va`nim podru~jima.

• Procjena brojnosti vrste u pojedinom va`nom podru~ju - ovaj podatak potrebno je upisati u Emerald/NATURA bazu poda-taka za svako pojedino podru~je u kojemu je odre|ena vrsta jedna od kvalifi kacijskih za njegovo izdvajanje u ekolo{ku mreù; on je nuàn za ocjenu da li je podru~je dovoljno veliko za djelatno o~uvanje vrste, a tako|er je temelj za obvezni daljnji mo-nitoring vrste na svakom pojedinom podru~ju.

Patka njorka (Aythya nyroca) procjena brojnosti u Hrvatskoj:2.000-3.000 parova – gnijezde}a populacijaMe|unarodno va`na podru~ja:

1. Pokupski bazen: 190-260 parova (Dragani} 110-150, Crna Mlaka 60-80, Pisaro-vina 20-30); preletnica 2.600-5.500 ptica (Crna Mlaka 2.400-5.200, Dragani} 200-300)

2. Podunavlje i donje Podravlje: 260-270 parova (ribnjak Donji Miholjac 210, Kopa~ki rit i ribnjak Podunavlje 40-50, bare 10)

3. Gornje Poilovlje: >180 parova (Poljana 110, Gare{nica >40, Kon~anica >30); preletnica 1.500 ptica (Poljana)

4. Lonjsko polje: 70-80 parova (Lipovljani 50-60, Vrbovljani i bare u polju 20)

5. Ribnjaci uz êsmu: >80 parova (Si{~ani >40, Blatnica >30, Narta >10)

6. Ribnjaci Grudnjak i Na{ice: >60 parova (Grudnjak >20, Na{ice >40)

7. Ribnjak Jelas: >100 parova

Veli~inapopulacije

(broj parova)1% Udio u

Crnoj Mlaki

Globalna pop. 14.000-21.000 140 0,43 %

Europa 12.000-18.000 120 0,5 %

Hrvatska 2.000-3.000 20 3 %

Veli~inapopulacije(broj ptica)

1% Udio uCrnoj Mlaki

Globalna pop. 70.000 700 3,4 %

Europa 60.000 600 4 %

Hrvatska 10.000 100 24 %

Procjena brojnosti patke njorke (gnijezde}ih parova i preletnica) na ribnjaku Crna Mlaka

8

Stru~na skupina za vrste i stani{ta obradila je postoje}e podatke o Emerald/NATURA vrstama u Hrvatskoj te utvrdila starost podataka, stupanj istraènosti i prioritete za daljnja istraìvanja za svaku pojedinu vrstu. Za ptice ocjena je na~injena za 85 vrsta (gnjezdarice te preletnice i zimovalice koje su u nacionalnom crvenom popisu).

AREALI VRSTA

Za ve}inu vrsta utvr|eni su areali tijekom izrade crvenih knjiga za pojedine skupine. Za neke vrste areal je samo pretpostavljen jer nema novijih podataka, dok su neke vrste upitne budu}i da za njih postoje stari i neprovjereni nalazi ili se sumnja da je vrsta izumrla na podru~ju Hrvatske. Ve}ina takvih vrsta je na prijedlog Stru~ne skupine izba~ena iz Emerald/NATURA popisa za Hrvatsku.

U Hrvatskoj ima vrsta sa {irokim arealom i velikim brojem stvarnih nalazi{ta, dok su neke zastupljene s tek pokojim nalazom koji se ~esto temelji na starim i neprovjerenim podacima. Te su vrste prioritetne za istraìvanja u slijede}e dvije godine kako bi se prikupilo {to vi{e novih podataka do defi niranja kona~nog prijedloga NATURA 2000 za Hrvatsku.

VA@NA PODRU^JA I PROCJENE BROJNOSTI

Va`na podru~ja za svaku pojedinu vrstu s procjenama brojnosti utvr|ena su zasad samo za ptice (utvrdio Zavod za ornitologiju HAZU u okviru projekta LIFE III - CRO-NEN). DZZP je u suradnji sa stru~njacima za pojedine skupine izradio program istraìvanja za razdoblje 2007.-2008. kroz koje bi se ovi podaci trebali prikupiti i za ostale Emerald/NATURA vrste.

ISTRA@ENOST

[TO IMAMO DO SADA[TO IMAMO DO SADA?

ISTRA@ENOST Sisavci Ptice Gmazovi Vodozemci Ribe Beskralj. Biljke

1 0/0 17/17 0/0 0/0 8/9 2/3 3/3

2 15/15 43/44 3/3 2/2 22/24 14/23 4/6

3 2/2 18/19 4/4 3/3 6/8 4/6 4/8

4 3/3 5/5 1/1 1/1 3/2 1/1 0/0

PRIORITET Sisavci Ptice Gmazovi Vodozemci Ribe Beskralj. Biljke

1 2/2 13/13 1/1 0/0 2/1 0/0 0/0

2 6/6 23/23 4/4 1/1 2/2 1/1 0/1

3 5/5 35/36 0/0 1/1 6/7 4/8 1/5

4 7/7 12/13 3/3 4/4 29/33 16/24 10/11

Stanje istraènosti: Ocjena 1 (neistraèno) do 4 (odli~no istraèno). Navodi se broj Emerald/NATURA vrsta za pojedine skupine po stupnjevima istraènosti

PRIORITETI ZA DALJNJA ISTRA@IVANJA

Prioritet za daljnja istraìvanja: Ocjena 1 (nizak prioritet) do 4 (visok prioritet). Pri odre|ivanju prioriteta za istraìvanja osim stupnja istraènosti uzimana je u obzir i va`nost, odnosno ugroènost odre|ene vrste na europskoj i nacionalnoj razini.

STAROST PODATAKA

Starost podataka: Ocjena 1 (vrlo stari) do 4 (recentni)

Analizom starosti podataka utvr|eno je da je vrlo veliki udio starih podataka u odnosu na recentne. Najbolje su istraène ptice kod kojih nisu uzimani u obzir podaci stariji od 30 godina, a za najve}i broj vrsta postoje novi podaci unutar posljednjih 10 godina. Me|utim, i me|u pticama ima vrsta za koje nedostaju osnovni podaci - primjerice za zlatovranu Corracias garrulus utvr|eno je

Asamo potencijalno podru~je rasprostranjenosti budu}i da za ovu vrstu u posljednjih 10 godina nije zabilje`eno nijedno vi|enje. Za biljne vrste postoji veliki broj vrlo starih i neprovje-renih podataka te je Stru~no povjerenstvo zaklju~ilo da se iz ranije utvr|enog popisa Emerald/NATURA vrsta izbaci ~ak 16 vrsta za koje nema sigurnih nalaza o zastupljenosti u Hrvat-skoj.

Starost podataka Ocjena starosti Broj pti~jih vrsta

< 10 god 4 55

< 20 god 3 15

< 30 god 2 13

> 30 god 1 2

9

Tijekom posljednjih dvadesetak godina u Europi se razvijalo nekoliko klasifi kacija stani{nih tipova. Sve se one temelje na sastavu vegetacije uz dodatno razvrstavanje neobraslih stani{ta. Sve klasifi kacije podijeljene su na ve}i broj razina tako da stani{ni tipovi na vi{oj razini objedinjuju niz srodnih tipova niìh razina.

U Dodatku I. Direktive o stani{tima koja je donesena 1992. godine, popisani su stani{ni tipovi koje je potrebno za{tititi na podru~ju zemalja ~lanica EU. Kori{tena je klasifi kacija stani{nih tipova za podru~je EU koja je bila razvijena u okviru projekta CORINE-Biotopes.

PHYSIS klasifi kacija stani{nih tipova Palearktika koja obuhva}a cijelu Europu koristi se u Rezoluciji 4. Bernske konvencije te je na~injen ’klju~’ koji je povezuje s odgovaraju}im klasama CORINE klasifi kacije. Rezolucija 4. navodi stani{ne tipove za koje stranke Bernske konvencije trebaju izdvojiti podru~ja va`na za njihovu za{titu (podru~ja Smaragdne mreè). U okviru projekta Vije}a Euro-pe prire|eni su izvaci iz PHYSIS baze za pojedine zemlje pa tako 2001. godine i za Hrvatsku. Kroz provedbu pilot-projekta Smara-gdna mreà u Hrvatskoj, skupina stru~njaka je 2002. godine izradila prijedlog dopune PHYSIS klasifi kacije kako bi se prikladno oslikali specifi ~ni stani{ni tipovi Hrvatske, naro~ito podzemna i morska stani{ta. Ovi prijedlozi su 2003. godine bili na odgovaraju}i na~in ugra|eni u novu verziju izvatka iz PHYSIS baze za Hrvatsku (dokument Vije}a Europe: Application and development of the Palaearctic habitat classifi cation - Croatia-T-PVS/Emerald (2003) 14).

2004. godine u sklopu projekta Kartiranje stani{ta Republike Hrvatske kojega je proveo OIKON d.o.o. za Ministarstvo kulture, razvijena je Nacionalna klasifi kacija stani{ta za primjenu na nacionalnoj razini koja se temelji na nazivlju biljnih zajednica koje se uobi~ajeno koristi u Hrvatskoj.

KLASIFIKACIJA STANI[KLASIFIKACIJA STANI[NIH TIPOVA

This document will not be distributed at the meeting. Please bring this copy. Ce document ne sera plus distribué en réunion. Prière de vous munir de cet exemplaire.

Strasbourg, 24 September 2003 T-PVS/Emerald (2003) 14 [T-PVS Emerald 14e.03]

CONVENTION ON THE CONSERVATION OF EUROPEAN WILDLIFE AND NATURAL HABITATS

Group of Experts for the setting up of the Emerald Network of Areas of Special Conservation Interest

---ooOoo---

Application and development of the Palaearctic habitat classification

in the course of the setting up of the Emerald Project

– Croatia –

2002-2003 Revision

Document established by Jean Devillers-Terschuren and Pierre Devillers Institut Royal des Sciences Naturelles de Belgique

INTERPRETATION

MANUAL

OF

EUROPEAN UNION

HABITATS

EUR 25

April 2003

EUROPEAN COMMISSIONDG ENVIRONMENT

Nature and biodiversity

10

[ EMERALD/NATURA STAEMERALD/NATURA STANI[NI TIPOVI

Stru~na skupina za vrste i stani{ta utvrdila je da je u Hrvatskoj rasprostranjeno 52 od ukupno 187 Emerald, odnosno 72 od 218 NATURA stani{nih tipova. Neki od njih zastupljeni su u Hrvatskoj na velikim povr{inama i/ili na brojnim lokalitetima, primjerice bukove {ume, hrastovo-grabove {ume, poplavne {ume, isto~ni submediteranski suhi travnjaci, livade posidonije, {pilje i drugi. Neki su stani{ni tipovi zastupljeni tek na pojedina~nim malim lokalitetima koji predstavljaju posljednje ostatke na ovim prosto-rima, poput cretova, kontinentalnih pijesaka, panonskih slatina ili nekih vrsta travnjaka. Neki od njih su u Hrvatskoj rasprostranje-ni tek fragmentarno i izolirano dok su u drugim dijelovima Euro-pe znatno zastupljeniji. Budu}i da Hrvatska nije va`na zemlja za za{titu takvih stani{nih tipova, odlu~eno je da se za neke od njih koji dugoro~no nemaju mogu}nost opstanka na ovom podru~ju, ne}e izdvajati podru~ja u europske ekolo{ke mreè nego }e ih se poku{ati o~uvati na nacionalnoj razini u sklopu Nacionalne ekolo{ke mreè. Op}enito gledaju}i, Emerald/NATURA stani{ta u Hrvatskoj obuhva}aju vrlo veliku povr{inu te su gotovo sva priro-dna i poluprirodna stani{ta uklju~ena u neku od klasa.

Emerald stani{ni tipoviu Hrvatskoj Biogeografske regije

Broj PAN. KON. ALP. SRED.

Emerald 52 11 30 17 25

Stani{ni tipovi za koje se predlaè ne izdvajati podru~ja u Smaragdnu mreù/ NATURA 2000

*6240 (34.315) - subpanonski stepski travnjaci - preostali su mali fragmenti

6440 (37.23) - aluvijalne livade rije~nih dolina iz sveze Cnidion dubii - preostali su mali fragmenti

6450 - sjeverne borealne aluvijalne livade - u Hrvatskoj su vrlo fragmentarno zastupljene

6520 (38.31) - planinske ko{anice - zastupljeni su samo fragmenti, vi{e se ne koriste

42.849 - Ilirske {ume alepskog bora - u Hrvatskoj su uglavnom sa|ene

7210 (53.3) - Mo~varne sastojine ljutke (Cladium mariscus) - u Hrvatskoj nisu ugroène, dapa~e zara{tavaju neke ugroène stani{ne tipove, primjerice cretove

38.25 - Kontinentalne ko{anice - u Hrvatskoj je zastupljena samo klasa 38.2511 - Slavonske mezofi lne ko{anice Rhinantho rumelici - Filipenduletum vulgaris koja je preostala fragmentarno na nekoliko malih lokaliteta

11

zeleno - {umeruì}asto i ùto - travnjaci

Karta kopnenihNATURA stani{ta

Jednako kao {to popisi vrsta u Rezoluciji 6. Bernske konvencije i dodacima EU direktiva nisu potpuno uskla|eni, takav je tako|er odnos Rezolucije 4. i Dodatka I. Direktive o stani{tima. Prilikom posljednjeg pro{irenja EU Dodatak I. je dopunjen novim stani{nim tipovima od kojih su neki jako dobro zastupljeni u Hrvatskoj, npr. isto~ni submediteranski suhi travnjaci, ilirske bukove {ume te ilirske hrastovo-grabove {ume. Me|utim, jo{ uvijek nedostaju neke klase koje su va`ne za ovaj dio Europe.

Sagledavaju}i razliku izme|u popisa Emerald i NATURA stani{nih tipova, uo~ava se da je stanje Hrvatske bolje oslikano u popisu Rezolucije 4. Bernske konvencije. Ona obuhva}a vi{e razine nekih stani{nih tipova pod koje se moè podvesti ve}i broj stani{ta Hr-vatske, primjerice more i vla`ni travnjaci koji nedostaju u Dodatku I. Direktive o stani{tima.

Te{ko je napraviti potpunu usporedbu popisa Emerald i NATURA stani{nih tipova, budu}i da klase koje se navode nisu uvijek isto-vjetne niti na istim razinama. Op}enito, NATURA stani{ni tipovi su “uì” dok popis Rez. 4. navodi “{ire” klase na vi{im razinama koje obuhva}aju ve}i broj stani{nih tipova na niìm razinama. Primjerice, Emerald popis navodi najvi{e klase morskih bentoskih zajedni-ca, sve livade morskih cvjetnica, sve sredozemne suhe travnjake, sve eutrofne i oligotrofne vla`ne travnjake, sve bukove i hrastovo-grabove {ume, sve termofi lne, poplavne i {irokolisne vazdazelene {ume i drugo. S druge strane, NATURA stani{ta obuhva}aju samo neke tipove Emerald stani{ta, npr. samo livade posidonije od livada morskih cvjetnica, samo jedan tip eutrofnih vla`nih travnjaka koji je u Hrvatskoj tek fragmentarno zastupljen i sli~no. No, NATURA popis sadrì i neka stani{ta koja su va`na za Hrvatsku, a nema ih u Rez. 4., npr. zajednice obalnih strmaca i grebena, {ikare obi~ne borovice, makije sredozemnih borovica, zajednice vapnena~kih stijena, {ume pitomog kestena i druge.

RAZLIKE EMERALD I NRAZLIKE EMERALD I NATURA STANI[NIH TIPOVA U HRVATSKOJ

Neka stani{ta Hrvatske ne mogu se podvesti niti pod jednu kla-su Emerald ili NATURA stani{nih tipova, a Stru~na skupina sma-tra da su ugroèna i va`na na europskoj razini. Radi se o stani{tima koja nisu zastupljena isklju~ivo u Hrvatskoj nego na {irem dinarskom podru~ju te obuhva}aju neke susjedne zemlje, naro~ito podru~je Bosne i Hercegovine. Dogovoreno je da Hr-vatska izradi znanstveno argumentirani prijedlog dopune Re-zolucije 4., odnosno Dodatka I. Direktive o stani{tima kako bi se i ovaj dio Europe prikladno uklju~io. Ve} u Zavr{nom izvje{}u pilot-projekta Smaragdna mreà iz 2003. godine, Hrvatska je predloìla da se PHYSIS klasifi kacija i Rezolucija 4. dopune s osam novih stani{nih tipova za koje su dati i prijedlozi opisa. Uz to, jo{ se predlaè dodati tri nova stani{ta vla`nih travnjaka. Tako|er, Stru~na skupina za vrste i stani{ta je zaklju~ila da usprkos tome {to se mogu podvesti pod vi{e klasifi kacijske ka-tegorije, stani{ta Sredozemnog mora i podzemna stani{ta nisu zadovoljavaju}e zastupljena me|u Emerald/NATURA stani{nim tipovima.

Opisi ve}eg broja NATURA stani{nih tipova iz Interpretacijskog priru~nika za stani{ta EU detaljno opisuju stani{ta karakteristi~na za zemlje EU te ih je potrebno dopuniti kako bi se uklju~ili odgovaraju}i stani{ni tipovi Hrvatske koji se mogu podvesti pod odgovaraju}e klase. Stoga je izrada prijedloga takve dopu-ne pojedinih opisa jedan od prvih narednih koraka u izradi pro-grama NATURA 2000.

TREBA LI DOPUNITI POTREBA LI DOPUNITI POPISE EMERALD/NATURA STANI[NIH TIPOVA?

Prijedlozi za dopunu popisa Emerald/NATURAstani{nih tipova

Novi stani{ni tipovi predloèni u pilot-projektu Smaragdna mreà koji se ne mogu podvesti pod postoje}e CORINE/PHYSIS klasifi kacije, s predloènim kodovima

• 24.422 - Sedrotvorne rije~ne zajednice

• 24.423 - Sedrotvorna vegetacija na slapovima

• 32.B - Ilirsko-jadranski garizi

• 38.237 - Ilirske submontane mezofi lne ko{anice (Alchemillo-Trisetetum)

• 42.124 - Dinarske jelove {ume na vapnena~kim blokovima (Calamagrosti-Abietetum)

• 42.1322 - Ilirske acidofi lne jelove {ume (Blechno-Abietetum)

• 42.255 - Dinarske smrekove {ume

• 54.483 - Ilirski cretovi bijele {iljkice (Rynchosporion albae)

Dodatni stani{ni tipovi iz PHYSIS klasifi kacije koje Stru~no povje-ren stvo predlaè dodati na popis Rezolucije 4

• 37.5 - Termofi lni niski vla`ni travnjaci (Deschampsietum mediae)

• 37.63 - Isto~nojadranske livade rije~nih dolina (Molinio-Hordeion secalini)

• 38.222 - Higromezofi lne srednjoeuropske nizinske ko{anice (Arrhenatheretum elatioris)

12

N

O

[TO MORAMO ZNATI O[TO MORAMO ZNATI O SVAKOM STANI[NOM TIPU?

Za Emerald/NATURA stani{ne tipove potrebno je utvrditi i uvrs-titi u ekolo{ku mreù va`na podru~ja za njihovo o~uvanje koja obuhva}aju dovoljan postotak njihove povr{ine rasprostranje-nosti. Lokaliteti moraju biti raspore|eni ravnomjerno i uklju~iti reprezentativna podru~ja koja obuhva}aju svu raznolikost poje-dinih ’{irih’ klasa (primjerice: za{ti}ene su sve ilirske bukove {ume koje kod nas obuhva}aju ve}i broj tipova i {umskih zajed-nica). Na ovim podru~jima potrebno je provoditi mjere uprav-ljanja kojima }e se dugoro~no osigurati ili ponovno uspostaviti tzv. povoljno stanje predmetnog stani{ta. Kako bi se sve ovo moglo provesti, nu`no je znati:

Podru~je rasprostranjenosti (areal): potrebno je {to preciz-nije kartirati ugroèna stani{ta kako bi se utvrdila povr{ina njihovog areala u Hrvatskoj i to~na rasprostranjenost u cilju odabira va`nih podru~ja

Va`na podru~ja za stani{ni tip: iz ukupnog areala potrebno je za svaki stani{ni tip izdvojiti va`na podru~ja koja moraju sadràvati dovoljan postotak povr{ine za osiguranje njegovog

dugoro~nog opstanka (minimumom se smatra 20%). Naravno, ovaj postotak ovisi i o tome koliko je neki stani{ni tip zastupljen u Hrvatskoj i koliko je ugroèn na europskoj i nacionalnoj razini te kolika je va`nost Hrvatske za o~uvanje tog stani{nog tipa u Europi. Za ograni~eno rasprostranjena stani{ta potrebno je izdvojiti {to vi{e lokaliteta. Za ona {iroko zastupljena, podru~ja je potrebno ’profi ltrirati’ kroz dodatne kriterije: npr. {ume koje ujedno sadrè i ugroène ìvotinjske vrste - naj~e{}e su to stare {umske sastojine s ve}im brojem starih i suhih stabala va`nih za ptice duplja{ice ili neke europski ugroène kukce kornja{e; od veli kog broja {pilja potrebno je odabrati one koje sadrè endemi~ne svojte ili europski ugroène vrste i sli~no.

Zastupljenost u pojedinom va`nom podru~ju: u svakom pod-ru~ju Emerald/NATURA u cilju njegova vrednovanja potrebno je znati postotak pokrovnosti svakog pojedinog stani{ta te koliki je to postotak od ukupne rasprostranjenosti predmetnog stani{-nog tipa u Hrvatskoj. Ovi podaci upisuju se u Emerald/NATURA bazu podataka za svako pojedino podru~je.

13

Ilirske bukove {ume u Hrvatskoj su zastupljene na vrlo velikom podru~juKontinentalni pijesci o~uvali su se u fragmentima tek na dva lokaliteta u Podravini

[TO IMAMO DO SADA[TO IMAMO DO SADA?

Projekt Kartiranje stani{ta Hrvatske proveo je OIKON d.o.o. za Ministarstvo kulture. Projekt je zavr{en 2004. godine s rezul-tatom uspostavljanja digitalne GIS baze podataka o tipovima stani{ta na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske. Karti-ranje je vr{eno temeljem analiza satelitskih snimki i razli~itih drugih pristupa~nih podloga, uz terensku provjeru. Karta stani{ta je mjerila 1:100.000, s minimalnom povr{inom karti-ranja od 9 ha i dodatnom podlogom s linijskim i to~kastim manjim stani{tima koji su kartirani kao lokaliteti. U sklopu projekta provedeno je i kartiranje podmorskih stani{ta modeli-ranjem uz opse`nu terensku provjeru. Ova karta je predstavlja-la vrlo va`nu podlogu za utvr|ivanje rasprostranjenosti Eme-rald/NATURA stani{nih tipova u Hrvatskoj i odabir podru~ja ekolo{ke mreè. Karta obuhva}a niz Emerald/NATURA stani{nih tipova koji su bili dovoljne veli~ine i raspoznatljivosti da su se mogli kartirati navedenom metodologijom.

Tijekom 2005. i 2006. godine DZZP je dopunjavao ovu kartu temeljem novoprikupljenih podataka. Dopunjavani su u prvom

redu novi manji lokaliteti koji sadrè Emerald/NATURA stani{ta te su izra|ene nove karte rasprostranjenosti za dodatne stani{ne tipove u Hrvatskoj (cretovi, slanu{e, lagune, estuariji, pli~ine, {pilje, neki tipovi travnjaka i dr.). Ove karte nisu potpu-ne te ih je potrebno dalje aùrirati novoprikupljenim podaci-ma, naro~ito kartu podzemnih stani{ta.

U cilju odre|ivanja va`nih podru~ja i popunjavanja Emerald/NATU-RA baze podataka nu`no je usmjeriti daljnja kartiranja na detaljnije mjerilo te kartirati realno stanje prioritetnih morskih stani{ta, naro~ito livada morskih cvjetnica, morskih {pilja i drugih.

Istraènost Emerald stani{nih tipova

Ocjena istraènosti Broj Emerald stani{nih tipova

1 (slabo) 15

2 (srednje) 20

3 (dobro) 17

14

15

A EMERALD/NATURA BAZEMERALD/NATURA BAZA PODATAKA

U okviru programa Smaragdna mreà i NATURA 2000 propisa-ni su standardni obrasci za obradu podru~ja ekolo{ke mreè. Kako bi se olak{ala izrada takvih obrazaca i obrada podataka, naro~ito na me|unarodnoj razini, izra|en je i posebni software Emerald/NATURA baza podataka. Radi se o dvije kompatibilne baze koje se uglavnom razlikuju u popisima vrsta i stani{nih tipova (rezolucije Bernske konvencije u Emerald bazi, odnosno dodaci EU direktiva u NATURA bazi). Podaci koji se kroz projek-te Smaragdna mreà unesu u Emerald bazu mogu}e je u ka-snijem procesu izrade programa NATURA 2000 prebaciti u NA-TURA bazu.

Svako podru~je koje se unosi u bazu mora imati svoj kôd te se mora nazna~iti da li je podru~je va`no za ptice (A - budu}e SPA podru~je temeljem Direktive o pticama) ili za druge vrste i/ili stani{ne tipove (B - budu}e pSCI podru~je temeljem Direktive o stani{tima) ili je va`no za jedno i drugo (C - kombinirano).

Najva`niji dio baze odnosi se na tzv. ekolo{ke podatke - to su podaci o vrstama iz Rez. 6 i stani{tima iz Rez. 4 Bernske kon-vencije koji su zastupljeni na odre|enom podru~ju. Mogu}e je dodati tako|er druge vrste i stani{ta (npr. nacionalno ugroène vrste iz Crvenog popisa i dr.) no za njih se ne traè detaljniji podaci.

- 1 - T-PVS/Emerald (99) 2

Annex IV - Emerald Standard Data Form

Implementation of Recommendation 16 of the Bern Convention EMERALD NETWORKSTANDARD DATA-ENTRY FORM FOR AREAS OF SPECIAL CONSERVATION INTEREST (ASCI’s)As amended from the NATURA 2000 standard data-entry form

1. SITE IDENTIFICATION

1.1. TYPE 1.2. SITE CODE 1.3. COMPILATION DATE 1.4. UPDATE

Y Y Y Y M M Y Y Y Y M M

1.5. RELATION WITH OTHER EMERALD SITES:

EMERALD SITE CODES EMERALD SITE CODES

1.6. RESPONDENT(S):

1.7. SITE NAME:

1.8. SITE INDICATION AND DESIGNATION DATE:

DATE SITE PROPOSED AS EMERALD SITE: DATE CONFIRMED AS EMERALD SITE

Y Y Y Y M M Y Y Y Y M M

16

Za svaki Emerald stani{ni tip potrebno je upisati podatak o postotku njegove pokrovnosti na samome podru~ju kao i koliki je to udio u ukupnoj povr{ini pod tim stani{nim tipom u Hrvatskoj (procjene: <2%, od 2-15% ili > od 15%). Tako|er je potrebno vred-novati va`nost podru~ja za o~uvanje tog stani{nog tipa. Ovaj dio baze bilo je za Hrvatsku mogu}e ispuniti temeljem podataka iz GIS baze Karta stani{ta. Iako je ova karta mjerila 1: 100.000 {to je pregrubo kad se sagledava pojedini lokalitet, ipak je ona u ne-dostatku drugih podataka o rasprostranjenosti stani{ta bila od izuzetne va`nosti za popunjavanje baze.

Za Emerald vrste poèljno je upisati {to to~niju procjenu brojnosti na obra|ivanom podru~ju te koji je to postotak u odnosu na njezinu ukupnu brojnost u Hrvatskoj (jednak raspon procjena kao i za stani{ta). Ove podatke imali smo uglavnom za ptice dok je za druge vrste bila upisivana procjena da li je vrsta ~esta, rijetka ili vrlo rijetka. U nedostatku podataka za takve procjene biljeìli smo samo da je vrsta prisutna odnosno da je zabiljeèna na predmetnom podru~ju.

Kod popunjavanja baze od velike je va`nosti imati {to preciznije i {to novije podatke. Sve {to je starije od 50 godina ne upisuje se u bazu. Podatak koji u|e u bazu predstavlja, nakon progla{enja podru~ja NATURA 2000 (sva Emerald podru~ja smatraju se poten-cijalnim budu}im NATURA 2000 podru~jima), dio slike po~etnog stanja na kojemu se temelji daljnji monitoring. Osim toga, naro~ito je zna~ajan mehanizam ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu koji je propisan Direktivom o stani{tima a tako|er i na{im Zako-nom o za{titi prirode. Postupkom ocjene je nu`no sagledati utjecaj potencijalno ugroàvaju}eg zahvata na svaku kvalifi kacijsku vrstu i stani{te navedeno u bazi. Stoga neaùrni i zastarjeli podaci koji daju krivu sliku o va`nosti podru~ja mogu imati zna~ajne posljedice u postupku planiranja i odobravanja razli~itih programa i projekata.

Dosad su u Emerald bazu upisani podaci za 404 podru~ja. Pretpostavlja se da ona pokrivaju vi{e od 90% povr{ine budu}eg ko-na~nog prijedloga Emerald/NATURA podru~ja. Broj podru~ja }e se jo{ pove}avati kao posljedica budu}ih istraìvanja koja }e se provoditi u cilju prikupljanja novih podataka, a naro~ito za utvr|ivanje va`nih podru~ja za neke slabo istraène vrste i stani{ne ti-pove. Ovo se ponajvi{e odnosi na {pilje i podru~ja u moru za koje trenuta~no ima malo podataka.

PODRU^JA SMARAGDNPODRU^JA SMARAGDNE MRE@E

Do sada je utvr|eno ukupno 404 lokaliteta koja se predlaù kao Emerald/NATURA podru~ja. Ona obuhva}aju velika podru~ja koja su va`na za o~uvanje ukupne bioraznolikosti Hrvatske, uklju~uju}i i Emerald/NATURA vrste i stani{ne tipove, ali isto tako i znatan broj malih lokaliteta va`nih samo za pojedinu vrstu ili stani{ni tip. Pretpostavlja se da ova podru~ja pokrivaju vi{e od 90% povr{ine budu}eg kona~nog prijedloga. On }e se vjerojatno popunjavati ve}im brojem novih malih lokaliteta va`nih za neke vrste i stani{ta za koje trenuta~no nema dovolj-no podataka o rasprostranjenosti, ali ne o~ekuje se zna~ajniji porast povr{ine ekolo{ke mreè. Dràvni zavod je u suradnji s kompetentnim stru~njacima i znanstvenicima razradio za razdoblje 2007.-2008. program istraìvanja u cilju prikupljanja potrebnih podataka za kona~no defi niranje prijedloga NATURA 2000.

Za niz predloènih lokaliteta koji su procijenjeni kao mogu}a podru~ja od me|unarodne va`nosti nema dovoljno podataka

Projekti vezani uz izradu ekolo{ke mreè u Hrvatskoj• Vije}e Europe: Pilot-projekt Smaragdna mreà (2002.-2003.)

– Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja

• LIFE III: Izrada Nacionalne ekolo{ke mreè (CRO-NEN) (2003.-2005.) - Dràvni zavod za za{titu prirode

• EEA/Vije}e Europe: Smaragdna mreà - Faza II. (2006.) - Dràvni zavod za za{titu prirode

• PHARE: Provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj (2007.-2008.) - Dràvni zavod za za{titu prirode

Podru~ja va`na za ptice (potencijalna SPA podru~ja): 39 me|unarodno va`nih podru~ja obuhva}a 22.654 ha kopna (40%) i 13.227 ha mora (42%)

za cjelovito vrednovanje pa su ozna~ena kao ðistra`na podru~ja’. Primjerice, podru~je Hrvatskog zagorja je potencijalno SPA podru~je va`no za zlatovranu (Corracias garrulus), ali ova vrsta nije zabiljeèna u posljednjih deset godina u Hrvatskoj te je potrebno provjeriti stvarno stanje.

Podaci nedostaju naro~ito za morska podru~ja. Zasad su osim utvr|enih va`nih podru~ja za dupine, morske kornja~e, livade posidonije i neke morske {pilje, u Emerald podru~ja uvr{teni i pojedini lokaliteti predvi|eni za za{titu ùpanijskim prostornim planovima, iako za njih ne raspolaèmo potrebnim podacima.

Nedostatni su i podaci za podzemne objekte ({pilje i jame) - od procijenjenih vi{e od 10.000 za Hrvatsku, registrirano ih je oko 2.000, a od toga je tek mali dio biospeleolo{ki istraèn. U Sma-ragdnu mreù uvr{teni su svi biospeleolo{ki va`ni podzemni objekti za koje smo uspjeli prikupiti podatke, u prvom redu od Hrvatskog biospeleolo{kog dru{tva.

17

18

Podru~ja uvr{tena u Smaragdnu mreù• sva podru~ja s me|unarodnim statusom za{tite

• svi nacionalni parkovi i parkovi prirode kao prostrana podru~ja va`na za o~uvanje sveukupne biolo{ke raznolikosti

• sva potencijalna SPA podru~ja va`na za ptice koja su bila utvr|ena kroz LIFE III projekt CRO-NEN

• poznata va`na podru~ja za Emerald/NATURA vrste i stani{ne tipove

• istra`na podru~ja navedena kao va`na za ugroène vrste i/ili stani{ta u ùpanijskim prostornim planovima

• svi registrirani biospeleolo{ki va`ni lokaliteti koji sadrè endeme ili vrste iz Dodatka II. Direktive o stani{tima

Podaci kori{teni za vrednovanje potencijalnih Emerald podru~ja• Dostupne GIS i druge baze podataka: GIS baze DZZP - Za{ti}ena podru~ja, Karta stani{ta

(OIKON d.o.o.), karte rasprostranjenosti ugroènih divljih svojti, Karta Nacionalne ekolo{ke mreè, Karta mo~varnih stani{ta; GIS baza Digitalni atlas Republike Hrvatske – Hidrografi ja (GISDATA d.o.o.); Baza podataka travnja~ke i halofi lne vegetacije Hrvatske (dr.sc. Zvjezdana Stan~i})

• Crvene knjige ugroènih divljih svojti

• Prostorni planovi ùpanija/Grada Zagreba

• Rezultati projekata inventarizacije javnih ustanova za upravljanje za{ti}enim prirodnim vrijednostima

• Rezultati projekata inventarizacije pojedinih NVU

• Dostupni objavljeni i neobjavljeni radovi i studije

• Naru~ena ciljana istraìvanja

• Vlastiti prikupljeni podaci DZZP (terenski rad)

Podru~ja ekolo{ke mreè podijeljena su na nekoliko razina, budu}i da se niz manjih lokaliteta nalazi unutar ve}ih. Tako primjerice potencijalno SPA podru~je Donja Posavina ~ije su granice utvr|ene s obzirom na va`nost za ptice, sadrì nekoliko manjih podru~ja tako|er od me|unarodne va`nosti: Lonjsko i Sunjsko polje koji su osim za ptice va`ni i za o~uvanje vla`nih travnjaka i poplavnih {uma, ornitolo{ki vrijedne {aranske ribnjake Lipovljani i Vrbovljani te rezervat {umske vegetacije Pra{nik sa sastojinama hrasta lu`njaka starijim od 300 godina. Unutar Parka prirode Lonjsko polje nalaze se i ornitolo{ki rezervati Rakita i Krapje |ol - oni nisu izdvojeni kao Emerald podru~ja nego samo kao dijelovi Nacionalne ekolo{ke mreè.

19

Red.br.

2Šifra: HR0000094

Naziv podru�ja: GORNJI TOK DRAVE

Površina: 21.480,00 ha

Važnost:C

Koordinate:

E 17 15' 5'' N 46 9' 24''

Županija: Varaždinska Koprivni�ko – križeva�ka; Viroviti�ko-podravska

Odnos s drugim podru�jima:Nastavlja se na podru�jaRijeka Mura te srednji tok Drave; uklju�uje Veliki Pažut te zna�ajne krajobraze Jelkuš, Križnica i Širinski otok

Opis podru�ja: Jedini ve�i o�uvani kompleks rije�nih staništa sa šljunkovitim otocima i sprudovima u Hrvatskoj. Rijeka se na više mjesta grana na aktivne rukavce, a postoji cijeli niz mrtvih ili povremeno aktivnih rukavaca, bara, šljun�ara i manjih vodotoka. U podru�je ulazi lužnjakova šuma Repaš i cijeli niz vrbovo-topolovih rije�nih šuma i šikara prošaranih livadama i poljodjelskim površinama. Staništa uklju�uju slatkovodne staja�ice, teku�ice, vlažne i mezofilne travnjake, šikare, širokolisne listopadne šume, priobalne i mo�varne šume, vegetaciju vodenih rubova i poljoprivredne predjele Važna staništa: Neobrasle šljun�ane rije�ne obale (sprudovi) Poplavne šume vrba Poplavne šume topola Slobodno plivaju�i flotantni i submerzni hidrofiti (prirodne vode) Poplavne šume hrasta lužnjaka

NKSA2711E11E12A32

E22

PHYSIS!24.2

!44.1

NATURA

*91E0

3150

91F0

Kvalifikacijske vrste: bukavac (Botaurus stellaris)�aplja danguba (Ardea purpurea)štekavac (Haliaeetus albicilla)crvenokljuna �igra (Sternahirundo)mala �igra (Sterna albifrons)

vodomar (Alcedo atthis)modrovoljka (Luscinia svecica)vidra (Lutra lutra)dabar (Castor fiber) crnka (Umbra krameri)

Ciljevi o�uvanja: O�uvati što prirodniji rije�ni tok s mogu�noš�u stvaranja sprudova i odronjenih obala; o�uvati obalne šume vrba i topola; O�uvati povoljno stanje zaštite kvalifikacijskih vrsta Status zaštite: U Varaždinskoj županiji evidentirano je za zaštitu uš�e Plitvice i Bednje kao zoološki rezervat; u Koprivni�ko – križeva�koj županiji zašti�en je zna�ajni krajobraz �ambina;cijelo podru�je je evidentirano u županijskom prostornom planu za zaštitu u kategoriji zna�ajni krajobraz, te pojedini lokaliteti kao spomenici prirode: rukavci Melniš�e,Ješkovo, Osredak i Lepa Greda te šljun�are Šoderica, �ingi-lingi i Bakovo U Viroviti�ko-podravskoj županiji zašti�eni su zna�ajni krajobrazi Jelkuš, Križnica i Širinski otok

Na�in korištenja podru�ja: „Hrvatske vode“ nadležne su za inundacijski prostor rijeke; „Hrvatske šume“ upravljaju šumama Zašti�ena podru�ja su u nadležnosti županijskih JU za upravljanje zašti�enim prirodnim vrijednostima

Smjernice za upravljanje: Zaustavljanje daljnjih regulacija toka rijeke i njenih pritoka i ure�ivanja obala; pro�iš�avanje otpadnih voda prije ispuštanja; restauracija vlažnih staništa i šuma uz rijeku te prirodnog toka rijeke; zabrana va�enja šljunka i pijeska iz rijeke Predvi�ena je zaštita cijelog podru�ja u okviru predloženog regionalnog parka ili parka prirode Drava-Mura

Zoniranje: Podijeljeno na središnju zonu i prijelazno podru�je Utvr�ivanje granica: 1:100.000

NACIONALNA EKOLO[KNACIONALNA EKOLO[KA MRE@A

Nacionalna ekolo{ka mreà sadrì osim potencijalnih Emerald/NATURA podru~ja i ona koja su va`na za nacionalno ugroène vrste i stani{ta. Evidenti-rano je oko tisu}u takvih lokaliteta na ukupnoj povr{ini od oko 50,2 % terito-rija Republike Hrvatske. Ve}i broj njih je zoniran na sredi{nje i prijelazne zone te su utvr|eni ciljevi o~uvanja i predloène mjere upravljanja za pojedina podru~ja. Zna~ajni dio ovih lokaliteta je ve} za{ti}en temeljem Zakona o za{titi prirode ili evidentiran za za{titu kroz prostorne planove. Od preostalih podru~ja ne}e se sva posebno za{ti}ivati nego }e se nastojati o~uvati njihovo povoljno stanje ugra|ivanjem mjera o~uvanja u sektorske djelatnosti ({umarstvo, vodno gospodarstvo…) te osiguranjem poticaja za provo|enje mjera o~uvanja kroz poljoprivredno-okoli{ne i eventualno druge poticajne programe.

Nacionalna ekolo{ka mreà

Ukupan broj podru~ja 965

Nacionalna ekolo{ka mreà / km2 28428

Teritorij RH / km2 56615

% 50.2

Primjer popunjenog obrasca za podru~je Nacionalne ekolo{ke mreè

RADIONICA O VREDNORADIONICA O VREDNOVANJU NACIONALNIH PARKOVAI PARKOVA PRIRODE

U lipnju 2006. odràna je radionica s predstavnicima stru~nih slu`bi u javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovi-ma i parkovima prirode. Budu}i da ove kategorije obuhva}aju pro-strana podru~ja od iznimne va`nosti za bioraznolikost, odlu~eno je da se ona prva vrednuju temeljem kriterija za Emerald/NATURA podru~ja. Tijekom radionice projektni tim je predstavio dosada{nje aktivnosti vezane uz problematiku ekolo{ke mreè te zakonodav-ni i stru~ni okvir za Smaragdnu mreù i NATURA 2000. Detaljno je prikazana Emerald baza podataka te obra|eni podaci za svako pojedino podru~je: popisi vrsta i stani{nih tipova, kvalifi kacijske vrste i stani{ta za Emerald/NATURA podru~ja, podaci potrebni za vrednovanje podru~ja uz analizu onoga {to nedostaje. Utvr|eno je da svaki nacionalni park i park prirode ima dovoljno elemenata za uvr{tavanje u Smaragdnu mreù. Dogovorena je suradnja u vezi prikupljanja novih podataka i izrade programa prioritetnih istraìvanja i monitoringa vezanih uz kvalifi kacijske vrste i stani{ta. Nakon radionice predstavnici pojedinih podru~ja prikupili su ve}i broj dodatnih podataka i proslijedili ih Dràvnom zavodu tako da je baza u tom dijelu zna~ajno dopunjena.

Utvr|eno je da granice nekih podru~ja nisu dovoljne za za{titu sa stanovi{ta ekolo{ke mreè te je razmatrana mogu}nost da javne ustanove nadle`ne za pojedine parkove pro{ire aktivnosti istraìvanja i monitoringa, a mogu}e i upravljanja na susjedna va`na podru~ja koja se na njih nadovezuju ili se nalaze u nepo-srednoj blizini.

20

O Za{ti}eno podru~je Godina progla{enja Povr{ina (ha) Biogeografska regija

NP Brijuni 1983. 3.395 mediteranska

NP Kornati 1980. 21.700 mediteranska

NP Krka 1985. 10.900 mediteranska

NP Mljet 1960. 5.375 mediteranska

NP Paklenica 1949. 9.600 mediteranska i alpska

NP Plitvi~ka jezera 1949. 29.482 alpska

NP Risnjak 1953. 6.400 alpska

NP Sjeverni Velebit 1999. 10.900 mediteranska i alpska

PP Biokovo 1981. 19.550 mediteranska

PP Kopa~ki rit 1967. 23.894 panonska

PP Lastovsko oto~je 2005. 19.583 mediteranska

PP Lonjsko polje 1990. 50.600 kontinentalna

PP Medvednica 1981. 22.826 kontinentalna

PP Papuk 1999. 33.600 kontinentalna

PP Tela{~ica 1988. 7.050 mediteranska

PP U~ka 1999. 16.000 mediteranska i kontinentalna

PP Velebit* 1981. 200.000 mediteranska i alpska

PP Vransko jezero 1999. 5.700 mediteranska

PP @umberak-Samoborsko gorje 1999. 33.300 kontinentalna

UKUPNO 509.355

* PP Velebit uklju~uje NP Sjeverni Velebit i Paklenica te je odbijena njihova povr{ina

NACIONALNI PARKOVI I PARKOVI PRIRODE U HRVATSKOJ

Primjer obrade nacionalnih parkova i parkova prirode za radionicu, na primjeru Nacionalnog parka Plitvi~ka jezera

Napomena:popis Emerald vrsta za Hrvatsku naknadno je pone{to izmijenjen temeljem prijedloga Stru~ne skupine za vrste i stani{ta

21

22

KARTA PODRU^JA SMKARTA PODRU^JA SMARAGDNE MRE@E

Karta podru~ja Smaragdne mre`e sastoji se od dva sloja - jedan obuhva}a podru~ja s iscrtanim granicama dok drugi to~kasto prikazuje koordinate biospeleolo{ki va`nih lokaliteta.

Ukupna povr{ina: 37.687 km2

Broj podru~ja: 404

Zna~aj:A - za ptice - 23 podru~ja;B - za ostale vrste i stani{ne tipove - 337 podru~ja;C - kombinirano - 44 podru~ja

[TO JO[ NEDOSTAJE?[TO JO[ NEDOSTAJE?

• Vrste iz Dodatka I. Direktive o pticama: utvr|eni su areali i va`na podru~ja za svaku pojedinu vrstu te ukupna potencijalna SPA podru~ja – potrebno se usmjeriti na vrste za koje nedostaju podaci (primjer: zlatovrana Coracias garrulus – vrsta nije zabiljeèna u posljednjih deset godina)

• Vrste iz Dodatka II. Direktive o stani{tima: kroz izradu Crvenih knjiga utvr|eni su areali za pojedine vrste te va`na podru~ja za cijele skupine (sisavci, herpetofauna, slatkovodne ribe); nedostaju podaci o va`nim podru~jima za svaku pojedinu vrstu; za sku-pine za koje nisu ra|ene Crvene knjige (beskralje`njaci) te za niz vrsta koje su u Crvenom popisu ozna~ene kao DD (nema dovolj-no podataka za ocjenu ugroènosti) nedostaju i podaci o rasprostranjenosti

• Stani{ni tipovi iz Dodatka I. Direktive o stani{tima: nedostaju podaci ve}inom za stani{ta koja su zastupljena malim lokalitetima i nisu do sada bila kartirana; za stani{ta koja su u Hrvatskoj zastupljena velikim povr{inama ({ume, neki tipovi travnjaka) potrebno je prema zadanim kriterijima, a u suradnji sa {umarskom strukom utvrditi kona~ni odabir {umskih podru~ja, te utvrditi travnja~ke povr{ine na kojima postoji mogu}nost provo|enja potrebnih mjera odràvanja (unutar za{ti}enih podru~ja i/ili uz osiguranje poticaja za zainteresirane poljodjelce)

• Nedostaju podaci za izdvajanje va`nih podru~ja u moru; potrebno je kartirati naselja morskih cvjetnica i va`ne koraligenske bio-cenoze, te morske {pilje

• Nedostaju podaci za biospeleolo{ki va`ne lokalitete - istraèn je tek mali postotak od registriranih, a pogotovo od ukupno pretpo-stavljenih podzemnih lokaliteta

• Potrebno je prikupiti dodatne podatke za podru~ja Emerald/NATURA nu`ne za kompletiranje baze podataka

• Potrebno je temeljem Priru~nika za stani{ne tipove EU na~initi ðinterpretacijski klju~’ s dopunom opisa i defi niranjem predloènih novih NATURA 2000 stani{nih tipova u Hrvatskoj

• Potrebno je izraditi znanstveno obrazloèni prijedlog tehni~kih adaptacija (izmjena i dopuna) dodataka Rezolucija 4. i 6., odnosno EU direktiva prema zadanim obrascima

• Va`no je {to preciznije defi nirati granice podru~ja ekolo{ke mreè te ih povezati s katastrom radi budu}e provedbe mjera uprav-ljanja i mogu}nosti kori{tenja sredstava poljoprivredno-okoli{nog programa i eventualnih drugih programa potpore

Daljnji koraci prema NATURA 2000• Dono{enje Uredbe o Nacionalnoj ekolo{koj mreì (Vlada RH - predvi|eno do kraja 2006.)

• Prikupljanje potrebnih podataka za dokumentiranje potencijalnih NATURA 2000 podru~ja(u suradnji sa znanstvenicima na~injen je program istraìvanja za 2007/8. i zatraèna su sredstva iz Dràvnog prora~una)

• Konzultacijski proces za NATURA 2000 u okviru PHARE projekta Provedba NATURA 2000 u Hrvatskoj

• Dono{enje Uredbe o me|unarodno va`nim podru~jima (NATURA 2000) – do dana pristupa Republike Hrvatske EU

• Osiguranje provedbe mehanizama za{tite podru~ja ekolo{ke mreè (sustav poticaja, ugra|ivanje mjera u sektorske programe, dono{enje planova upravljanja za pojedina podru~ja, ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu) – potrebno zapo~eti odmah po dono{enju Uredbe o Nacionalnoj ekolo{koj mreì

23

24

PREZENTACIJA PODATPREZENTACIJA PODATAKA NA WEBU

Rezultati projekta Smaragdna mreà prikazani su na web stranicama Dràvnog zavoda za za{titu prirode (www.dzzp.hr). Izra|en je posebni dio koji se odnosi na projekt Smaragdna mreà s prikazom rezultata projekta i s mogu}no{}u ðskidanja’ svih relevantnih dokumenata.

Tako|er je kori{tenjem besplatnih (open source) alata za prikaz GIS podloga na webu izra|ena aplikacija s mogu}no{}u pregleda-vanja karte Emerald podru~ja i podataka za svako podru~je iz Emerald baze. Prikaz se sastoji od dva GIS shape-fi le-a. Jedan je poli-gonski i prikazuje granice Emerald podru~ja, a drugi to~kasto prikazuje registrirane lokalitete s izraènom biospeleolo{kom va`no{}u ({pilje, jame, izvore, ponore i dr.). Preko Emerald kôdova koji su upisani u atributnu tablicu navedenih fi le-ova, ostvarena je veza s Emerald bazom za svako pojedino podru~je te je odabirom pojedinog podru~ja mogu}e dobiti prikaz izvje{}a iz Emerald baze.

U sklopu razvoja Informacijskog sustava za{tite prirode kojega Zavod uspostavlja temeljem svojih obveza prema Zakonu o za{titi prirode, planirana je izrada naprednijih aplikacija koje }e uz ostalo omogu}iti i pretraìvanje baze. Ova baza }e se stalno dopunja-vati novoprikupljenim podacima i redovito aùrirati njezin prikaz na Internetu.

Osim pruànja informacija javnosti, cilj ovakvoga prikaza je omogu}iti uklju~ivanje javnosti u daljnje aùriranje podataka te pokre-nuti konzultacijski proces o podru~jima ekolo{ke mreè. Pozivaju se svi zainteresirani da doprinesu ovim aktivnostima dostavljanjem novih podataka ukoliko njima raspolaù te relevantnim primjedbama i prijedlozima.

[titimo ugroène vrste….

i stani{ta….

u podru~jima klju~nim zanjihov opstanak!

Dodatne informacije:

Dràvni zavod za za{titu prirode (o projektu Smaragdna mreà):http://www.dzzp.hr/projekti_emerald.htm

http://www.cro-nen.hr/map - pregled baze podataka

Vije}e Europe (o Smaragdnoj mreì):http://www.coe.int/t/e/cultural_co-operation/environment/nature_and_biological_diversity/

ecological_networks/the_emerald_network/

Europska komisija (o NATURA 2000):http://europa.eu.int/comm/environment/nature/home.htm

Europska agencija za okoli{ (baze podataka):http://dataservice.eea.europa.eu/dataservice/

Projektni tim:Jasminka Radovi}, voditelj projekta: jasminka.radovicºdzzp.hr

Kristijan îvi}: kristijan.civicºdzzp.hr Aljo{a Dupli}: aljosa.duplicºdzzp.hr Ivana Plavac: ivana.plavacºdzzp.hr

Ramona Topi}: ramona.topicºdzzp.hr

Stru~na skupina za vrste i stani{ta:doc. dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli

doc. dr. sc. Toni Nikoli}prof. dr. sc. Jasenka Topi}

dr. sc. Vesna Tuti{dr. sc. Nikola Tvrtkovi}

Ova bro{ura prire|ena je u okviru projekta “Smaragdna mreà - Faza II” kojega je u Hrvatskoj proveo Dràvni zavod za za{titu prirode temeljem ugovora s Vije}em Europe.

Projekt koji se provodi u jo{ nekoliko europskih zemalja koordinira Vije}e Europe uz fi nancijsku potporu Europske agencije za okoli{.

Izdava~:Dràvni zavod za za{titu prirode

Tekst:Jasminka Radovi}

Slike:arhiva DZZP, M. Dabi}, D. Jeli}, D. Krnjeta, V. Luci}, P. Mustafi }, J. Tomai} – arhiva PP Velebit

Oblikovanje i tisak:mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica

ISBN: 953-7169-28-6

Zagreb, 2006.

dz zp 201003091210280

Documents