dr. sc. Živana lambaša belak, predava mr. sc. bosiljka ... · - intraspecijski odnosi -...
TRANSCRIPT
ZaZašštita okolitita okolišša a
dr. sc. Živana Lambaša Belak, predavač
mr. sc. Bosiljka Mustać, asistent
EkologijaEkologija� znanstvena disciplina koja proučava odnose
organizma ili skupine organizama i njihova okoliša
� utemeljitelj: Ernest Haeckel 1866. godine�� OikosOikos ((ekosekos) = dom, stani) = dom, staniššte + te + logoslogos = znanost= znanost
-- Ekonomija Ekonomija --�� zznanost o proizvodnji i raspodjeli dobara, te nanost o proizvodnji i raspodjeli dobara, te
materijalnom odrmaterijalnom održžavanju ljudskog druavanju ljudskog drušštvatva� Ekologija - gospodarenje prirode sa samom sobom
(ekonomija prirode)
EkoloEkološška hijerarhijaka hijerarhija
� Jedinka
� Populacija
� Biocenoza
� Biotop
� Ekosustav
� Biosfera
� Biom
Podjela ekoloPodjela ekološških faktora:kih faktora:
�Abiotički
�Biotički-EKOLOŠKA VALENCIJA -razmak između
donje i gornje granice nekog čimbenika u sklopu kojeg je moguć život organizama neke vrste
AbiotiAbiotiččkiki faktorifaktori
� temperatura� voda � vlaga� svjetlost� atmosferski plinovi� hranjive tvari� strujanje � tlak
Alenovo praviloAlenovo pravilo
BergmanovoBergmanovo pravilopravilo
BiotiBiotiččki ki faktorifaktori- Intraspecijski odnosi- Interspecijski odnosi• Neutralizam- uzajamno neutralan odnos� Kompeticija -takmičenja za resurse � Mutualizam - uzajamno koristan odnos� Komenzalizam - pozitivan odnos za jedan
organizam, a neutralan za drugi� Amenzalizam -negativan odnos za jedan
organizam, a neutralan za drugi� Predacija -odnos između predatora i plijena� Parazitizam - odnos pozitivan za parazita, a
negativan za njegovog domaćina.
EkosustavEkosustav
� Cjelina koja uključuje životno stanište i životnu
zajednicu
� Razmjena tvari i protok energije
� Kontinentalni ekosustav
� Ekosustav kopnenih voda
� Ekosustav oceana
TrofiTrofiččkiki sustavisustavi
�Autotrofi:
6CO2 + 6H2O → C6H12O6 + 6O2
�Heterotrofi (biofagi, saprofagi)
KruKružženje tvarienje tvari
� proizvođači (producenti), to su autotrofniorganizmi i to zelene biljke i alge;
� potrošači (konzumenti) su heterotrofi, a prema vrsti organske tvari kojom se hrane, dijele se dalje na: biljojede i mesojede, uključivo i saprofage koji se hrane mrtvom organskom tvari
� razlagači (reducenti) ili saprotrofi posebna su vrsta saprofaga (bakterije) koji se hrane mrtvom organskom tvari, razgrađujući složene organske spojeve do anorganskih biogenih soli
Razvojni stupnjevi ekosustavaRazvojni stupnjevi ekosustava
� primanje i vezivanje Sunčeve energije postupkom fotosinteze
� proizvodnja prvotne organske tvari od neorganskih tvari i Sunčeve energije te stvaranje potencijalne kemijske energije
� potrošnja prvotne organske tvari, pretvorba tvari i energije u nove organske spojeve
� razgradnja mrtve organske tvari do anorganske� iskorištenje anorganskih tvari za proizvodnju
prvotne organske tvari
SukcesijeSukcesije
� endodinamičke, uvjetovane odnosima i djelovanjem unutar ekosustava
� egzodinamičke, posljedica djelovanja činitelja izvan ekosustava (klimatogene edafogene i antropogene sukcesije)
ZAZAŠŠTITIĆĆENE PRIRODNE ENE PRIRODNE
VRIJEDNOSTIVRIJEDNOSTI
� prirodne vrijednosti proglašene zaštićenima od tijela utvrđenog zakonom i upisane u upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti
� odnose se na:
� zaštićena područja
� zaštićene biljne, gljivlje i životinjske svojte
� zaštićene minerale i fosile
ZaZašštitiććena podruena područčja prirode u ja prirode u
HrvatskojHrvatskojKATEGORIJA ZAŠTITE BROJ
POVRŠINA KOPNA (km2)
POVRŠINA MORA (km2)
UKUPNA POVRŠINA (km2)
Nacionalni park 8 763 235 998
Park prirode 10 4006 41 4047
Strogi rezervat 2 24 - 24
Posebni rezervat 74 318 7 325
Park-šuma 36 79 - 79
Zaštićeni krajolik 32 405 - 405
Spomenik prirode 80 6 - 6
Spomenik parkovne arhitekture
114 9 - 9
UKUPNO 356 5610 283 5893
Strogi rezervatStrogi rezervat
� područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je:� očuvanju izvorne prirode� znanstvenom istraživanju � praćenju stanja prirode � obrazovanju
- Hajdučki i Rožanski kukovi - Bijele i Samarske stijene
Rožanski kukovi Samarske stijene
Nacionalni park Nacionalni park
� prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti
� obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava
� prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti
Park prirode Park prirode
� prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima
Parkovi prirode u HrvatskojParkovi prirode u Hrvatskoj� Velebit� Biokovo� Medvednica� Učka� Žumberak i Samoborsko gorje� Telašćica� Kopački rit� Lonjsko polje� Vransko jezero� Papuk � Lastovsko otočje
Posebni rezervatPosebni rezervat
� područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može biti:
- floristički, šumske i druge vegetacije (Velika Plješevica, šumski predjel Bablji zub)
- zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.) - geološki- paleontološki - hidrogeološki i hidrološki - rezervat u moru
Regionalni parkRegionalni park
� prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne, nacionalne ili područne važnosti i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi
� Moslovačka gora
Spomenik prirodeSpomenik prirode� Pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova
žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno-geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo
� Otok Brusnik, otok Jabuka, izvor Kupe s užom okolicom, vrela Une, Cetine i Gacke, Cerovačkepećine
ZnaZnaččajni krajobrazajni krajobraz
� prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.
� Odransko polje, Turopoljski lug
ParkPark--ššumauma
� prirodna ili sađena šuma, veće krajobrazne vrijednosti, namijenjena odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopušteni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje
� Okolica Okić-grada, komunalne šume Tepec, Palačanik i Stražnik, šuma Golubinjak u Lokvama, Jankovac na Papuku, Jasikovac u Gospiću itd.
Spomenik Spomenik parkovneparkovne
arhitekturearhitekture� umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt,
gradski park, drvored, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja), odnosno pojedinačno stablo ili skupina stabala, koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost
� Botanički vrt na Velebitu, Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu
TRI FAZE ZATRI FAZE ZAŠŠTITE TITE
PRIRODEPRIRODE� Štite se pojedine vrste od izumiranja,
odnosno njihove populacije, zaštićene odredbama posebnih zakona, zabranom lova i branja ugroženih vrsta
� Zaštićuju se pojedina područja osobite prirodne, kulturne, odgojne, obrazovne, estetske i rekreacijske vrijednosti
� Zaštita cijelog prostora
ZAKON O ZAZAKON O ZAŠŠTITI PRIRODETITI PRIRODE
� Priroda je u smislu ovog Zakona sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost
� Prirodne vrijednosti utvrđene sukladno ovom Zakonu od interesa su za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu