Download - Izveštaj o istraživanju procene prioriteta lokalnog akcionog plana za mlade Prijepolja u 2014. godin
1
Izveštaj o istraživanju procene prioriteta lokalnog akcionog
plana za mlade Prijepolјa za 2014. godinu
Istraživanje je izvela grupa mladih u saradnji sa Kancelarijom za mlade iz Prijepolja.
Cilj istraživanja je procena prioriteta lokalnog akcionog plana za mlade Prijepolјa, kroz
sprovođenje istraživanja o stavovima i potrebama mladih na lokalu, kao i procena stepena interesovanja
mladih za realizaciju aktivnosti LAPa, zatim procena nivoa informisanosti mladih o realizaciji
aktivnosti LAPa da bi mladi lјudi mogli da ponude svoje ideje koje će na vreme biti razmatrane i
korišćene za razvoj predloga i korektivnih mera za reviziju LAPa koje će biti usmerene na bolju
fokusiranost LAPa na realne potrebe mladih i njihova interesovanja i na unapređenje informisanosti i
stepena učešća mladih u planiranju i realizaciji LAPa.
Podaci su prikupljeni anketom koju su sproveli prethodno obučeni članovi grupe mladih na
teritoriji grada Prijepolja.
Uzorak su sačinjavali građani grada Prijepolja. Planirano je da struktura ispitanika bude što složenija
kao i izbalansirana po sledećim obeležjima: pol ispitanika, starost ispitanika, geografska odrednica.
Osim demografskih varijabli koje su kontrolisane - pola i starosti ispitanika , odnosa seoskog i
gradskog stanovništva, registrovane su i sledeće demografske karakteristike:
- obrazovanje
- zaposlenost/nezaposlenost
U narednom odeljku će ukratko biti prikazana struktura uzorka s’obzirom na ispitivane
karakteristike.
2
Opis uzorka
Ispitano je 200 ispitanika, koliko je i planirano. Od ukupnog broja ispitanika 47,00% su
ispitanici muškog pola i 53,00% ispitanici ženskog pola. Na osnovu ovih rezultata možemo da vidimo
da je anketirano više ispitanika ženskog pola (za 6,00%) i da uzorak nije izjednačen po polu.
Grafik 1. Struktura uzorka po uzrastu
uzrast
2618-26ispod 18
Fre
qu
en
cy
100
80
60
40
20
0
uzrast
Struktura uzorka po uzrastu prema planiranim kategorijama:
Tabela 1: Starosna struktura uzorka
Uzrast Planirana veličina Ostvarena veličina
ispod 18 67 33,50% 91 45,50%
18-26 67 33,50% 57 28,50%
26 66 33,00% 52 26,00%
UKUPNO 200 100,00% 200 100,00%
Kao što se vidi iz tabele 1, u realizovanom uzorku postoje odstupanja u odnosu na planirani.
Odstupanja postoje kod svih starosnih kategorija. U starosnoj kategoriji ispod 18 godina ovo
odstupanje iznosi 12,00%, u sledećoj kategoriji je 5,00%. Ispitanici od 26 godina zastupljeni su za
7,00% manje nego što je planirano.
Što se tiče odnosa seoskog i gradskog stanovništva, planirano je da u uzorku bude zastupljeno
75% gradskog stanovništva i 25% seoskog stanovništva. Na osnovu grafikona 2, možemo da vidimo da
je u uzorku zastupljeno 50,0% stanovnika Prijepolja i 50,00% stanovnika okolnih naselja, što nimalo ne
odgovara planiranom uzorku.
3
Grafik 2: Odnos seoskog i gradskog stanovništva
selo
gradgeogr.odrednica
Grafik 3. Struktura uzorka po obrazovanju
obrazovanje
> VSSstudent-kinja VSSuиenik-ca srednje skole ucenik-ca OS
Fre
qu
en
cy
80
60
40
20
0
obrazovanje
Kao što i grafik 3 prikazuje, u našem uzorku po obrazovanju najviše je zastupljeno ispitanika sa
završenom srednjom školom (37,50%), potom slede ispitanici sa završenom osnovnom školom
(32,50%), zatim ispitanici sa završenom višom školom (24,0%) i na kraju fakultetom (6,00%).
Grafik 4. Struktura uzorka s obzirom na radni status
radni.status
nezaposlen-a zaposlen-a
Fre
qu
en
cy
200
150
100
50
0
radni.status
4
Iz grafika se može videti da se 95% ispitanika se izjasnilo kao nezaposleno, dok se 5,00%
izjasnilo kao zaposleno. Ukoliko posmatramo odnos zaposlenih i nezaposlenih i podelimo uzorak na
mlađi (ispod 18) i stariji deo (18 do 27 godina), dobijamo sledeću sliku (ne)zaposlenosti. Od ukupnog
broja nezaposlenih ispitanika 44,5% je mlađih od 18 godina, a 55,50% su ispitanici od 18-27 godina.
Ono što možemo da zaključimo, jeste da je u ostvarenom uzorku došlo do značajnog odstupanja
u odnosu na planirani. Kao što je već navedeno, postoje odstupanja u starosnim kategorijama ispod 18
godina, od 18 do 26 godina i od 26. Što se seoskog i gradskog stanovništva tiče, i ovde postoje
oscilacije između planiranog i ostvarenog uzorka, i to 25%.
5
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Informisanost mladih Na pitanje da li ste upoznati sa radom KZM i procesom realizacije LAPa za mlade ispitanici su
odgovorili na sledeći način:
Tabela 2: Informisanost mladih sa radom KZM i procesom realizacije LAPa za mlade
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 da, u potpunosti 17 8,5
2 da, delimično kroz medije 68 34,0
3 da, delimično, vezano za
aktivnost u kojoj sam
učestvovao-la
62 31,0
4 ne, nisam uopšte informisan-a 53 26,5
Na pitanje koliko često imate priliku da dobijate informacije o realizaciji LAPa za mlade i radu KZM,
ispitanici su odgovorili na sledeći način:
Tabela 3: Učestalost dobijanja informacija o realizaciji LAPa za mlade i radu KZM
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 redovno 15 7,5
2 ponekad 77 38,5
3 retko 76 38,0
4 nikad 32 16,0
Odgovori mladih na pitanje na koji način se najčešće informišete o radu KZM i procesu realizacije
LAPa za mlade su sledeći:
Tabela 4: Najčešći način informisanja o radu KZM i procesu realizacije LAPa za mlade
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 kroz lokalne medije 53 26,5
2 preko đačkog parlamenta 18 9,0
3 preko prijatelja 93 46,5
4 ne dobijam informacije o
radu 36 18,0
6
Od ispitanika je traženo da daju odgovore o stepenu informisanosti o radu KZM i procesu
realizacije LAPa za mlade, načinu informisanja, ocene dinamiku informisanja. Kada je u pitanju stepen
informisanosti, ispitanici su u najvećem broju odgovorili sa da, delimično kroz medije 34% i da,
delimično, vezano za aktivnost u kojoj sam učestvovao-la 31%. Druga po veličini je kategorija ne,
nisam uopšte informisan-a, dok je najmanji procenat (8.5%) ispitanika u potpunosti informisani.
Na drugo pitanje o dinamici informisanja, dobijeni su sledeći odgovori: 38,50% mladih je
izjavilo da ponekad dobija informacije o realizaciji LAPa za mlade i radu, zatim 38,00% da retko
dobija informacije, 16 % nikad i 7,5% redovno.
Na pitanje o načinu informisanja o radu KZM i procesu realizacije LAPa za mlade najveći
procenat mladih (46%) je odgovorilo da se informiše preko prijatelja, 26,5 % se informiše kroz lokalne
medije, 18 % ne dobija informacije o radu, a 9% se informiše preko đačkog parlamenta.
7
Uključenost mladih Sada će biti prikazani odgovori mladih na pitanje da li ste uključeni u aktivnosti KZM ili projekte iz
oblasti omladinske politike
Tabela 5: Uključenost u aktivnosti KZM ili projekte iz oblasti omladinske politike
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 Da, u potpunosti 17 8,5
2 Da, delimično 88 44,0
3 NE 95 47,5
Sledeće pitanje se odnosi na koji način su mladi najčešće uključeni u aktivnosti KZM i projekte
omladinske politike
Tabela 6: Način na koji su najčešće mladi uključeni u aktivnosti KZM ili projekte iz oblasti omladinske
politike
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 Kroz samostalnu realizaciju
projekta 14 7,0
2 Kroz projekat realizovan u
saradnji sa KZM 40 20,0
3 Kroz volonterske aktivnosti 108 54,0
4 Kao korisnik razvijenih
programa- realizovanih
aktivnost
38 19,0
Najveći procenat mladih (47.5%) je odgovorilo da nisu uključeni u aktivnosti KZM ili projekte iz
oblasti omladinske politike. Kao što se vidi i iz tabele 6. više od polovine ispitanika smatra da su kroz
volonterske aktivnosti najčešće uključeni u aktivnosti KZM ili projekte iz oblasti omladinske politike,
20 % je onih koji uključeni kroz projekat realizovan u saradnji sa KZM, za procenat manje su korisnici
razvijenih programa uključeno, najmanji procenat (7%) je onih koji su uključeni kroz samostalnu
realizaciju projekta.
8
Stav mladih o prioritetima
Četvrta i poslednja tematska celina odnosi se na pitanja koja su usmerena na procenu prioriteta
u oblasti omladinske politike na lokalu. Da bi bili ispitani prioriteti omladinske politike na lokalu,
ispitanicima su predloženi prioriteti i od njih je zatraženo da procene koji prioritet ocenjuju najvažnijim
a koji smatrate najmanje bitnim u Prijepolju, zaokruživanjem broja od 1 (znači da problem uopšte nije
važan) do 5 (znači da je problem vrlo važan).
Tabela 7: Najvažniji i najmanje bitan prioritet omladinske politike na lokalu
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 Aktivno učešće mladih u društvu 31 15,5
2 Saradnja mladih i učešće u
donošenju odluka kroz
institucionalni okvir
30 15,0
3 Informisanje mladih 32 16,0
4 Rad sa osetljivim grupama
mladih / obezbeđivanje jednakih
šansi za sve mlade
28 14,0
5 Rad sa talentovanim i
nadarenim mladima 15 7,5
6 Formalno i neformalno
obrazovanje 15 7,5
7 Zdravlje mladih 10 5,0
8 Zapošljavanje mladih 32 16,0
9 Bezbednost mladih 1 ,5
10 Ekologija i održivi razvoj 1 ,5
11 Kvalitetnije slobodno vreme 5 2,5
Kao najvažnije prioritete mladi su izdvojili informisanost i zapošljavanje (16%), a kao najmanje
bitne bezbednost mladih i ekologiju i održivi razvoj
9
Na pitanje koje su dužnosti kancelarije za mlade ispitanici su odgovorili na sledeći način:
Tabela 8: Dužnosti kancelarije za mlade
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 Organizuje programe
za mlade 60 30,0
2 Distribuira informacije 12 6,0
3 Brani interese mladih
kroz Savet za mlade 58 29,0
4
Formira Klubove za
mlade u mesnim
zajednicama
46 23,0
5
Kreira podršku kako bi
organizacije pravile i
jedno i drugo
24 12,0
Kao što se vidi, najveći deo ispitanih mladih (30%) misli da kancelarija za mlade organizuje
programe za mlade i da brani interese mladih kroz Savet za mlade (29%), najmanji procenat mladih
(6%) smatra da kancelarija za mlade distribuira informacije.
Da bi se ispitalo viđenje mladih u učešću različitih strana u razvoju mladih, postavljeno je pitanje ko
treba da ima glavnu ulogu u donošenju odluka koje su prioritetne oblasti razvoja mladih u Prijepolju?
Tabela 9: Glavna ulogu u donošenju odluka koje su prioritetne oblasti razvoja mladih u Prijepolju
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 Opštinska vlast 42 21,0
2 Političari 18 9,0
3 Kancelarija za mlade 57 28,5
4 Kancelarija za lokalni
ekonomski razvoj 14 7,0
5 Mesne zajednice 8 4,0
6 Organizacije 7 3,5
7 Biznis sektor 4 2,0
8 Škole 14 7,0
9 Predstavnici gore
ponuđenih u telu koje se
zove Savet za mlade
36 18,0
Iz tabele se vidi, da najveći deo ispitanih mladih misli da kancelarija za mlade ima glavnu ulogu
u donošenju odluka koje su prioritetne oblasti razvoja mladih u Prijepolju, a odmah zatim opštinska
vlast. Mladi u 18,00% slučajeva vide Savet za mlade kao nekog ko treba da ima glavnu ulogu u ima
10
glavnu ulogu u donošenju odluka. Ostale kategorije, zastupljene su u znatno manjem procentu (9 % i
manje). Odgovori ispitanika ukazuju na to da se snažan potecijal u rešavanju problema u gradu može
pronaći u saradnji između opštinske vlasti i kancelarije za mlade. To ukazuje na želju za učešćem u
rešavanju problema.
Da bi se ispitalo za koje programe mladi smatraju da su u prethodnom periodu dobri, korisni i
potrebni mladima, ispitanicima su predloženi programi i od njih je zatraženo da procene koji program
ocenjuju najvažnijim koje bi posetili i uključili se, a za koje misle da nisu potrebni, nemaju uticaja ili
nisu dobri
Iz tabele se vidi, da najveći broj mladih (19,5%) misli da su volonterski programi humanitarne pomoći
programi koji su bili dobri, korisni i potrebni mladima a koje bi posetili i uključili se, 15% ispitanika
omladinske festivale ocenjuje kao dobre i korisne, dok 16,5% ispitanika isti program ocenjuje da nisu
Red.
Br. Kategorija
Odgov
ori
Proce
nti
1 Obuke u pisanju biznis plana 56 28,0
2 Volonterski programi
humanitarne pomoći 10 5,0
3 Podsticaj inicijativama đačkih
parlamenata i drugih
neformalnih grupa
27 13,5
4 Divac omladinski fond za
podršku projekata grupa
mladihu u udaljenim mesnim
zajednicama
20 10,0
5 Interkulturalne razmene mladih
na državnom, nacionalnom i
internacionalnom nivou
12 6,0
6 Srednjoškolske praske u
firmama 17 8,5
7 Omladinski festivali 33 16,5
8 Kreativni programi organizacija 10 5,0
9 Redovno informisanje na
Facebook mreži preko
informativnih stranica
12 6,0
10 Besplatni treninzi, obuke,
kursevi Za nezaposlene 2 1,0
11 Besplatni treninzi, obuke,
kursevi Za srednjoškolce 1 ,5
Red.
Br. Kategorija
Odgo
vori
Proce
nti
1 Obuke u pisanju biznis plana 16 8,0
2 Volonterski programi
humanitarne pomoći 39 19,5
3 Podsticaj inicijativama đačkih
parlamenata i drugih
neformalnih grupa
20 10,0
4 Divac omladinski fond za
podršku projekata grupa mladihu
u udaljenim mesnim zajednicama
26 13,0
5 Interkulturalne razmene mladih
na državnom, nacionalnom i
internacionalnom nivou
17 8,5
6 Srednjoškolske praske u firmama 21 10,5
7 Omladinski festivali 30 15,0
8 Kreativni programi organizacija 11 5,5
9 Redovno informisanje na
Facebook mreži preko
informativnih stranica
2 1,0
10 Besplatni treninzi, obuke, kursevi
za nezaposlene
Besplatni treninzi, obuke, kursevi
Za srednjoškolce
18
0
9,0
0
Tabela 10: Programi koji su po mladima bili
dobri,
korisni i potrebni mladima a koje bi posetili i
uključili se
Tabela 11: Programi za koje mladi misle da
nisu potrebni, nemaju uticaja ili nisu dobri
11
potrebni, nemaju uticaja ili nisu dobri, među programima koji su bili dobri, korisni i potrebni mladima
je Divac omladinski fond za podršku projekata grupa mladih u udaljenim mesnim zajednicama. Za
njega se opredelilo 13%. Ostali programi, ocenjeni su kao dobri, korisni i potrebni mladima u znatno
manjem procentu (10 % i manje). Obuke u pisanju biznis plana su programi za koje mladi u najvećem
procentu (28%) misle da nisu potrebni, nemaju uticaja ili nisu dobri, 13% ispitanika smatra da je
program podsticaj inicijativama đačkih parlamenata i drugih neformalnih grupa nepotreban, nema
uticaja i nije dobar.
Na pitanje da li smatrate da treba uložiti napore da nedostatak kvalitetne srednjoškolse đačke
prakse zamenimo programima na bazi formiranja đačkih grupa koje razvijaju sopstevene proizvode ili
usluge u okviru đačkih zadruga učestvujući na tržištu, ispitanici su odgovorili na sledeći način:
Tabela 12: Potreba programa na bazi formiranja đačkih grupa koje razvijaju sopstevene
proizvode ili usluge u okviru đačkih zadruga učestvujući na tržištu
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 da 183 91,5
2 ne 17 8,5
Primećujemo da 91.5% smatra da su potrebni programi na bazi formiranja đačkih grupa koje razvijaju
sopstevene proizvode ili usluge u okviru đačkih zadruga učestvujući na tržištu, dok 8.5 % misli da
nema potrebe za njima.
Da bi se ispitalo kako je najproduktivnije i naefikasnije rasporediti (1.000.000 dinara) u 2015
godini ispitanicima su predložene opcije i od njih je zatraženo da ocene u šta bi trebalo usmeriti najveći
deo sredstava. Rezultati će biti prikazani u grafiku 5.
12
Grafik 5: Kako najproduktivnije i naefikasnije rasporediti ( 1.000.000 dinara )
Medjunarodne omladinske razmene
Umetniиki kampovi
Stipendije za uspesne studente
Podrska sportskim turnirima
Vrsnjacke radionice
Kursevi stranih jezika
Programe razvoja skolskih zadruga na kreiranju proizvoda koji podsticu lokalnu ekonomiju
Programi slobodnog vremena, koncerti, izloybe, amatersko stvaralastvo, radionice
Renoviranje napustenih prostorija..
Osnazivanje grupa do 10 nezaposlenih mladih..
Programe razvoja srednjoskolske prakse u prijepoljskim firmama koje prate skolske programe
Podrљka stalnih programa organizacija mladih
Fiksni troљkovi Klubova za mlade
Finansiranje programa Klubova za mlade u udaljenim mesnim zajednicama
upt12
Programi mobilnosti sticanja besplatnog isksutva ,strucnih praksi do 12 meseci u zemljama regiona, Turske,Rusije i EU
Operativni troskovi za omladinske radnike koji dugorocno rade...
Medjunarodne omladinske razmene
Umetniиki kampovi
Stipendije za uspesne studente
Podrska sportskim turnirima
Vrsnjacke radionice
Kursevi stranih jezika
Programe razvoja skolskih zadruga na kreiranju proizvoda koji podsticu lokalnu ekonomiju
Programi slobodnog vremena, koncerti, izloybe, amatersko stvaralastvo, radionice
Renoviranje napustenih prostorija..
Osnazivanje grupa do 10 nezaposlenih mladih..
Programe razvoja srednjoskolske prakse u prijepoljskim firmama koje prate skolske programe
Podrљka stalnih programa organizacija mladih
Fiksni troљkovi Klubova za mlade
Finansiranje programa Klubova za mlade u udaljenim mesnim zajednicama
upt12
Po 16% ispitanika smatra da najproduktivnije i naefikasnije rasporediti 1.000.000 dinara u
osnazivanje grupa do 10 nezaposlenih mladih i kurseve stranih jezika, njih 11.5% da je
najproduktivnije i naefikasnije rasporediti u renoviranje napustenih prostorija, a 10% u finansiranje
programa Klubova za mlade u udaljenim mesnim zajednicama. Ostale kategorije, zastupljene su u
znatno manjem procentu (7 % i manje).
Sledeće pitanje se odnosi na probleme na koji najviše treba uticati, ispitanicima su predloženi
problemi i od njih je zatraženo da odgovore koji je to problem na koji treba najviše uticati.Odgovori su
navedeni u grafiku 6.
13
Grafik 6: Problem na koji treba najviše uticati
Problem INFORMISANJE
Problem ZDRAVLJE
Problem SLOBODNO VREME
Problem OBRAZOVANJE
Problem NEZAPOSLENOSTI
upt13
Kao što se vidi i iz tabele više od polovine ispitanika smatra da je najveći problem u gradu
nezaposlenost (55,50%). 22% ispitanika smatra da je najveći problem obrazovanje, Ostale kategorije,
slobodno vreme, zdravlje i informisanje, zastupljene su u ubedljivo manjem procentu (od 11,50% i
manje).
Kao i u većini gradova u Srbiji, nezadovoljstvo građana je prvenstveno vezano za ekonomsku
situaciju – nezaposlenost i nerazvijenost privrede. Čini se da se u senci ovih problema nalaze problemi
koje imaju mladi.
U okviru ovih širih problema ispitivali su se uži problemi na koje treba uticati. Ispitanicima su
predloženi i uži problemi i od njih je zatraženo da odgovore koji je to uži problem na koji treba najviše
uticati. Zadatak je bio da izaberu po jedan uži problem u okviru šireg. Kod problema zdravlje i
informisanje ispitanici su imali opciju da dopišu uži problem pored jednog koji je ponuđen.
14
Tabela 14: Uži problemi na koje treba uticati
Problem uži problem Odgovori Procenti
NEZAPOSLENOST Nedovoljna zaposlenost 41 20,5
Nedostatak iskustva (indeks aktiviteta) 20 10,0
Nedostatak prilika za samostalno angažovanje 57 28,5
Nedostatak sposobnosti 37 18,5
Nedovoljno stimulišuće mere (komunalni porez)
za početak samostalnog biznisa za mlađe od 30
godina
27 13,5
Nedovoljna iskorišćenost programa za mobilnost i
prepoznavanja istih 18 9,0
OBRAZOVANJE Nedostatak praktične nastave 58 29,0
Nedostatak uvezivanja sa biznis sektorom 55 27,5
Nepostojeća tržišna aktivnost đačkih zadruga 45 22,5
Nedovoljno iskorišćen potencijal đačkih
parlamenata 24 12,0
Neusklađenost znanja 15 7,5
Vidljivost tražnje 3 1,5
SLOBODNO
VREME
Nedovoljna iskosrišćenost napuštenih prostora u
ruralnim delovima 27 13,5
Nedovoljna iskorišćenost napuštenih prostora u
urbanom delu opštine 69 34,5
Nepostojanje prostora za zajednički rad mladih
formalnih i neformalnih... 77 38,5
Nedovoljan uticaj programa i projekata
organizacije mladih ... 13 6,5
sektorske politike opštine .. 14 7,0
Primećujemo da u okviru šireg problema nezaposlenost, 20, 5 % ispitanika smatra da je
nedostatak prilika za samostalno angažovanje uži problem na koji treba najviše uticati. Kada je u
pitanju problem obrazovanje, 29% ispitanika misli da je nedostatak praktične nastave uži problem na
koji treba najviše uticati, U okviru šireg problema slobodno vreme, uži problem nepostojanje prostora
za zajednički rad mladih formalnih i neformalnih grupa koji ima tržišnu ili netržišnu vrednost se
izdvojio kao najvažniji (38,5%). Interesantno je da nijedan ispitanik nije dopisao uži problem u okviru
šireg problema zdravlje i informisanje.
15
Da bi se ispitalo koje su to oblasti koje prijepoljske organizacije trebaju da pokriju, ispitanicima
su predložene opcije i od njih je zatraženo da ocene koje su to oblasti.
Tabela 14: Oblasti koje prijepoljske organizacije trebaju da pokriju
Red.
Br. Kategorija Odgovori Procenti
1 Inforisanost 5 2,5
2 Preduzetništvo 5 2,5
3 Nezaposlenost 67 33,5
4 Neformalno obrazovanje 3 1,5
5 formalno obrazovanje 3 1,5
6 Ekologija 17 8,5
7 Slobodno vreme 13 6,5
8 Aktivizam 6 3,0
9 Bezbednost 32 16,0
10 Mobilnost mladih 6 3,0
11 Zdravlje 7 3,5
12 Turizam 21 10,5
13 Poljoprivreda 15 7,5
Nezaposlenost je oblast koju je najveći procenat (33.5%) mladih izdvojio da prijepoljske
organizacije trebaju da pokriju,16% ispitanika smatra da je to bezbednost, a 10.5% turizam.
Da bi se ispitalo koje su to aktivnosti po mladima koje sprovode institucije koje se bave mladima i
organizacije (NVO) koje se bave mladima, ispitanicima su predložene opcije i od njih je zatraženo da
odgovore koje su to aktivnosti.
Grafik 7: Aktivnosti koje sprovode institucije koje se bave mladima
upt15
ne znamnista od ponudjenog
ukljucuju mlade u
realizaciju svojih
aktivnosti
ukljucuju mlade u
planiranje svojih
aktivnosti
otvorene su za
predloge/ideje mladih
pitaju mlade sta zele/sta
im je potrebno
realizuju aktivnosti koje su u skladu sa potrebama
mladih
Fre
qu
en
cy
50
40
30
20
10
0
upt15
16
Grafik 8. Aktivnosti koje sprovode organizacije (NVO) koje se bave mladima
upt16
ne znamnista od ponudjenog
ukljucuju mlade u
realizaciju svojih
aktivnosti
ukljucuju mlade u
planiranje svojih
aktivnosti
otvorene su za
predloge/ideje mladih
pitaju mlade sta zele/sta
im je potrebno
realizuju aktivnosti koje su u skladu sa potrebama
mladih
Fre
qu
en
cy
40
30
20
10
0
upt16
Kao što se vidi i na grafiku 7, 21.50% ispitanika smatra da je pitanje mladih sta zele/sta im je potrebno
aktivnost koju sprovode institucije koje se bave mladima,19% smatra da je to ukljucivanje mladih u
planiranje svojih aktivnosti, a 18,5% da je to realizovanje aktivnosti koje su u skladu sa potrebama
mladih. Na grafiku 8 se vidi 19,5% smatra da NVO organizacije koje se bave mladima realizuju
aktivnosti koje su u skladu sa potrebama mladih, 19% smatra da ukljucuju mlade u planiranje svojih
aktivnosti, a 16,5% da su otvorene su za predloge/ideje mladih.
Sledeća dva pitanja se odnose uticaj projekta na učesnike
programa/seminara/edukacija/projekata/inicijativa/edukacijama. Ispitanicima su predloženi načini na
koje projekat mogao uticati i od njih je zatraženo da daju odgovor kako je projekat uticao na njih.
17
Grafik 9. Uticaj projekta na učesnike
upt17
Da sam naucio vise o
sebi
Da mogu bolje da se nosim
sa konfliktima
Da mogu vise da se
saosecam sa drugima
Da mogu bolje da se nosim
sa novim situacijama
Da mogu da se oslonim na
sebe
Da mogu bolje da izrazim
svoje misljenje i osecaje
Da sam vise siguran u
sebe
Fre
qu
ency
60
50
40
30
20
10
0
upt17
27% učesnika projekata izjavilo da je projekat uticao na njihovo uverenje da mogu bolje da izraze
svoje misljenje i osecaje, 25 % da mogu da se oslone na sebe, a 19% das u više sigurni u sebe.
Grafik 10. Šta su mladi kroz učestvovanje u program naučili
Kako da ucim bolje i da se zabavljam dok ucim
Kako da identifikujem priliku za moju licnu i profestionalnu buducnost
Kako da koristim nove medije i tehnologiju da pronadjem informacije ili komuniciram
Kako da razmisljam logicki i da izvlacim zakljucke
Kako da postignem nesto u interesu zajednice
Da pregovaram ka zajednickom resenju iz razlicitih uglova..
DA razvijem novu ideju u praksi…
Da kreiram nov sadrzaj, stampani,video,elektronski…
Da saradjujem u timu…
Da komuniciram na stranom jeziku…
Da komuniciram sa drugim ljudima iz druge sredine…
Da kazem sta mislim u diskusiji…
upt18
Kako da ucim bolje i da se zabavljam dok ucim
Kako da identifikujem priliku za moju licnu i profestionalnu buducnost
Kako da koristim nove medije i tehnologiju da pronadjem informacije ili komuniciram
Kako da razmisljam logicki i da izvlacim zakljucke
Kako da postignem nesto u interesu zajednice
Da pregovaram ka zajednickom resenju iz razlicitih uglova..
DA razvijem novu ideju u praksi…
Da kreiram nov sadrzaj, stampani,video,elektronski…
Da saradjujem u timu…
Da komuniciram na stranom jeziku…
Da komuniciram sa drugim ljudima iz druge sredine…
Da kazem sta mislim u diskusiji…
upt18
18
Iz grafika 10 vidimo da je najveći broj (18.5%) učesnika projekata izjavilo da su kroz
učestvovanje u program naučili da razviju novu ideju u praksi, 14 % je izjavilo da su naučili da
saradjuju u timu i kazu sta misle u diskusiji, a njih 11% da komuniciraju na stranom jeziku. Ostale
kategorije zastupljene su u ubedljivo manjem procentu (od 8,50% i manje).
.
19
Zaključak
Primarni cilj istraživanja je bio da se utvrdi stavovi i potrebe mladih na lokalu, procena stepena
interesovanja mladih za realizaciju aktivnosti LAPa, kao i procena nivoa, dinamike i načina
informisanosti mladih o realizaciji aktivnosti LAPa, procena uključenosti mladih u realizaciju
aktivnosti LAPa i procena prioriteta u oblasti omladinske politike na lokalu. A dodatno su ispitivani
programi koji su po mladima bili dobri, korisni i potrebni mladima, kako najefikasnije novac,
problemi koje postoje u gradu, uticaj projekta na učesnike, kao i šta su mladi kroz učestvovanje u
program naučili.
Kada je u pitanju procena informisanosti mladih o realizaciji aktivnosti LAPa, ispitanici su u
najvećem broju odgovorili sa da, delimično kroz medije, dalje da ponekad dobijaju informacije o
realizaciji LAPa za mlade i radu i da se najveći procenat mladih informiše preko prijatelja.
Mladi su u najvećem procentu odgovorilo da nisu uključeni u aktivnosti KZM ili projekte iz
oblasti omladinske politike. A od onih koji su uključeni, više od polovine ispitanika su kroz
volonterske aktivnosti uključeni.
Kao najvažnije prioritete mladi su izdvojili informisanost i zapošljavanje, a kao najmanje bitne
bezbednost mladih i ekologiju i održivi razvoj, Mladi smatraju da kancelarija za mlade organizuje
programe za mlade i da brani interese mladih kroz Savet za mlade. Najveći deo ispitanih mladih misli
da kancelarija za mlade ima glavnu ulogu u donošenju odluka koje su prioritetne oblasti razvoja
mladih u Prijepolju, a odmah zatim opštinska vlast. Volonterske programe humanitarne pomoći su
mladi ocenili kao programi koji su bili dobri, korisni i potrebni mladima. 91.5% smatra da su potrebni
programi na bazi formiranja đačkih grupa koje razvijaju sopstevene proizvode ili usluge u okviru
đačkih zadruga učestvujući na tržištu
Kada je u pitanju najproduktivnije i naefikasnije raspoređivanje novca najveći procenat
ispitanika je odgovorilo u osnazivanje grupa do 10 nezaposlenih mladih i u kurseve stranih jezika.
Takođe, mladi su nezaposlenost izdvojili kao najveći problem na koji treba uticati. Nezaposlenost je
izdvojena kao oblast koju prijepoljske organizacije trebaju da pokriju.
Kada su u pitanju aktivnosti koje institucije i organizacije koje se bave mladima sprovode, mladi su
izdvojili pitanje mladih sta zele/sta im je potrebno i realizacija aktivnosti koje su u skladu sa
potrebama mladih.
Ispitivano je i da li je projekat uticao na učesnike projekata i kako. Rezultati pokaziju das u mladi
izjavili da je projekat uticao na njihovo uverenje da mogu bolje da izraze svoje misljenje i osecaje, da
20
mogu da se oslone na sebe, da su više sigurni u sebe, da su kroz učestvovanje u program naučili da
razviju novu ideju u praksi, da su naučili da saradjuju u timu i kazu sta misle u diskusiji.
Ispitivanje je pokazalo da je kancelarija za mlade postala prepoznatljiva i važna karika u sistemskom
rešavanju problema mladih.
21
Preporuke
1. Neophodna je bolja promocija rada i aktivnosti Kancelarije za mlade kao i povećanje stepena
informisanosti o realizaciji aktivnosti LAPa. Istraživanje je pokazalo da su mladi delimično
informisani kroz medije i da ponekad dobijaju informacije o realizaciji LAPa za mlade. Da bi
položaj mladih mogao da se unapredi, potrebno ih je uključiti u aktivnosti Kancelarije, ali ovo nije
moguće ako mladi nemaju neophodne i, za njih, relevantne informacije o funkcionisanju i ulozi ove
institucije lokalne samouprave.
2. Kao što se videlo iz istraživanja, mladi su u najvećem procentu odgovorili da nisu uključeni u
aktivnosti KZM ili projekte iz oblasti omladinske politike. Stoga je to jedan od problema koji novi
LAP treba da razradi putem osmišljavanja konkretnih programa i akcija sa ciljem podsticanja
aktivizma kod mladih, a u kom oni kao aktivni mladi mogu dosta toga da učine. U skladu sa tim
neophodno je da se mladima pruži prilika da sami odlučuju o svojim strateškim prioritetima i da
intenzivno budu uključeni u rad odbora i saveta koji odlučuju o pitanjima koja se tiču mladih.
3. Na osnovu podataka vidimo da mladi kao potencijalne aktivnosti Kancelarije za mlade vide:
organizacija programa za mlade i odbrana interesa mladih kroz Savet za mlade, kao i to da
kancelarija za mlade ima glavnu ulogu u donošenju odluka koje su prioritetne oblasti razvoja
mladih u Prijepolju. Ovi predlozi mogu poslužiti Kancelariji za mlade kao smernice za dalji rad,
posebno prilikom raspisivanja konkursa za podržavanje projekata namenjenim mladima i
predlaganja donošenja odluka, programa i drugih akata od značaja za unapređenje položaja mladih.
4. Podaci su pokazali da oko 19.5 % mladih želi da se uključi u Volonterske programe humanitarne
pomoći, i ovaj potencijal svakako treba iskoristiti.
5. Najveći broj problema koje su mladi identifikovali nalaze se na polju zapošljavanja i obrazovanja.
Stoga, smatramo da dalje aktivnosti i Kancelarije za mlade kluba treba usmeravati u tom pravcu i
preduzeti sve što je moguće da se procenat nezadovoljstva, prouzrokovan ovim problemima, bar
donekle smanji.
6. Najveću pažnju je potrebno posvetiti merama za zapošljavanje i samozapošljavanje mladih s
obzirom na to da je je nezaposlenost identifikovana kao najveći problem, te da je po mladima
najproduktivnije i naefikasnije rasporediti novac u osnaživanje grupa do 10 nezaposlenih mladih, a
22
i da 91.5% smatra da su potrebni programi na bazi formiranja đačkih grupa koje razvijaju
sopstevene proizvode ili usluge u okviru đačkih zadruga učestvujući na tržištu
7. Preporuka je i da se organizuje više programa/seminara/edukacija/projekata/inicijativa/edukacijajer
su rezultati pokazali da su programi/seminari/edukacije/projekti/inicijative/edukacije pozitivno
uticale na samopouzdanje učesnika i da su kroz učestvovanje u program naučili da razviju novu
ideju u praksi, da su naučili da saradjuju u timu i kazu sta misle u diskusiji.