FAKULTET ZA POSLOVNI MENADŽMENT

Značaj osiguranja života i značaj matematičke rezerve

Predmet: Osnovi osiguranja Mentor: Doc. Dr. Veselin Avdalović Student: Alković Ćazim Smjer: Poslovni menadžment u carinama špediciji i osiguranju Broj indeksa: 206/05

Bar, jun 2006.

I SADRŽAJ

1. UVOD 3

2. OSIGURANJE – POJAM I DEFINICIJA 4 2.1 Istorijski razvoj osiguranja 5 2.2 Mehanizam osiguranja i njegova tehnička osnova 6 2.3 Funkcije osiguranja 6 2.4 Podjela osiguranja 8

3. OSIGURANJE ŽIVOTA 10

3.1 Osnovne karakteristike osiguranja života 10 3.2 Efikasnost osiguranja života 11 3.3 Tehničke osnove osiguranja života 12 3.4 Premija - riziko i štedna premija osiguranja života 13 3.5 Praktičan primjer osiguranja života (Grawe

osiguranje) 13

3.6 Zaključenje ugovora o osiguranju života 20 3.7 Likvidacija - isplata naknade 30

4. FOND MATEMATIČKE REZERVE OSIGURANJA ŽIVOTA

32

4.1 Pojam i definicija fonda matematičkih rezervi osiguranja

32

4.2 Značaj matematičke rezerve osiguranja života 5. ZAKLJUČAK 34

2

1. UVOD Čovjekov život i njegova imovina su stalno izliženi raznim rizicima. Potreba ljudi moderne civilizacije za osiguranjem postaje sve veća.Osiguranje je na našim prostorima bilo popularno još prije Drugog svjetskog rata pa sve do kasnih devedesetih godina, kada je uslijedio nagli pad popularnosti osiguranja. U periodu megainflacije 1993/94 fondovi osiguranja su bili praktično uništeni. Još jedan težak period za domaće osiguranje ja takođe bio tokom ratnog stanja 1999. godine. U razvijenim zemljama osiguranje života predstavlja jedan od osnovnih vidova osiguranja. Po nepisnom pravilu u svijetu se stepen razvijenosti osiguranja procjenjuje na osnovu zastupljenosti životnog osiguranja u ukupnom portfelju osiguranja. U razvijenoj Evropi i Americi životna osiguranja čine oko 60% ukupnog portfelja osiguranja. Zbog teške ekonomsko socijalne situacije u Crnoj Gori sa jedne strane i nedovoljne informisanosti i shvatanja značaja životnog osiguranja sa druge strane , mi u ukupnom portfelju imamo izuzetno malu zastupljenost životnog osiguranja koja iznosi svega 0,9%, što će reći da na 1000 stanovnika dolazi jedna polisa životnog osiguranja. Ovakvo stanje se donekle može razumjeti jer ako stanovništvo nema dovoljno finansijskih sredstava da podmiri svoje osnovne životne potrebe, teško da će moći da izdvaja za osiguranje. Osim toga čini se da stanovništvo nije svjesno značaja osiguranja života, jer kod nas postoji sloj ljudi koji nisu siromašni, pa opet svoj novac ne štede na ovaj način. Istraživanjem zastupjenosti životnog osiguranja u Crnoj Gori došao sam do zaključka da je ono kod nas još uvjek u povoju bez obzira na tradicionalne i savremene tokove osiguranja u razvijenom svijetu. Radi boljeg sagledavanja osiguranja života u Crnoj Gori koristio sam dragocjena iskustva iz državnog osiguravajućeg društva "Lovćen osiguranje" AD Podgorica kao i inostranog osiguranja "Grawe". Rezultati istraživanja su predstavljeni u pet međusobno povezanih djelova. U prvom dijelu je obrađena trenutna situacija u Crnoj Gori sa aspekta životnog osiguranja. Predstavljeni su problem i predmet istraživanja . U drugom dijelu predstavljen je istorijsko teorijski dio osiguranja uopšte. Ukratko je obrađen istorijski razvoj osiguranja od prepočetaka pa do ustanovljenja modernog osiguranja. U ovom dijelu su date definicije rizika, premije osiguranje i naknade iz osiguranja kao osnovnih elemenata mehanizama funkcionisanja osiguranja. Radi bolje preglednosti i boljeg razumjevanja grafički je prikazana podjela osiguranja prema kriterijumima klasifikacije. U trećem dijelu su prikazane teorijske karakteristike osiguranja života, što je predstavljalo osnovu za dalja praktična istraživanja u osiguravajućim društvima a takođe i na globalnoj elektronskoj mreži. U četvrtom dijelu je na osnovu zakona o osiguranju definisan pojam matematičke rezerve a nakon toga značaj matematičke rezeve za normalno funkcionisanje osiguranja i ostvarenje njegovih bitnih funkcija. Pažljivim proučavanjem svih raspoloživih teoriskih materijala a isto tako i praktičnih informacija iz osiguravajućih društava, donešen je zaključak o značaju osiguranja života kao i matematičkih rezervi za normalno funkcionisanje društva u tranziciji koje teži dostizanju standarda koji se uveliko primjenjuju u razvijenoj Evropi.

3

2. OSIGURANJE - POJAM I DEFINICIJA

2.1. Pojam i definicija osiguranja Osiguranje je veoma važna oblast društvene djelatnotnosti koja u sebi sadrži ekonomsko pravne mehanizme pa ga tako možemo predstaviti kao instituciju koja nadoknađuje štete nastale u društvu, u njegovoj privredi ili kod ljudi, usled dejstva rušilačkih prirodnih sila ili nesrećnih slučajeva. Jedna od osnovnih funkcija osiguranja je zaštitna i ono obezbjeđuje ekonomsku zaštitu osiguranicima (pravnim i fizičkim licima) od štetnih dejstava i ekonomskih poremećaja do kojih dolazi kada nastane osigurani slučaj, odnosno kada se ostavri rizik. Pojmovi opasnost, rizik, šteta, odšteta usko su povezani sa pojmom osiguranje, i sam naziv osiguranja stvara predstavu o sigurnosti. U savremenim uslovima poslovanja i načina života osiguranje ne znači samo sigurnost već i stabilnost privrednog procesa pa i društvenog procesa uopšte. Osnovna načela na kojima počiva osiguranje su načela uzajamnosti i solidarnosti. Sagledavanjem osiguranja kroz ova načela možemo reći da ono predstavlja udruživanje svih onih koji su izloženi istoj opasnosti, s ciljem da zajednički podnesu štetu koja će zadesiti samo neke od njih. Preko osiguranja se izjednačavaju – izravnavaju rizici na prihvatljivom (lako podnošljivom) mnogo nižem nivou, atomiziraju se. Atomiziranje rizika, njegovo raspoređivanje na mnoštvo osiguranika, tj. Usitnjavanje krupnih šteta na bezbroj malih, te njihovo nivelisanje na bitno nižem nivou je tehnička suština osiguranja. Osiguranje se javlja u tri vida, odnosno ima tri sastavna dijela: ekonmski, tehnički (aktuarski), i pravni.

a) Ekonomski vid je sa aspekta osiguranika veoma važan i izražava se u cilju koji se postiže u osiguranju – to su funkcije osiguranja,

b) Tehnički, aktuarski je onaj dio koji primjenom matematičko statističkih metoda uređuje funkcionisanje osiguranja kao specifičnog mehanizma za izjedanačavanje rizika,

c) Pravni – prestavlja uređenje veoma brojnih pravnih odnosa koji nužno nastaju u osiguranju udruživanjem sredstava za obeštećenje svih osiguranika koje zadesi šteta. To su uređenje prava i obaveza osiguranika i osiguravača kod zaključivanja ugovora o osiguranju, u toku trajanja osiguranja i kod ostvarivanja odštenih prava.

Samo definisanje osiguranja je veoma kompleksno i ono zavisi od toga da li

definiciju daju ekonomisti, pravnici ili tahničari-aktuari, ali zavisi i od karaktera društveno-političkog sistema o čijem se osiguranju radi. Zbog toga je za svaku definiciju karakteristično da je relativna i da nije opšteprihvatljiva. Važno je razumijeti suštinu osiguranja u određenim uslovima sa eknomskog, tehničkog ili pravnog gledišta.

4

2.2 Istorijski razvoj osiguranja Od postanka svijeta, pa do današnjih dana, čovjekov život i imovina bili su izloženi raznim rizicima, prouzokovanim bilo stihijskim događajima, bilo nerećnim slučajevima. Čovjek se sa ovim nedaćama borio na razne načine i kako sse razvijalo ljudsko društvo razvijao se i put i sistem odbrane od nevolja koje su ga snalazile. Smatra se, vrlo logičnim, da je pojava privatne svojine uslovila organizovanu zaštitu imovine koja je bila preteča djelatnosti osiguranja. Korijen osiguranja nalazimo još kod Vavilonaca koji su prije četiri milenijuma primjenjivali oblik odsiguranja koji se sprovodio tako što se u slučaju gubitka broda njegovom vlasniku nadoknađivala šteta, ali koji je u slučaju da brod sretno stigne na svoju destinaciju bio dužan da isplati određeni dio svoje dobiti. Elemente osiguranja nalazimo i ranije, u praksi kineskih trgovaca koji su prije 5 000 godina, prevozeći robu preko rijeke Jangce, imali običaj da se podijele u više čamaca, čime su na jednostavan način dijelili rizik u slučaju prevoza preko opasnih mjesta. Potonućem pojedinih čamaca biva uništen samo dio robe, dok je ostatak robe ukrcan na ostalim čamcima bio spašen. Pored toga, oni su zajednički snosili i štetu propasti pojedinih čamaca. Počeci jednostavnih oblika zajedničkog snošenja štete nastalih za vrijeme pomorske plovidbe vezani su za zakonodavstvo ostrva Rodos (VII vijek prije nove ere). Tu je zabilježeno postojanje primitivnih oblika rizičnih zajednica. Institut doprinosa svih učesnika u pomorskom prevozu u zajedničkom snpšenju štete, koju bi pretrpio jedan od učesnika, zadržaj je do danas kao princip zajedničke (generalne) havarije. U pogledu istorijskog razvoja osiguranja treba ukazati na još neke momente. Ustanove za pomaganje postradalima u stihiji su bile veoma razvijene u starim azijskim civilizacijama. U Persiji je, na primjer, onome ko bi bez svoje krivice izgubio brod, bio nabavljen drugi brod zajedničkim sredstvima. Sve te akcije su, u osnovi, imale karakter pomaganja i zbrinjavanja. Tragove pomorskog osiguranja nalazimo u Lombardiji, odakle potiče prva sačuvana polisa iz 1182. godine. Iz perioda od XII do XV vijeka sačuvano je više od 400 polisa, što svjedoči o visokom stepenu razvoja pomorskog osiguranja. Treba, međutim, napomenuti da, vjerovatno zbog nerazvijenosti poslovnog morala, polisa osiguranja nije uvijek bila garancija da će se dobiti nadoknada u slučaju gubitka broda. Pozitivan uticaj na širenje osiguranja je imalo otkriće Amerike i do tada nepoznatih pomorskih puteva, kao i snažan razvoj pomorske trgovine na Mediteranu. Porast trgovine utiče na izjednačavanje običaja kod pomorskog osiguranja. Kao primjer služe opšte poznate uzanse Barselonskog ordonansa iz 1435. godine. Barselonske uzanse su sadržale odredbe radi iskorijenjavanja svake vrste prevare koje mogu nastati pri sklapanju osiguranja velikih i malih brodova, za dobra i robu. Za pojavu osiguranja u Engleskoj zaslužni su upravo Italijani iz Lombardije, zbog čega je, vjerovatno, i prva sačuvana polisa, napravljena u Engleskoj 1527. godine, bila napisana na italijanskom. Naravno, u to vrijeme nije bilo osiguravajućih biroa, tako da je pomorsko osiguranje bilo privatna transakcija između individualaca. Vrlo značajno mjesto u istoriji pomorskog osiguranja pripada i Dubrovniku u periodu od 14. do 16. vijeka. U to vrijeme Dubrovnik je bio jedan od najvažnijih trgovačkih centara, sa snažnom trgovačkom mornaricom. Zakon o pomorskom osiguranju donijet 1562. godine je dokaz velikog razmaha pomorskog osiguranja. Osiguranjem su se bavili trgovci pojedinci.

5

Pravo osiguranje u sadašnjem smislu se javilo tek kada su se, na bazi razvoja statističko – matematičke anuke (prije svega računa vjerovatnoće), izjednačavali rizici, tako da se operacija ne sastoji samo u tome da šteta prelazi sa jednog pojedinca (vlasnika broda) na drugog (osiguratelja koji uziam relativno visoku kamatu), već se šteta raspodjeljuje na sve učesnike u operaciji. Osnova su uzajamnost, solidarnost, tehnička (statističko – matematička) organizacija sa svim svojim elementima i zadacima. 2.3 Mehanizam osiguranja i njegova tehnička osnova Osiguranje ima posebnu metodologiju rada koja funkcioniše drugačije od bankarstva, trgovine i sl.Bitni elementi osiguranja su: - rizik, - premija osiguranja i - naknada iz osiguranja odšteta Rizik1 je mogućnost nastanka neželjenog, ekonomski štetnog događaja koji, ako nastupi, stvara osiguravačevu obavezu prema osiguraniku iz zaključenog ugovora o osiguranju. Da bi se rizik uopšte mogao osigiurati potrebno je: da je moguć, da je neizvjestan, da ne zavisi od volje osiguranika ili trećih lica, već da je slučajan i da povrijeđuje cjelovitost imovine ili ličnosti nanoseći im štetu. Premija osiguranja2 je novčana suma koju je ugovarač osiguranja, odnosno osiguranik dužan da plati kao naknadu za obezbjeđenje osiguravajuće zaštite.Za premiju osiguranja se može reći da je cijena rizika. Između premije osiguranja i rizika postoji uska povezanost.Visina premije se određuje prema prosječnoj veličini rizika, čija se svaka promjena mora iskazatii u promjeni premije. Osim toga, premija mora odgovarati riziku i u određenom vremenskom razdoblju, to jest treba da je srazmjerna dužini dijela vremena u kojem se pokriva rizik. Naknada iz osiguranja je vrijednost, po pravilu izražena u novcu, na koju osiguranik, odnosno korisnik osiguranja polaže pravo prilikom nastupanja osiguranog slučaja. U osiguranju života naknadu, najopštije rečeno, predstavlja unaprijed ugovorena osigurana svota ili renta koja se isplaćuje osiguraniku, ili licu koje on odredi. Moderno osiguranje se ne može zamisliti bez statističke a naročito statističko-matematičke osnove bez mogućnosti da se rizici kompenzuju međusobno, kao i bez mnoštva rizika. Tri stvari: vrsta rizika, statističko matematička baza i kompenzacija rizika su osnove tehničke organizacije osiguranja pa i samog osiguranja. Neki teoretičari osiguranje smatraju tehničkom solidarnošću. 2.4 Funkcije osiguranja Imajući u vidu novonastalu situaciju u razvoju našeg društva, težnju ka izgradnji savremene države u kojoj vladaju osnovni postulati ka napretku i uključivanju u međunarodne tokove, osiguranje kao oblast od posebnog društvenog

1 http://www.ddor.co.yu/sr/recnik 2 http://www.ddor.co.yu/sr/recnik

6

interesa je dobilo odgovarajuće mjesto. Osiguranje igra veoma važnu ulogu, kako unutar jedne zemlje, tako i u međunarodnoj razmjeni. Tri bitne funkcije osiguranja su:

1. čuvanje (zaštita) imovine, 2. mobilizacija (prikupljanje) novčanih sredstava (finasijska funkcija), 3. poboljšanje životnih uslova (socijalna funkcija).

Čuvanje (zaštita) imovine je osnovna funkcija osiguranja, što će reći da su ostale dvije funkcije uglavnom izvedene. Čuvanje se ostvaruje na dva načina: neposredno i posredno. Neposredno čuvanje se sastoji u predupređivanju, spriječavanju nastanka štete, tj. otklanjanju uzroka za nastajanje stihijskih nedaća i nesrećnih slučajeva. To je tzv. preventivna funkcija osiguranja. Tu spadaju i aktivnosti u okviru borbe da šteta, i kada već nastane osigurani slučaj, bude što manja (to je tzv. represija). Posredno, osiguranje čuva (zaštićuje) imovinu nadoknađivanjem štete, odnosno isplaćivanjem osiguranih suma iz sredstava prikupljernih uplatama premija. To bi bilo osiguranje u užem smislu. Savremeno osiguranje se ne ograničava samo na nadoknađivanje šteta izazvanih stihijama ili nesretnim slučajevima, nego se ono angažuje i na sprečavanju događaja koji su materijalno nepovoljni po čovjeka. Trojako se izražava ta preventivna funkcija osiguranja, i ostvaruje se:

a) sistemom materijalnih mjera, b) sistemom popusta u premijama, c) sistemom sanacija.

Mjere pod b) i c) predstavljaju u suštini stimulisanje osiguranika na bolju sopstvenu zaštitu osigurane imovine. Tako se dobar domaćinski odnos prema zadatku čuvanja imovine nagrađuje, a loš kažnjava. Dobro koncipirana, ova tri sistema i njihova savremena primjena mogu dati dobre rezultate u smanjenju broja šteta i obima njihovog dejstva. Funkcija prikupljanja (mobilizacije) novčanih sredstava proizilazi iz pravila da se premije plaćaju unaprijed. Pošto se nadoknađivanje štete vrši sukcesivno, tj. tokom godine kada nastaju štete, u međuvremenu prikupljena sredstva se koriste kroz bankarske mehanizme u reproduktivnom procesu. Ova finasijska funkcija je izuzetno značajna u zemljama u razvoju koje oskudijevaju upravo u kapitalu. Ova funkcija dolazi do izražaja, jer se u osiguranju strvaraju i rezerve za kompenzaciju u vremenu. U ovom kontekstu treba podvući da osiguranje života predstavlja najsavremeniji vid štednje (dugoročna vezana štednja). Socijalnu funkciju osiguranje ostvaruje ili neposredno kroz osiguranje lica ili posredno kroz imovinska osiguranja (sprečavajući štete ili otklanjajući posljedice nastalih šteta). 2.5 Podjela osiguranja Osiguranje možemo podijeliti po mnogobrojnim kriterijumima. Kriterijumi za podjelu osiguranja su različiti jer osiguranje ima veoma širok domen, a s druge strane podjele su posljedica same prirode osiguranja.

7

Najčešći kriterijumi prema kojima se može izvršiti klasifikacija su: - klasifikacija prema mjestu rizika - klasifikacija prema predmetu koji se osigurava - klasifikacija prema metodu koji se sprovodi kod osiguranja

U skladu sa prvim kriterijumom podjele osiguranja prema mjestu ri- zika, osiguranje možemo podijeliti na:

- pomorska - nepomorska (kopnena)

Prema drugom kriterijumu klasifikacije, podjela prema predmetu koji se osigurava, osiguranje dijelimo na:

- osiguranje imovine (dobara), - osiguranje lica, - osiguranje od odgovornosti

Prema trećem kriterijumu klasifikacije, podjela prema metodu sprovođenja osiguranja imamo:

- dobrovoljna i - obavezna osiguranja.

Osiguranja se takođe mogu podijeliti i prema sektoru svojine na osiguranja opštedruštvenog i privatnog sektora, zatim prema interesima koji se osiguravaju na domaća i međunarodna osiguranja. U novije vrijeme se pojavljuje i podjela osiguranja:

- prema funkciji koju ono izvršava, - prema glavnim klasama osiguranja i - prema odgovarajućoj klasifikaciji prakse.

U svim zemljama postoji zakonska regulativa kojom se reguliše rad osiguravajućih društava. Ta regulativa nije ista već zavisi od zemlje do zemlje, a kod nas se klasifikacija na osnovu zakona može izvršiti na sljedeći način: - životna osiguranja i - neživotna osiguranja. Vrste životnih osiguranja su sljedeće:

- osiguranje života, - rentno osiguranje, - dopunsko osiguranje uz osiguranje života, - dobrovoljno penzijsko osiguranje i - druge vrste životnih osiguranja.

Navesti ćemo samo nekoliko vrsta neživotnih osiguranja:

- osiguranje od posljedica nezgode - osiguranje motornih vozila, - osiguranje od odgovornosti, - osiguranje imovine od požara i drugih opasnosti, - osiguranje kredita, - osiguranje robe u prevozu, - dobrovoljno zdrastveno osiguranje - osiguranje plovnih objekata i - druge vrste neživotnih osiguranja.

8

Na slici broj 1 možemo sagledati grafički prikazanu osnovnu podjelu

osiguranja prema kriterijumima klasifikacije.

Kriterijumi klasifikacije osiuranja

Prema predmetu koji se

osigurava

Imovina

Odgovornost

Lica

Osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja

Osiguranje života

Pomorsko

Kopneno

Vazdušno

Prema mjestu rizika

Slika broj 1

Klasifikacija prema metodu

koji se sprovodi

Dobrovoljno

Obavezno

9

3 OSIGURANJE ŽIVOTA 3.1 Osnovne karakteristike osiguranja života

Vremenom je potreba ljudi moderne civilizacije za osiguranjem postala mnogo veća i nastanak organizovanog vida osiguranja je bio neminovan.Život je ono najdragocjenije što čovjek posjeduje i treba ga pravovremeno i kvalitetno zaštititi. Životnim osiguranjem se ulaže u sopstvenu sigurnost i sigurnost svoje porodice a istovremeno se akumuliraju uložena sredstva. Najprivlačnija štednja u svijetu je putem osiguranja života. Specifičnost ovog osiguranja je u tome što ono predstavlja kombinaciju osiguranja od osiguranog rizika a takođe i štednju. Oblik štednje putem osiguranja podrazumijeva da će se osiguraniku sav novac poslije određenog broja godina vratiti uz odrđeni postotak moguće dobiti koja ponekad može iznositi i punih 100 procenata od uložene sume novca. Pogrešno je mišljenje da je finansijsko planiranje života3 potrebno samo onima koji imaju visoka primanja .Ono treba da počne čim jedna porodica ili pojedinac imaju relativno stabilan i stalan izvor prihoda.Štednja kao jedan vid osiguranja života se može predstaviti i kao dugoročno finansijsko planiranje života. Finansijsko planiranje života se može uporediti izgradnjom kuće. Prvo treba postaviti dobre temelje. Za postavljanje dobre osnove potrebno je znati tačnu mjesečnu zaradu kao i sve životne troškove.Sljedeći korak u postavljanju stabilne finansijske osnove je formiranje fonda za iznenadne i neplanirane troškove. On se koristi za pokrivanje troškova iznenadne popravke automobila, aparata za domaćinstvo, elektro-vodovodnih instalacija i slično. Posljednji dio baze finansijskog planiranja je lična zaštita i zaštita članova porodice i njihove imovine od gubitka. Ova kategorija obuhvata životno osiguranje jer ne smijemo zaboraviti da članovi porodice među sobom imaju emocionalnu ali isto tako i ekonomsku vrijednost. Osiguranje života objedinjuje funkciju osiguranja i štednje, iz čega proističe izvjesnost postojanja obaveze isplate cijele ili dijela osigurane sume. da bi se ostvarila potpuna ekvivalentnost premije potrebno je da se štedni dio premije zajedno sa kamatom tokom trajanja osiguranja akumulira i formira fond matematičke rezerve. Osiguranje života ima dvostruki cilj. Pored osiguravajuće zaštite, kojom se obezbjeđuje ekonomska i socijalna sigurnost osiguranika u skladu sa induvidualnim potrebama, značajna je funkcija akumulranja kapitala. Akumulirana sredstva iz matematičkih rezervi se dugoročno plasiraju i to uglavno sa visokim stepenom sigurnosti uloženog kapitala. Dobit po snovu plasmana matematičkih rezervi je dobit osiguravajućih društava a isto tako predstavlja dobit koju osiguranici dobijaju kod doživljenja zajedno sa premijama koje su plaćali. Vršeći funkciju ekonomske zaštite i funkciju akumulacije sredstava, osiguranje života istovremeno posredno ostvaruje i veoma značajnu socijalnu funkciju. Osiguranje života je karakterističan vid osiguranja i kod njega se primjenjuju neka posebna pravila, kao što su:

- za razliku od drugih vidova osiguranja gdje osiguranik za određenu štetu može ostvariti prava po osnovu samo jednog ugovora iz osiguranja i to samo do visine štete, kod osiguranja života korisnik osiguranja ima pravo da kumulra osigurane sume po više ugovora iz osiguranja,

- osigurana suma je bitan element ugovora i predstavlja gornju granicu obaveza osiguravača,

3 www.emagazin.co.yu

10

- ne primjenjuju se pravila o nad-podosiguranju, - karakteristično je takođe i da nije neophodan ekonomski interes prema

premetu osiguranja pa se ugovor može zaključiti i za slučaj smrti trećeg lica. 3.2 Efikasnost osiguranja života

Nivo razvijenosti osiguranja prije svega zavisi od dva osnovna faktora: -visina nacionalnog dohotka i nivo životnog standarda, - stabilnost nacionalne valute Ako uzmeo u obzir visinu nacionalnog dohotka u Crnoj Gori slobodno možemo reći da prvi uslov nije ispunjen. Ako stanovništvo nema novca za ispunjenje osnovnih životnih potreba, teško da će moći da izdvaja za osiguranje. Drugi uslov je ispunjen jer je euro stabilna evropska valuta. Tako se može očekivati da će osiguranici prilikom doživljenja ili korisnici u slučaju smrti dobiti naknadu u realnoj visini kao što su je očekivali prilikom zaključenja ugovora o osiguranju. Osim navedenih faktora čini se da stanovništvo nije svjesno značaja osiguranja, jer kod nas postoji sloj ljudi koji nisu siromašni ali se opet teško odučuju na zaključenje ugovora o siguranju. Zato je neophodna edukacija građana i bliže upoznavanje sa značajem i efikasnošću osiguranja života. "Na zapadu se stepen razvijenosti osiguranja procjenjuje na osnovu zastupljenosti životnog osiguranja u ukupnom osiguranju. U Evropi i Americi na životno osiguranje otpada 60 posto ukupnog portfelja osiguranja. Kod nas je životno osiguranje izuzetno malo zastupljeno svega 0,9 posto, što će reći da na hiljadu stanovnika dolazi svega jedna polisa životnog osiguranja. Primjera radi u Hrvatskoj na hiljadu stanovnika dolazi 39 takvih polisa što je neuporedivo veći nivo od nivoa u našoj zemlji, a pri tome moramo uzeti u obzir da je Hrvatska na sličnom stepenu razvijenosti sa Crnom Gorom. U Austriji na 600 polisa dolazi na hiljadu stanovnika, dok je u Njemačkoj taj odnos skoro izjednačen pa je tako broj stanovnika jednak broju polisa."4

Kako je osiguranje života višegodišnje osiguranje, a premija se najčešće plaća u toku cijelog trajanja osiguranja i kako dio premije ima funkciju štednje to da bi ugovorene veličine zadržale realnu vrijednost, potrebno je da su ispunjeni sljedeći uslovi:

- da ugovarač osiguranja svake godine plaća realno jednaku premiju ( u uslovima inflacije nominalno veću)

- Poslije uplate sredstva osiguranja treba da zadrže realnu vrijednost. U mjeri u kojoj su prethodni uslovi obezbjeđeni, moguće je obezbjediti efikasnost osiguranja života, da pri tome ne bude ugrožena materijalna osnova za sprovođenje osiguranja. Najzad, svaka tarifa, zasnovana na ekonomskim načelima koji odražavaju funkciju osiguranja života kao osiguranja i štednje, mora da prati mogućnosti obezbjeđenja načela ekvivalentnosti stvorenih obaveza i obezbjeđenje sredstava.

4 www.ekonomist.co.yu

11

3.2 Tehničke osnove osiguranja života Osiguranje je privredna djelatnost čije je poslovanje uređeno zakonom o osiguranju. Naravno, zakon propisuje obavezu osiguravajućeg društva da posluje po ekonomskim načelima i pravilima struke. Zadatak osiguranja je da tačno odredi premiju osiguranja koja će u potpunosti obezbjeđivati kompenzaciju rizika tj. da će biti sposobno da u potpunosti izvrši obavezu po osnovu osiguranja. Ustanovljeno je da kod nesrećnog slučaja ili smrtnosti stanovništva postoje određene pravilnosti, odnosno zakonitosti, tj. da postoje zakoni slučaja. Na toj osnovi ponikla je i razvila se posebna matematička naučna disciplina, račun vjerovatnoće, koja je omogućila da se uz uvažavanje poznatog statističkog zakona velikih brojeva postavi solidna osnova za razvoj osiguranja. Kako sigurnost poslovanja osiguranja života zavisi od pravilno postavljene računske osnove, ovo osiguranje mora biti zasnovano na sigurnoj računskoj osnovi , koju predstavljaju realne tablice smrtnosti. Za izračunavanje tehničke premije neophodno nam je da posjedujemo tablice smrtnosti sa kamatnim stopama. Zato se kod osiguranja života posebna briga mora posvetiti tablicama smrtnosti. Tehnička organizacije sa ovakvim svojstvima ima tri zadatka bitna za uspješno funkcionisanje osiguranja:

- da odredi koliko će novčanih sredstava godišnje biti potrebno da uđe u osiguravajući fond na ime premija,

- da raspodijeli ukupan iznos tih sredstava na osiguranike (da utvrdi potrebnu veličinu premije),

- da u osiguranjima koja se zasnivaju na tzv. kapitalizaciji, odnosno u osiguranju života (kod koga zbog progresivne prirode rizika postoji pored riziko premije i štedna premija), izračuna premijske rezerve.

Tablice smrtnosti se uglavnom izrađuju na osnovu popisa stanovništva a takođe postoje i posebne tablice koje se izrađuju na osnovu posmatranja samo osiguranih lica. Prve tablice smrtnosti u bivšoj Jugoslaviji su izrađene na osnovu popisa iz 1953. godine. Na osnovu ovih tablica smrtnosti su izrađene prve domaće tarife kod kojih je bila i zaračunata kamatna stopa od 5% i one su se koristile za osiguranje života i u primjeni su od 1965. godine. Tablice smrtnosti zajedno sa kamatnom stopom čine tehničku osnovu za izradu tarifa za osiguranje života. One sadrže niz pokazatelja od kojih je osnovni izjednačena vjerovatnoća smrtnosti na osnovu koje se izračunavaju sve ostale biometrijske funkcije: vjerovatnoća doživljenja, kretanje broja živih lx i broja umrlih dx određenog zatvorenog skupa, izračunat na osnovu izjenačenih vjerovatnoća smrti. Na osnovu ovako dobijenih vrijednosti i kamatne stope izračunavaju se kumulativni brojevi koji koji služe za izračunavanje tehničke premije osiguranja života. Osnov za izračunavanje matematičkih rezervi, obračun redukovanih (kapitalisanih)i otkupnih vrijednosti osiguranja života čine kumulativni brojevi.

12

3.3 Premija - riziko i štedna premija osiguranja života Uopšte u osiguranju, premiju možemo definisati kao: Novčanu svotu koju je ugovarač osiguranja odnosno osiguranik dužan da plati kao naknadu za obezbjeđenje osiguravajuće zaštite. Premija zapravo predstavlja cijenu rizika. rizik definišemo kao: Mogućnost nastanka neželjenog, ekonomski štetnog događaja koji, ako nastupi stvara osiguravačevu obavezu prema osiguraniku iz zaključenog ugovora o osiguranjuili po zakonskim odredbama.Da bi se rizik uopšte mogao osigurati potrebno je: da je moguć, da je neizvjestan, da ne zavisi od volje osiguranika, da je slučajan i da povrijeđuje cjelovitost imovineili ličnosti nanoseći im štetu. Jerdan od važnih zadataka osiguranja je odgovarajuća procjena rizika , tako da se iz premije mogu naplatiti sve očekivane obaveze . Premija osiguranja života proizilazi iz očekivane ukupne obaveze u određenom vremenu koje može nastati.Premija osiguranja života se razlikuje od premija ostalih osiguranja po tome što se ona sastoji iz dva dijela. Ona se sastoji iz štedne i riziko premije. Kao što smo rekli tehničku premiju izračunavamo na osnovu tablica smrtnosti i ukalkulisane kamate i ona nam u skladu sa načelom ekvivalencije služi za pokriće obaveza osiguravača. Tehnička premija zajedno sa dodatkom za zaključnu (akvizicionu) proviziju, inkaso proviziju i administrativne troškove čine ukupnu premiju osiguranja života. Osiguranje života inkorporira i osiguranje i kolektivnu osiguravajuću štednju, pa je osiguranje života i specifičan finansijski posao. Dobit koja se ostvaruje iz ovakvog finansijskog posla i učešće osiguranika u toj dobiti za osiguranje života je od posebnog značaja, kako sa stanovišta ispunjenja zahtjeva tako i potrebe očuvanja realne vrijednosti sredstava osiguranja života. Najznačajniji izvori dobiti u osiguranju života su:

- dobit od kamata na plasmane sredstava štedne premije (matematičke rezerve). Osiguravajuće kuće plasiraju novac u investicione kanale. Svuda u svijetu osiguravajuće kompanije su najjači investicioni potencijali zemlje.Nije slučajno da građani u najbogatijim društvima na svijetu imaju po nekoliko polisa životnog osiguranja.

- dobit na pozitivnom rezultatu ispoljavanja osiguranog rizika - dobit po osnovu dopunskih osiguranja,

- tehnička dobit(kod storna osiguranja zbog neplaćanja premije) Modernog osiguranja i nema bez naučno zasnovane tehničke osnove. Moderno, racionalno osiguranje na može se ni zamisliti bez statistike i, naročito, statističko-matematičke osnove, bez mogućnosti da se rizici međusobno kompenziraju i procjene na odgovarajući način tako da se osigura sposobnost da se iz premije naplate očekivana potraživanja.

3.4 Primjer osiguranja života (Grawe osiguranje)5 Primjer je preuzet od osiguravajućeg društva Grawe ad Podgorica. Temelji se na muškoj osobi koja je stara 35 godina i izabrala je trajanje osiguranja 30 godina. Želi štedjeti 500€ godišnje, zajedno sa paketom osiguranja od nezgode 60€.

5 Priručnik za prezentaciju "safe life" programa osiguranja Grawe ad Podgorica

13

3.4.1 Izlaganje penzijske problematike S obzirom na rad, život možemo podijeliti na tri značajna razdoblja: učenje rad slobodno vrijerme

dijagram 1

- prvi period je kad učimo odnosno kad još ne radimo, - drugi period je kad veliki broj goina našeg života provedemo na radnom

mjestu i - treći period je vrijeme slobodnog vremena, kada idemo u zasluženu penziju.

Činjenica je da čovjek zarađuje novac samo ako radi. Tokom drugog perioda zarađujemo sopstveni novac i nastojimo da svoju platu iz godine u godinu povećamo, kako bismo sebi omogućili što viši životni standard. učenje rad slobodno vrijerme

dijagram 2 Kada nakon dugogodišnjeg rada odemo u penziju i više ne zarađujemo nikakav novac. U tom trenutku se od države očekuje da nam finansira naš životni standard jer smo tokom našeg rada izdvajali od naše zarade za penzioni fond. Država će svakako izdvajati sredstva za našu penziju, ali ta sredstva neće biti dovoljna za normalan život jer je ta penzija mnogo niža od plate koju smo dobijali. Ovo se sve može vidjeti na sljedećem dijagramu. penzija učenje rad slobodno vrijerme

dijagram 3 Penziju možemo smatrati odmorom i to vrlo dugim, pa bi zato penzioneru možda trebalo više novca nego kad je radio. Ta penzija ponekad iznosi i manje od 50% od plate koju je penzioner primao dok je radio i zarađivao. Iznos zaslužene penzije nije dovoljan za pristojan život.

14

3.4.2 Rješenje problema - program osiguranja života Razliku između nedovoljne penzije i plate koju je penzioner primao treba nadomjestiti. To možemo uraditi štednjom. Putem štednje možemo doći do kapitala kojim ćemo pokriti razliku između plate i penzije. briga za treće doba penzija učenje rad slobodno vrijerme

dijagram 4

Da bi se osigurala razlika između plate i penzije mora se na vrijeme početi sa štednjom. Treba početi što ranije da nam ta štednja nebi predstavljala finansijsko opterećenje.

3.4.3 Utvrđivanje prave premije Da bi osiguranik utvrdio visinu premije koja odgovara njegovoj finasijskoj situaciji mora da uzme u obzir osnovne elemente i to:

- iznos stalnih prihoda - fiksne troškove - ostale izdatke

Prilikom odrđivanja visine prave premije moramo uzeti u obzir izdatke koji nam se mogu desiti u budućnosti, kao što su preuređenje stana, poravka automobila i sl. za ovaj primjer uzet ćemo da klijent želi da mu godišnja premija bude 605€.

3.4.4 Opravdanost investicije u životno osiguranje Specifičnost osiguranja života je u tome što predstavlja kombinaciju osiguranja od osiguranog rizika i štednju i još pored toga na uložena sredstva se ostvaruje dobit. smrt briga za treće doba nezgoda invalidnost penzija teška bolest učenje rad slobodno vrijerme

dijagram 5

15

Osiguranjem života staratelj štiti svoju porodicu u slučaju da se njemu nešto dogodi, teška bolest, nezgoda ili čak smrt.

3.4.5 Izgradnja kapitala Kao što smo već rekli, za primjer ćemo uzeti mušku osobu koja je stara 35 godina i namjerava štedjedi narednih 30 godina a odlučio se za godišnju premiju od 605€. Ako osiguraniok štedi 30 godina a sobzirom na visinu premije dobija se 13 800€ . Budući da osiguravajuće društvo Grawe dobro i sigurno raspolaže novcem svojih klijenata, ovaj će novac na kraju naravno donijeti dobit 12 000€ Dobit Osigurana suma 13 800€ 605€ 30 godina __________ dijagram 6 25 800€ Ukupna suma Dobit je u početku mala a zatim znatno raste, tako da su perspektive veoma dobre. Iz predstavljenog proizilazi da se od premija za 30 godina sakupilo ukupno 13 800€, a da je dobit 12 000€ pa je tako osiguranik izgradio kapital od 25 800€ ukupno. Naravno dobit nastaje u odnosu na tržišne uslove, zato Grawe visinu dobiti ne može garantovati, već je procjenjuje na osnovu današnjih tržišnih odnosa. Budući da je Grawe specijalizovana za investicije kapitala, a država poslovnu strategiju zakonski uređuje i kontroliše, osiguranik može računati na najbolju moguću dobit.

3.4.6 Radna nesposobnost zbog bolesti Ako ljekarska komisija ustanovi da je osiguranik nesposoban za rad, Grawe osiguranje će nakon 42 dana takve radne nesposobnosti, ako do toga dođe prije 50. godine starosti nastaviti program a osiguranik neće plaćati premiju sve dok je osiguranik radno nesposoban. Kada prestane radna nesposobnost osiguranje i plaćanje premije se nastavlja dalje. Ako je osiguranik radno nesposoban sve do svoje penzije osiguranje se neće prekinuti, uprkos tome što osiguranik nije plaćao premije na kraju će dobiti punu osiguranu sumu i još plus dobit na punu osiguranu sumu. 43 dana 12 000€ bez plaćanja premije 13 800€ dijagram 7 25 800€

16

3.4.7 Radna nesposobnost zbog nezgode Ako osiguranik doživi nezgodu i zbog toga mora u bolnicu. od osiguranja će svaki dan dobijati od 1. dana pa nadalje dobijati po 24€ . Ako je nezgoda bila tako jaka da osiguranik ostane invalid , za invalidnost će dobiti odštetu ui visini od 36. 250€ kod 100% invalidnosti. Isplata je moguća već od 2% invalidnosti. Ako se zbog pretrpljene nezgode odnosno odnosno invalidnosti izgubi radna sposobnost i ako se to desi prije 50. godine života, od 43. dana radne nesposobnosti nadalje osiguranik ne plaća premiju a osiguranje teče dalje dokle god traje radna nesposobnost. Ako radna nesposobnost prestane štednja se normalno nastavlja dalje. Ako osiguranik sve do penzije ostane radno nesposoban, program se ne prekida i osiguranje traje bez prekida. Uprkos tome što zbog radne nesposobnosti osiguranik nije plaćao premije osiguranja na kraju dobija punu sumu osiguranja i naravno punu dobit. 13 800 € 12 000 € 605€ Bolnička dnevnica 24€/dan 25 800 € Invalidnost: osnova za isplatu 36 250€ za 100% Isplata moguća od 2% pa na dalje dijagram 8

3.4.7 Prirodna smrt Do smrti može doći na dva načina i to: zbog tuđeg uticaja ili ne, što znači zbog nezgode ili bolesti. Prvo ćemo analizirati smrt zbog bolesti što znači prirodna smrt. Ukoliko dođe do prirodne smrti proces štednje se zaključuje. Osiguravajuće društvo isplaćuje 1x OS za prirodnu smrt, plus do tada ostvarenu dobit. Ako na primjer dođe do smrti osiguranika 15 godina prije kraja trajanja osiguranja i u program na mjesto osiguranika stupi žena (kojoj je u tom trenutku 40 godina) njena osigurana suma je umjesto 13 800€, koliko je bila muževljeva osigurana suma za prirodnu smrt, čak 22 700€ . Na tu sumu je zatim osigurana sljedećih 20 godina . Naravno, žena u tom slučaju ne plaća, a program normalno teče dalje. Ako bi se njoj nešto dogodilo, djeca bi dobila višu sumu, a ako žena doživi, toj bi se sumi do kraja trajanja osiguranja pripisala dobit oko 18 000 € dakle sve ukupno 40 700 €. Ukoliko porodica novac želi odmah. Ona može raspolagati novcem do visine osigurane sume, uključujući i dobit ostvarenu do tog trenutka . U tom slučaju program se završava. 18 000€ 22 700€ 605 € 1 x OS (13 800€) + dobit 40 700€ ili dijagram 9

17

3.4.8 Smrt usljed nezgode U slučaju da se desi teška nesreća, smrt usljed nezgode, nasljednici dobijaju trostruku osiguranu sumu i pri tome još do tada ostvarenu dobit. u ovom slučaju žena ima mogućnost da u program stupi nakon smrti muža kao osiguranik, tako da program osiguranja teče dalje a premija se ne mora plaćati. Pri tom se njena suma povećava.I tako na kraju dobija isplaćenu novu osiguranu sumu i još dobit na cijelu tu sumu. Ako na primjer dođe do smrtnog slučaja 15 godina prije kraja trajanja osiguranja i u program stupi kao osiguranik žena, njena osigurana suma umjesto 41 400€ kolika je bila muževljeva trostruka osigurana suma, iznosi 63 600€. Za tu sumu je zatim osigurana sljedećih 20 godina. Naravno žena u tom slučaju ne plaća premiju a program osiguranja i dalje normalno teče. ako bi se njoj nešto desilo, djeca bi dobila tu višu sumu, a ako žena doživi, toj bi se svoti do kraja trajanja osiguranja pripisala dobit od oko 50 000€, dakle zajedno čak 113 000€ Smrt usljed nezgode poslije 10 godina 50 000€ bez plaćanja premije 63 000€ 605€ 41 400€ (3 x OS) + dobit 113 000€ ili

dijagram 10

3.4.9 Mogućnosti rješavanja finansijskih poteškoća Ako osiguranik štedi minimalno 24 mjeseca i odjednom zapadne u finansijske poteškoće. Grawe osiguranje nudi više mogućnosti rješenja ovog problerma i to:

a) Kapitalizacija Ukoliko osiguranik trenutno nema dovoljno novca da plaća premiju osiguranja. Od osiguravača može zatražiti pauzu koja može trajati i duže vrijeme. Naravno tokom mirovanja osiguranik je osiguran samo za slučaj smrti i to za nižu osiguranu sumu. Osiguravač će ispostaviti novu polisu sa novom osiguranom sumom.

b) Smanjenje Ako osiguranik ima novca ali ne dovoljno da bi plaćao punu premiju, od osiguravača može zatražiti da mu se premija smanji do sume koju može sebi da priušti. Program osiguranja nakon toga normalno teče samo je osigurana suma smanjena i u tom slučaju osiguravač izdaje novu polisu sa novim uslovima.

18

c) Prijevremena isplata Ako je osiguraniku hitno potreban novac, u tom slučaju on od osiguravača može zatražiti isplatu do 30% uplaćene premije, od 10 godina nadalje 60% i od 15 godina 100%. Time se sve sume redukuju i za preuzeti iznos i osiguranik dobija novu polisu.

d) Akontacija Osiguranik može ukoliko mu je potrebno od osiguravača tražiti akontaciju po polisi pod uslovom da program teče najmanje tri godine. Prema uslovima ponude vrijede određene gornje granice za visinu akontacije. Tokom trajanja akontacije osiguranik plaća kamatu. Taj oblik finansiranja je što se tiče kamata pogodniji nego kod banaka.

e) Prijevremeni raskid ili otkup Osiguranik može prijevremeno raskinuti ugovor o osiguranju i tada će dobiti isplaćenu vrijednost svoje polise, koja je u prvim godinama niska, jer Grawe snosi najveći rizik u prvoj godini to jest u prvim godinama zbog toga mora stvoriti puno rezerve. Kao što se iz predhodno izloženog može zaključiti ovaj program pokriva sve mogućnosti.

605€ 30 godina - Kapitalizacija - Smanjenje - Prijevremena isplata - Akontacija - Otkup

dijagram 11 Izloženi program "Safe live" Grawe osiguranja pokazuje nam da ono ima

veoma veliki značaj za kvalitetan i siguran život tokom radnog vijeka a kod doživljenja penzonerima obezbjeđuje mirnu i bezbrižnu penziju, dok kod smrti osuguranika obezbjeđuje sredstva za normalan život njegove porodice.

Ovaj program pokriva veliki broj mogućnosti a najvažnije su: - sigurnost zbog snažnog povjerenja vrijednog partnera - aktivna dobit zbog dugoročne štednje - bolji životni standard u penziji - osigurana izgradnja kapitala pomoću širokog osiguravajućeg pokrića - razna rješenja pri finansijskim poteškoćama - fleksibilna isplata u slučaju smrti - bonus dobit na kraju trajanja osiguranja, kao poklon za dugoročnu štednju

19

- mogućnost izbora stalne indeksacije premije, koja omogućava nižu premiju na početku štednje uprkos tome što je ukupan kapital na kraju jednak, ili mogućnost dobijanja većeg kapitala zbog stalne indeksacije osigurane sume.

"Safe life" je idealan program za penzionu problematiku zbog svojeg širokog osiguravajućeg pokrića i preporučuje se svima koji su u mogućnosti da od svojih prihoda izdvoje odrđenu sumu novca za ovakvu polisu osiguranja života.

3.5 Zaključenje ugovora o osiguranju života

3.5.1 Pojam i definicija ugovora o osiguranju Odnosi osiguranja se po pravilu kod nas zasnivaju ugovorom kao pravnim poslom, bilo da je riječ o dobrovoljnom ili obaveznom osiguranju. Ponudu za osiguranje najčešće daje mogući osiguranik. Ugovor o osiguranju6 je pravni posao koji stvara obaveze za obije ugovorne strane . Osiguranik se obavezuje da plaća premiju osiguranja a osiguravač da snosi posljedici ostvarenja rizika. Sem ovih osnovnih obaveza , redovno postoji i niz drugih: kod osiguranika su to obavještavanje o promjenama okolnosti od kojih zavisi rizik , o nastanku osiguranog slučaja, preduzimanje mjera spasavanja i drugo, dok se kod osiguravača radi još o troškovima spasavanja, stvaranja rezervi i tako dalje. Ugovor o osiguranju je samo u nekim slučajevima formalan. Kod njega je prisutna visoka ujednačenost ugovornih uslova zbog brzine i jednostavnosti sklapanja posla, koji su obično predstavljeni uslovima osiguranja, i brojnim klauzulama. Ugovor o osiguranju je takođe postepen što znači da se ispunjenje obaveza ugovornih strana proteže na neko vremensko razdoblje.

3.5.2 Način ugovaranja osiguranja Ugovor o osiguranju života zaključuje se na osnovu pismene punude, učinjene na obrascu osiguravača. Svi bitni elementi osiguranja se nalaze u ponodi i treba da je potpišu ugovorne strane. Kao ugovorne strane javljaju se: osiguravač i ugovarač osiguranje koji nije uvjek i osiguranik.

a) Osiguravač Osiguravač7 je lice koje se ugovorom o siguranju obavezuje na naknadu štete, odnosno isplatu ugovorenog novčanog iznosa korisniku osiguranja kada se ispune uslovi iz ugovora o osiguranju. U našem premijskom osiguranju osiguravači se javljaju kao dioničarska društva za osiguranje, akcionarska društva za osiguranje i društva za uzajamno osiguranje. Takođe i na svjetskoj ravni oni su u pretežnom broju organizovani po jednom od ova tri oblika. Osiguravači se razlikuju prema veličini vrsti i obimu rizika koje pokrivaju, mogu se baviti s jednom, s nekoliko ili svim granama osiguranja.Zbog svojeg

6 http://www.ddor.co.yu/sr/recnik/ 7 http://www.ddor.co.yu/sr/recnik/

20

posebnog društvenog i privrednog značaja, podliježu posebnom državnom nadzoru, uz raspolaganje neophodnom dozvolom za rad osiguravača.

b) Ugovarač osiguranja Ugovarač osiguranja8 je pojedinac ili ustanova koji sa osiguravačem zaključuju ugovor o osiguranju, obavezujući se da plate određenu premiju osiguranja. Ugovarač ne mora uvjek imati pravo na nadoknadu iz osiguranja.U svojstvu ugovarača i korisnika osiguranja najčešće se javlja jedno te isto lice – osiguranik. Kod nekih vrsta osiguranja, odnosno ugovora o osiguranju, ugovarač i osiguranik su različite osobe. Negdje se opet pojavljuje i posebni korisnik osiguranja.S toga naziv ugovarač osiguranja treba upotrebljavati onda kada su lice koje zaključuje ugovor i lice koje će koristiti davanje iz osiguranja po tome ugovoru različite osobe.Najkarakterističnija vrsta kod koga su te uloge često razdvojene je osiguranje života a možemo nabrojati i: osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja te pomorsko i transportno osiguranje u cjelini. c) Osiguranik U osiguranju života ugovarač osiguranja u svojstvu nosioca interesa ne mora istovremeno imati i svojstvo osiguranika9. To svojstvo će imati ugovarač osiguranja samo onda ako se ugovor zaključuje na njegov život ili za slučaj njegove smrti i doživljenja. Ali ako se ugovor o osiguranju života zaključuje za slučaj smrti ili doživljenja nekog trećeg lica, onda to treće lice ima status osiguranika. Uopšte, lice od čijeg doživljenja ili smrti zavisi isplata ugovorene osigurane sume, zove se osiguranik. Ako su ugovarač osiguranja i osiguranik različita lica, onda je za punovažnost ugovora potrebna i pismena saglasnost osiguranika. Kod pojedinačnih (induvidualnih) osiguranja ugovarač i osiguranik su, uglavnom, jedno isto lice, dok se kolektivna osiguranja života zaključuju kao osiguranje trećih lica.

c) Korisnik osiguranja Korisnik osiguranja10 je lice u čiju se korist zaključuje osiguranje i prema kome je osiguravač u obavezi kada nastupi osigurani slučaj. O korisnika osiguranja je pravo koje pripada ugovaraču osiguranja.Ugovrač osiguranja života može ugovorom ili nekim drugim pravnim poslom odrediti lice koje će biti korisnik osiguranja .Pri tome se korisnik osiguranja ne mora odrditi po imenu, ali je neophodno da se odrede nužni podaci za njegovu identifikaciju. Kod osiguranja života, korisnik za slučaj doživljenja odnosno za slučaj smrti su različita lica. Korisnik za doživljenja je sam osiguranik. Zaključenje osiguranja života vrši se na dobrovoljnoj osnovi, saglasnom voljom ugovornih strana o bitnim elementima ugovora, u skladu sa opštim uslovima osiguranjaživota, odgovarajućim dopunskim uslovima, primjenom odabranih tarifa premije.

8 http://www.ddor.co.yu/sr/recnik/ 9 http://www.ddor.co.yu/sr/recnik/ 10 B Marović i V Avdalović:Osiguranje i upravljanje rizikom, DDOR NOvisad i Birografika ad Subotca 2005. Strana 273

21

S obzirom na način zaključenja ugovora o osiguranju , osiguranja života se dijele na: Induvidualna, uzajamna i kolektivna. a) Individualna osiguranja Individualna osiguranja zaključuju se na osnovu pismene ponude, učinjene na obrascu osiguravača, posebno za svakog osiguranika i izdavanjem pojedinačnih polisa.

b) Uzajamna osiguranja Kod uzajamnih osiguranja života jednom polisom osiguravaju se dva lica . Kod ovog osiguranja se popunjavaju dvije ponude, posebno za nosioca osiguranja i osiguranika.

c) Kolektivna osiguranja života Ugovor o kolektivnom osiguranju života je sklopljen kada osiguravač i ugovarač potpišu polisu osiguranja. Karakteristika za ovo osiguranje je da se jednom polisom osigurava više lica. U zavisnosti od visine ugovorene osigurane sume na koju se ugovor o osiguranju zaključuje, ugovor se može zaključiti sa ili bez ljekarskog pregleda.Osiguravač u svojim poslovnim aktima propisuje gornju granicu visine osigurane sume za koje se osiguranje može zaključiti bez ljekarskog pregleda, kao i nivo osiguranih suma, koje se mogu ugovoriti sa ljekarskim pregledom. Zdrastvena sposobnost osiguranika kod osiguranja bez ljekarskog pregleda utvrđuje se na osnovu odgovora na pitanja koja se nalaze na ponudi osiguravača. Kod osiguranja sa ljekarskim pregledom, zdrastvena sposobnost osiguranika se utvrđuje na osnovu ljekarskog pregleda i popunjavanja posebnih obrazaca.

3.5.3 Uslovi osiguranja Odnosi osiguranja se kod nas, po pravilu, zasnivaju ugovorom kao pravnim poslom. Ugovor o osiguranju se sklapa u skladu sa uslovima osiguranja koje osiguravač obavezan da izda. Uslovi osiguranja su skup klauzula kojima se podrobno uređuju odnosi između ugovarača osiguranja, odnosno osiguranika i osiguravača, ukoliko nisu utvrđeni zakonom ili podzakonskim propisom. Predstavljaju sastavni dio ugovora o osiguranju. Prema našim propisima organizacija je dužna da prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za rad osiguravaču, uz ostalo, podnese i uslove osiguranja s mišljenjem ovlašćenog aktuara.Njima se određuju prava i obaveze između osiguravača i osiguranika. Osiguravač je obavezan da uslove osiguranja preda osiguraniku prilikom zaključenja posla ukoliko već nisu odštampani na polisi osiguranja. Postoje opšti i posebni uslovi osiguranja. Prve osiguravač donosi unaprijed, određujući sadržaj budućih ugovora za pojedine vrste osiguranja, a osiguranik ih u cjelini prihvata ili odbija. O posebnim uslovima se učesnici u ugovoru sporazumjevaju. Lovćen osiguranje ad Podgorica je izdalo brošuru u kojoj je definisalo svoje uslove za osiguranje života11. Iz brošure ćemo kao primjer izdvojiti samo dva

11Lovćen osiguranje ad Podgorica:Uslovi za osiguranje života

22

najvažnija člana gdje su definisane obaveze osiguravača i obaveze ugovarača osiguranja.

a) Obaveze osiguravača12 (član 7) (1) Ugovorom o osiguranju žiota osiguravač se obavezuje da izvrši isplate koje su predviđene polisom, a koje mogu biti: 1. Za slučaj doživljenja nakon isteka ugovorenog trajanja osiguranja korisniku se isplaćuje ugovorena osigurana suma uvećana za učešće u dobiti. 2. Kod osiguranja života koja pokrivaju rizik smrti, 50% od osigurane sume, ako je smrt nastupila u toku prvih šest mjeseci trajanja osiguranja. 3. Ako je smrt nastupila nakon šest mjseci do dvije godine trajanja osiguranja isplaćuje se ugovorena osigurana suma , a ako je smrt nastupila nakon dvije godine trajanja osiguranja uz osiguranu sumu se isplaćije i učešće u dobiti obračunato do nastanka osiguranog slučaja. (2) Izuzetno od tačke 2 prethodnog stava, u slučaju smrti osiguranika u prvih šest mjeseci trajanja osiguranja, osigurana suma se isplaćuje u cjelosti ako je: - ugovor zaključen sa ljekarskim pregledom, - smrt nastupila kao posljedica nesrećnog slučaja u smislu Posebnih uslova za dopunsko osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja (nezgode)

- smrt nastupila kao posljedica trudnoće ili porođaja, - osiguranje života zaključeno u roku od trideset dana od isteka ili otkupa

ranijeg osiguranja. (3) Ukoliko je osiguranje ogovoreno sa određenim rokom dospijeća (termo-fix),

obaveze osiguravača da isplati ugovorenu osiguranu sumu u skladu sa stavom 1. i 2. ovog člana dospijevaju po isteku ugovorenog roka, bez obaveze daljeg plaćanja premije.

(4) Ugovarač osiguranja može zahtijevati da se dospijela suma ili njen dio smatra kao uplata jednokratne premije za rentno osiguranje.

(5) Kod rentnih osiguranja isplata se vrši u skladu sa zaključenim ugovorom.

b) Obaveze ugovarača osiguranja13 (član 9) (1) Ugovarač osiguranja dužan je prijaviti osiguravaču prilikom zaključenja ugovora o osiguranju života sve okolnosti koje su od značaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. Kao važna okolnost smatra se svaka ona okolnost za koju je osiguravač postavio pismeno pitanje u ponudi.

(2) Ako je ugovarač namjerno učinio netačnu prijavu ili namjerno prećutao neku važnu okolnost takve prirode da osiguravač nebi zaključio ugovor da je znao stanje stvari, osiguravač će zahtijevati poništenje ugovora, odnosno uskratiti isplatu osigurane sume ako je smrt osiguranika nastupila kao posljedica prećutane važne okolnosti.

12 Lovćen osiguranje ad Podgorica:Uslovi za osiguranje života strana 2 13 Lovćen osiguranje ad Podgorica:Uslovi za osiguranje života strana 2

23

(3) U slučaju poništenja ugovora iz razloga navedenih u predhodnom stavu, osiguravač zadržava naplaćenu premiju i ima pravo da zahtijeva isplatu premije za period osiguranja u kome je zatražio poništenje ugovora.

(4) Pravo osiguravača da zahtijeva poništenje ugovora prestaje ako on u roku od tri mjeseca od dana saznanja za netačnost prijave ili za prećutkivanje ne izjavi ugovaraču da namjerava koristiti to pravo.

(5) Ako je ugovarač učinio netačnu prijavu ili je propustio da dužno obavještenje, a to nije učinio namjerno, osiguravač može po svom izboru, u roku od mjesec dana od saznanja za netačnost ili nepotpunost prijave, izjaviti da raskida ugovor ili predložiti povećanje premije srazmjerno većem riziku.

(6) Ugovor u tom slučaju prestaje po isteku četrnaest dana od kada je osiguravač svoju izjavu o raskidu saopštio ugovaraču, a u slučaju predloga osiguravača da se premija poveća, raskid nastupa po samom zakonu, ako ugovarač ne prihvati predlog u roku od četranaest dana od dana kada ga je primio.

(7) U slučaju raskida ugovora u smislu stava (5) i (6) ovog člana, osiguravač je dužan vratitit matematičku rezervu.

(8) Ako se osigurani slučaj dogodio prije nego što je utvrđena netačnost ili nepotpunost prijave ili poslije toga, ali prije raskida ugovora, odnosno prije postizanja sporazuma o povećanju premij, osigurana suma se smanjuje u srazmjeri između stope plaćenih premija i stope premija koje bi trebalo platiti prema stvarnom riziku.

(9) Osiguravač kome su u času zaključenja ugovora bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate okolnosti koje su od značaja za ocjenu rizika, a koje je ugovarač netačno prijavio ili prećuta, ne može se pozvati na netačnost prijave ili prećutkivanje.

(10) Ugovarač je dužan da odmah saopšti osiguravaču promjrnu adrse ili mjesta plaćanja premije. Ako ugovarač ne prijavi promjenu adrese, sva obavještenja poslata na poznatu adresu smatraju se uredno dostavljenim.

3.5.4 Sposobnost za osiguranje

Da bi se sklopio ugovor o osiguranju života neophodno je da lice koje se osigurava ispunjava sljedeće uslove:

- godine života - zdrastveno stanje - poslovna sposobnost

Težina rizika u osiguranju života se cijeni, u prvom redu, na osnovu pristupne starosti osiguranika i njegovog zdrastvenog stanja. Visina osigurane sume će zavisiti od: ugovorenog trajanja osiguranja, visine premije po izboru osiguranika i pristupne starosti osiguranika. Na tabeli je prikazan primjer iz ponude14 za osiguranja života u Lovćen osiguranju ad Podgorica. Prikazana je međuzavisnost visine osigurane sume od visine premije i pristupnih godina osiguranika.

Mjesečna premija 50€ Okvirne starosne granice za koje se vrši osiguranje života određuje osiguravač, uslovima i tarifama.U pravilu, osiguravaju se zdrava lica od navršenih 14 godina do navršenih 65 godina života. Osiguranje života se može ugovoriti i do gornje granice

14 Lovćen osiguranje ad Podgorica, Ponuda za osiguranje života

24tabela broj 1

od 75 godina života ali pod posebnim uslovima za osiguranje života sa uvećanim rizikom. Opštim uslovima o osiguranju života propisano je da se pod normalnim uslovima mogu osigurati zdrava lica, s tim da lica koja nisu potpuno zdrava mogu biti osigurana u skladu sa posebnim uslovima za osiguranje uvećanih rizika. Stepen uvećanog rizika se određuje na osnovu popisa bolesti, koji je sastavni dio Posebnih uslova, premija uvećanog rizika određuje se povećanjem pristupne starosti. Osiguranje za slučaj smrti trećeg lica mlađeg od četrnaest godina i lica potpuno lišenog poslovne sposobnosti po zakonu o obligacionim odnosima se smatra ništavnim.Ovu odredbu sadrže i opšti uslovi za osiguranje života.

3.5.5 Trajanje osiguranja Za osiguranje života je karakteristično to da pored toga što obezbjeđuje zaštitu od rizika predstavlja i svojevrstan oblik štednje, iz čega proizilazi poseban način obračuna premije. Jedan od osnovnih elementa ogovora o osiguranju je trajanje ugovora. Vrijeme trajanja ugovora o osiguranju života slobodno odrđuju ugovorne strane. Po pravilu su to višegodišnji ugovori. Osiguranja života kod nas se najčešće zaključuju na deset godina mada se mogu ugovoriti i na pet ili sedam godina s tim da istek osiguranja bude u okviru starosne granice koju osiguravač pokriva osiguranjem. Na ponudi osiguranja života, koja je sastavni dio ugovora, kao i na samoj polisi mora biti tačno određen početak i istek osiguranja, i to: dan, mjesec i godina početka osiguranja i odgovarajući dan, mjesec i godina isteka osiguranja.Prvi dan u mjesecu se uvjek uzima za početak osiguranja. Početak obaveze osiguravača vezan je za plaćanje prve mjesečne premije. Prema opštim uslovima o osiguranju obaveza osiguravača počinje u 0 :00 časa onog dana koji je u polisi označen kao dan početka ugovora o osiguranju . Plaćanje premije ima dobrovoljni karakter i ne može se zahtijevati sudskim putem, ali neplaćanje premije može da dovede do raskida ugovora ili smanjenja osigurane sume. Osiguranje prestaje da važi onog dana u 0 : 00 koji je u polisi naznačen kao dan isteka osiguranja.

Pristupna starost osiguranika

Osigurana suma (EUR) ako je ugovoreno trajanje osiguranja

10 12 15 20 6 159 7 777 10 503 30 6 138 7 743 10 433 40 6 084 7 643 10 213 50 5 922 7 376 9 702 60 5 627 6 870 8 697

25

3.5.6 Vrste osiguranja života Osnovnu podjelu osiguranja života možemo napraviti:

- prema riziku koji se osigurava - prema načinu isplate osigurane sume - prema načini zaključenja ugovora - prema načinu plaćanja premije

Na sljedećoj slici ćemo predstaviti proširenu podjelu osiguranja života.

PODJELA OSIGURANJA ŽIVOTA

mješzakl

-

-

-

Prema rizikukoji se

osigurava

Najkarakterističniji ovita osiguranja za jučuju kao: mješovito osigura

toku trajanja osigu mješovito osigur

osiguranim sumosiguranje)

mješovito osigurosiguranom sumdoživljenja,

Prema načinuisplate osig.

sume

Isplatom doživljenja

Isplatom štete

Slika broj

oblici osiguranja živoslučaj smrti i doživlj

nje sa nepromjenjiviranja, anje na dva život

ama u toku trajan

anje sa nepromjenjom za slučaj smrt

Prema načini zaključenja

ugovora

Kolektivna

Induvidualna

2

ta koja najčešće sreenja.Mješovita osigu

m premijama i osigu

a sa nepromjenjivja osiguranja (mje

ivim premijama i i i osiguranom su

Prema načinuplaćanja premije

Osiguranja za slučaj

smrti

Osiguranaja za slučaj

doživljenja

Osiguranaja za slučaj

doživljenja

ćera

ra

imšo

nm

Sa jednokr.uplatom premije

Ugovorenimplaćanjem

premije

mo u praksi su nja se najčešće

nim sumama u

premijama i vito uzajamno

epromjenjivom om za slučaj

26

- mješovito osiguranje sa mogućnošću dvostruke isplate osigurane sume pri ostvarenju rizika smrti i obavezno pri ugovorenom roku trajanja,

- razni oblici mješovitog osiguranja gdje se osigurana suma za slučaj smrti i doživljenja ugovaraju u različitim iznosima,

- oblici mješovitih osiguranja sa rastućom premijom i rastućom osiguranom sumom,

- mješovita osiguranja sa fiksnim rokom isplate (termo-fix) - oblici mješovitih osiguranja gdje se ugovara isplata samo jednog dijela

osigurane sume a drugi dio se pretvara u rentno osiguranje, Drugu grupu osiguranja života čine razni oblici "riziko" osiguranja. Ova osiguranja ne sadrže elemente štednje i mogu se ugovarati na trajanje od jedne godine ili kao višegodišnja. Treću grupu osiguranja života čine razni oblici rentnih osiguranja. Postoji veliki izbor rentnih osiguranja i u osnovi svaki oblik rente doživotne ili temporalne, odložene ili neposredne, lične ili u korist trećeg lica, sa jednokratnom ili temporalnom uplatom premije, sa fiksnim ili promjenjivim uplatama premije i isplatama rente, postoji mogućnost izračunavanja na usvojenim tehničkim osnovama.

3.5.7 Ponuda osiguranja života Životno osiguranje kao najatraktivniji vid osiguranja predstavlja kombinaciju osiguranja i štednje. Osiguranjem života se obezbjeđuje savremena štednja i materijalna zaštita osiguranika i njegove porodice. Ugovor o osiguranju života zaključuje se naosnovu pismene ponude, učinjene na obrascu osuguravača, koji je unificiran. U novije vrijeme se ta ponuda ispunjava u elektronskoj formi u računaru. Ponuda je sastavni dio ugovora i sadrži sve bitne elemente ugovora, i potrebno je da je potpišu ugovorne strane. ponuda je osnovni element iz kojeg se crpe podaci za polisiranje osiguranja, kao i formiranje matične datoteke osiguranika. Ponuda se sastoji od više bitnih cijelina i to:

- Prvi dio ponude koji se odnosi na podatke o osiguraniku, i potrebno ih je jasno i tačno popuniti jer se ovi podaci prenose na polisu osiguranja. Zbog utvrđivanja pristupne starosti mora se obratiti posebna pažnja na podatak o godini rođenja osiguranika.

- Drugi dio ponude se odnosi na tarifiranje i utvrđivanje drugih ugovornih elemenata.Izbor tarife po kojoj se želi zaključiti osiguranje vrši ugovarač (ponuđač)

- Treći dio ponude se odnosi na način plaćanja premije i pitanja vezana za zdrastvenu sposobnost osiguranika.

Kod uzajmnog osiguranja života popunjavaju se dvije ponude, i to ponuda za nosioca osiguranja i ponuda za saosiguranika. Podaci iz ponude se unose u sistem automatske obrade podataka i na osnovu tih podataka i podataka o premiji dobijamo polisu osiguranja kao jedan od osnovnih elementa osiguranja života. Na sljeddećoj slici je prikazan primjerak obrasca ponude za sklapanje životnog osiguranja sa učešćem u dobiti, osiguravajućeg društva "Merkur"

27

Slika 3

28

3.5.8 Polisa osiguranja života Polisa osiguranja je osnovna pismena isprava koja prati posao osiguranja, određujući dužnosti i obaveze učesnika. Polisa osiguranja života je sredstvo dokaza, odnosno isprava o zaključenom ugovoru o osiguranju života. Na osnovu podataka iz ponude polisu osiguranja života izdaje osiguravač. Polisa osiguranja života mora da sadrži bitne elemente ugovora o osiguranju.Osim uobičajenih elemenata za sve polise u polisi o osiguranju života mora biti naznačeno: ime osiguranog lica, datum njegovog rođenja i događaj ili rok koji predstavlja osigurani slučaj u ovoj vrsti osiguranja. Zakon o obligacionim odnosima i uslovi osiguranja da sastavni dio ugovora čine i Tabele otkupnih vrijednosti i Tabele smanjenih osiguranih suma bez daljeg praćenja premije (kapitalizacija) Uslovi pod kojima ugovarač može zahtijevati isplatu otkupne vrijednosti, kao i načina na koji se ona izračunava su obavezan element polise.. U pogledu u kojem se sačinjava, najčešće se ne postavljaju zakonom određeni uslovi pa se na obrascu koji sastavljaju osiguravači i koji je prilagođen osiguranju života,.

Slika 3

Primjer stare indijske polise osiguranja života iz 1957. godine

29

3.6 Likvidacija - isplata naknade Sklapanjem ugovora o osiguranju osiguravač se obavezuje da će kada se ostvari osigurani slučaj, pri isteku ili otkupu osiguranja isplatiti ugovorenu sumu novca. Ugovorena osigurana suma za život, isplaćuje se nastankom osiguranog slučaja ili istekom ugovorenog trajanja osiguranja. Ako je premija plaćana za najmanje dvije godine, ugovarač osiguranja stiče pravo na isplatu otkupne vrijednosti polise, u skladu sa Tabelom otkupnih vrijednosti u slučajevima predviđenim Uslovima osiguranja. Ukoliko je zaključeno dopunsko osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja, prava iz osnova ovog osiguranja, ostvaruju se sa ugovorom, posebnim uslovima i tabelom invaliditeta. Obaveze osiguravača utvrđuju se prema polisi koja je važila na dan dešavanja nesrećnog slučaja.

3.6.1 Postupak likvidacije

3.6.1.1 Prijava štete Prijava nastalog osiguranog slučaja vrši se pismenim putem i to na obrascu osiguravača. Obrazac "prijava štete" je univerzalnog karaktera to jest koristi se za prijavu svih nastalih osiguranih slučajeva. Prilikom prijave nastalog osiguranog slučaja, provjerava se stanje o plaćenoj premiji, kao i postojanje ugovora o osiguranju koji pokriva period nastanka osiguranog slučaja. Nakon izvršene provjere, daje se uputstvo korisniku osiguranja o potrebi da pribavi određena dokumenta koja dokazuju da se desio osigurani slučaj i koja su neophodna za likvidaciju obaveze osiguravača. Postupak likvidacije obuhvata sljedeće radnje:

- pribavljanje minimuma dokazne dokumentacije - utvrđivanje prava na nadoknadu, - ocjenu od strane ljekara, - utvrđivanje visine naknade, - kontrolu štete i odobrenje isplate, - popunjavanje obrasca platnogf prometa za isplatu, - evidentiranje isplate i - arhiviranje predmeta.

3.6.1.2 Postupak likvidacije po osnovu isteka osiguranja

Kod isteka osiguranja korisik ne popunjava prijavu štete, već osiguravač,jer je unaprijed poznata obaveza, obavještava osiguranika o isteku osiguranja.Polisa osiguranja, ponuda i nalog blagajni čine minimum dokazne dokumentacije za isplatu osigurane sume. Visina naknade izračunava se preko sistema automatske obrade podataka a zatim se istavlja obrazac "nalog blagajni" koji sadrži sve potrebne podatke za isplatu osigurane sume. Isplata obračunate sume vrši se licu koje je ugovorom određeno za vlasnika osiguranja.

30

3.6.1.3 Postupak likvidacije po osnovu otkupa osiguranja Otkup osiguranja se vrši u skladu sa Uslovima osiguranja, a obračun otkupne vrijednosti u skladu sa Tabelom stvarne vrijednosti. Polisa osiguranja, ponuda i nalog blagajni čine minimum dokazne dokumentacije za isplatu otkupne vrijednosti. Da bi se izvršio otkup potrebno je preko sistema automatske obrade podataka stornirati osiguranje nakon čega se istavlja nalog blagajni koji sadrži sve potrebne elemente za isplatu otkupne vrijednosti osiguranja. Isplata obračunatog iznosa vrši se licu koje je ugovorom o osiguranju određeno za korisnika osiguranja.

3.6.1.4 Postupak likvidacije po osnovu smrtnog slučaja iz osnova osiguranja života

Osigurana suma za slučaj smrti isplaćuje se u skladu sa zaključenim ugovorom i Uslovima osiguranja. Minimum dokazne dokumentacije za isplatu osigurane sume čine: prijava štete, polisa osiguranja, ponuda, ljekarski izvještaj o uzroku smrti i izvod iz matične knjige umrlih. Ukoliko korisnik osiguranja nije određen poimenično, već opštom oznakom nasljednici, tada je kao dokazni dokument potrebno pribaviti pravosnažno rješenje o naslijeđivanju. Osigurana suma, po pravilu, ne ulazi u zaostavštinu, ali rješenje o naslijeđivanju potrebno je pribaviti da bi se utvrdilo ko su korisnici. Kada je za korisnika određeno maloljetno lice potrebno je pribaviti rješenje organa starateljstva, kojim se određuju kome i na koji način treba izvršiti isplatu osigurane sume.

3.6.1.5 Postupak likvidacije po osnovu dopunskog osiguranjalica od posljedica nesrećnog slučaja Postupak likvidacije po osnovu dopunskog osiguranjalica od posljedica

nesrećnog slučaja, za sve rizike koji su ovim osiguranjem obuhvaćeni, identičan je kao i kod osiguranja nezgode i opisan u okviru te grane osiguranja.

31

4 FOND MATEMATIČKE REZERVE OSIGURANJA ŽIVOTA

4.1 Pojam i definicija matematičkih rezervi osiguranja U skladu sa Zakonom o osiguranju imovine i lica15, imovinu organizacije za

osiguranje čine pravo svojine na nepokretnim i pokretnim stvarima, novčana sredstva , hartije od vrijednosti i druga imovinska prava.

Novčana sredstva kojima posluje organizacija za osiguranje su: sredstva početnog fonda sigurnosti, premije osiguranja, sredstva tehničkih rezervi, sredstva rezervi sigurnosti, sredstva matematičke rezerve, sredstva fonda preventive i druga sredstva.

Fond matematičke rezerve16 se može definisati kao stanje sredstava koja su potrebna da se izvrše buduće obaveze osiguravača (osigurane sume) umanjene za vrijednost budućih obaveza ugovarača osiguranja (štedne premije).

Potreba formiranja fonda matematičke rezerve je posljedica specifičnosti osiguranja života. Naime iz funkcije štednje osiguranja života, proizilazi izvjesnost obaveza isplate osigurane sume u slučaju doživljenja ugovorenog vremenskog perioda. Kako su ugovori o osiguranju života višegodišnji, to je neophodno da se štedna premija izdvaja i prenosi iz godine u godinu i zajedno sa kamatom formira matematičku rezervu koja služi za isplatu osigurane sume. Osim toga u osiguranju života se radi i o riziku smrti, koji je promjenjiv i progresivan, izjednačavanje premije i plaćanje u istom iznosu za cio ugovoreni period, vrši se preko mehanizma matematičke rezerve.

Kumulativni brojevi su osnova na kojima se zasnivaju tehničke osnove za izračunavanje matematičke rezerve, obračun redukovanih (kapitalisanih) i otkupnih vrijednosti osiguranja života, te za raspodjelu dobiti na pojedina osiguranja.

Sredstva za osiguranje života organizacija za osiguranje vodi na posebnom računu i ona se ne mogu koristiti, odnosno biti premet prinudnog izvršenja za pokrivanje obaveza i drugih vrsta osiguranja odnosno reosiguranja ili drugih obaveza organizacije za osiguranje.

4.2 Značaj matematičke rezerve osiguranja života

Sredstva matematičke rezerve određuju se u osiguranju života po načelima aktuarske matematike i čine ih razlika između osigurane sume i tehničke premije osiguranja. Sredstva matematičke rezerve se mogu deponovati u banci ili drugoj finansijskoj organizaciji, ulagati u hartije od vrijednosti, u nepokretnosti i druge oblike imovine. Organizacija za osiguranje ova sredstva može deponovati i ulagati kod pravnih ili fizičkih lica sa kojima je povezana putem kapitala ili ugovora. Od ukupnih sredstava matematičke rezerve ne može se ulagati u nepokretnosti više od 50%.

15 Zakon o osiguranju imovine i lica 16 B Marović i V Avdalović:Osiguranje i upravljanje rizikom, DDOR NOvisad i Birografika ad Subotca 2005, strana 268

32

Organizacija za osiguranje je dužna da u poslovanju sredstvima matematičke rezerve obezbjedi sigurnost ulaganja koja ne ugrožava njihovu vrijednost i likvidnost te organizacije u izvršavanju obaveza. Organizacija je dužna da na način uređen aktom poslovne politike, u skladu sa aktuarskim osnovama, izračuna i iskaže sredstva matematičke rezerveosiguranja života u poslovne knjige na kraju svake kalendarske godine, odvojeno za svaku vrstu osiguranja života. Ako organizacija dobro i sigurno raspolaže sredstvima matematičkih rezervi, bit će u mogućnosti da obezbjedi dobit za organizaciju i za osiguranike što predstavlja veliki značaj u osiguranju života.

33

5 ZAKLJUČAK Završetkom perioda obelježenog, hiperinflacijom, padom proizvodnje i sankcijama uvedenim od strane međunarodne zajednice, kao i otpočinjanjem procesa demokratizacije društva i njegove integracije u međunarodne organizacije naša država je konačno postala pogodno tlo za razvoj osiguranja uopšte a posebno ekspanziju osiguranja života. Nivo razvijenosti osiguranja života prije svega zavisi od visine nacinalnog dohotka i stabilnosti nacionalne valute.Nije potrebno mnogo da se predstavi da još uvjek nizak nacionalni dohodak u odnosu na razvijene zemlje velika kočnica za razvoj životnog osiguranja. Veliki dio stanovništva još uvjek nema novca za potpuno ispunjenje osnovnih životnih potreba pa je teško očekivati da će imati finansijska sredstva koja će moći da odvoje za osiguranje njihovih života a samim tim i osiguranje porodica. Osim toga veliki dio stanovništva nije upućen u značaj životnog osiguranja jer kod nas ipak postoji određeni sloj ljudi koji nisu siromašni, pa opet svoj novac ne štede na ovaj način. Značaj osiguranja života je u rješenju da se uz minimalne troškove spriječi finansijska katastrofa i zbrine porodica , naročito djeca u slučaju smrti nekog njenog člana. Najprivlačnija štednja u svijetu je putem induvidualnog osiguranja života koje se drugačije naziva i štedno osiguranje, jer podrazumjeva da se osiguraniku sav uplaćeni novac vrati poslije ugovorenog broja godina uz odrđeni postotak moguće dobiti.U zemljama na zapadu gdje je osiguranje života razvijeno, osiguranici imaju pravo na poreske olakšice a pomoću iste polise mogu da dobiju razne kredite. Najznačajniji izvor dobiti u osiguranju života je dobit od kamate na plasman sredstava štedne premije odnosno matematičke rezerve. Dobrim i sigurnim raspolaganjem novcem svojih klijenata osiguravajuće organzacije obezbjeđuju dobit za sebe i svoje klijente.Budući da su osiguravajuće organizacije specijalizovane za investiranje kapitala na pravi način osiguranici mogu očekivati priličnu dobit koja će uvećati njihovu osiguranu sumu. Vršeći funkciju ekonomske zaštite i funkciju akumulacije sredstava, osiguranje života istovremeno posredno ostvaruje i veoma značajnu socijalnu funkciju. Veliki dio stanovništva kod nas ne shvata značaj osiguranja života pa je neophodno izvršiti edukaciju građana, a ujedno i prilagoditi visinu prmija ekonomsko socijalnoj situaciji u zemlji i dati što bolje uslove za osiguranje života građana. Život je ono najdragocjenije što čovjek posjeduje i treba ga pravovremeno i kvalitetno zaštiti.

34

II LITERATURA

1. Marović B. , Adalović V.: Osiguranje i upravljanje rizikom"DDOR Novi Sad" ad, Birografika ad 2005.

2. Avdalović V. : Menadžment rizikom u osiguranju, Želind, Beograd, 2000.

3. Grawe ad Podgorica: Priručnik za prodaju osiguranja života "Grawe" Podgorica 2005.

4. Lovćen osiguranje ad: Uslovi za osiguranje života, Podgorica 5. DDOR Novi Sad, www.ddor.co.yu 6. Insurance information instite, www.iii.org 7. European central bank, www.ecb.int 8. Narodna banka Srbije, www.nbs.co.yu 9. E magazin, www.emagazin.co.yu 10. Ekonomist online, www.ekonomist.co.yu 11. Life Insurance Education center, www.lifeinsurance.net 12. The free dictionary encyclopedia,

www.encyclopedia.thefreedictionary.com/Life+insurance 13. Grawe Hrvatska d.d., www.grawe.hr 14. Winer Stadtishe osiguranje, www.wiener.co.yu

35