USPOREDNI POREZNI SUSTAVI

1. Standardne olakšice poreza na dohodak u svijetu i HR

Ove olakšice nisu ovisne o konkretnim izdacima i automatski su na raspolaganju svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju zakonski propisane uvjete. Najčešće se daju kao fiksni iznosi ili kao fiksni postoci dohotka.

U standardne olakšice mogu se ubrojiti: osnovna (osobna) olakšica, bračne olakšice i olakšice za djecu, olakšice za starije osobe i invalide, za čuvanje djece i stana, za druge uzdržavane osobe i za obavezne doprinose za socijalno osiguranje (6).

Skoro sve države odobravaju osnovnu (osobnu) olakšicu i olakšicu za obvezne doprinose za socijalno osiguranje. Dosta zemalja odobrava osnovnu (osobnu) olakšicu kao fiksni odbitak, a ostale kao nulto oporezovan porezni razred ili porezni kredit. U Hrvatskoj je 1.600kn. Odobravanje obiteljskih olakšica nije univerzalno prisutno, osim u nordijskim zemljama, nego je često kompenziran odgovarajućim transferima (dječji doplatak).Tranzicijske države imaju nešto slabije razvijen sustav olakšica. Albanija, Makedonija i Poljska ne odobravaju nikakve dodatne standardne olakšice.

2. Navedite i objasnite glavne nestandardne olakšice poreza na dohodak u EU i usporedite sa situacijom u RH

Ove olakšice su ovisne o visini dokumentirano dokazanih konkretnih izdataka poreznog obveznika.

Najčešće nestandardne olakšice su: olakšica za dobrovoljne premije zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i olakšica za dobrovoljne doprinose životnog osiguranja, olakšica za zdravstvene troškove, olakšica za donacije, olakšica za plaćene kamate (pasivne kamate u poslovne svrhe, u investicijske svrhe, hipotekarske), te olakšica za različite izdatke povezane s poslom (troškovi putovanja na posao, troškovi preseljenja, troškovi obrazovanja) (7)

Gotovo sve države odobravaju olakšicu za dobrovoljne premije mirovinskog osiguranja i olakšicu za zdravstvene troškove. U pravilu se olakšica za dobrovoljne premije mirovinskog osiguranja odobravaju kao odbitak od osnovice, a olakšica za zdravstvene troškove kao porezni kredit. Mnogo država ima olakšicu za troškove putovanja na posao koji najčešće ovisi o dužini puta, no one s većom mobilnošću radne snage zamijenile su je olakšicom za troškove preseljenja. Neki je ubrajaju u standardne olakšice.Velika većina zemalja odobrava i olakšicu za dobrotvorna davanja. U Hrvatskoj se ta olakšica prvo koristila samo za umjetnost i kulturu, kasnije se proširila i na sport.

Iznosi 2% naših primanja, a može iznositi i više uz potvrdu nadležnog ministarstva.Olakšica za pasivne kamate je u pravilu redovita. Najveći je broj država daje kao odbitak od osnovice. Ukoliko se ograničava, onda je na hipotekarne kredite. Ova olakšica u Hrvatskoj postoji od 2001.

3. Porezni praznik, prednosti i nedostaci (postoji li kod nas?)

Porezni praznik ili porezno mirovanje (tax holiday) je vremenski ograničeno izuzeće plaćanja poreza ili plaćanje poreza na dobit po sniženoj stopi koje se primjenjuje za nova poduzeća. Moguće su i različite kombinacije ove dvije varijante.

Prednosti poreznog praznika su: velika trenutna korist čim poduzeće počne ostvarivati profit, pogodni su za kratkoročne industrije, smanjuju poticaj za dužničkim financiranjem (3).Nedostaci su poreznog praznika: diskriminacija u odnosu na dugoročne investicije, mogućnosti zloupotreba, privremenost, potiče osnivanje novih poduzeća, a ne nove investicije (4).

Može se zaključiti da se radi o neefikasnom sredstvu poticanja investicija - gubici u poreznim prihodima su veći nego porast investicija. Kako bi se izbjegli nedostaci produžuje se rok trajanja poreznog praznika, poticaji se često uvjetuju drugim elementima, a takve se olakšice sve više odobravaju i za već postojeća poduzeća, a ne samo za nova.

Hrvatska je 2001. uvela porezne praznike za cijelo područje svojega teritorija uvjetovane i veličinom ulaganja i brojem zaposlenih, a ne samo nastankom novog poduzeća uz rok od 10 godina. Sukladno mogućim problemima za ulazak u EU, poticaji tipa porezni praznik, 2006. stavljen u fazu prebacivanja u ostale relevantne zakone i transformacije, odnosno ukidanja.

4. Za koje je proizvode dozvoljena snižena stopa PDV-a u EU? Usporedite sa situacijom u RH

Maksimalna donja granica EU za standardnu stopu je 5%. Opseg proizvoda na koje se ta donja granica odnosi je uzak i odnosi se samo na egzistencijalne proizvode (hrana, voda, lijekovi, medicinska pomagala, knjige, časopisi, različite kulturne razlike, pogrebne usluge, turistička putovanja i boravak) (10) i meritorna dobra (knjige).

Hrvatska ima i nultu stopu PDV-a koja se odnosi na sljedeće proizvode: kruh, mlijeko, novine, knjige, lijekovi, medicinska pomagala i javno prikazivanje filma (7).

5. Unilateralne metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i metoda odbitka. Koju metodu primjenjuje Hrvatska, koje metode preporuča OECD u modelu dvostrukog oporezivanja?

Unilateralnim metodama države samostalno, bez dogovora s drugim državama, svojim propisima utvrđuju rješenja kojima je moguće izbjeći dvostruko oporezivanje odnosno ublažiti njegove učinke.

Metode izbjegavanja dvostrukog oporezivanja su:A) Metoda izuzimanjaDržava rezidentnosti predmete izuzima iz neograničene poslovne obveze tako da taj porezni objekt oporezuje samo primjenom jednog poreza, onog kojeg utvrđuje i ubire zemlja izvora.Može se javiti u dvije varijante: a) Metoda punog izuzimanja b) Metoda izuzimanja uz pridržaj progresijeB) Metoda uračunavanjaDržava koja oporezivanje temelji na svjetskom dohotku ne odriče se uključivanja prihoda odnosno dijelova imovine koji su ostvareni u inozemstvu u svoju poreznu osnovicu. Može se javiti u dvije varijante: a) Metoda direktnog uračunavanja Koristi se kad se želi izbjeći samo pravno dvostruko oporezivanje pa se uračunavaju samo oni porezi koje je porezni obveznik sam morao platiti prema inozemstvu temeljem njegove ograničene porezne obveze. b) Metoda indirektnog uračunavanja Koristi se kada se želi izbjeći ili ograničiti i pravno i ekonomsko dvostruko oporezivanje. Moraju se uračunati i svi oni u inozemstvu plaćeni porezi koje u inozemstvu plaćaju samostalne jedinice poduzeća.C) Metoda ublažavanja a) Metoda paušaliranja Oporezivanje u inozemstvu seuzima u obzir putem paušalnog sniženja tuzemnog poreza. Država rezidentnosti na svoje porezne osnovice primjenjuje paušalnu stopu ili smanjuje iznos poreza koji na te objekte otpada.

Metoda odbitka služi za ublažavanje dvostrukog oporezivanja i to tako da se u domaću poreznu osnovicu uključi i inozemna porezna osnovica, a potom da se oduzme iznos poreza plaćenom u inozemstvu i da se oporezuje odgovarajućom poreznom stopom.

OECD u svojem modelu bilateralnih ugovora za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja (OECD, 2005.) propisuje da obje države trebaju prilagoditi dobit povezanih društava, tj. međusobno surađivati na ovom području i način reguliranja ove problematike odrediti u bilateralnim ugovorima. Hrvatska trenutno korisiti 27 bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

6. Argumenti za imovinski porez. Hrvatska

Imovina se može definirati kao ukupnost ekonomskih dobara i prava izraženih u novčanom obliku. Oporezivanje kojem je predmet imovina može se podijeliti prema više kriterija: porez na imovinu (imovina per se), porez na nasljedstva i darove (prijenos vlasničkih prava na imovinu bez naknade), porez na promet imovine (prijenos vlasničkih prava na imovinu s naknadom), porez na porast vrijednosti imovine (porast vrijednosti imovine) (4).

Argumenti za imovinski porez su: mogućnost da se njime jače oporezuju fundirani izvori, mogućnost zahvaćanja ekonomske snage koja se očituje kroz vlasništvo na imovini, jamstvo određene socijalne sigurnosti njezinu vlasniku, mogućnost ostvarivanja određenih prihoda, pretpostavka da vlasnik te imovine lakše stječe određenu moć, ugled, što pridonosi ostvarivanju većeg dohotka, prikupljanje dodatnih javnih prihoda, stabilan i izdašan izbor prihoda lokalnih zajednica, ostvarenje redistribucijske funkcije poreza, sniženje stopa poreza na dohodak, sniženje stope poreza na nasljedstvo, kontrolna uloga (11).Argumenti protiv su: problem utvrđivanja porezne osnovice, kontrolna uloga se teško može opravdati, ako imamo porez na prihod od imovine, ne možemo imati i porez na samu imovinu, porez na imovinu nije pogodan u ulozi instrumenta redistribucijske politike države, njegovim oporezivanjem se zadire u privatnu sferu poreznih obveznika (5).

Razlozi koji idu u prilog postojanju poreza na imovinu su: fiskalni razlozi, razlozi socijalno-političke prirode, politički razlozi, razlozi porezno tehničke prirode i psihološki razlozi (5).

U Hrvatskoj postoje i oblici analitičkog poreza na imovinu: porez na cestovna motorna vozila, porez na plovne objekte, porez na kuće za odmor (3).Fiskalni aspekti doprinosa za socijalno osiguranje? Kako je stanje u

Hrvatskoj?

U protekla 4 desetljeća gotovo da i nema države članice OECD-a u kojoj nije zabilježeno stalno povećanje sudjelovanja doprinosa za socijalno osiguranje u BDP-u. Za OECD ukupno iznosi 10,2%, a za EU (15) 12,4% 1994. Doprinos za socijalno osiguranje je gotovo peti dio BDP-a u Nizozemskoj i Francuskoj.

Povećalo se i sudjelovanje doprinosa za socijalno osiguranje u ukupnim poreznim prihodima. Obveznici ovog doprinosa su poslodavatelji i zaposleni. Sudjelovanje poslodavatelja u plaćanju ovog doprinosa je znatno veće nego što je to slučaj sa zaposlenima. Kako su izdvajanja poslodavatelja za socijalno osiguranje veća nego što to iznosi porez na dobit, može se shvatiti nastojanje poslodavatelja da ne prijavljuje zaposlenike i da tako smanjuje troškove poslovanja. Doprinos za socijalno osiguranje, kao postotak od poreznih prihoda je za OECD ukupno iznosilo 25,9%, a za EU (15) 29,2% 1994. Sustavi socijalnog osiguranja nadmašuju financijske mogućnosti.

Rješenje su: povećana izdavanja, učinkovitije trošenje, sužavanje prava osiguranika (3).

7. Dvostruko korisni porezi. U koju skupinu poreza spadaju? Općenito o njima

Dvostruko korisni porezi spadaju u skupinu ekoloških (zelenih) poreza.

U praksi mnogo puta ekološki porezi služe radi prikupljanja prihoda, a manje kao poticaj da se smanji za okoliš štetna emisija. Radi se o ubiranju namjenskih poreza čija se sredstva trebaju upotrijebiti u skladu s načelom dvostruke koristi za rashode koji se čine za smanjenje zagađenja, a od čega će koristi imati porezni obveznici koji takve poreze plaćaju.

8. PIGOU porez, prednost i nedostatak

PIGOU porez je porez koji bi se plaćao na aktivnosti koje prouzrokuju nastanak negativnih eksternih efekata.

Visina poreznog opterećenja se mjeri u izravnom odnosu prema jedinici emitiranog (ispuštenog) zagađenja. Njihovom uporabom bi se trebala postići optimalna inernalizacija negativnih eksternih efekata, i to tako da se subjekti koji prouzrokuju onečišćenje u potpunosti opterete onim troškovima koji zbog njihove aktivnosti nastaju za ukupnu zajednicu.

Primjena tih poreza treba smanjiti emisiju štetnih tvari pojedinih zagađivača. S teorijskog će stajališta odgovarajuća razina smanjenja zagađenja biti dosegnuta ako je marginalna društvena cijena smanjivanja zagađenja za jednu jedinicu jednaka marginalnoj koristi po jedinici umanjenja zagađenja.

To su pravi čisti ekološki porezi, ali ih je teško ostvariti u praksi. Postoje bilateralni problemi, problemi mjerenja, globalni problemi (ozonske rupe,promjena klime) (3)

9. Stope PDV-a u zemljama EU i Hrvatskoj

U svim članicama EU opća stopa PDV-a je povećana u odnosu na visinu koju je stopa tog poreza imala u vrijeme njegova uvođenja u njihove porezne sustave. Povećanje visine opće stope PDV-a, kao i smanjenje broja sniženih stopa dovelo je do porasta financijske uloge tog poreza unutar poreznog sustava tih zemalja. U zemljama u tranziciji PDV je našao široku primjenu. Stope tog poreza u njima iznosi 20 i više posto koju je prihvatilo najveći broj tih zemalja. Stope PDV-a variraju od zemlje do zemlje: u Hrvatskoj iznosi 23%, a u članicama EU NJemačka, Luxembourg i Španjolska 16%, Francuska 19,6%, Italija 20%, Mađarska 25%, Slovenija 20%, Slovačka 19%, Irska 21%...

10. Parking stopa

Neke zemlje uz sniženu stopu imaju i tzv. "parking" stopu, to su one zemlje koje su imale uveden PDV prije 01.01.1991., a standardna stopa im je bila niža od 15%. Ovim je zemljama dozvoljeno prijelazno razdoblje u kojem mogu koristiti "parking" stopu na određene promete u tuzemstvu, što im omogućava privilegirani položaj (nisu definirani ni prometi ni dužina prijelaznog razdoblja).

Parking stope nekih zemalja su: Belgija 12%, Irska 13,5%, Austrija 12%

11. Princip destinacije (kod obračuna i naplate PDV-a, VAT-a). Objasni kako stvari stoje u Hrvatskoj / Obračun stope PDV-a u međunarodnim odnosim

Proizvod kada napušta zemlju iz nje izlazi očišćen od PDV-a. Kod uvoza, roba ulazi čista od PDV-a, a na nju se plaća carina i PDV. Proizvod snosi stopu PDV-a zemlje odredišta (destinacije) - princip destinacije.

12. Kako se prenosi gubitak u zemljama u tranziciji? Koja je osnovna logika toga? Rok koji se javlja (odstupanja od njega) u HR i u tranzicijskim zemljama.

Ovdje govorimo o poreznom tretmanu gubitka. Jedan od poticaja u obliku odlaganja plaćanja poreza jest i mogućnost prenošenja gubitka unaprijed. Prijenos gubitka na teret dobiti u narednim godinama predstavlja nagradu za rizik koji poduzeće poduzima u početnim godinama poslovanja poduzeća. Postoji poticaj i u obliku prijenosa gubitka nazad, ali se kao takav uglavnom ne odobrava.

Izuzetno je važan za mlada poduzeća u razvoju jer mogu očekivati negativnu poreznu osnovicu u godinama investicija i jačanja na tržištu. U HR postoji mogućnost prijenosa gubitka unaprijed do maksimalno 5 godina, što je slično većini ostalih tranzicijskih zemalja.

13. Porez na nasljedstva i darove, 2 tipa koja postoje. Primjena u svijetu i HR.

Razlika između poreza na nasljedstvo i poreza na darove jest samo u tome da kod darovanja se radi o živima (inter vivis), dok do nasljeđivanja može doći i bez očitovanja volje umrlog.

To je stari porez i javljaju se 2 modaliteta:A) Oporezivanje dijelova bogatstva (inheritance tax)Porez na dio nasljedstva koje pripada pojedincu, ovisi o srodstvu i veličini imovine. Uvodi se jer se želi omogućiti svima iste startne pozicije (smanjuje razliku) radi smanjenja nejednakosti u preraspodjeli imovine, a nasljeđivanje dovodi do

povećanja ekonomske snage.B) Porez na ostavinsku masu Ukupna neto imovina koja je ostala poslije smrti ostavitelja (estate tax) - nema u RH- tipičan za SAD. Uvodi se zbog kontrole uloga (daje mogućnost da se oporezuje imovina na koju ostavitelj do smrti nije platio porez)

U RH se na nasljedstva i darove primjenjuje porezna stopa od 5% neovisno o veličini nasljeđa. Oslobađaju se: bračni partneri, potomstvo, braća i sestre, bivši bračni partneri u rastavi braka (4).Austrija, Bugarska, Estonija i Latvija nemaju porez na darove. Slovenija 5-30%, Italija 3-33%, Njemačka 7-50%

14. Objasnite temeljne razlike između poreznog kredita i odbitka od osnovice. Aplicirajte na RH

Za razliku od odbitka (od porezne osnovice), porezni kredit je odbitak od poreza koji smanjuje konačnu poreznu obvezu. Ukoliko je veći od iznosa poreza (porezne obveze), razlika se poreznom obvezniku može isplatiti u vidu negativnog poreza (transfera) – tzv. «non-wastable» porezni kredit, gdje porezni obveznik «gubi» višak poreznog kredita nad porezom.Kod odbitak od osnovice, osnovica za obračun poreza se umanjuje za određeni iznos ili stopu i tek onda obračunava porez.

U Hrvatskoj nema poreznog kredita niti odbitaka od osnovice ali ima ubrzanu amortizaciju kao investicijsku olakšicu.

15. Nabrojite i objasnite mjere cedularnog tretmana kod izbjegavanja dvosturkog oporezivanja. Aplicirajte na RH

Cedularno je suprotno od sintetičkog. Porez na dohodak trebao bi biti sintetički (da se zbrajaju svi mogući dohotci). Cedularno, znači analitički da svaki oblik dohotka ima svoj porez (to je tipično za nerazvijene zemlje). Dohodak od dividende tretira se blaže nego ostali oblici dohotka, tj. na to se plaća niži porez.

Podmetode su: metoda poreznog kredita (izražava se s obzirom na iznos dividendi), metoda izuzeća dividende (ne oporezuju se sve dividende koje primamo nego samo dio), metoda snižene linearne proporcionalne (jedinstvene) porezne stope na dividende (upotrebljava se jedinstvena porezna stopa na dividende - u RH je 15% na dividende) (3)

Dividende se ne unose u poreznu prijavu nego je porez na dohodak konačan.

Hrvatska od 2005.g. ne razrezuje takav porez (ukinula ga je, i to unilateralno). To je vrlo strogo kritizirano u samoj državi kao bespotreban

gubitak za državni proračun, odnosno dobitak za strane investitore koji su već investirali u Hrvatsku koji neće imati pozitivan učinak na priljev investicija.

16. Porezni kredit

Porezni kredit se odbija od samog iznosa poreza. Koliko je kredit, toliko iznosi i porezna ušteda. Što je nama ušteda, državi je rashod.

Sa stajališta poreznog obveznika svima je jednaka korist (bogatima i siromašnima), svi dobivaju iznos pod uvjetom da su oni učinili neku aktivnost (npr.darivanje).

Porezni kredit se izračunava kao postotak (%) neke aktivnosti koja je predmet donacije. Porezni kredit je vrlo čest kod poreza na dobit.

Porezna ušteda je svima apsolutna jednaka, ali relativno različita. Relativno je veća za niže dohodovne slojeve, dakle ide u korist nižih dohodovnih slojeva. Povećava progresivnost sustava. I jedne i druge olakšice mogu u svom apsolutnom iznosu padati. Za više dohotke stavlja se u funkciju sa visinom dohotka (mogu se modificirati), tzv. phasingout. Olakšica se gradira ovisno o visini dohotka do toga da maksimum može iščeznuti za najviše razine dohotka.

17. SHS koncept

SHS koncept je koncept sveobuhvatnog ili sintetičkog dohotka. To je klasični koncept na kojem se temelje svi moderni porezni sustavi.

SCHANTZ: dohodak je akumulacija bogatstva u određenom vremenuHAIG: dohodak je povećanje sposobnosti u zadovoljenju potreba u određenom vremenuSIMONS: dohodak je zbroj tržišne vrijednosti potrošnje i promjene u vrijednosti imovine u vremenskom perioduSuvremena je znanost o javnim financijama sintetizirajući navedene teoretičare prihvatila tzv. Schanz-Haig-Simonsovu koncepciju (S-H-S dohodak) kao teoretski ideal pokazatelja porezne sposobnosti koji se još često označava izrazom "sveobuhvatni dohodak".

Razlikujemo definicije dohotka sa stajališta korištenja ekonomske snage i stajališta formiranja ekonomske snage. SHS dohodak diskriminira štednju u odnosu na potrošnju zbog dvostrukog oporezivanja štednje i zato se on reducira na koncept novčanog dohotka ostvarenog na tržištu. Kritika je oporezivanje štednje pri formiranju kao dijelu dohotka i u fazi prihoda od štednje. Riješenje je da se ne plaća porez na štednju i da se ne oporezuje kamata.

18. Niska stopa poreza na dobit kao olakšica

Po definiciji gledano nije porezna olakšica, ali je svakako nejjednostavniji opći poticaj investiranju. U EU je oko 30%, starim članicama Njemačkoj 25%, Francuskoj 33,33%, Italiji 33%, dok SAD ima progresivnu stopu 15-35%

Prednosti: jednostavnost troškova ispunjenja porezne obveze, izbjegavanje selektivnih mjera koje su karakteristične za ostale oblike olakšica, relativno manji gubitak poreznih prihoda u odnosu na porezni praznik zbog manje zlouporabe unutar zemlje (3)

Nedostaci: mogućnost zlouporabe ove olakšice na međunarodnoj razini bez izravnih pozitivnih utjecaja na lokalnoj razini, zbog političke i ekonomske neizvjesnosti u tranzicijskim zemljama su poželjne olakšice koje daju odmah sigurnu i relativno veliku korist za investicije, smanjenje stope je nepotrebna olakšica za postojeće investicije (3)

U RH se stopa od 20% može smatrati relativno niskom, no stope u EU, a pogotovo u tranzicijskim zemljama imaju tendenciju pada. Tako u novim članicama EU iznosi 15% u Bugarskoj, 16% u Mađarskoj i Rumunjskoj.

19. Olakšice za dobrotvorna davanja (donacije)

Olakšice za donacije u dobrotvorne svrhe spadaju u nestandardne olakšice prema klasifikaciji OECD-a. Država se odriče dijela poreznog prihoda jer smo mi dali donaciju, a država se slaže s našom odlukom o smijeru te donacije.

Usmjerena je na bogate, najvećim dijelom daje se kao odbitak od osnovice, a siromašnima kao kredit. Granice se određuju prema vrsti donacije.

U RH se ta olakšica prvobitno koristila za umjetnost i kulturu, a kasnije i za sport. Većina zemalja prihvaća ovu olakšicu. Olakšica ima gornju granicu iz fiskalnih razloga. U RH iznosi 2% naših godišnjih primitaka. Olakšica za dobrotvorna darivanja je i primjer zlouporaba.

20. Dualni sustav

Dualni sustav je tranzicijska faza koja se koristi u EU vezana za obračun PDV-a u trgovini među zemljama. EU se izjasnila za princip podrijetla zemlje unutar Unije, a prema trećim zemljama vrijedi princip destinacije. Dualni sustav za finalnu potrošnju ima princip podrijetla, a za intermedijarnu (kupnja među poduzećima) princip destinacije.

21. Alternativni model na razini pojedinca

Razlike u dohotcima su veće od razlika u štednji s obzirom na različite dohodovne veličine. Kod ovog modela ne odbija se štednja već se kamate ne oporezuju. Poreznu osnovicu čini dohodak od rada što stimulativno djeluje na štednju i investicije.

Ne vodi se računa o ishodu ulaganja i to je jedan od razloga zašto se misli da on potiče socijalne razlike što je nedostatak u odnosu na standardni model. Teoretski se to riješava da se svi iznadprosječni prinosi od kapitala oporezuju normalnom poreznom stopom.

Sve se više primjenjuje u razvijenim zemljama zbog ciljeva kapitala u zemlje s nižim porezima.

22. Razlika 0-stope i oslobođenja od PDV-a

Oslobađanje nekog iz sustava PDV-a znači da on ne obračunava taj porez na svoje proizvode ili usluge. Za sve svoje inpute se smatra krajnjim kupcem i ne može porez u tim inputima odbiti kao predporez.

U slučaju primjene nulte stope poreza obveznik je obveznik PDV-a, al se obračunava stopa u iznosu nula %. On ima pravo na povrat poreza kojega je platio u svojim inputima.

23. Zaštitna kamata

Prosječni prinos u RH zove se zaštitna kamata. Ona štiti uloženi kapital tj. nominalne prinose na uloženi kapital od poreza. Ako postoji inflacija, zaštitna stopa se uvećava za inflaciju.

Prednosti su što se priznaje trošak vlasničkog kapitala i dobit koja je bila oporeziva nije računovodstvena nego ekonomska dobit. Nedostatak je da se zaštitna kamata računa s obzirom na uloženi kapital pa su najbolje prolazile kapitalno intenzivne tvrtke.

Svjetska iskustva su dokazala da je bolje te olakšice usmjeriti samo na novouloženi kapital. Ukidanjem zaštitne kamate najbolje su prošle male tvrtke jer je smanjen porez na dobit.

24. Flat tax

Postoji samo jedna porezna stopa za sve dohotke. Najveći zagovornici su u SAD-u. Prihvaćena je u istočnoj Europi kod novih članica EU. Spada u alternativni koncept

potrošnje. To nije proporcionalni porez već se radi o indirektnoj progresiji koja se postiže osnovnim osobnim odbitkom. Time se postiže očuvanje progresije.

Najniži sloj štiti osobni odbitak. Srednji sloj najviše gubi, a za više slojeve stopa prelazi u proporcionalnost pa su oni dobitnici.

25. Neto bogatstvo

Postoji u nordijskim zemljama Norveškoj i Švedskoj. To je sintetički porez na sve oblike bogatstva (kapitala), ali ne i na ljudski kapital. Vrijedsnost mirovinske štednje je također izuzeta od poreza na neto bogatstvo za razliku od štednih depozita i ostale štednje.

26. Dvostruko oporezivanje

U korporacijskom sektoru se plaća porez na dobit i nakon toga dioničari ponovno na te dividende plaćaju i porez na dohodak. To je dvostruko oporezivanje.

U RH se ne javlja kod obrtnika u nekorporacijskom sektoru jer nisu obveznici poreza na dobit.