Zašto treba smanjiti oporezivanje rada i pravednije raspodijeliti ukupni

porezni teret?

Prof.dr.sc. Branko GrčićPredsjednik Savjeta za gospodarstvo i regionalni razvitak SDP-a

Indeks industrijske proizvodnje i GDP-a 1989=100

Indeks industrijske proizvodnje i GDP-a 1989=100

0

50

100

150

200

250

Ind

eks

Industrijska proizvodnja 1989=100 GDP 1989=100

DEINDUSTRIJALIZACIJA -

PUT PREMA “TRGOVAČKOJ” I “UVOZNOJ” EKONOMIJI?

Odnos deficita na tekućem računu i stope rasta (“zdravlje gospodarskog rasta”):

Your money - my growth

0,00 5,00 10,00 15,00 20,00 25,00

LATV

BLG

EST

ROM

LITH

CRO

HUN

SLK

POL

SLO

CZE

(%)

Average GDP growthrate 2005-2007

Average CAB 2005-2007

Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti – komparativna analiza

Izvor: Radna verzija Povelje razvoja RH, Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2010.

Makroekonomski pokazatelji:

Udjel javne potrošnje u BDP-u

Udjel javne potrošnje u BDP-u u Hrvatskoj i zemljama EU, odnosno EA

0

10

20

30

40

50

60

Icela

nd

Sw

eden

Fra

nce

Denm

ark

Belg

ium

Hungary

Fin

land

Austr

ia

Italy

Gre

ece

EU

15

United K

ingdom

Port

ugal

Neth

erl

ands

Malta

Slo

venia

Germ

any

Pola

nd

Cze

ch R

epublic

Cypru

s

Irela

nd

Spain

Esto

nia

Norw

ay

Latv

ia

Rom

ania

Luxem

bourg

Lithuania

Bulg

aria

Slo

vakia

CR

OA

TIA

Udje

l u %

Porezna konkurencija u EUEU12 vs EU15

Taxes and social contribution as a % of GDP

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

2000 2008 2000 2008 2000 2008 2000 2008 2000 2008

taxes taxes taxes

Indirect Direct Capital Social contributions Total tax revenue

%

EU-15

EU-12

EU-27

Što donosi vladin Program gospodarskog oporavka?

DRŽAVA

PODU-ZEĆA

?

STANOV-NIŠTVO

?

Stanovništvo:

4,5 mlrd. Kn neto-minusa u 2010.

3 mlrd. Kn neto- minusa u 2011.

Kuda idu uštede u proračunu?

a) Krpanje rupa?

b) Potpore poduzećima?

c) Javne investicije?

d) Rješavanje nelikvidnosti?

Poduzeća:

-Smanjenje parafiskalnih nameta, i

-Što još???

Ocjene i očekivanja:• Daljnje ograničenje potencijala osobne

potrošnje;• Bez jasnih naznaka kuda bi očekivane uštede u

proračunu bile usmjerene• Vjerojatna prilagodba sustava “na nižoj razini

dohotka i zaposlenosti”• Bez naznaka o pravednijoj raspodjeli poreznog

tereta• Bez naznaka o poreznom rasterećenju bruto

cijene rada i smanjenju cijene drugih inputa• Porezna reforma: svedena na vrlo upitne

korekcije u sustavu poreza na dohodak

Učinci promjena u sustavu poreza na

dohodak i protuprijedlog:

Razlika Neto dohotka - što donosi novi sustav i alternativna varijanta

-500

-250

0

250

500

750

1000

1250

1500

1750

2000

0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000 45000

Neto plaća (kn)

Raz

lika

Net

o p

laće

(kn

)

RAZLIKA NETO DOHOTKA - VLADA RH RAZLIKA NETO DOHOTKA - Grčić 1Relativna promjena Neto dohotka novi sustav i alternativna

varijanta

-0,03

-0,02

-0,01

0,00

0,01

0,02

0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

0 10000 20000 30000 40000 50000 60000 70000

Neto plaće (kn)

Rel

ativ

na

pro

mje

na

Net

o p

laće

Relativni udjel razlike u Neto plaći - Vlada RH

Relativni udjel razlike u Neto plaći - Grčić 1

PROTUPRIJEDLOG:

• Stopa sa 15% na 10%

• Stopa ostaje 25% (alt. 27%)

• Stopa ostaje 35% (alt. 37%)

• Stopa ostaje 45%

Kakva rješenja nudi SDP?

1) Smanjiti porezno opterećenje bruto cijene rada, i to smanjenjem doprinosa, a kako bi se direktno doprinijelo povećanju troškovne (cjenovne) konkurentnosti hrvatskih poduzeća;

2) S istim ciljem smanjiti ili ukinuti dio od preko 250 parafiskalnih nameta;

3) Na taj način smanjiti trenutno veliko porezno opterećenje proizvodnih inputa (koje smanjuje konkurentnost, destimulira ulagače, povećava poreznu evaziju, i sl.), te omogućiti da veći broj poduzeća u RH posluje pozitivno (u 2008. svega 60%),

4) Dio poreznog tereta prebaciti na outpute – i to na način da se stimulira reinvestiranje dobiti u razvoj i destimulira izvlačenje i transferiranje dobiti (odnosno dohodaka od kapitala) u klasičnu potrošnju (najčešće luksuznu) kao i odljev kapitala u inozemstvo.

5) Poticaje kroz diferenciranu stopu poreza na dobit primijeniti selektivno, npr. za malo poduzetništvo, te proizvodno i izvozno usmjereno poduzetništvo;

Kakva rješenja nudi SDP? (2)

6) Kompenzacije manje ostvarenih proračunskih prihoda temeljem poreznog rasterećenja rada i smanjenja parafiskalnih nameta temeljiti na:

a) reformama u javnom sektoru;b) uvođenju novih poreznih oblika koji penaliziraju imobilizirani

kapital (npr. u rentijerskom sektoru) kao i kapital angažiran za špekulativne poslove.

7) Reforma i usklađivanje hrvatskog poreznog sustava s dobrim praksama u našem okruženju treba doprinijeti i većoj pravednosti oporezivanja, respektirajući stvarnu ekonomsku snagu poreznog obveznika.

8) Reforme ne smiju ugroziti već doprinijeti daljnjem jačanju standarda javnih usluga, osobito u zdravstvu i obrazovanju kao strateškim prioritetima SDP-a, te osigurati prostor za nužne korekcije u mirovinskom sustavu.

Sve prethodne mjere trebaju potaknuti nove investicije, povećati stupanj samofinanciranja poduzeća te doprinijeti rastu

proizvodnje i novom zapošljavanju;

Makroekonomija i mikroekonomija:kako do veće konkurentnosti?

Supply side economics!?

ČIMBENICI KONKURENTNOSTI:

CIJENA RADAKomparativna analiza

bruto plaća

Prosječne mjesečne bruto plaće u US$

0

500

1000

1500

2000

2500

Bulgar

ia

Croatia

Czech

Rep.

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuan

ia

Poland

Roman

ia

Russia

Slovak

ia

Sloven

ia

Ukrain

e

Bru

to p

laća

u U

S$

1995. 2002. 2008.

Indeks bruto plaća na bazi RH=100 u 2002. i 2008. godini

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Bulgar

ia

Croatia

Czech

Rep.

Estonia

Hungary

Latvia

Lithuan

ia

Poland

Roman

ia

Russia

Slovak

ia

Sloven

ia

Ukrain

e

Ind

eks

bru

to p

laća

2002.Croatia =100

2008.Croatia =100

Konkurentnost na bazi bruto cijene rada obično se korigira sa “prosječnom produktivnošću rada”!

Bugarska, Rumunjska, Rusija i Ukrajina imaju manju produktivnost od Hrvatske, a sve ostale tranzicijske zemlje temeljem toga imaju još nižu bruto cijenu rada, te su u značajno boljem konkurentskom položaju.

Bolji položaj baziran je u velikoj mjeri i na lokacijskim čimbenicima, što se posebno prepoznaje u slučaju Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Slovenije!

PRODUKTIVNOST RADA – komparativna analiza

Izvor: Radna verzija Povelje razvoja RH, Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2010.

Oporezivanje rada – porezni klin

Porezni sustav – komparativna analiza izvora poreznih prihoda

• Dominantno oporezivanje rada te osobne potrošnje (PDV i trošarine)

• Ispodprosječno oporezivanje dobiti i imovine • Ispodprosječna zastupljenost ostalih poreza (osobito poreza na

prihode od kapitala i poreza na prirast vrijednosti kapitala)

Usporedna analiza poreznih sustava

Oporezivanje bogatstva u Hrvatskoj:

Porezi na dohotke od kapitala (capital income tax):• Porez na dobit (20%)• Porez na dividendu i udjele u dobiti (0%)• Porez na kamatu (na štednju, obveznice, i sl.) (0%)• Porez na dohodak od opcijskih dionica (15%???)• Porez na dohodak od najma (renta) (15% po odbitku od 30%) – procjena da se realizira u manje od 10% slučajeva;

Porezi na kapitalne dobitke (povećanje vrijednosti - capital gain tax):• KD od porasta vrijednosti pri prodaji dionica i obveznica (0% za fiz.os.)• KD od prodaje poduzeća (0%)• KD od prodaje nekretnina (kapitalnom dobiti se tretira samo ako se prodaje u roku 3 godine od kupnje, i ako se nije živjelo u tom vremenu u toj nekretnini)• KD od promjene statusa zemljišta (npr. promjena iz poljoprivrednog u gradjevinsko) (0%), i slični…

Porez na imovinu

• samo na kuće za odmor (0,7 do 2 Eura po m2)• na jahte, automobile….

Raspodjela novostvorene vrijednosti u RH

Raspodjela novostvorene vrijednosti u gospodarstvu RH (2008)(BEZ FINANCIJSKOG SEKTORA)

0%

5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

Neto plaće Porezi Neto dobit

Udj

el u

%

ENERGIJA: Usporedni prikaz kretanja cijene električne energije

Kretanje cijena električne energije u razdoblju 2005-2009 za industriju i stanovništvo - RH i EU27

0

0,02

0,04

0,06

0,08

0,1

0,12

0,14

2005 2006 2007 2008 2009.

Eu

ra p

o k

Wh Croatia (IND)

EU (27 IND.)

Croatia (STAN.)

EU (27STAN.)

Izvor: EUROSTAT, 2010.

CIJENA KAPITALA: Kamatne stope

Kratkoročne stope za poduzeća uvjerljivo prelaze gornji prag intervala Eurozone.

Razlozi leže u: - Slaboj osjetljivosti kratkoročnih kamatnih stopa na mjere središnje banke, - U činjenici da se oko dvije trećine visine kamatnih stopa u Hrvatskoj nalazi pod izravnim utjecajem troškova rizika i regulacije.

Kako je rizik povezan sa strukturnom i fiskalnom politikom, a regulacija s monetarnom politikom, očito je da se upravo tim politikama može učinkovito i trajno utjecati na smanjenje kamatnih stopa. Strukturna i fiskalna politika u tome imaju dominantnu ulogu.

Premija rizika na početku 2009. čak 6, a trošak regulacije 2,6 (stopa 10,6%)!

TEČAJ: prijetnja daljnje realne aprecijacije!?

Usporedba srednjeg tečaja KN/EUR i korigiranog tečaj za razliku CPI u RH i EU zoni

6,2

6,4

6,6

6,8

7

7,2

7,4

7,6

7,8

8

8,2

8,4

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

Korigirani tečaj Originalni tečaj

HVALA NA POZORNOSTI!