CARINE U REPUBLICI HRVATSKOJ

1

Carine: definicija i zakonski okvir

Carine su oblik posrednih poreza koji su određeni posebnim zakonom

Zakonski okvir carina u Republici Hrvatskoj definiran je odredbama Carinskog zakona, Zakona o carinskoj tarifi, Zakona o carinskoj službi, kao i nizom propisa iz područja pomorskog prava i

trgovine, međunarodnim konvencijama i ugovorima.

U Republici Hrvatskoj državna vlast uvodi i regulira carine, uređuje carinski sustav i definira carinsko – pravne odnose te, u konačnici, raspolaže prihodima od carina2

Carinsko područje i carinski obveznik

Carinski zakon primjenjuje se na cijelom carinskom području Republike Hrvatske koje obuhvaća državni teritorij te je carinska crta istovjetna graničnoj crti.

Carinski zakon također se primjenjuje i na postrojenja i uređaje u epikontinentalnom pojasu RH koji obuhvaća morsko dno i njegovo podzemlje (do vanjskog ruba kontinentalne orubine, odnosno do udaljenosti od 200 morskih milja od polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora)

  Carinski obveznici su fizičke i pravne osobe pri čemu je

svaki carinski dužnik uvijek i carinski obveznik, ali svaki carinski obveznik ne mora biti carinski dužnik.  

3

Carinski dužnik, definiran kao osoba koja je dužna podmiriti carinski dug, je:

carinski deklarant (osoba koja podnosi uvoznu, izvoznu ili provoznu deklaraciju),

osoba za čiji je račun carinska deklaracija podnesena,

osoba koja je dala podatke iskazane u carinskoj deklaraciji, a znala je ili je morala znati da podaci nisu istiniti,

osobe koje su nezakonito unijele robu u carinsko područje RH (uključujući i unos iz slobodne zone ili slobodnog skladišta) ili nezakonito izuzele robu ispod carinskog nadzora, a znale su ili su trebale znati kako je takav unos nezakonit kao i osobe koje su tu robu stekle u vlasništvo ili u posjed. Navedeno uključuje i obveze koje proizlaze iz privremenog smještaja robe ili carinskog postupka i koji je roba bila stavljena,

4

Carinski dužnik je i .. osoba koja nije ispunila propisane obveze koje proizlaze iz

privremenog smještaja ili stavljanja robe u carinski postupak,

osoba koja je potrošila ili upotrijebila robu u slobodnoj zoni suprotno propisima,

osoba koja je prema saznanju carinarnice bila posljednji posjednik robe ako nije moguće utvrditi osobu koja je protupropisno potrošila ili upotrijebila robu,

osoba koja je iznijela/sudjelovala u iznošenju robe iz carinskog područja RH iako je znala ili trebala znati kako propisana carinska deklaracija nije podnesena, iako je morala biti.

5

Carinski dug predstavljaju sva davanja koja je Carinska uprava obvezna naplaćivati na robu koja se uvozi ili izvozi, sukladno carinskim i drugim propisima

Uvozni carinski dug nastaje u trenutku:

prihvaćanja uvozne carinske deklaracije,

puštanja robe u slobodan promet,

stavljanja robe u postupak privremenog uvoza s djelomičnim oslobođenjem od plaćanja carine,

nezakonitog unosa robe u carinsko područje RH, uključujući i unos iz slobodne zone ili slobodnog skladišta te neispunjavanjem uvjeta i obveza carinskog postupka.

Izvozni carinski dug nastaje u trenutku:

prihvaćanja izvozne carinske deklaracije,

izvoza robe iz carinskog područja RH, nakon podnošenja carinske deklaracije,

neispunjavanje ili nepridržavanje uvjeta za djelomično ili potpuno oslobođenje od izvozne carine. Navedeno se ne odnosi na robu koja je potpuno uništena ili nepovratno izgubljena, a do čega je došlo uslijed naravi same robe, nepredviđenih okolnosti, više sile ili uz odobrenje nadležne carinarnice. 6

Carinska vrijednost robe Carinska vrijednost uvezene robe je njezina

transakcijska vrijednost koja predstavlja stvarno plaćenu cijenu za robu koja se radi izvoza prodaje u RH.

Ukoliko tu cijenu nije moguće utvrditi, carinska vrijednost utvrđuje se kao transakcijska vrijednost istovjetne ili slične robe u istom vremenskom razdoblju.

Ukoliko ni tu metodu nije moguće primijeniti, koriste se deduktivne metode, odnosno primjenjuju odredbe odgovarajućih međunarodnih sporazuma. 7

Podrijetlo robe

Podrijetlo robe iznimno je bitno za određivanje visine carine (carinskog duga), a dokazuje se odgovarajućom potvrdom koju u RH izdaje Hrvatska gospodarska komora temeljem pisanog zahtjeva na propisanom obrascu.

Razlikujemo: robu nepovlaštenog podrijetla na koju se

primjenjuju uobičajene carinske stope navedene u Carinskoj tarifi.

robu povlaštenog podrijetla, a čije podrijetlo odgovara uvjetima koje je RH dogovorila sa zemljom s kojom zaključuje ugovor o slobodnoj trgovini ili uvjetima o primjeni povlaštenih tarifnih mjera iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

8

Carinski postupak Nakon što je provjerena deklaracija i izvršen

pregled isprava i robe, carinarnica je stavlja u jedan od carinskih postupaka koji imaju gospodarski učinak:

postupak puštanja robe u slobodan promet, postupak provoza robe, postupak carinskog skladištenja, postupak unutarnje proizvodnje, postupak vanjske proizvodnje postupak prerade pod carinskim nadzorom, postupak privremenog uvoza, postupak izvoza9