http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Camille Saint-Saëns

Charles-Camille Saint-Saëns (1835 – 1921) bio je francuski skladatelj, orguljaš, dirigent i klavirist u periodu romantizma. Najpoznatija djela su mu Rondo Capriccioso (1863), Klavirski koncert br. 2 (1868), Koncert za violončelo br. 1 (1872), Danse macabre (1874), opera Samson i Delilah (1877), Koncert za violinu br. 3 (1880), Simfonija br. 3 (1886) te Karneval životinja (1886) kojoj je zabranio izvođenje za života s izuzetkom stavka Labud. Bio je jedino dijete Jacques-Joseph-Victora, službenika u ministarstvu unutrašnjih poslova, inače normanskog podrijetla i slikarice Francoise-Clemence. Rodio se u Rue du Jardinet u 6. pariškom arrondissementu, pa je uvijek naglašavao da je pravi Parižanin. Kao glazbeno čudo od djeteta s 10 godina nastupio je na prvom koncertu; sa 16 godina piše prvu simfoniju, a drugu, koja je privukla pozornost kritike i javnosti, sa 18 godina. Studij završava na Paris Conservatoire te postaje orguljaš i službuje 20 godina. Nakon toga postaje slobodni skladatelj, dirigent i klavirist poznat i tražen, ne samo u Francuskoj nego širom Europe, posebno u Britaniji ali i u Americi. Kao mladi skladatelj oduševljava se romantičarima Schumannom, Lisztom i Wagnerom, a vlastite skladbe strogo mu prate konvencionalnu klasičnu tradiciju. Kao stručnjak za glazbenu povijest nastavlja radove ranih francuskih skladatelja što ga kasnije dovodi u sukobe s impresionistima i dodekafoničarima. Pa ipak, iako njegova djela sadržavaju neoklasične elemente koja utiru put Stravinskom, nije prihvaćao modernu i tome se oštro protivio. Sa samo 33 godine, Saint-Saëns se ubraja u najveće žive skladatelje i dodjeljuje mu se orden Legije časti (Légion d’Honneur). Međutim, privatni život mu nije sjajan. U dobi od 40 godina ženi sestru svog učenika, devetnaestogodišnju Marie Truffot, s kojom ima dva sina. Mnogo sklada i putuje, a obitelji ne posvećuje pozornost. U Rusiji se druži sa Čajkovskim, u Švicarskoj sklada Rekvijem. Povratak u Pariz koincidira s tragedijom. Dvogodišnji sin pada kroz prozor s četvrtog kata, a nakon nekoliko tjedana stariji sin umire od dječje bolesti. Nakon toga, bez ikakvog upozorenja, napušta suprugu i nestaje. Iako se nisu službeno razveli , Maria više nikad nije vidjela svog supruga, a koliko je poznato, on nije imao nikakvih veza sa ženama. Saint-Saëns je bio svestranog i zadivljujućeg uma. Ne samo da je bio orguljaš, klavirist, dirigent, glazbeni znanstvenik, već se bavio karikaturom, znanošću, matematikom, astronomijom, glazbenom kritikom, arheologijom. Pisao je drame, poeziju, filozofske eseje, proučavao botaniku i drevnu glazbu. Skladao je više od 300 djela u svim žanrovima glazbe, bio je profesor na akademiji ali i svjetski putnik. Njegovi učenici su bili Gabriel Fauré, koji je naknadno predavao Mauriceu Ravelu. Na obojicu je Saint-Saëns snažno utjecao, a oni su ga na početku obožavali. Najpoznatije djelo, Karneval životinja nije dovršio do 1886. Prema glazbenom povijesničaru Jeanu Galloisu, to je dovelo do čuvene Berliozove izreke o Saint-Saëns: On zna sve ali mu nedostaje neiskustvo (Il sait tout, mais il manque d'inexpérience). Jessica Duchen napisala je kako je Saint-Saëns bio problematična, ćudljiva i povučena osoba koja nikad nije otkrivala mračnu stranu svoje osobnosti. Glazbeni kritičar i skladatelj J. Nicholas je primijetio kako je ova povučenost navela mnoge da ga podcijene, pa su nastali uvredljivi komentari kako nije bio genij ili kako je skladao dobro napisanu lošu glazbu. I dok ga Faure naziva najvećim francuskim dosegom stvaranja drugog Mozarta, Ravel za Saint-Saëns tvrdi da bi mu glazbeni doprinos bio mnogo veći da je za vrijeme I Svjetskog rata izrađivao čahure. 1880. Saint-Saëns postaje omiljen publici u Engleskoj, kao najveći živući francuski skladatelj. 1886 Philharmonic Society of London naručuje simfoniju koje postaje njegovo najpopularnije i najcjenjenije djelo - Simfoniju br. 3. Premijera je bila u Londonu, a Saint-Saëns je osobno dirigirao i nastupio kao solist Beethovenovog klavirskog koncerta br. 4. Londonski uspjeh je bio veličanstven, a zasjenio ga je povratak u Pariz i ekstatična dobrodošlica. Nakon 1890, prestaje skladati značajnija djela i počinje karijeru svjetskog putnika po egzotičnim zemljama. Često posjećuje Kanarsko otočje, Alžir, Cejlon, Vijetnam. Kako su nove generacije sve manje cijenile njegovu glazbu, postajao je sve iritantniji u kritikama i osudama moderne glazbe.

Camille Saint-Saëns

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

Nakon posljednje turneje u Grčkoj, koju je napravio u 85 godini, najavio je povlačenje iz aktivnog stvaralaštva i dirigiranja. Krajem 1921. u Alžiru, Saint-Saëns umire od upale pluća. Tijelo mu je vraćeno u Francusku i nakon svečanog državnog pogreba sahranjen je na groblju Montparnasse, u 14. pariškom arrondissementu, počivalištu najvećih francuskih intelektualaca i umjetnika. Najbolje snimke i izvedbe djela Saint-Saëns je skladao preko 300 glazbenih djela u svim oblicima. Najpoznatija su:

13 opera 5 simfonija 3 koncerta za violinu i orkestar 5 koncerata za klavir i orkestar 2 koncerta za violončelo i orkestar glazba za orgulje brojna djela za klavir komorna glazba brojne transkripcije, posebno Bach

Izdvojena su najznačajnija djela i izvedbe

Carnival of the Animals, Danse macabre, Symphony 3

Ormandy Entremont

Cello Concertos. Carnival of the Animals. - Bergen Philharmonic

Orchestra Neeme Järvi

Symphony No 3, 'Organ' - Olivier Latry The Philadelphia Orchestra

Christoph Eschenbach

Carnival of the Animals - Renaud Capuçon vn Gautier Capuçon

Chamber Music Nash Ensemble

Piano Trios Florestan Trio

Piano Concerto No 2. The Swan - Benjamin Grosvenor

Cello Sonatas - Christian Poltera vc Kathryn Stott pf

Piano Quartets Mozart Piano Quartet Dabringhaus und Grimm

The Five Piano Concertos Serge Baudo

Camille Saint-Saëns - String Quartets Fine Arts Quartet

Complete Works for Piano and Orchestra - Stephen Hough

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm

O primijenjenoj tehnici

Korištene slušalice:

Sennheiser HD598 Beyerdynamic DT990PRO

AKG K242 AKG K550

Superlux HD681EVO

Pojačala za slušalice

Ako slušalice jednostavno priključimo u bilo koji izlaz za slušalice, a pri tome ne vodimo računa o električnim karakteristikama primijenjenih slušalica, vrlo je vjerojatno kako ćemo dobiti nezadovoljavajući rezultat. Slušalice će u svakom slučaju funkcionirati, ali z vuk koji se čuje bit će vrlo daleko od njihovih krajnjih mogućnosti. Najniža impedancija dinamičkih slušalica iznosi oko 30 Ω, a najviše impedancije su oko 600 Ω. Pored toga, proizvode se nestandardiziranim osjetljivostima. Parametar kojim opisujemo učinkovitost slušalica je izražena u dB/mW, a označava razinu zvučnog tlaka pri pobudi s 1 mW snage. Osjetljivost slušalica možemo izraziti i dB/V. Poznajemo li učinkovitost slušalica,možemo izračunati snagu za zadanu razinu zvučnog tlaka. Dakle, pri izboru pojačala snage moramo voditi računa o žel jenoj glasnoći koja se postiže bez izobličenja, o sprječavanju oštećenja slušalica velikim snagama ili impulsnim zvukovima pri manipuliranju pojačal om te

konačno o zaštiti sluha korisnika. Jednostavni program kojim možemo izračunati minimalni potrebni izlazni napon i snagu pojačala za zadane slušalice, odnosno treba li nam uopće pojačalo, možemo naći ovdje.

pojačala za slušalice: Musical Fidelity V-CAN II

Lehmann Beyerdynamic

AudioT HA5000