br. 66-67, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja · 10 | motrišta br. 66-67, časopis...

66-67Anđelić, Baković, Barbarić,

Brkić-Milinković, Buhač, Buntić, Dugeč, Durić, Harbaš,

Husić, Ibrahimagić, Ivon, Jukić, Kljujić, Lovrić, Majić,

Marković, Muselimović, Nedić, Pavlović Grgić, Pehar,

Radenović, Smoljan, Šimić Tonin, Tozo Waldmann,

Trhulj, Vukoja, Zoko

Č a s o p i s M o t r i š t a r e f e r i r a n j e u C e n t r a l a n d E a s t e r n E u r o p e a n O n l i n e L i b r a r y / Fr a n k f u r t a m M a i n / - h t t p : / / w w w. c e e o l . c o mčasopis za kulturu, znanost i društvena pitanja • srpanj - listopad 2012. • issn 1512-5475

br. 66-67, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja

Za utemeljitelja i nakladnika: JosipMUSELIMOVIĆGlavni i odgovorni urednik: MiroPETROVIĆTajnica: VanjaPRUSINAUredništvo: fraAnteMARIĆ,DraganMARIJANOVIĆ(zamjenikglavnog iodgovornogurednika),MiraPEHAR,MisijanaBRKIĆMILINKOVIĆLektor i korektor: JagoMUSAGrafičko oblikovanje: SHIfTkreativnaagencija,Mostar

Telefon/faks: +38736323501E-mail: [email protected]: UlicakraljaZvonimirab.b.,88000MostarŽiroračuni: 3060210000038226kodHYPOALPEADRIABANKd.d.Mostar, 1610200011500030kodRAIffEISENBANKBiH

Cijena: BiH10KM,RepublikaHrvatska50kn,Europa7,5€

Mišljenjemfederalnogministarstvaprosvjete,znanosti,kultureišportabr.08-91-4/97.od3.3.1997.glasiloMotrištaupisanojeuevidencijujavnihglasilapodbr.661ioslobođenoplaćanjaporezanaprometproizvoda.

Ovajbrojjetiskanuzpotporufondacijezanakladništvo,Sarajevoifederalnogministarstvaprosvjeteiznanosti,Mostar.

br. 66-67, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja

rukopisMalkicaDUGEČ:Dodiriljepote . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

književna radionicaMaklicaDUGEČ:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9SeadTRHULJ:Josipovgrijeh. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13MiljenkoBUHAČ:Izgubišratisluh,alizatodobiješastmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21IvanaBUNTIĆ:Tkositi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25ŠimaMAJIĆ:Kalendarskakaligrafija(jesen). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26MatkoBAKOVIĆ:Dvijepjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27OmerĆ.IBRAHIMAGIĆ:Pjesme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

učilišteNenadSMOLJAN:SunčevaZviježđa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37Dr.sc.KatarinaIVON:„Hrvatskasvijest“zadarskogkoledaraSvačić . . . . . . . . . . . . 58BernardHARBAŠ:Svijetjemnoštvoglasova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73TinaBARBARIĆ:Odnosmedijaikulture. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84

mozaikStjepanKLJUJIĆ:Uz40.obljetnicuotkrićadvijubistaIvanaMeštrovića. . . . . . . . . . 99AntonelaMARKOVIĆ:Trogirskakatedrala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107IvanVUKOJA:Nepodnošljivalakoćaslikanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

čitaonicaIvanANĐELIĆ:JosipMuselimović,književnikiliodvjetnik? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115BernardHARBAŠ:Pretvaranježivotautekst? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117RašidDURIĆ:PjesmedivljihpticaEnesaKarića . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120fabijanLOVRIĆ:SonjaJurić–Kreativnostumjetničkoguslužbihumanosti. . . . . . 134MiloJUKIĆ:Kadjunaciprelazeizpričeupriču . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136LidijaPAVLOVIĆGRGIĆ:Inteligentnopoetskotkivo. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138fabijanLOVRIĆ:Pastirsudbine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140MatoNEDIĆ:Naputuubeskraj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142JezdimirRADENOVIĆ:OAntičkimgradovima,uborhesovskommaniru . . . . . . . . 144BožicaZOKO:Treslicasićana-sestricazlaćana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146SeadHUSIĆ:DezintegriranostsvijetaupoezijiAmiraBrke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148SuadaTOZOWALDMANN:PortretiZukeDžumhuraskupasmalomgrafološkomanalizomnjegovihraznovrsnihpotpisa . . . . . . . . . . . . 151MisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ:Mojačitaonica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158

ljetopisJosipMUSELIMOVIĆ:RazgovorsAntomVicanom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161MiraPEHAR:KronikakulturnihdogađanjauMostarusvibanj-rujan2012. . . . . . . . 167

in memoriamPrim.doc.dr.sc.BorisMaslov,dr.med.(31.1.1951.–30.6.2012.). . . . . . . . . . . 177NikolaŠIMIĆTONIN:UmrojeRajkoGlibo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 192

Motrištabr.66-67,časopiszakulturu,znanostidruštvenapitanja | 9

književna radionica

BOŽIĆ U TUĐINI

Božićje.SvjetlosnojutroMaminaputedaleke.Asnijegjedubok.”Pođimo,”Netkonamtihoveli,“JerOnjevećutroPutoveštoČovjekihželi:Prohodne,bijeleimeke.”Božićje.Noćseiskrada.Krozmisli,čežnje,IkrozulicegradaProlazipoputsjeneNoseć’unadarancuDarovezatebe,meneIdragipozdravstrancu.IzsanjezapretaneTugomizaboravomBožićnaszoveUradosnijedane.Cestaječista.SvimajepruženarukaBogočovjekaKrista.Božićje.Glasizdaljinemami:“Krenimo.Zasvjetlomslavoluka!”Dogorjelasvijećanastolumome.Tuđinaboli,gušiuosami..Inemamriječizrećikome.

25.12.2011.

MalkicaDUGEČ

DA NIJE VJETRA

DanijevjetraPaucibinebopremrežili. Premdakrivinismo, Uzvjezdanuprahu Ujednomemahu Svinestalibismo.Paucibinebopremrežili, Davjetranije Ida,kaoprije,Nekaddavno,nariječipomolu,NjemoćasmobiliSklupčaniubolu.PuhnivjetreiraskidajnitiSumnjomprepletenePadaopetsvimožemobitiRiječisrcemizrečene!

25.3.2012.

10 | Motrištabr.66-67,časopiszakulturu,znanostidruštvenapitanja

DODIRI LJEPOTE

JošnaovomsvijetuimariječipunoŠtoutihuletutkajuzlatnoruno.Netkajugazasenizavječnostpuku,Većzačasaksveti.Dodirdragihruku.

Napunil’sesrceljepoteisjaja,Prijateljstvonikne.UsredzavičajaOdljubavibujna,oddobrotetkanaSveseljepšomjaviriječtekzapisana.

ImanatomsvijeturiječiizobiljeUnjedrenihutloil’srcadubinu.Neproklijesvakanasaguodzbilje.

Kažu,samojednomuživotuovomPovedunasriječiuljubavikolo.Dodirnuljepotom.Iuskrsnuslovom!

9.6.2011.

KOLO RIJEČI

Zašutjesmo,zanijemismo,Premdatusmo.Ijošjesmo:Dvapjesnikalijeporijeka,JednoslovozaČovjeka!

Moždaznamo(il’neznamo?)Dakrećemotamo-amo,DasmosvojinokadikadTuđisvijetu-sebi:nikad!

Akojednogšutnjamori,Druginekaprogovori!Riječnamsvjetlobitimora.

Nebudimosebeškrti!Koloriječinek’sevrtiDokjepjesmeigovora!

16.2.2012.

LAGANIM HODOM

Laganimhodomprilazinamzima.JošstiglanijeAvećusrcutvrdaledaima.Polakodimseizdimnjakavije.Prilazizimasvebližeibliže.Vijenceodinjapogranamaniže.Vidikemaglomzastireimrakom.Svetežimkorakom,SvesporijehodiLedenukorugradećinavodi.Usobnojpećivećvatrapucketa.Tozimakucainamojavrata.Utaktuhodapahuljek’ovataMekano,sipkorasipavidikom.VjetarjojsnaguprirastankupopiPasrcaledsepolaganotopi.Ihladnonijevišenikom!

Prosinac,2012.


MOŽDA BI SVE BILO DRUKČIJE

NastazamadavnimKojimasmosnenikročili,MoždabisvebilodrukčijeDasmosneujavupretočili,Dasmosrcaglasslušali.MoždanebismogorčinuzbiljekušaliImoždabismostazamaravnimDovrhuncasrećestizali.MoždabisvebilodrukčijeImoždabismosvesretnijibivaliDaodsebenismoskrivaliNibol,nisumnju,niklonućeŠtonasjeuhodupratilo.MoždabisvebilodrukčijeDanasjevjerovanjeNapočetkevratilo?O,dajesvedrukčijebilo,MoždaseovoDanasnebinizbilo...?NoždabismouVječnostodlutaliIvišenasnebinibilo!?

23.6.2011.

ODA JUTARNJOJ KAVI

Mirišekavauranijutarnjisat.Nadražuječula.Budi.O,kakojeugodnopiti,Ibiti,IbudansnitiAnematisvijestiOkavepodrijetlu,Omijenaobijesti.Niomraku.NiosvjetluŠtogakaveberačiNeugledaše.O,kakojelijepoOdsebebitijačiInaslijepoMukuitrudNekihvećumrlihljudiUsvojutočitigrudK’omelemnarane!GodijutarnjakavaZablagdanskimstolom.Iubijedi,Iunadi,DoksmojošmladiInismopostalisijediOdmislinadruge.Mirišekavauranijutarnjisat.Pijmoje!Volimoljude!Paštogodbude,Nek’ideunepovrat!

NaValentinovo,14.2.2012.


PJESME BUDUĆE

fabijanuLovriću

IpjesmaojučerSonomodanasJedanživottvoriŠtoonomesutraJednimglasomzbori.

KadsetakospojeNevidljivomniti,PjevajusvetrojeNajezikučistomOživotu-istom.

Štoćeodnjihbiti,IdoklećetakoPrelazitilakoOddanasnasutra,Odsutranajučer,DoznatćeodmijenaTekpjesmebuduće.

Stuttgart,9.12.2011.

UKORAK S PJESMOM

Akosestihuotmerima,Akonebudeodzvanjatimogao,Kakoćeteći,žuboriti?Hoćelislužitisvima?Tkoćegačuti,ukorakpratiti?Ihoćelise,takav,ogolio,Pjesmiukrilovratiti?Hoćelizanjim,Odmonotonijeobolio,Jedinopjesnikpatiti?AkosestihokljaštriOdglazbeizvuka,Štoćeodpjesmebiti?HoćelitadapjesnikovarukaK’osuhagranaselomiti?UsvakupjesmujaćuSvogsrcaritamdodatiDamogustihjojirimeSnjomukorakhodati.

31.3.2012.


SeadTRHULJ

JosipovgrijehVidiosam ihsprozora trpezarijekadsudošlipredkapiju,progovorilinekoliko riječisčuvarima i krenuliunutra:dvaozbiljnagospodina,uskupimelegantnimodijelima,ubijelimkošuljamaikravatama.Jedančuvarjepotrčaoprednjimauzgradu,onisunekolikotrenutakastajalinavrhugranitnogstepeništa,aondaje,zajednosčuvarem,prednjihizišaoJosip.Rukovalisuse,izmijenilinekolikorečenica,dvapridošlagospo-dinasupažljivorazgledalavilu,vrtiobalu,kaodasuraditogadošli.OndasuzajednosJosipomušliunutraiotišliuapartmanzaposebnegoste,većsređenposlijeodlaskagospođeMelite.Ostalisuzatvorenisvedoručka.OsjećaosamdasedogađaneštoznačajnozaJosi-

pa,dajemoždatoonapromjenakojujeonočekivao,gotovopriželjkivao,želećidaseizvučeizučmalostiidosade.Došaojenaručakisjeosamzasto,jasamodmahustaosasvogmjestaisjeopre-

manjemu.Dvanjegovasagovornikaostalasuuapartmanu,njimaćeručakbititamoserviran.Josipjebiokrutinapet,blijedulicu.-Štasedogađa,Josipe?Zaštosudošlaonadvojica?-Došlisumiuposjetu.Kažu,nisumedugovidjeli,poželjelisemogdruštva,hoćesa

mnomdarazgovaraju.-Znači,onisuizSlužbe?-Da.-Znašliihodranije?-Slabo.Samoizviđenja.Onisuizdrugogodjeljenja.Nisuhtjelidapošaljunikogod

onihkojeboljepoznajem.Toneslutinadobro.Šutiosam,osjećajućidasemomprijateljuspremaneštoodonogštojenaslućivao.-Neznamjelizgodnodatepitam,Josipe,ali–očemusterazgovarali?-Tako,uopće,osvačemu.Jedanmeciničnopitaočitamli.Nečitam,kažem,nevidim.

Aliakoikadnormalnoprogledam,opetćučitati.Nemazameneništaljepšeodtoga.-Idalje?-Ispitujume.Aliteksupočeli.-Očemu?Zagledaomisečvrstouoči,razmišljaonekolikotrenutaka,aondarekao:-Slušaj,Rasime,svaštasamtipričao,moždaineštoštonisamsmio.Alisaddolazimo

doopasnihstvari.Možešlimiobećatidaoovomštoćutiispričatinećešnikadnikomreći?NaročitoovimaizSlužbe!Molimte,nikadinikom!


-Možešbitisiguran,Josipe.AlizaštobioniizSlužbemeneispitivali?-Moždahoće,nikadsenezna.Obećavašli?-Obećavam.Mogutiseizakletiakotreba.Evo,takomimajkinogživota...-Netreba,vjerujemti.Dasenisiuplašio?-Ne,nisam.Nisamhtiodamupriznam,jesamsemalouplašio,alisambionestrpljivdasaznam

štasedešava.IbiosamčvrstouvjerendanećunikomništarećiodonogštočujemodJosipa.Poslijekratkogneobaveznogćaskanjaovremenuiljepotiovevilekojajevrlougodna

dasečovjekunjojodmori,počelisuozbiljnoispitivatiJosipa.Htjelisusaznatikakomusemoglodogoditidanedoznainepoduzmeonoštojepotrebnookopokušajabjek-stvačetvericemladićaprekomora.-Kakosammogaoneštosaznatiiliučiniti?Pajanevidim!-Nevidiš?–Dvojicasusezgledala.–Nisivaljdauovomlječilištuoslijepio?OndaimjeJosipobjašnjavaodamudajuspecijalni lijekzbogkojegnevididobro

stvariokosebe.Čaknemoženičitati.-Opetonočitanju!Slušaj,Josipe,krajnjejevrijemedasemahneščitanja,dapoč-

nešmislitioonomštojetvojposao.Misadgovorimootvojojprofesionalnojgreški,opropustukojisepripadnikuSlužbenesmijedogoditi.Tisinačiniogrešku,nisinavrijemeotkrio idojavioo jednompokušajukoji jemogao imati strašneposljedice.Zamislidasutimladićiuspjelipobjeći.Čulobisetopocijelojzemlji,onibipostaliheroji, nanjihbi seugledali drugi i krenuli njihovimputem.Sreća je što sudrugeslužbedobroradilepasuspriječiletobjekstvo.AnašaSlužbaimasvogčovjekausredištuzbivanjaionneznaništaotome!Toje...tojeporaznozanas.Pogotovuzatebe,Josipe.Itote,moramotireći,nesamodiskvalificirakadjeriječoSlužbi,negoizahtijevaoštruiozbiljnusankciju.Dokjeslušaotajdugigovor,Josipjerazmišljao:sveštoonnjimagovori,ištobiimjoš

objašnjavao,nemanikakvesvrhe.Oniznajudaonnevidi,znajuikojelijekoveprima,alisuipaksigurnidajemogao,akojehtio,otkritionoštosumladićispremaliipreduzetištomuprofesijanalaže.Onisuovamodošlisasvojimsaznanjima,moždaisgotovomodlukomuvezisnjim.Zato,svanjegovapravdanjaiobjašnjenjasupraznapriča.Aidatoimanekogsmisla,daovudvojicuuneštoiuvjeri,štabipostigao?Sad,doksnjimarazgovara,postajemujasnokolikoseonzapravoudaljioodtihljudi,iodSlužbe,ipot-punojenačistostimdaseneželiunjuvratiti.Nemailuzijudaćegaostavitinamiru,daćemudozvolitinapuštanjeSlužbe,tosenečini.Alićegakazniti.Onznapravilaiznadakaznuzaslužuje,samojošneznakakvaćeonabiti.Šutjelismo.Jasambioistinskiuplašen.IveomazabrinutzaJosipa.-Moželise,Josipe,...moželiseištaučiniti?-Kakomisliš?-Možešlitištaučiniti?Možešlisenekakoodbraniti?Možešlisenekomjaviti,nekom

višemijačem,pavaljdasizatolikegodinesarađivaosuglednimivažnimljudima,val-jdasiitinekadnekompomogao,učiniouslugu...Zatražisadpomoć.-Ne.Ništaodtoga.KadSlužbanekogispitujeigoni,nikonesmijeništapreduzimati.

Tadasevidikolikajenjenamoć.Ugorojsamsituacijinegodasamuzatvorskojćeliji,vezanihrukuinogu.Aštojenajgore,neznamštaćedaljebiti.


-Zartiovinećereći?-Neće.Inemogu.Kadgoreuupravipodnesuizvještaj,ondaćebitiodlučeno.Ameni

ostajedačekam.Tojeononajteže.Šutjelismonekolikotrenutaka.Josipjeustao.-Moramgoreuapartman.Reklisumidadođemčimručam.Ostaojesnjimacijelopopodneidokasnouveče.Neznamkadjeotišaonaspavanje,

alisambiosigurandanijemogaookasklopiti.JaiMirasmosjedilinaklupipredulazomuviluipričali.Sunce,većdobroojačalo,

ugodno jegrijalo, iako jebilonaputukazalasku.Jasamsvakičasustajao,gledaopremastepeništu,očekujućidaseJosippojavi.Aliganijebilo.Mirajebilaradoznala.-ŠtasetodogađasJosipom?Kosuoniljudi?-Njegovi,sposla.Razgovaraju.-Očemu?-Neznam.Nijemirekao.Alimoždaćemirećikadzavršeikadoniodu.

*

Trećegdanasvogboravkauvilidvagospodinasuposlijeručkaizišlaizapartmanaikrenulaušetnjuvrtom.Djelovalisuopušteno,kaodasuzavršilivažanposaopaseodmaraju.Razgledalisuvilu,vrt,morskuobalu.Zastalibiionečemrazgovaralipaopetkrenulidašetaju.Pažljivosamihposmatraosprozorasvojesobeunadidaćumoždaiznjihovihkretnji,ponašanjairazgovoraotkritineštouvezisJosipom,kojijesadsjedio,ilisemoždaodmaraoležećiusvojojsobi.Aliništanisammogaootkriti.ČuosamIlijukakojeušaousobu,očekivaosamdaćeonproćidosvogkrevetaipre-

datiseuobičajenompopodnevnomspavanju.Alionjedošaodomene,primakaomiseiupolaglasa,kolutajućiuplašenoočima,rekaomidaidemnarazgovoruapartman,dasutakonaredilaonadvojica.-Menesujutrosispitivali–šapnuomijenauho.-Očemu?-OJosipu.SamooJosipu.Ali,ništamevišenepitaj,nisamtiniovosmioreći.Strogo

sumizaprijetiliakobilokomeišta...Staviojeprstnaustaiosvrtaoseokolo,kaodagajenekomogaočuti.-Dobro,Ilija,nebojse,nećeoovomnikodoznati.ŠtasutepitalioJosipu,štasiimrekao?-Joj,nebihsmio,opasnoje.TražilisudaimkažemsveštoznamoJosipuotkad

jedošaoovamo,kakoseponašao,skim je razgovarao.Naročitosu insistiralidaseprisjetim jesamliga ikadvidiodasesreo ili razgovaraosLukomiDaliborom.Kadsamimrekaodaneznamništa,dasesJosipomnisamnikadnisusreoosimuprolazu,daonuvijeksjedisamunekommračnomuglustamnimnaočaramanalicu,nisumipovjerovali.Prepaosamsejermiseučinilodasamimtektadapostaosumnjiv.Ondasamimrekao–izvini,moraosam,odnjihsenesmijeništakriti–re-kaosamimdajerazgovaraojedinostobom,aliočemustepričali,nemampojma.Izgledadasumipovjerovali,valjdasuosjetilidagovorimiskreno,pasumepustili.Reklisuminakrajudatikažemdaposlijeručkatidođeškodnjihnarazgovor.Eno,ušlisuunutra.Idisaduapartman,čekajute.Požuri,molimte,mogupomislitidatenisamobavijestio.


Stajaosamnekolikotrenutakapredvratimaapartmana,pokušavaodasesmirimidaotjeramosjećajzebnjekojimespopaoodtrenutkakadmijeIlijarekaodamečekaju.Ondasamsenatjeraodapokucamidauđem.-Izvoli,mladiću,sjedi–rekaojestariji.Izgledalojedasusrdačnoiprijateljskiraspo-

loženi.–Kakotijeovdje,kakonapredujeliječenje?Sadboljevidiš,zarne?-Dostadobro,hvala.-Tiznaškosmomiizaštosmoovdje?-Neznam.Nasmijalisuse.-Pasviulječilištuznaju,nemogućejedatinisiništačuo.-Nisam,zaista.Neštopričaju,alimenetonezanima,imamprečegposla.-ZartiniJosipJurjevićnijeništarekaoonama?-Nije.-Arazgovaraosisnjim.-Jesam.-Inijetiništarekaoonama?-Nije.-Paočemusterazgovarali?-Onako,običnapriča,praznaidosadna,kakvemiinačeimamoovdjeulječilištu.-InisipitaoJosipaonama?Onbitiznaoobjasniti.-Nisam.Nijemenizanimalo,imamprečegposla.-Manemoj!Zbiljaimašprečegposla,znamo.Sadsusesmijalijoššireivedrijekaodasesamnomlijepozabavljaju.Znaosamna

štaaludiraju,alisenisamusudiodaimneštoprigovorimilidasenanjihljutim.Samosepojačaomojosjećajnelagodeizbunjenosti.-Hoćemostobomozbiljnodarazgovaramo,Rasime.–Prestalisusesmijati,odčega

samosjetioolakšanje.–Mipripadamojednoj... jednojvažnojdržavnojslužbi. Ispitu-jemojedanslučaj.Možešimatipunopovjerenjeunas.Važnojesamodanamkažešistinuoonomštonaszanima.RečenonamjedasisetiodsvihbolesnikanajvišedružiosJosipomJurjevićem.Jelitoistina?-Jeste.Dostasmorazgovarali.Znate,ovdjejedugovrijeme,aljudimakojinevide

važnojedamogurazgovarati.-Naravno.Aočemustevasdvojicarazgovarali?-Oknjigama.Uglavnomoknjigama.-Oknjigama?–Njihdvojicasusezgledali.Mlađi,koji jeuglavnomšutio istalno

zapisivao,opet jeneštounioubilježnicu.Stariji jenastaviodame ispituje.–Štaoknjigama?-Pavidite,Josipje,doksumuočibileuredu,veomavolioknjige.Sada,otkakosu

muočioboljelepanevididobro,nemožečitati.Ondamujaprepričavamknjigekojesamraniječitao.-Kakveknjige?-Razne.Alivećinomoneizškolskelektire,takvejanajvišepoznajem.Tojesvenjega

jakozanimalo,uvijekjetražiodamupričamštodetaljnijeiopširnije,govoriomijedamusetakočinikaodasamčitateknjige.-Ajeliontebiprepričavaonekeknjige?


-Nije.Jednommijerekaodajetouglavnomstručnaliteraturaidatomenenećein-teresirati.Ponekadsamsečudiokakojeonžudno,svelikompažnjom,slušaosveštosammuprepričavao,čakikadsamseprisjećaonekihdječjihknjigaizosnovneškole,bajkiibasni,slikovnicaistripova...Mačudojedno!Neosjetno,doksamimpričaooonomučemusamseosjećaosiguranislobodan,

nestajalojemogosjećajazebnjeineizvjesnosti.-Dobro,Rasime.Ajestelivasdvojicajošočemupričali?Tomepitaoonajmlađi,kojimesvevrijemeoštroposmatraonekakoiskosa,sum-

njičavo.-Neznam...Nismo.Samooknjigama.-AjestelirazgovaralioonomslučajukadsuLukaiDalibor,sajošdvojicom,krenuli

dabježeprekomora?-Nismo.JasamotomesaznaooddoktoriceZarifenasastankukadsusenjihdvojica

vratilaulječilište.KasnijemijeiDaliborpričaokakojesvetobilo.-ZarodJosipanisiništadoznao?-Nisam.Mislimdaonotomenijeništaznao.Šutjelismonekolikotrenutaka.Opetjeprogovorioonajmlađi.-Mnogosimitipametan.Isveznaš.Kaoštreberkojijedobronaučiozadatulekciju.-Nerazumijem.Naštamislite?Većsamsepotpunooslobodiostraha,činilomisedasamsadustanjuućisnjimau

sukob,usvađu.-Dobro,dobro.–Starijijebioboljeraspoložen.–Moždaćemobitijoškojiputuprilici

darazgovaramo.Znači,izliječilisutioči.Vjerovatnoćešuskorokući.Hoćešlinastavitiškolu?-Da,tomijenajvažnije.Imamjošjedanrazredimaturu.-Ionda?-Vidjeću.Sadmijeprvonapametidazavršimškolu.-Ajesilirazmišljaoozaposlenju?Ilionastavkuškolovanja?-Nisam.Imavremena.Amoramsedogovoritiisaroditeljima.-Onibašnisuusituacijidatiplaćajuvisokuškolu.-Otkudvitoznate?-Znamo.Miznamosveštonaszanima.Moždabitvojiroditeljivoljelidaposlijema-

turekrenešunekuškoluukojojćeš imatisveštoti jepotrebno,akadzavršiš imašosiguranozaposlenje.Miimamotakvuškolu,možemotipomoćidaseupišeš.Vidimodasibistar ipoštenmomak,takvinamatrebaju.Akohoćeš,možemorazgovarati istvojimroditeljima,daihubijedimo,daimiznesemosverazloge...-Nemojte!Nemojte,molimvas.Ostavitenjihnamiru.Akobudepotrebno, jaćus

njimaotomepričati.Šutjeli smonekoliko trenutaka.Opetme spopalaona zebnja spočetka, ne znam

zašto.Osjećaosamsnažanporivdazavršimovajrazgovor,daštoprijepobjegnem.Alisenisamusuđivaodaučinimnekiodlučangest.-Dobro.Štosenastiče,zadanassmozavršili.Imašlimoždatidanamjošneštokažeš?-Neznam...nemam.-Ovoštosetičenastavkaškolovanja,razmislidobro.Inekaostanemeđunama.Po-

sebnoteupozoravamo,nemojotomeniskimrazgovarati.NaročitonemojsJosipom.


Ustaosamikrenuopremavratima.Osjećaosamnaleđimanjihovepažljivepoglede,alisenisamosvrtao.

*

Većprvogdanakadsudvojicadošlaulječilište,bolesnikkojijebiosJosipomusobipremještenje.NisamznaoštoimjetrebalodaJosipbudesam,ionakosugaispitivaliuapartmanu,moždasusebojalidaćeonneštopričatioonomštosedogađa.Sad,kadsuzavršili ispitivanje,nisuJosipudopuštalidaizlazi izsobe.Tamomuje

donošenahrana,ajedanodnjihgajepratiokadideuklozet.SestrajepovjerilaMiridamuvišenestavljanikapiuoči,doktoricaZarifajojjerekladatonijepotrebno.Mirajedoznaladaonadvojica,naizmjenično,čestosnekimrazgovarajutelefonom

izljekarkinesobe.Činilisutoikadsuprisutneljekarkailisestra,aliseiznjihovepričenijeništamoglodoznati:govorilisuušiframa,konsultiraliseoonomštočine,primaliinstrukcije.IzgledadaseimeAnto,kojesučestospominjali,odnosilonaJosipa,dok-toricajeimenovanakaonastavnica.SpomenulisunekolikoputaiimeMladen,onojevjerovatnobilodatomeni.KadmijetoMirarekla,ponovosamseprepao,odjednommiseučinilodasamušaounekinepoznati,maglovitisvijetšifara,tajnihporukaiskrivenihnamjerakoječovjekumogudonijetisamonevolje.NisuJosipastalnočuvali,znalisudanitiimakudpobjećinitibimogaoizićiizkruga

vilekojiopasujevisokaželjeznaograda.Zatosamriješiodagaposjetimusobi.Iskrenoseobradovao,iznenadiometoplimičvrstimzagrljajem.Posadiomenastoli-

cunakojojjedotadsjedio,aonsesmjestionakrevetpremameni.-Hvalatištosidošao.Usamljensamidosadnomije.Hrabarsi.-Hrabar?Štosamtidošao?-Da.Sovimaseniješaliti.Mogutizamjeriti.-Bašmebriga.Štamimogu?Nisumeuplašilinikadsumeispitivali.-Ispitivalisusute?Očemu?-Otebi.-Naravno,očemubidrugom.I,jesiliimsverekao?-Nisamimništarekao.Htjelisudasaznajuočemusmorazgovarali.Oknjigama,re-

kaosam.Štaoknjigama,kakvimknjigama?Ondasamimobjasniodasamti,poštonemožeščitati,prepričavaoknjigekojesampročitao:školskulektiru,čakibajkeibasne,slikovnice,stripove...Josipsepočeosmijati.-Štamisliš,jesulitipovjerovali?-Neznam.Alinijenivažno.-Jesiliimrekaojošneštoomeni?-Ne.Pitalisu,alijasamseupornodržaoknjiga,tomijenajsigurnijepodručje.-Nijeuvijek.-NaročitosuinsistiralidaimkažemneštooLukiiDaliboru,jesamlištaznaootome

ijesamlineštoodtebedoznao.Josipješutio,zamišljen.-Dobroje,nekaimnisiništarekao.Madatosadnemanekogvelikogznačaja,onisu

skupilipodatkekojiimtrebaju,vjerovatnojevećdonesenaiodlukaomeni.


-Kakvaodluka?Hoćešliostatiulječilištu?-Ne,sigurnoneću.Takaznanijedalaočekivanirezultat.-Ištaćebiti?Hoćešlikući?-Ne.Tobizamenebilanagrada,pogotovuakobimejošoslobodiliizSlužbe.Alito

nemožebiti.Mogubitisretanakomidozvoledasvratimsvojima,davidimženuidjecu.-Paznašlikudćeš?-Neznam.Saddolazepravekazne.Reklisumidamorambitikažnjenzatoštosam

propustiodaotkrijemonoštosuspremaliLuka,Dalibor injihovidrugovi idaobavi-jestimkoga treba.Ali ima tu jošnekihstvari koje janeznam.Moždanikadnećunidoznati,itogasenajvišebojim.Imamnogokaznikojeimstojenaraspolaganju,svestepenovane,odlakšihdonajgorih.-Dobro,hoće li tobitionouobičajeno: tužba,pasud,pauzmešadvokatakoji te

brani...-Ne,ne.Ništaod toga.Pruženami jeprilikadauovom lječilišu „progledam“,da

postanemsvjestansvojihpropustaidasepopravim.Jatupriliku,kakoonikažu,nisamiskoristio.Saddolaziistraga,podpritiskom,udrastičnijemobliku,podtorturomčijijeciljdajapriznamgreškezakojećuondabitiosuđen.-Kakvegreške?Štadapriznaš?-Uvijekseneštonađe.Priznašnakrajuonoštooniželedapriznaš.Agotovouvijek

morašpriznati.Mučetefizički,iscrpljujupsihičkidokneizgubišsnaguivolju,pasvepriznašsamodabitoprestalo,dabisezavršilo.-Dobro,Josipe,zarnemapravde,zarnemanekezaštitezanevinačovjeka?Imali

nekavlastiznadSlužbe,imalinekokojojsemožesuprotstaviti,kojojmoženarediti?-Ima.Vrhovnapolitičkavlast.Onatomože.-Pačinilito?-Ponekad.Vrlorijetko.-Zašto?-Prvozatoštovlastitrebatakvaslužbadabiuznjenupomoćpostizalanekesvoje

ciljeve.Adrugo,zatoštoionikojisuuvlastistrijepeodSlužbe.Tiposlanici,ministri,vođepolitičkihstranaka,imajumandatekojitrajuodređenovrijemeiondasemijenjaju.ASlužbauvijekostaje.Inikadseneznakadsemožepozabavitinekimpolitičarem,dokmutrajemandatiliposlije.Anaćimugrijehe,prevareililopovlukenikadnijeproblem.ZatosvizaziruodSlužbeinastojedasedržedaljeodnje.Ustaoje.-Hajdesad.Nebihvoliodanaiđenekiodnjihidateovdjezatekne.Mogaobiiti

poslijeimatineugodnosti.Staosampremanjemu,svjestandagamoždavidimposljednjiput.Opetmezagrlio,

aondamipočeo,čvrstomedržeći,šaptatinauho.-ZnaosamsveoLuki,Daliboruinjihovimdrugovima.Znaosamsveodpočetka:i

vrijemepolaska,ikudaidu.Sve.-Josipe!Paštonisineštoučinio?Moždatioviondanebimnogozamjerali,možda

bi...-Ijasamšaptao,kaodajeinameneprešaostrahdanasnekoneprisluškuje.-Nisamhtio!Želiosamda timladićiuspiju,daoduunekidrugi,prostranijisvijet.

Nisamhtioizinata.MoždasamhtiosamsebidokazatidavišenisamuSlužbi,dasamslobodan.Sjećašlisekadsamtigovoriokakojetežakputuslobodu.Eto,jasamkre-


nuotimputemvećodavno,kadmoždajošnisambionisvjestandasamnanjemu,isvetvrdoglavijeidemnaprijed.Akojemekazneimukečekajunatomputu,vidjetćemo.Alinijemižao.Nadamsedaćuizdržatiipreživjeti.Pustiomeizzagrljaja.-Hajde,dasimizdravo.Moždasevišenikadnećemovidjeti.Zatebejetobolje,ne

trebadaseopterećuješnepotrebnimstvarima.Okrenuose.Jasamstajaojošnekolikotrenutakaigledaounjegovaleđa,činilomise

datuimajošneštodasekaže,alinisamznaošta.PolahkosamizišaoizJosipovesobe.Sutradan je konobar Luka odnio Josipu doručak, ali se brzo vratio sa nedirnutim

jelom.Josipmujezahvalio,rekaodanemožejesti,aondaustaoisnjimsesrdačnorukovao,kaodaseopraštao,pričaomijekasnijeLuka.Aonadvojica,dodaoje,svesuuslastpojeliusvomapartmanu.Smijalisuseibilivrloraspoloženi,kaoposlijeuspješ-noobavljenogposla.Malokasnijesukrenuliizvile.Josipjebiomeđunjima.Neznamzašto,jasamoče-

kivaodaćegaizvestisalisicamanarukama.Aline,izgledalisukaotridobraprijateljakojisupošliušetnju.Svratilisu isvatrojicasepozdravilisadoktoricomZarifom,zahvalivši jojnagosto-

primstvu.IJosipjojjeizrekaoriječizahvale.Nisusevišeniskimopraštaliipozdravljali.Jasamsprozoragledaokakosepribližavajukapiji,očekivaosamdaćeseJosip

okrenutiipogledatipremameni,alinijetoučinio.Gledaosamzanjimasvedoknisuzamaklizadrveće,atadameiznenadaspopalatugaiosjećajdasamizgubioneštoblisko,lijepoivrijedno.Ukući,uprostoruokomene,ostalajegluhapraznina.

(Odlomakizromana“Lječilište”,urukopisu)


MiljenkoBUHAČ

Izgubišratisluh,alizatodobiješastmuZatrpaonasjesnijeg.Biojetolikovisokdasuljudiuautomobileulaziliotvarajućišiberstaklo.Snijegjepadaotrikratkadanaičetiridugenoći.Čitavjedankatbiojepotonuouledenubjelinu.Popilismosveštosmoimali.Udokolicismosmišljaliplankakoćemo,potrajeliledenodoba,samiispećirakiju.Michelejerekaokakokodkućeimagraha,riže,orahaijednuvrećicugrožđica.Štoakojeistekaorokupotrebe?Ništazato,alkoholdezinficirasve.Zaštoneinašurakiju...Tamisaonasohrabri.Trebalojesamonaćinači-nakakostićidokuće.Ispričalismosvepričekojihsmosemoglisjetiti.Snijegjepadaousivkastimrojevima.Vjetarbidonosiomirissmakasvijeta.Ponekadbidoniozadnjiletkosa.Skrućenocrnilougašenepticeprkosilobiledenojbjelini.Nismomislilidaunašojkotliniopetnekadmoguzavodljivocvasti trešnje.Počelesunam rastieskimskeočiumjestonašihmediteranskih.Michelesegrčevitodržaozatezukakojemogućedasnijegnapadadovrhanašekotline.

Akočakineuspije,lavinećenamiritiostatak.I,kazaoje,kadprođeledenodoba,naćićenassvemirci.Odleditćenasipojestisumakomodnašerakije.Trebamopitibrže,govorioje.Michelenamje,sjećamse(ilibaremmislimdasesjećam),ispričaočudnupričuosvojojobitelji.Čudno je to–danassjedim,sam,na istommjestu,gledamkrozprozorsav tajerosocvalihtrešanjainesjećamseničega.Samonjegovepriče.Kadseninjenebihsjećao,ostalabisamonejasnaslikaledenebjelineunašojkotlini...Prijepetnaestakgodinaiznenadasambioobuzetneodoljivompotrebomdaistražim

porijeklosvojihpredaka.Međutim,većodpradjeda,padaljeupovijest,nisam imaoništaposebnozanimljivo–običanpotlačenipuk,bezobiteljskogagrba,splavomkrvizbogmnoštvamodricapotijelu...,kazaojeMichelenapočetkusvojegrozničavestorije.Djed jebioprvipismenunašoj lozi.Od toganije imaovelikekoristi, jošmanje je

imalaobitelj.Njegovatadanjarijetkasposobnost,njegovapismenostudobukadsuseljudimjeriliposposobnostioranjaisijanja,bilajeneštokaodanas,recimo,doktoratizarheologijeilispeleologije–svitipriznajudasistekaoznanjekojevećinanema,alinitinemašštoimataobičnavećina.Ubespućima povijesne zbiljnosti,kaotuđi(carski)vojnik,djedjeizgubioratisluh,ali

jezatodobioastmu.Stakvimodnosomgubitakaidobitaka,uhercegovačkombezvod-nomkamenjarunisisenipijanmogaonadatinormalnomeživotu.Adjednijepio.Iakojepravionajboljevinonasvijetu.NepravednozaboravljenaMarkova ružica, nazdravljao


binamMichele,naglašavajućisvakuriječnanačinkaodakušadavnoizgubljenovino,kojesmobaš te ledenenoćipronašliuolupiniTitanica.Naravno,ako izgubiš rat, ilieventualnoodigrašremi,udjedovovrijemenisimogaoračunatininakakvuinvalidninu,mirovinuiliskrb.Posebnoakojošuzmešuobzirdasinakonizgubljenogratadopaoudržavukojomvladaonajprotivkogasiratovao...Goreodtogajevaljdajošjedinoakosisparing partnerChuckuNorrisu,kikotaoseMichele,ispuštajućipritomizvukkojinasjepodsjećaonasvinjskoroktanje.Ondabismogamiimitirali,dajućinjegovojpričirecenziju–da nisi dosadan, bio bi još i zabavno lažljiv...Našeroktanjenailazilojenaopćezgražanjeočajnogkonobara,kojinijeimaopojmatrebalizatvoritiištoćeakotoučini–snijegjenapadaododvijetrećineulaznihvrata.Jasnojeondaizkonstelacijeodnosadanimi,njegovipotomci,nismojelizlatnimžli-

cama.Aviliceionakonisubileumodikodtolikoprstijunarukama,žmirkaojeMichele,držećikakojeupravoizrekaoantologijskumisao.Ipak,siguransam,paivišeodtoga,danijebilopokojnogdjeda,janikadanebih

otkriostrastpremapisanju,čitanju,magičnostiriječi.Baviobihse,kaoisvakinormalanHercegovac,švercom.Ilibihprijedvadesetgodinajamijo kamijon paraiotvoriosvojepoduzeće,pljuckaojeprekocigaretezaneseniMichele,pjesnikkojiniječuvaosvojepjesme.Doduše,dabiseodspisateljskestrasti imaloneštoznačajnije,potrebno jeznatnovišetalenta,bliskostisazvijezdamaipokojimsazviježđem.Ali, to ionakonijetema...Djedjebiodovoljnovelikzanasobojicu.Dastegamoglipoznavatikaoja,bilibiste,siguransam,istotakoponosninasebe,otploviojeMicheleodnas,tražećinekisvojRtDobreNade.Vanijesamošuštaosnijeg,navaljujućinastakla,avjetarjeusvomeludilustvarao

neponovljivezapuhe–kaoprsanajljepšeženeukojusmoikadbilizaljubljeni...Otac je, s druge strane, činio koliko jemogao, trudio se izvući ponešto iz svoga

melankoličnogpristupaživotu,alivjerujemdaninjemunijenajbistriještojeostalonakrajubalade.DoStuttgartainatrag.DomostarskihParkovainasada.Nasadaposebice.Svejedanasstalou310,73marke.Doteknezalijekovaicigareta.Čakiakopoštarugalantnoostavi73 feninga.Kažekakosenajbolje živjelo i radilo u Tite.Nikadganepitamzašto,aonmiuvijekobjasni.Isvakiputzvučikaodijetekojeopisujesvojuprvučokoladu,pričanamMichele,kojisepritomisampretvorioudijetekojesnekimdijelisvojučokoladu.PodsjetimgakakoonnijebiobašpodobanuTitino doba,štome je tadakoštalo

stipendije iz Titova fonda. Kažemmu –da tebi u Parkovima nisu napisali negativne karakteristike, ja bih dobio stipendiju.Stari semudro i ciničnonasmije.Taj smijehuprijevoduznači–pusti te koji stalno pišu karakteristike za druge, to se nikad ne mijenja,pišu ih danas tebi.Istvarno.Kakomijetadaizmaklastipendijazbogočevepolitičkenepodobnosti,ja

samsezarekaodaćutoispraviti.Itamankadsam ispravio,okrenušelist,prevrnušepravilaimiopetostadosmonepoćudni...Sličnodjedu:Izgubilistipendijuisnjompove-zanešanse,alizatodobiliduševnuastmu.Malonamjepostajaloneugodnoodnjegovepriče.Mislilismo–tolikisnijegibezšansi

smodauopćedođemokućiilitamogdjenasnetkopoznaje,aonbisadavraćaokotačeikazaljke.Ali,njegasetovišenijeticalo.Čakmisedanasčini,gledajućikrozprozorsavtajrazuzdanisvemircvjetova,kakoMicheleuvišeuopćenijebilobitnoslušaliganetko.


Ipak,onoštomekrozčitavživotprati,auskladusasudbinompripadnikamojedruš-tveneklase,kao ID kod ilioperacijski sustav,utisnuto je zavrijemeprvevakcinacijeuškoli, iznenadinasončudnimprijelazomusvojojpripovijesti.AkomožetezamislitikasnešezdeseteprošlogastoljećauHercegovini,unekommjestusmještenompredsamimkrajemputakojivodidokrajasvijeta,ondaćetemoćivjerovatikakosterazumjelimojupriču(vjerojatno se ne možete baš lako zamisliti, osim ako ste tu živjeli, premda ni tad nije posve sigurno,pomisliosam).Učiteljnamjejednomkazaokakonavakcinacijutrebadonijetizdravstvenuknjižicu,

aakonetkonema,štousocijalizmunijebilozaočekivati,ondanekaponesenovac(Kol’ko? T’liko i t’liko..., karikiraoje,praviokazališnegrimase).Vakcinacijamorabiti,aplatitćeilidržavailiroditelj.Nesjećamsejesamlibiojedini,alijaknjižicudefinitivnonisamimao.Majkamijereklakakomoramdobropazitinanovcezavakcinupaihjeza-vezalaurupčić.Međutim,danebiimaopraznogahoda,kadsevećnovactroši(tkoznahoćeligadrugiputuopćebiti),ondaćuupovratkusvratitiuzadruguikupitisebijednuteku,olovku,bojiceimajcinekusitnicu.Svakaodstavkiimalajesvojčvorićurupčiću.Majkameispratilanizblatnjavuulicupokojojsešepurilašutljivamagla.Kišajepada-

lasnebanazemlju,anekolikomojihsuzaotišlojeusuprotnomsmjeru.Vratilesusekaoneuručenapošta.Kadsumiutisnulivakcinu,jasamrazvezaomedicinskičvorićiponudioimdanapla-

te,jerjasadmoramićiuzadrugu,amoratćumaloiplakatizbogvakcine,padatočimprijeprivedemokraju.Međutim,namojevelikoiznenađenje,sanitetlijerekošekakotonijedovoljnonovca,aučiteljmirečedaodriješimiostalečvorićeurupcu.Pokušaosamtaktiziratipasamodvezaosamosadržajnamijenjenzasitnekućnepotrepštine,nada-jućisedaćemiostatibaremonajzaškolskipribor.Ali,nijebilotako.Uzelisumisavnovacizrupčićaikazalikakosamimjošidužanostao.Jedinomijeostalamogućnostisplakatisezbogvakcine.Alinisamvišemogaonito.Ostaosamnekakodrven,posti-đenizabrinut,aujednosamseosjećaokaoopljačkansiromahimulackojijekrivzboggreškeusustavu...mislim,paneizdajemjazdravstveneknjižice!?,posveseMicheleuniouradnjusvojestorije.Tužno je tadabilokućidoćisamosvakcinom.Kaodjed–samosastmom.On je

izgubioratisluh,ajaškolskeikućnepotrepštine.Ondobioastmu,javakcinu.Dobrastvarusvemubila ještomajcinisamništabiokriv.Brinulasesamodase

vakcinaneupali.Apobilježnice,bojiceito za kućuotićićeonasutra.Nisamvjerovaodaimanovca,alisutrajeispunilasvojeobećanje.Iktomusejošnivakcinanijeupalila.Biosamljutnamedicinare,učiteljaigreškuusustavu.Bilajetoprvakojesesjećam.Iprvigubitaknaruletuživota...Nikadmisetascenarazvezivanjarupčićanećeizbrisatiizosobnogoperativnog sustava, aponavljatćemisečitavživot.VišeseputaprikazalanegobiloštonaYouTubeu.Mojiživotnigubicizapravosuuodnosunadobitkeuvijekbiliupozitivnomeskoru2:1,aliukvalitativnomsmisluistotakouvijeksuslijedilidjedovoratnopravilo...,skoropatetičnonampojasniMichele,pokušavajućisvometumačenjuživotadatigotovofilozofskutežinuiznačaj.Mislilismokakojetukrajpriče.Konobarnamjedoniočetirizadnjapivakojasuse

tujošzatekla.Snijegsejednakimelanomzalijetaonasvekolikisvijetokonas.Snijegcijelac iprvidani ledenogadobabili sunamgotovočista romantika.Brinulonas jejedino-štodalje?Međutim,Michelenamnijedopustiodatubriguizvedemonačistac.


Prijenekidansponosomivelikim,nemjerljivoradosnimiščekivanjemispratiosamsinanaintervjuzajednumeđunarodnuškolu.Unovufascikluurednoisdirljivomna-domskupasmosložilisvesvjedodžbe,certifikateivjerovalidaćenekakomisija,makarinajstroža,bitijednakooduševljenaodličnimškolskimuspjesima,đakomgeneracije,diplomamaglazbeneškole,preporukama,certifikatima...No,nekaneobjašnjivaslut-nja,tajnekiobiteljskikod,utrenusumituelegantnufasciklupretvoriliumojrupčić,skojimmemajkaispraćalanaprvuvakcinaciju.Itada,baškaoisada,svejebilofinosortiranoijasnoraspoređeno...Iakosampomislio-panećevaljda...-opetjepovijestostalavjernasamojsebi,kazanamMichelesuho, tihokaodaneželiuvrijeditinekedavnepokojnekojisunenadano izišli izsnijega isadaskupasnamačekaju trubljenebeskenakoncusvijeta.Konobarnamrečekakojepronašaojošjednulitrutravarice,akonaszanima.Zani-

malonasje.–Čovječe, jesi li tražio kakvu preporuku, kakvu živu riječ?!Barem za svaki slučaj...

Mislim, to je prilika života, jednom i nikad više!, nisammogaoodoljeti,najednomsamshvatiokakovećodavnonjegovupričuslušamspažnjomipritajenomnadom.Naravnodasamtražioveze. I todobre.Tolikodobre,dasamihse isamuplašio.

Ali,nakrajususemojevezesamoodličnouklopileunašporodičnikod-podučinasMichele-opetsmoizgubiliratisluh,alismozauzvratdobiliastmu...Šutnjajepokušalautišaticikuvjetraigranjakojeseslama.Travaricajemirisalakao

prvaljubavnaljetnomraspustu.SamojeMicheleostaozreozapriznanjenadopingkontroli.Iznjegaseotelosveštonamjetadahtiokazati.Ništaunjemunijeostalo.Kaokadizpijancakreneključ...Odnosno,unajmanju rukuvjerujemda jesam tražioveze ipreporuke,kao i svaki

roditelj ikaoštoBogzapovijeda,pričaonamjebeznekogvelikaemotivnogbiljega,premdasmotosadaočekivali.Tragaosam,alinisamimaopotvrdukojunidjedniotacnikadnisudobiliodnadređenoga.Takojenijanisammogaoimati.Atatijepotvrdauživotunajvažnija,svažnimizrazomlica,značajnoklimajućiglavom,objašnjavanamonsvojpoučak.Uostalom,vjerovaosamdajedovoljnotoštojeseodličnoidobroodgojenodijete

želiupisatiumeđunarodnuškoluištojekonačnourupčićuzavezanotočnoonoštonamtrebadasvakcinacijeiziđemoosmjehnuti.Nakrajujesvezavršilopremakodumojeobitelji...Izgubiš rat i sluh, ali zato dobiješ astmu!,povikasmo,kucajućisehladnimčašama

travarice.Čakjeikonobarsnamanazdravio.Potomjeotišaoizašankaiopetsevratio,nosećinovine.Staviojeprednasipokazaosliku.

- Znam ja da si mi odnekud poznat, rečeonMicheleu, mislim se čitavu večer i sad se sjetih – ti si pisac, Michele Bocacci...,rečesneodređenimizrazomlica,panastavi:Nehotice sam i ja uhvatio vašu priču,vjerujte mi da ću je zapamtiti,ali, s druge strane, tko zna zašto je to dobro...,namignunamkonobar.Šutim.Imislim–Teško da je to za bilo što dobro...Kasnijesmogazilizarazgrtačem.Ondasmomoralidaljekroznetaknutsnijeg.Pravili

smoprvuprtinu.Zorasenagradprosulapoputčokoladnogmlijeka.Niotkudmiriskru-hailikave.Samojesnebapadaloperjeledenesablasti.(MiljenkoBuhač,2012.)


IvanaBUNTIĆ

TkositiTkositi…Sjenabalerininepiruete...Naginješsenadmojrazumsvojimmladimprolistalimgrančicama.Staresutiriječi,izgubilegipkostumojojduši,malenepoputmrava,rojese.Povorkaizprošlosti.Suzeteku,sada,posvuda,pomojojduši,ti.Poputkolonemravanadražuješmojrazum.Plutašmojimmislima,poputlopoča.Tkositi…Samotamakojaslijedimojerukekadagrlimstranca.Znašnajboljemojeriječi,onenikadizgovorene,uagregatnomstanju.Bilasikapkockeledasvemojehladnoće.Nisamumjela,dušamisesasula,pričati.Zakopaneočiušutnju,ljubičastu...

Tražitisebenapaunovomrepu.Tkosi…Mojosmisakrament.Ogulilasimidušupoputnaranče,slijepilapapirnatasjećanjaskokomsvojeduše.Više...Tkosi.Dahomproblijedjelimisvježimnosiškisikmojojmelankoliji,dasepretočimubestjelesnostitečem...Učijučašusimeutočila,mojetopleljubavihladišsvojimrukama.Tkosrčemojepogledezatebe.Osjećamte...Tvojeimeskorilosenamojimnepcima,bjeličastanaslagasvemojeriječizatebe,apjesme,dječjaigraskrivača.Tkosi...Toneideovako.Iktebiiodtebe.Neznam,tkosi.Tiimojadušak’oapscisaiordinata,toneide.feredžanakatolkinji,tkosi.


ŠimaMAJIĆ

Kalendarskakaligrafija(jesen)Rujanski rukopisRujanjekrvarenjesvjetlosnematerijekojaselomiprekočajnikanastolu.Svjetlostjezrela,sjetno-narančastaitopla.Nastolujeprezrelakruškakojudotičukrhkipčeliniudo-vi.Iprvaknjigaizpopisazalektirukojinamjeprofesorjutrosnaprvomsatuprašnjavimbijelimslovimanapisaonazelenupovršinu.Hoće liglavni lik iz lektirepostatimojimimaginarnimprijateljem...Rujanjeprvakavasnjimipromatranjeblagepanikestabalaipticaizmognajdražegkafića.Rujanjesramežljivitopotgrimiznezorepovjenčaniciodlišćanatravnatimoltarima.Iritantnodugizvukbudilice.Plaviautobusnacrvenomdrumu.Prvaocjenauzadaćnicipriloženauzopisjeseniumomkraju.Ovegodinesečinitočnokakvomsmojeopisali.Jutrossamjeizagrizla.Imaokusmilozvučneisjetnejužnjačkeadrese.UslušnimkanalimarazaznajemzvuktrenjaprirodeoBožjeslušnedlačice.Vizualiziramdijalogevi(o)linskihbićapodprozoromglazbeneškole.Idijalogepotkožnogbiljauritualnomdozivanjukiše.

ListopisListopadjekompromisgravitacijeipomodnogruhastabalakojeseposredstvomkišepretvarausluzavošareniloposkliskimnogostopima.Prijateljevakožnajaknakojajemalenistudentskisobičaknamirisalakišom,kaouCesarićevojpjesmi.Prvopolusatnosanjarenjepod kišobranom. (Mostar je odista najljepši u jesen.)Sindromosjetljivogkorijenja.Obrediopraštanjaspticama.Asimilacijasokolišem.Cikličnostkaolajtmotiv.Razigranapropadljivostmaterije.Promišljanjeubaroknomkontekstu. Ironično-sjetnavedrinaživljenja.Godišnjedobakojejeeufoničnopoputstiha.

Slovo o studenomStudenisusnovitost,svijeće,stisciruku,samotnasanjarenja,sjetnaoskudnostprirode,suhehladnoće.Odlazakbakikojajesama,mirisizglačanebijeletkanineunjenojsobi.Bobicepostarom,toplompokrivaču.Džepovipunislatkišanaispraćaju.Studenisuuvi-jekispraćaji.Posivjele,prozaičnesamoće.Svijećnjacizaminulaljeta.Muzejisjećanja.


MatkoBAKOVIĆ

Dvijepjesme***

kadtonešusumnjuikadočajanjeprijetidatesvegaobuzmejersesveonoštovidišičuješkosisnaučenimikadtižaljenjenadsobompostaneumilnoislatkokonekadpoljupcinekedrageosobetistojstojkobedemiprkosipostulatimadrugihjersukovanidačuvajustariporedakstvorenzanas--beznas

***KolikoputačovjektrebaustatiDabiopetiznovapaoZakogvragaTreperetvojeočiumodrinimojihdanaŽivotsesnivagorčinaopijaSamaritancanoćipjesmajejaukGdjećutenaćinećurazmišljatiObudućnostibezvelikapadaSuživotjeiskrakojajespalilamost


MIRIS MIRTE

Krošnjasedotjeralaiuljepotalaspregrštimažutihbuketa.

Čovjeka,bezruku,nagonidajojuresezagrize,dušuimprogutaiskrijeuutrobu.Čovjeka,beznogu,zatočiusvojojsjeni,svedokcvattraje,treperiisnaguširi.

Gluhogadomamiizdalekedaljine,bezkopanjagazakopavšiudohvatumirisa.Slijepoganamamišumorvodeskorita.Tekkadajeosjetiomiruhcvijetaonpomislidajedženetokonjegaonoštojezaslužio.

Čakirazboritamiomirismahnitimnačini.

Samonedotačebahateisamožive.Oninevidješenidrvonilist,nitibokorezamamne,dokdršćunavjetruštokovodahučiiživotimraznosi.

OmerĆ.IBRAHIMAGIĆ


BLUZ CRNOG MAČKA

Pomislimčovjek,ležinakožileđa.Uplašimesjaj,fosfor.Ne,tosijajuoči.Gledamputnjih.Nemogudugo,svjetlostmevrijeđa.Nijeljudskistvornapodlozisvega-zemlji,odmačkanemoguproći.

Kolikoseputaponavljaisto,dodiritrbuhmeki.Ispisujućitoisto,potrošihsilnekrede.Kolikoputapomislihčovjek,pjanoneki,aonone,nije-mojmačakprede.

Olinjaogodinama,neosjećajempunoće,nervirameštosvaovaljetaneprogovaranislovo!Poredvrata,učiniji,onoštoonhoće,semakouvakumuvremenaneizmislištonovo.

Pogledaneopskrbljenogdjevojkama,kovanjegovog,onsvakogfebruara,snjemusličnim,rodanjegovog,odlazipodprozorecuradotičnih,opskrberadi,izapočinjepravitiizlivattemeljebezvremenogljubavnogplesa.

Zapjeva,bezbeli,pjesmukojasvakegodineparanovasrca,bezobziranasvojujednoličnost.Japomislim-evoodaklerokerihumanoidicrpeinspiracijuzasvojeljubavnepjesme.Zaključim-mačkesustvarnonaivne.Redovnopadajunaistifazon.

Bože!Štalionemisleonama,životinjamadalekonožnoskromnijim,odnjih-četveronožnihfrajli?

Pitam.


BRODOVI U PLOČAMA

Vrećapunaljetnihstvari,pokojadžepnaknjiga,bordoameričkamajicakaorelikvija,masterke ilistarkepodtolama.Maramazavratizakosu,kaozaštitaodznoja,crnilainečistoćevagona.Očevaskrivenabriga,majčinisendvičisajvaromidovezahairlipovratak.Udžeputeksas-košuljecvike,članskaferijalnog iknjižicapoštanskeštedionice.UbrzaniizTuzleputtoplogjuga,u3i25.Povratnekartepregledajuvećpolupijanikondukteri,razdrljenihsvijetloplavihkošulja,snakrivljenimkapama,masnimkravatama,sosmijesimaprepunihzuba.Štambiljeudarajunaopako.

E pericoloso sporgersi!Nicht hinauslehnen!Ne pas se pencher au dehorse!Ne naginji se kroz prozor!

Znatiželjnipogledi,ispitivanjesvijeta,kolićeprviugledatimore?!UlazakuPloče,mjestokrozkojesevavijeksamoprolazilo.Pipanjepulsaveleluke,destinacijezadalje.Brodovi,kaopravauspavanačudovišta.Okonjih,lancipoputmojenogedebeli,čuvaliihdaseodzemljeneotkinu.Isidra,daneuzmanjka,vuklaihdnu,uvodu,zemljiopet.Algemeđucrtale.

Galijeimsepodavale,masamomaličuk,tektolikodasesvinamire.Nikadnisammogaoshvatitikakostoje,baškodasuodflis-papirasačinjene.Paiposlijedvadanaukrcavanjarobe.Znaosamdaimajuaerodinamičanoblik,dasušuplje,izrađeneodspecijalnihmaterijala.Maeto,svebihmogoprekabulit,almionahrđastalnopredočima!


Dokbirajapilapivoimineralke,jabihiznova i opetuzimaokamenilinovčić,strmoglavljujućihtikporedplovećihfrankensteina,usinjemore.Tonulibistrelovito,tekdapokažugalijamakakosetoradi.Aovebimirnostojale.Hrđajućineposustajuć.

Takosveizljetauljeto.

SličniproblemibimesustizaliiosvajaliuSplituiPuli.Bilomije,školemi,normalnijedaavionpoleti,negodabrodovi,uspravljeniuvodi,stojepostojano,kano klisurine.Danima.Inoćima,kadsenevidi.

Iakosamuvijekimao4ili5izfizike.

Kanim,godinamaveć,ponovnoskrenutiuPloče,mjestokrozkojeseisada,kovavijek,samoprolazi,dabiučuduposmatraometalnegrdosijeuvodidokukova.Odteideje,većljetima,uspješnobježimjerbimeBenjoiAzramogliupitatikakotodaovolikaplovilastojeinetonu,adaimjatonećuznatiobjasniti,kaonisebi,godinamaveć.Barnenanačindamojupričuprimezdravo za gotovo.

Etovidiš,sudećipobrodovima,većasamdjecanegonjihdvoje!


MUŠKA PRIČA

Štajeono,tata!fazan,sine!Kazan!fazan,fazan!Viditata,leti!Naravno,srećo,tojeptica!Nijegolub!Nije.Nijevrabac!Nije.Nijenisvraka!Nije.Pa,kakoptica,tajo?Ima,sine,jošpticaosimgoluba,vrapcaisvrake.Nasučilisamoovetriizatonisamznao.Dasividiosine,znaobi!Tata,tata,akakavjeonokonjsrogovima?Nijeonokonj,srećomoja,konjrogovanema!Štalijeonda,tajo?Krava.Pa,zarkravanijeplava?Nije,gdjesitovidio?NaMilkačokoladi.Čovječuljak,nemorabitistinasveštojenapapiru!Paja,pišeidatrebačuvatiokolinupaneketeteičikeopetprljaju!Takoje,srećo!……….

Štošutiš,sine?Mislimnešto,tatić!Štali?Pišejošdasemamaitatavole.I?Pa,jeltoistina?Naravno!Pa,itopiše,tata!Onojest,alinemorabitlažsveštojenapapiru!

Tajo,akosamdobrorazumio,malonamistinukažu,malonaslažu!Jest,srećo!Atvojtatateučidabijednommogaoda(ih)razlikuješ!


NA STUBOVIMA ULIČNE RASVJETE

Znamdaćevećinizvučatineodmjereno,bahatoineozbiljno,aliusudiobihsetvrditidajeunasnajvišejadaitugenastubovimauličnerasvjete.Dovoljnojedazastanempredjednim,ovlašpogledaminamahzaišaretimodboli-nepreboli.

Dotaknemvijenacsasušenogpoljskogcvijećaiflorsasjećanjemnamladićapoginulogposlijepadasmotocikla,baštu,na licu mjesta.Ontekdijelompokrivaizblijedjeluposmrtnicudjevojke,nečijekćeri,preminulesnepunih25,iznenada -zbogdroge.Inevještomrukomnapisanumolbunekogpoštenogproletera,dobrim,aneznanimljudima,zadonacijuunovcuradiskupogliječenjamalignebolesti.

Naistojbanderi,samosdrugestrane,stojedvaoglasaoprodajidvosobnihkomfornihstanovaza,privlačnih izanemarivih,pedesetaktisućaeura.Uzletak,izvučennanekomstaromšapirografu,ukojemsegarantujeoslobađanjeodsihirauzobaveznoplaćanjeprijeobavljenogposla.fotografijajednogprobisvijetaiinstant-političara,nazornasmijanog,dokapelujenapoštenjeiredspredizbornogplakata.Nalijepljena,slutim,opetprekonečijenesreće.

Privrhujestuba,mahsuzzauljepšavanjeNovegodine,željeznapahuljavelikakotrbuhSnješkaBijelića.Inadnjom,nalikvisibabi,sijalicaštovještačkiobasjavaneprirodnobosanskocrnilo.

Ovakostvaristoje.Anajvećijemrakodmahispodnajvećesvjetlosti.


ŠUTIM

Izgubiosamdobarglas.Promukaoodgrlapremaduši.Jakoibi,noizmeneriječinikakodaseprospu.

Pjevaonisam,nitprepušio.Nisambančio,nitserosomokapaoiponjojzaspao.Lednomvodomžeđnisamutažio,nitsvehladnimvjetromuprsazačinio.Belćimmeopetklimanaposlustukla,smoždila.

Sadšutimštomoram,aneznamto,većkakojepropisano,radit.Madasamzaovihgodinasvačegaizučio,ališutnjenisam.Njubi,bezbeli,trebalosvakidanponavljatiutvrđivat.Pogotovoštoljudi,kobiva,uvijekimajuneštozanaizustkazat,ikadtrebaikadnetreba.Atodvojeneidurukupodruku.Zatonaučitšutnjunijelahko.Ijatonepročitahigdje.Onajestoga,jamačno,nečitljiva.Jerjenevidljiva.

Nekad je tamo nekom zlato bila-govorahu.Danas je sve naopako -vazeoništosumogliodrastatiuzjučer.Pahamanišutnja.Prihvatitjeuse,uovajnaopakvakat,neznačiostatibogatvećpostatiahmak.Jer,najvećisubukačiuživotunajmirniji.Njihnikonedira.Bukamasvojim,naime,svenavrijemeodbijuodsebe.Zbogtogihsedrugičuvaju,zaobilazećihnaširoko.Onidrugi,pak,štošute,mislise,mogujošpodobropodnijet,istrpitštagodtreba.Takvizaričutekkadvišenemogu,kadprovru.Aitadimsenevjeruje.Paih,sirote,svešutkajukakobišutili.

Ovoje,kakomislimivjerujem,cijelaistina,nevidljivimkantarimaizmjerena.

Imeni,naopakomkakavjesam,eto,nekaddođedaprovremiriknem.Itakoonajdobarglas,odvećdalekiizgubljen,samojošvišeodsebepotjeram.Pamijedinopreostajedašutim,uneznanju,utišini,usvojojnemuštosti.

Dok,obezrječen,nenaučimilnesviknem.


DANAS, KOJE TRAJE

Penjemseuzčikmuhladom,zabrinutnadgradom,srcebiizsvojećelije,daseprelije.

Ispredmenepločalimena,Šesta bosanska -lijepogliimena,umjestodajojpariraš,nazidjeugraviraš.

ApotekausredSlatine,klupestare,flašaBlatine,žamorraje,smijehaisreće,punevreće.

Tadnisamgledoteleviziju,imalismodruguviziju,pomiješalisusekončići,polupalilončići.

Umrakusebode mladost,prostitucijaigadost,neljudisuvažnijipostali,negoMiostali.

fabrikerumenikupuju,proleterižutuju,mafijauzimarekete,vlastisenesjete.

Autoritetipadaju,imladisenenadaju,daćeikadželješarene,bitisparene.

Činimise,karterušese,isokovi,kodasušese.Modernojedasezloba,proba.Idaseduša,gnuša.


učilište

NenadSMOLJANUDK523/524Izvorniznanstvenirad

SunčevaZviježđaZviježđa ZodijakaMythos i logos

ZODIJAK (grč. ζωδτακος κυκλς: životinjski krug)

Pojas na nebeskom svodu kojim prividno prolazi ekliptika i staze Mjeseca i velikih planeta. Označen je s dvanaest zviježđa, koja su naz vana po imenima mitoloških životinja i heroja: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, Škorpion, Strijelac, Jarac, Vodolija i Riba. Svako zviježđe ima i poseban znak.

U astronomiji sada nema naročito znače nje, dok se za povijest as-tronomije to ne bi moglo reći.

SAŽETAK

Cilj jeprikazatinastanak,razvojioslobađanjeprirodoznanstvenemisliizmitopoetskogmišljenjanaprimjerimazviježđaZodijaka,kojasusadržavalaiobiljezabluda,aliizrncaistine.ZviježđaZodijakanemajuznačenjazamodernuastronomiju,alisuodizuzetnevrijednostizapovijestastronomije.Stvaranisumitovi,alisuotkrivaneistalnepravilno-sti.Takoselogososlobađaomitosa.Napočetkubijašemythosistoštoilogosilogosistoštoimythos.IzalogosizamitosvrijediEinstenovamisao:„Gledajtezvijezdeiučiteodnjih.”


Osnovni pojmoviAstronomija,ekliptika,ekvinocij,galaktika,logos,maglica,mythos,Mjesec,planeti,po-vijestastronomije,solsticij,Sunce,zvijezde,zviježđa,Zodijak.

RésuméLebutestprésenterlecommencement,ledéveloppementetlalibérationdelapenséescientifiquedelapenséemythopoïétiquedanslesexemplesdesconstellationsdeZo-diaquequicontenaientmêmebeaucoupd’erreursmainsaussidesgrainsdelevérité.LesconstellationsdeZodiaquen’ontpasdevaleurpourl’astronomiemoderne,maisellessontd’unevaleurexceptionnellepourl’histoiredel’astronomie.Lesmythessontcréesmais des régularités permanentes sont découvertes aussi. Ainsi de logos sedélibéraitdumythos.Hucommencementlemythosétaitlemêmequelogos,etlogoslemêmequemythos.Etpourlelogosetlemythosvautlapenséed’Einstein,Regarderlesétoilesetapprenezd’elles.

Notions fondamentalesAstronomie,écliptique,équinoxe,galactique,logos,nébuleuse,mythos,Lune,planètes,histoiredel’astronomie,solstice,Soleil,étoiles,constellations,Zodiaque

ZviježđaZodijaka(AtlasSvijeta,BattistaAgnese,Venise,1540.)


PROMIŠLJANJE

Zvijezde zviježđa Zodijaka bile su referentne točke u odnosu na koje su se motrila i izučavala gibanja Sunca, Mjeseca i planeta, pa za povijest astronomije imaju veliku vri-jednost.

„Zviježđa Zodijaka su sinteza stvaralačke mašte, intuicije i krutih zakona logike uteme-ljenih jedino na motrenju, kojima se trebao uvesti red u nepregledno mnoštvo zvijezda polazeći jedino od njihovog sjaja.” (str.120/16)

Aratos, liječnikipjesnikkojijeboravionadvorumakedonskogsuverenaAntigonosaGonatasa,utrećemstoljećuprijeKrista,nadahnutgrčkommitologijom,daojezviježđi-maimenaitumačenjapremaherojimaiživotinjamaizgrčkemitologije.

Ptolomej jeuII.stoljećunašeerenačinioatlaszvijezdas48zvježđa,kojasuvažilasvedoXVII.stoljeća,aodnosilasusesamonaSjevernonebo.

Bayer jeuXVII.stoljećupočeooznačavatizvijezdegrčkimslovima,polazećiodnji-hovasjaja.VelikapomorskaotkrićaiputovanjazahtijevalasumotrenjezvijezdaJužnogneba,pa

sutakonastalerazneneusuglašenekartezviježđaJužnogneba.Međunarodnaastronomskaunijapristupilajegodine1922sistematiziranjuirevizijizvi-

ježđa.Godine1927.belgijskiastonomEugeneDelportejesistematiziranoidefinirao88zviježđa,čijesugranicestrogoodređeneparalelamaimeridijanima.

OVAN (Aries, Arietis) [Ari.]

(21. ožujka – 20. Travnja)

Konturu zviježđa određuje šest zvijezda. To je zviježđeZodijakakojesenalaziizmeđuRibaiBika.Uprošlostiseunjemunalazilatočkaproljetnogekvino-

cija,tj,točkaukojojsepresijecanebeskiekvatorieklip-tika iukojojseSuncenađenaprvidanproljeća.ZbogprecesijeZemljineosiovasetočkapremjestilauzviježđeRiba.

Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Ari iliHamal udaljenaje78svjetlosnihgo-dina od Sunca,magnitude 2,0 i spektralnog tipa K2III.Najsjajnijajezvijezdazviježđa.

Zvijezda Gama Ari iliMesarthin dvostruka jezvijez-da,udaljena70svjetlosnihgodinaodSunca,čijekom-ponente imaju jednake magnitud 4,8, i 4,8 i jednakespektralnetipoveAO.Gama Ari jednajeodprvihotkri-venihdvojnihzvijezdakojejeotkrioRobertHooke1664.godine.


MythosPrema grčkom mitu zviježđe Ovna predstavlja ovan čije je zlatno runo visjelo na stablu u gradu Kohlidi na obali Crnog mora, kojeg je čuvao besmrtni zmaj.NaOlimpususeHeraiAtinadogovorilekakoćeJazonosvojitizlatnorunoivratitiga

uGrčku.ObratilisuseAfroditiionanagovorisvogabrataErosadapogodistrijelomusrceMedejudabiseonazaljubilauJazona.JazoniArgonautisuotišlinaobaluCrnogmoraugradKohlidudabivratilizlatno

runouGrčku.JazonujepomoglaMedeja,kćikraljaEta,vlasnikazlatnogruna.Onajezačaralazmaja,kojiječuvaoruno,takoštomujeočipoprskalakapimasmrekeiuspa-valaga.TadajeJazonskinuozlatnorunosastabla,tesMedejomirunompobjegaouGrčkulađomArgo.

BIK (Taurus, Tauri) [Tau.]

(21. travnja – 21. svibnja)

Konturuzviježđaodređujesedamnaestzvijezda.Tojezvi-ježđeZodijakakojesenalaziizmeđuOvnaiBlizanaca.

Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Tau iliAldebaran (arapski: sljedbenik) cr-veni je div koji je četrdeset pet puta veći od Sunca, uda-ljena je 65 svjetlosnihgodinaodSunca,promjenljive jemagnitudeod0,78do0,93ispektralnogtipaK5.Imadvapratioca.Vlastitavrtnjajojjeveomamalaiiznosi720dana.

Zvijezda Alcyone je četverostruka zvijezda, udaljenaodSunca360svjetlosnihgodina,magnitude3,spektralnogtipaB7inajsjajnijajezvi-jezdaPlejada.Tojesjajnidiv,okokojegkružetrizvijezdenaudaljenostiodnekolikomilijunakilometara.Imavelikuvrtnjutestogastvaraokosebediskkojisnažnoemitirasvjetlost.Njezinapojavanahorizontuistočnognebaoznačavalajepočetakjeseni.

Zvijezda Lambda Tau je pomrčinska dvojna zvijezda udaljena jeodSunca370svjetlosnihgodina,magnitude3,5,spektralnogtipaB3,speriodomod4dana.SustavčinepatuljakspektralnogtipaB3idivspektralnogtipaA4,nameđusobnojudaljenostiod15milijunakilometara.

Zvijezda T Tau: T Tauri je karakteristična promjen-ljivazvijezdapokojojsetakozovetipzvijezda,čijasemagnitudamijenjanepravilnood9do13,aspektralnitipjeodG4doG8.Patuljastajemladazvijezdaudalje-na 450 svjetlosnih godina odSunca. Sadrži 100 putaviše litijaodSunca i ima velikubrzinu rotacije.Nalazise u stanju gravitacijske kontrakcije. Prepoznatljiva jeposnažnombipolarnomzvjezdanomvjetru,kojiistječeizpra-maglice.


Otvoreni pokretni skup Plejade iliM 45, iliNGC 1435 činišestneposrednovidljivihzvijezda,dok jesedmave-oma slabo vidljiva. Skupina je udaljena 400 svjetlosnihgodinaodSunca,magnitude4,17.Skupinučininekolikotisućazvijezda,kojesumodridivovispektralnogtipaB,analazeseunutarrefleksnemaglicekojaprolazikrozjatobrzinom40000kilometaranasat.Starostseskupinepro-cjenjujenasedamdesetmilijunagodina.Vidljivezvijezdesu Alcyone, Taygeta, Meropa, Celena, Asteropa i Maia,dokjeElektra,slabovidljiva.

Otvoreni pokretni skup zvijezda Hyade promjera10svjetlosnihgodina,udaljen130svjetlosnihgodinaodSun-cainajbližijeskupzvijezda.Starostskupaseprocjenjujena800milijunagodina.Skupsadržistotinjakzvijezda.Ve-ćinazvijezdaskupapripadaspektralnomtipuG.Svezvi-jezdesegibajuuprostoruistimbrzinamadužusporednihputanjauistomsmjerupremazvijezdiBetelgez.

Rakova maglica M 1 iliNGC 1952 Tau,kakojujena-zvaoastronomWilliamParson, jemaglicaudaljena6500svjetlosnihgodinaodSunca,magnitude8,4,aostatakjesupernoveiz1054.godine.Sadržipulsar,kojijeujednoiradioizvoriizvorrendgenskogzračenja.Promjerpulsarajedvadesetkilometara,amasa1,5maseSunca.Rubovimagliceširesebrzinomod1000kilometarausekundi.Veličinamagliceje6x4svjetlosnegodine.

Meteorski roj Tauridi prividnopadajujužnoodPlejada.

MythosZviježđe Bika poznatojevišetisućagodina.CrtežzviježđaBikanalaziseiugrobnicifaraonaSetijaI.kodDenderaha.

Bik jeugrčkojmitologijijedanodtransformiranihoblikaZeusa.Aldebaran jenajsjajnijazvijezdanebaibilajezaperzijskeastronomeČuvarneba,a

označavalajepočetakproljeća.SljedbenikjePlejada.Plejade suod izuzetne vrijednosti za povijest astronomije jer ih spominjumnoge

starecivilizacije:(1) U starom Egiptu Plejade subile„odabranice”,kojesuodlučivaleosudbiniljudskedušenakonsmrti,pajebiloveomavažnoznatinjihovaimenaiizgovaratiihuodre-đenomtrenutku.

(2) U grčkoj mitologiji PlejadesukćerketitanaAtlasaioceanidePleone.Plejade seponekadnazivajuSedamsestara,premasedamzvijezda,odkojihjevidljivosamošest.Tosu:Alcyon,Taygeta,Meropa,Celena,Asteropa,Maia,iElektra,kojajeslabovidljiva.IzgubljenuPlejadutumačimitdajetoElektra,kojanijemoglapodnijetidavidipadTroje,kojujeosnovaonjenbrat,pajenapustilasvojesestre.

(3) Drugi mit Plejade tumačikaosedamgolubicakojebogovimadonoseambroziju.(4) U indijskoj mitologiji sedamzvijezdapoistovjećujesesasedammudracakojisuupravljaliZemljom,anastanaksvijetaseobjašnjavaodvajanjemiodlaskomženavelikihmudraca.


(5) U vučedolskoj kulturi Plejade subilevažneinjimasuseprinosiležrtveuodređenovrijemezavisnoodnjihovapoložajapremasolsticijuiekvinociju.

(6) Za civilizaciju Maja prolazakVenereprekoPlejadasmatraose„rođenjemVenere”,iuzimalosezapočetakračunanjavemenaunjihovukalendaru,akojipada3115.god.prijeKrista.

(7) Plejade subilepoznateiHrvatimaiimalesusvojaimena:Bora,Boreta,Mile,Mileta,Rade,RadetaiMaliPrigmiz(PremaOtonuKučeri).

Slika Buđenje Plejada od Howarda Henrya, Cam-bridge.Skup zvijezda sugrčki pomorci nazvaliPlejada-ma,jerseonesvakog20.svibnjapojavljujunahorizontuistovremenokadaiSunceatojeoznačavalopočetakplo-vidbeMediteranom.Slika Lutajuća zvijezda Plejada: predstavlja Elektru,

Plejadukojanapuštasvojesestre,štooznačavapočetakisplovljavljanjabrodovanaotvorenomore

Zvijezdu Alcyone, kojapripadaPlejadama,starecivili-zacijesusmatralesredištemokokojegsevrtiSunce.

Hijade su,premagrčkoj legendi,kćerkeAtlasaipolu-sestrePlejada.

Hijade nagrčkomznače„kišnezvijezde”ičinepokre-tanskup.PrviputgaspominjeHomeroko750godinapri-jeKrista.

BLIZANCI (Gemini, Geminorum) [Gem]

(22. SVIBNJA – 21. LIPNJA)

Konturuzviježđaodređujetrinaestzvijezda.TojezviježđeZodijakakojesenalaziizmeđuBikaiRaka.

Osobitosti zviježđaZvijezda Beta Gem iliPoluks jenarančastidivinajsjajni-jazvijezdazviježđa,audaljenaje34svjetlosnegodineodSunca,magnitude1,16ispektralnogtipaKOIII.Zvijezda Alfa Gem iliKastor je složen zvjezdani sustavodšestzvijezda,udaljenje52svjetlosnegodineodSunca.Zvi-jezdesustavakružeokozajedničkogsredištagravitacije.Vrijemerotacijesustavajeoko400godina.Ukupnama-gnitudasustavaje1,6.KastorA perioda9dana,iKastorBperioda3danasudvojnezvijezdespektralnogtipaA, dokjeKastorCdvojnazvijezdakojegačinecrvenipatulj-ciperiodavrtnjejednogdana.


Dvojna pomrčinska zvijezda Eta Gem iliPropus jehla-dancrvenidivkojaperiodičnomijenjamagnituduod3do4 tijekom234dana.Pomrčina se javlja svakih 8godinakojanastajezbogpratioca,zvijezdetipaB,kojisenalazinaudaljenostiodnjeskoromilijardukilometara.

Eruptivna promjenljiva zvijezda U Gem je crveni div koji čini dvojni sustav s bijelimpatuljkom,magnitude 9,spektralnog tipaB.Udaljen jeodSunca250svjetlosnihgodina.

Zvijezda Epsilon Gem iliMesbuta jesuperdiv,magnitude2,9ispektralnogtipaG8lb.UdaljenjeodSunca1100svjetlosnihgodina.

Pulsirajuća dvojna zvijezda Ceta Gem iliMekbuda jednajeodnajsjajnijihpromjen-ljivihzvijezdaizgrupecefeida,audaljenaje1200svjetlosnihgodinaodSunca,pulsirasperiodomod10,15dana,promjenljive jemagnitudeod4,4do5,2 ipromjenljivogspektraodf7lbdoG3.Okonjekružizvijezdadesetema-gnitude.

Otvoreni zvjezdani skup M 35 iliNGC 2168, udaljenjeodSunca2800svjetlosnihgodina,magnitude5,5,uko-jemsemožerazlikovatidvijestotinezvijezda.

Planetarna maglica Eskim kataloškog broja NGC 2392 u čijem se središtu nalazi zvijezda, koju okružujeplavičasti plin. Plin se od središta udaljava brzinom od120 000 kilometara na sat.Udaljena je 5000 svjetlosnihgodinaodSunca.Sjajmaglice je10,11magnitude.Wil-liamHerscheljujeotkrio1787.godine.Tojemaglicasizraženimhaloom.Nastalajeizbacivanjemmaterijalaodcrvenogdivaprije10000godina.

Neutronska zvijezda pulsar Geminga SN 437, udaljenaodSunca500svjetlosnihgodina,magnitude26,otkriven je1972.godine.Pretpo-stavljasedajeGemingaostataksupernovekojasedogo-dilaprije300000godina.Udarnivalsenaudaljenostiod3milijunakilometaraodsredištaudaljavabrzinomod25000kilometaranasat.

MythosZviježđepredstavljamitološkeblizanceKastoraiPoluksa,sinovespartanskekraljiceLedeibraćuHeleneTrojanske.MajkablizanacaKastoraiPoluksabilajeLeda,supruga

Tindara,kraljaSparte.Poluksovotacbio jeZeus,koji jezaveoLedupreobrazivši seu labuda.KastorovotacbiojeTindar,pa jeKastorbiosmrtan,dok jePoluksbiobe-smrtan.PoslijeKastorovesmrtiPoluksniježelioostatisammeđubogovima, takodasuobabrataputovalinaizmje-ničnoizmeđuOlimpaiPodzemnogsvijeta.Prividnosutozvijezdekojesečinekaodasuzajedno,a

ubitionesupotpunoodvojene.


RAK (Cancer, Cancri) [Cnc] (22. lipnja – 22. srpnja)

Konturuzviježđaodređuješestzvijezda.TojezviježđeZodija-kakojesenalaziizmeđuBlizanacaiLava.Najslabijegjesjaja.

Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Cnc iliAcubens jedvostrukazvijezda,uda-ljena170svjetlosnihgodina,magnituda4,3i11,spektral-nogtipafO.Njenpratilacje11,8magnitude.

Otvoreni skup M 44 iliNGC 2632 Jaslice iliPraesepe, promjera95’ili10svjetlosnihgodina,udaljenje570svje-tlosnihgodinaodSunca,magnitude4,asadržipreko300zvijezda.Nastaojeuprotozvjezdanojmagliciprije700mi-lijunagodina.

Otvoreni skup M 67 iliNGC 2682 jebogatzvijezdama,promjeraje28’,odSuncajeudaljen2300svjetlosnihgo-dina,magnitude7,0.

MythosPremagrčkommitu,RakjenapaoHerakladokseboriosvišeglavomHidrom,aligajejunakzgazio.

LAV (Leo, Leonis) [Leo.] (23. srpnja – 22. kolovoza)

Konturuzviježđaodređuješesnaestzvijezda.Tojezvijež-đeZodijakakojesenalaziizmeđuBlizanacaiDjevice.

Zviježđe Lava bilojepoznatoiuMezopotamijiprijepettisućagodina.U tovrijemeSuncesezavrijeme ljetnogsolsticijanalazilouzviježđuLava ipredstavljalo je izrazvrhovnemoćiSunca.


Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Leo iliRegulus (lat.Kraljević) jedna jeodnajsjajnijihzvijezdaneba.Nalaziseubliziniekliptike,uda-ljenajeodSunca78svjetlosnihgodina,magnitude1,35,ispektralnogtipaB7.Regulusjetrostrukisustavzvijezda.Najsjajnijakomponentasustava jezvijezdaglavnognizaHRdijagrama,mase3,5masaSunca,promjera3,5većegodSunca, površinske temperature 12 300K i sjaja 140putavećegodSunca.Maksimumzračenjajeuultraljubi-častomdijeluspektra.Glavnazvijezdaimadvojnogprati-telja,kojegačinenarančastiicrvenipatuljak,nameđusobnomrastojanjuod14milijardikilometara.Patuljcisemeđusobnoobiđuzatisućugodina,aokoglavnezvijezdeokre-nuseza130000godina.

Zvijezda Gama Leo iliAlgieba dvojnajezvijezdakojučiniparzlatnonarančastihdivovamagnituda2,4i3,5,nameđusobnoj udaljenosti od 4,5”, s periodom vrtnje 600godina. Sustav je udaljen odSunca 125 svjetlosnih go-dina.

Zvijezda R Leo crveni jediv, promjenljivazvijezdadu-gogperiodaod312dana, tipaMiraceti.Udaljena jeodSunca600svjetlosnihgodina.Onamijenjasvojumagnitu-duod10do5vrijednosti.

Galaktika M 65 iliNGC 3623 jespiralnagalaktikatipaSb s izraženim područjima tamne materije u spiralnimkracima,magnitude9,5,mase140milijardimasaSunca.UdaljenajeodSunca29milijunasvjetlosnihgodina.

Galaktika M 66 iliNGC 3627 jespiralnagalaktikatipaSb,magnitude8,8sizraženimpodručjimatamnemateri-jeuspiralnimkracima.UdaljenajeodSunca39milijunasvjetlosnihgodina.

Meteorski roj Leonida izvirusvakegodineustudeno-me.GiovanniSchiaparelliizračunaojestazemeteorskogrojaLeonida1866.godine.

MythosZviježđepredstavljamitološkoglavakojiježivioušpiljiblizugradaNemeje,izkojejeizlaziodabiubijaoljude.PoHerinojželji,Selenajestvorilalavaodmorskepjenezatvoreneukovčegiodnijela

ganaNemejskeplanine,upećinukojasenalaziladvijemiljeodgradaNemeje.PremaApolodoru,prvizadatakkojijeEutistejpostavioHerakludabisenastaniou

Tirintubiojedaubijeioderenemejskoglava,golemuzvijerskožomkojunisumoglioštetitiniželjezo,nibroncanikamen.Shvativšidalavanemožeubitinikakvooružje,Heraklogajezadaviorukama.He-

raklonijemogaoničimoderatilava,pamupadenaumbožanskaidejadalavaodereoštrimlavljimkandžama.


UgradKreontHeraklosevratisoderanimlavomnaramenimatočnonakontridesetdana,kakojeibioobećao.

Ritualna borba kraljeva s divljim životinjama i lov bila je obvezni dio krunidbene sveča-nosti u Grčkoj, Siriji i Babilonu. Zavisno od godišnjeg doba u kojem se ritual događao, bila je određena životinja koja se lovila i koja je predstavljala jedno godišnje doba, a što je zavisno od kalendara koji se koristio.

Bik, lav, škorpija i vodolija su četiri znaka Zodijaka koji su nekada padali u ravnodnev-nicu, dugodnevnicu i kratkodnevnicu.

DJEVICA (Virgo,Virginis) [Vir.] (23. kolovoz – 22.rujan)

Konturuzviježđaodređujesedamnaestzvijezda.Tojezvi-ježđeZodijakakojesenalaziizmeđuLavaiVageinajvećejezviježđeZodijaka.

Na dan jesenske ravnodnevnice u rujnu Sunce se nalazi u Djevici.

Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Vir iliŠpica (lat.klaspšenice)jedvojnadje-lomičnopomrčinskazvijezda,kojasenalazinaekliptici,udaljenaje275svjetlosnihgodinaodSunca,magnitude1,0,aodSuncajesjajnija2300puta,spektralnog je tipaB1V.Jednajeoddvanaestnajsjajnijihzvijezdaneba.Sjaj-nijakomponentajepulzirajućapromjenljivazvijezdatipaBetaCanisMajoris.

Zvijezda Gama Vir iliPorrima jedvojnisustavgotovojednakihzvijezda,masajednakih1,5sunčevihmasa,po-vršinske temperature 7300K, sjaja četiri puta većegodSunca.Putanjeokozajedničkogsredištamasasueliptič-nesperiodomrevolucije170godina.Magnitudasustavaje0,36,spektralnogtipaf.Sustavsevidikaožučkastobijelazvijezda.UdaljenajeodSunca38svjetlosnihgodina.

Pulsirajuća zvijezda W Vir ježutidivkojipulsirasperiodompulsiranjaod17dana,udaljenajeodSunca10000svjetlosnihgodina,promjenlji-vejemagnitudeod9,5do1,2,ispektralnogtipaf0.UzviježđuDjevicenalaziseskup galaktika poznatkao

Coma Virgo sa središtem na rubu zviježđa, kojeg čini3000galaktikaiudaljenjeodSunca42milijunagodina.

Eliptična galaktika M 60 iliNGC 4649, tipa E2 imamasutisućumilijardimasaSunca,promjera120000svje-tlosnihgodina,udaljenaje50milijunasvjetlosnihgodinaodSunca,magnitudeje8,8,iokruženajekuglastimsku-


povima.NalaziseunepravilnojgalaktičkojskupiniuDje-vici.Unjenomsredištuotkrivenajecrna jama masedvijemilijardemasaSunca.

Galaktika M 61 iliNGC 4303 je spiralnamaglica tipaSc,promjera50000svjetlosnihgodina,kojaimamasu50milijardimasaSunca,magnitude10.Utojgalakticiudva-desetomstoljećuzabilježenesutrieksplozijesupernovih.

Galaktika M 87 iliNGC4486 najvećajegalaktikazvijež-đaDjevice.Tojeeliptičnagalaktikapromjera3’ imagni-tude 9,2, koju okrežuje preko tisuću kuglastih skupova.Masajojjepreko790milijardimasaSunca.Prepoznatljivajepomlazumaterijekojisepružaodsredištagalaktike,emitirasinkronozračenjekaoposljedicaspiralnoggiba-njaelektronaokocrtasilemagnetnogpolja.Mlazjedugoko4100svjetlosnihgodina.Galaktikaimlazsuizvorren-dgenskogzračenja.

Galaktika M 104 iliNGC 4594 kojasezoveSombrero, tipajeSa,vidljivaje„sastrane”,scrtomtamnematerijeupodručjuekvatorskojravnini,okruženajekuglastimsku-povima.Masagalaktike1300milijardimasaSunca,uda-ljenajeodSunca50milijunasvjetlosnihgodina,magnitu-deje8,0,audaljenajeodSunca50milijunasvjetlosnihgodina.OtkriojujeMessier1781.godine.

Kvazar: 3C273, PKS 1226+02, eliptičnogjeoblikaE4,promjera160000svjetlosnihgodina,udaljenodSunca2,1milijardisvjetlosnihgodina,magnitude12,8,udaljavaseodnasbrzinomod18,5tisućakilometarausekundi.OdMli-ječnestazejesjajniji400puta.Kvazaripripadajuobjektimaranogsvemirapasesmatrajuprethodnicimagalaktika.

Pravilna galaktička skupina AbelI 1689, skupinajeve-likeglaktičkegustoće,imavišeod3000galaktikaupro-storuoddvamilijunasvjetlosnihgodina,udaljena je2,2milijardesvjetlosnihgodinaodSunca.Uskupinijerašire-natamnamaterija.

Nepravilna galaktička skupina Skupina Djevica I, ima2000galaktika,udaljena jeodSunca52mil.svjetlosnihgodina.Diojegalaktičkesuperskupine.

MythosU grčko-rimskoj tradiciji zviježđe se poistovjećuje s legen-dom o Astarei, boginji pravde, kćerki Zeusa i Temis. Asta-rea je živjela u Zlatno doba kada je na zemlji vladalo blagostanje. Po drugoj legendi, ona je Persefona, kćerka boginje žetve Ceres.

Djevica seobičnopovezujesDikom,grčkombožicompravde.OnajenapustilaZe-mljuipreselilasenaNebojerljudenijemoglaučinitipravednim.


Mitološko značenje imena zvijezde Špice je Klas pšenice, a označava obilje kojeDjevicadržiuruci.DemetrajeTriptolemu,eleuzinskomkraljeviću,podarilakolakojasuvuklikrilatizma-

jevi,punapšenicezasjetvukamogodbiišao.

VAGA (Libra, Librae)[ Lib.] (23. rujna – 22. listopada)

Konturuzviježđaodređujeosamzvijezda.To jezviježđeZodijaka,kojesenalaziseizmeđuDjeviceiŠkorpionane-posrednoispodnebeskogekvatora.

Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Lib iliZenug iGenubi jedvojnazvijezda,udaljenajednaoddruge58”,čijijepratiteljtakođerdvojnazvijezda.SustavjeodSuncaudaljen77svjetlosnihgodi-na,magnitude4,5,imagnitudepratitelja9,4.

Zvijezda Gama Lib iliZuben el Akrab jediv magnitude4,1spektralnogtipaG 6,udaljenajeodSunca109svje-tlosnihgodina.

Zvijezda Delta Lib iliZuben el Akribije sjajnapromjen-ljivapomrčinskazvijezda,perioda2,32dana,čijasema-gnitudamijenjaod4,79do5,93.Vidljiv jesamospektarsjajnezvijezde,kojijetipaA0.Pratiteljjeodsredišnjezvi-jezdeudaljen8milijunakilometara.Sustav jeodSuncaudaljen225svjetlosnihgodina.

Kuglasti skup zvijezda NGC5897 je promjera 8,7’,udaljenaje38500svjetlosnihgodinaodSunca,magnitu-de8,7.OdsredištaMliječnestazejeudaljen22000svje-tlosnihgodina.

MythosUrimskodobadobilojeznačenjeDjevičinevagepravde.

ŠKORPION (Scorpius, Scorpii) [Sco.] (23. listopada – 21. studenog)

Konturuzviježđaodređujesedamnaestzvijezda.NalaziseizmeđuStrijelcaiVage,najužnojnebeskojhemisferi.


Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Sco iliAntares (grč.Marsovsuparnik)cr-venijesuperdivstotinuputavećiodSunca,nepravilnojepulsirajućazvijezdasperiodomodčetiridopetgodinapričemusemagnitudamijenjaod0,9do1,2,spektralnogjetipaMl,udaljenajeodSunca520svjetlosnihgodina.

Zvijezda Sco XI jenajjači izvorrendgenskogzračenjananebu.Tojemodrazvijezdaokokojekružineutronskazvijezda

Neutronska zvijezda PSR B 1620-26, udaljena odSunca7000svjetlosnihgodina,magnitude21,3, vlastitevrtnje od 90 okretaja u sekundi, imamasu jednaku 1,3masaSunca.Okonjekružibijelipatuljak iplanetMetu-zalemstar trinaestmilijardi godina.Zvijezda senalazi ukuglastomskupuM4.

Kuglasti skup M 4 iliNGC 6121,promjeraje70svje-tlosnihgodina,magnitude7,1,udaljenjeodSunca7000svjetlosnihgodinainajbližijekuglastiskup.Sadrživišeod100000 zvijezda.Unutar skupa jeotkrivenbijeli patuljakokokojegkružiplanet.

Otvoreni skup M 6 iliNGC 6405 iliLeptir, promjera12svjetlosnihgodina,starostistotinumilijunasvjetlosnihgodina, čini ga većinom osamdesetak modrih zvijezdaspektralnogtipaB4iB5,aliinarančastidivovi.Magnitudaskupaje5,3,audaljenjeodSunca2000svjetlosnihgodi-na.TojenajbližiotvoreniskupMliječnojstazi.

Crna jama GRO J 1655-40 V* V1033 Sco, udaljenajeodSunca6000do9000svje-tlosnihgodina,magnitude17,izvorjerendgenskogzračenja,imavelikubrzinuvrtnjesličnajekvazaruiusvojojokoliniimavelikbrojzvijezda.Otkrivena1994.godine.

MythosPremagrčkommituŠkorpionjeusmrtioOriona,kojegjeposlalabožicaAtemida,jerjujeOrionpokušaonapasti.

STRIJELAC (Sagittarius, Sagittarii.)[Sgr.] (22. studenog – 21. prosinaca)

Konturu zviježđa određuje dvadeset tri zvijezde. NalaziseizmeđuzviježđaŠkorpionaiJarcanajužnojnebeskojhemisferi.IzlaskomSunca izznakaStrijelca počinjezima.Obuhvaća područje neba bogatomaglicama. U smjeruStrijelcanalazisesredišteMliječnestaze.


Osobitosti zviježđaZvijezda Gama Sgr iliEl Nasi jemagnitude2,97,spek-tralnog tipaKOIII,udaljena jeodSunca125svjetlosnihgodina.UblizinizvijezdesenalazisredišteMliječnestaze.

Zvijezda Sigma Sgr iliNuni, nosiimeizbabilonskeci-vilizacije,akodArapajepoznatakaoSadira.Imamagni-tudu2,12,spektralni tipB2V, iodSuncajesjajnija1100puta.UdaljenajeodSunca300svjetlosnihgodina.

Wolf-Rayetova zvijezda WR 104 udaljenaje4800svje-tlosnih godina od Sunca, Magnitude 13,5, spektralnogtipaWC var oko sebe stvara spiralu isparene izbačeneprašine.Pretpostavljasedajetodvojnisustavkojivrtnjomproizvodispiralnivrućitragisparenogmaterijala

Wolf-Rayetova zvijezda WR 124 udaljena je 15 000svjetlosnihgodinaodSunca,magnitude11,spektralnogtipaWN,površinsketemperatureod50000K,ijednajeod najvrelijih zvijezda tog tipa.Nalazi se u fazi raspadaodbacujućipri tomesvoju tvarbrzinomod150000kilo-metaranasat.

Crna jama MACHO 96, udaljena je od Sunca do100000svjetlosnihgodina, lomisvjetlostkaoleća,maseješestputavećeodSunca,otkrivenaje1996.godine.

Difuzna maglica Laguna M 8 iliNGC 6523, udaljenaje5200svjetlosnihgodinaodSunca,magnitudeje6ine-posrednojevidljiva.Utompodručjunalazisejatomladihzvijezdaiaktivnamjestanastankazvijezda.Maglicajebo-gataBokovimglobulama.Prepoznatljivajepojakomzra-čenjuizvjezdanomvjetrukojisejavljaunutarnjeizmeđuzvijezda,kojesurelativnoblizu.

Difuzna maglica Omega M 17 iliNGC 6618 veličine45’x35’,magnitude7,0.Udaljenajeoko6000svjetlosnihgodinaodSunca. Izvor je radiozračenjasrednje jakosti.Prvi ju je opazio švicarski astronomChesaux 1746. go-dine.

Difuzna maglica Trifid M 20 iliNGC 6514 jeemisijskamaglica i jedna jeodnajmlađihukojimanastajuzvijez-de.Tanketamnecrtematerijedijelemaglicunatridijela.Maglicučinepliniprašina,magnitude6,3.Sjajjojpotječeodrefleksijesvjetlostismladihzvijezda.Udaljenaje7600svjetlosnihgodinaodSunca.Promjera je50 svjetlosnihgodina.Cijelopodručjeokruženojemodromrefleksiraju-ćommaglicom,ukojojčesticeprašineraspršujusvjetlostzvijezda.Tojesložensustavtamneisvijetlematerije.Sre-dištemaglicejepromjera20svjetlosnihgodina.

Planetarna maglica ili Gomezov hamburger, IRAS


18059-3211, udaljena je odSunca 6500 svjetlosnih go-dina,magnitude14,4, sacrvenimdivomu središtu, kojiodbacujesvojevanjskeslojeveistvaraokosebemaglicukoju sačinjavapojas prašine.Otkrio ju jeArturoGomez1985.

Patuljasta eliptična galaktika Sag DEG, udaljenajeodSunca80000svjetlosnihgodina,promjeraje10000svje-tlosnih godina, i magnitude 7,6. Galaktika je siromašnazvijezdama.

Kuglasti skup M 22 iliNGC 6656 jejedanodnajboga-tijihkuglastiskupovazvijezdama,kutnogpromjera17’,audaljenjeodSunca10000svjetlosnihgodinainajbližijekuglastiskupSuncu.

MythosU starijim zvjezdanim kartamaStrijelac se predočava li-komkentaura, ili pak likomKrota,Panovogsina, koji jeizmisliostreličarstvo.

JARAC (Capricornus, Capricorni)[Cap.] (22. prosinca – 20. siječnja)

Konturuzviježđaodređujedevetzvijezda.TojenajmanjezviježđeZodijaka, koje jenalazi izmeđuJarca iStrijelcanajužnomdijeluneba.Nemasjajnihzvijezda.Unašimsekrajevimavidizavrijemeljeta.

Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Cap iliGredi jeoptičkidvojnazvijezda,kut-nograzmaka376”.Sjajnijakomponenta(alfa2)udaljenajeodSunca110svjetlosihgodinaiimamagnitudu3,56ispektralnitipG9III.Komponenta(alfa1)manjegjesjaja,udaljenajeodSunca690svjetlosnihgodina,magnitude4,24ispektralnogtipaG31b.fizičkinečinedvojnisustav.

Kuglasti skup M 30 iliNGC 7099, imapromjer9’,otkriogajeMessier1764.godine,aodSuncajeudaljen40000svjetlosnihgodina.Imamagnitudu8,6.

MythosPremagrčkommitu Jarac jebogPan, zaštitnikprirode,koji jeskočiourijekuipostaoribakakobipobjegaoodčudovištaTifona.


VODOLIJA (Aquarius, Aquarii) [Aqr.] (21. siječnja – 18. veljače)

Konture zviježđa čini devetnaest zvijezda. Zvježđe jesmještenoblizunebeskogekvatoraizmeđuJarca iRibe.UVodolijinemasjajnihzvijezda.

Osobitosti zviježđaZvijezda Alfa Aqr iliSadalmelek (dobra kraljevska zvi-jezda udaljena jeodSunca350svjetlosnihgodina,ma-gnitudeje3,2ispektralnogtipaGl.

Zvijezda Beta Aqr ili Sadalsuud (najbolja zvijezda neba) je žuti superdiv koji jeudaljen jeodSunca610svjetlosnih godina, magnitude je 2,9 i spektralnog tipaGO.

Kuglasti skup M 2 iliNGC 7089 jemagnitude je9,3,kutnogpromjera5’ili300svjetlosnihgodina,audaljenjeodSunca55000svjetlosnihgodina.

Planetarna maglica NGC 7009 iliSaturn jemagnitude8,0,veličine30”x26”,učijemjesredištuzvijezdabijelipa-tuljak,temperature55000K.UdaljenajeodSunca3900svjetlosnihgodina.

Planetarna maglica NGC 7293 iliSpirala, jednajeodnajvećihdosadaotkrivenihplanetarnihmaglica,veličineje30”x26”sprstenovimapromjerajedneipolsvjetlosnegodine,magnitude6,5.UdaljenajeodSuncamaksimalno650svjetlosnihgodina.Zvijezdausredištumaglicekojasegasi izbacuje svojmaterijal umeđuzvjezdani prostorevoluirajući pri tomeu bijelog patuljka. Pretpostavlja sedaćeSunceimatitakavzavršetakprijeurušavanjaubije-logpatuljka.Koncentričnecrvenesferneljuskeizbačenogmaterijalakojesenalazeokozvijezdenaudaljenostiod1,5 svjetlosnih godina potječu od vodikovih i dušikovihatomapobuđenihultraljubičastimzračenjem.MaglicujeotkrioKarlLudvigHarding1824.godine.

Meteorski rojSvake godine, početkom svibnja, iz područja „vrča zavodu”pojavisemeteorskirojEtaAkvarida.

MythosPremagrčkommitu,VodolijupredstavljadječakGanimed,kojijebiopastiriukojegsezaljubioZeus,papreobrazivšiseuorlaprenioganaOlimpgdjebogovimatočivino.


RIBE (Pisces, Piscium) [Pse.] (19. veljače – 20. ožujka)

Konturazviježđaodređenajesasedamnaestzvijezda.TojezviježđeZodijakakojesenalaziizmeđuOvnaiVodolije.Zbogprecesijezemlje,proljetnatočkasepostupnopomi-čeponebeskomekvatorupremazviježđuVodolije.Zvjež-đejeprepoznatljivoposkoropravilnomsedmerokutuštogačinisedamzvijezda.

U njemu se nalazi proljetna točka kroz koju prolazi Sunce pri prelasku iz južne nebeske polusfere na sjevernu nebe-sku polusferu.

Osobitosti zviježđaProljetna točka jetočkapresjekazvjezdanogekvatoraiekliptikeukojojseSuncenalaziuproljetnomekvinociju.Tojeishodišteekvatorskogkooorinatnogsustava.

Zvijezda Alfa Pse iliAl Riša jedvojnazvijezda,sma-gnitudamakomponenata4,33i5,23,iperiodomrevolu-cijeod720godinaispektralnogtipaA2.UdaljenajeodSunca130svjetlosnihgodina.

Zvijezda Gama Psc ježutidivmagnitude3,85,spektral-nogtipaG5,udaljenajeodSunca125svjetlosnihgodina.

Galaktika M 74 iliNGC 628 jespiralnagalaktikatipaSc,magnitude9,5kutnogpromjera10‘,udaljenajeodSunca30000000svjetlosnihgodina.

Kvazar PKS 2349, nepravilnog jeoblika, nepoznatogpromjera,udaljenodSunca1,5milijardisvjetlosnihgodi-na,magnitudeje15,3,aokruženjeprstenomštogačinigalaktičkimaterijal.

MythosRibe suzodijačkozviježđepoznatovećtisućamagodina.Predstavljenojeparomribačijijerepbioukrašenvrpcom:vrpcesusevezaleučvorblizuzvijezdeAlfaPsc.Premagrčkommitu, tosudvije ribekojesudoplivale

doAfroditeiErosateihiznijelenasigurnoispasileihodčudovištaTifona

Zaključak

Misao prvih civilizacija temeljila se na zamjedbama detalja, memoriji i primjenama na te-melju radnih pravila, ali bez apstrakcija i generalizacija, a prijelaz s konkretnog mišljenja


na apstraktno mišljenje dogodit će se tek u antičkoj Grčkoj.Prema akademiku Žarku Dadiću, znanjaprvihcivilizacijasuograničena,alimnogo

bogatijanegoštosetoopćenitomisli:„Međutim,nikakonijeistinitomišljenjedanepostojevezeizmeđuznanstvenihdosti-

gnućauBabilonuiEgiptu,sjednestrane,iGrčke,sdruge.”(str.36/6)„NisuGrciponovnootkrilionaznanjakojasuvećbilapoznatauBabilonuiEgiptu,

alijeistinadasuihinterpretiralinanovnačin.DoksuEgipćaniiBabilonciurealnostividjelisamomnoštvonepovezanihčinjenica,mnoštvopodataka,kojimanisunitipoku-šalitražitiuzročneveze,Grcisuutommnoštvudogađajapokušalirazlikovatisličnostiapstrahirajućiihiznjihovaokviraigeneralizirajućiih,deducirajućiodatledrugeodnoseuskladusnovimiskustvima.”(str.36/6)Postojanjevezaizmeđuznanstvanihdostignućastarihcivilizacijaomogućiloje

razvojznanostiprvenstvenoštosusetadostignućaurazličitimcivilizacijamarazličitotumačila.

Prema akademiku Ivanu Supeku, postojestanovitekvalitativne razlikeuspoznajičovjekaantikeimodernogistraživačaprirode:„Onoštosuzasuvremenogčovjekametafore,tojezaantičkogčovjekaadekvatan

opisdogađaja,-tojeruhoprimitivnemisli.(...)Riječjeodrukčijempogledunasvijet:zamodernogčovjekapostojiosnovnarazlikaizmeđusubjektivnesvijestiiobjektivnestvar-nosti,izmeđučovjekaiprirode,dokkodčovjekaantiketagranicanijejasnopovučena.(...)Antičkičovjekpersonalneodnoseprenosinaodnosemeđustvarimaimeđupoja-vama.(...)Uistimmitovimanalazeserazličitaobjašnjenjazapostanakneba.Proturječjasuuobičajenaumitovimainisuuzbunjivaladuhove.Istastvarmoglajebitipredstav-ljenanavišenačina,adautomestarinisuvidjeliništanemoguće.(...)Značajnojezaprimitivnomišljenjedauzimagolisimbolzacijelustvariliosobu..”(35/18)

Tražeći iskonsku cjelinu i tražeći formulacije vanjskih relacija, čovjek - istraživač je izašao na drum neslućenog dometa. (str.36/18)

Povijest astronomije daje veoma vrijedne informacije o razvoju znanosti određe-ne epohe, ali i o stupnju razvoja društva te iste epohe.NesamozapočetakgrčkefilozofijenegoizapočetakprirodnihznanostivrijediWin-

delbandovateza:‘’Neposredan temelj za početak grčke filozofije, dale su kozmogonijske pjesme, koje

su htjele prethistoriju danog svjetskog stanja iznjeli u mitskom ruhu i pritom su uvažavale postojeće predodžbe o neprekidnoj promjeni stvari u obliku pripovijedaka o postanku svijeta.” (str.70/22)

Laplace, tragajući za zrncima istine u mitološkim prikazima zviježđa u najranijem pe-riodu astronomije, prvi je ukazao na proces nastajanja i oslobađanja prirodoznanstvene misli od mitopoetskog mišljenja.

Za razvoj znanosti jednako je vrijedno i objašnjavanje i tumačenje. Oni bi se tre-bali dopunjavati.

Metafizička pitanja znanosti moraju biti odvojena od metafizičkih pitanja filozofi-je i metafizičkih pitanja teologije. To odvajanje trebalo bi omogućiti razumijevanje njihovih uzajamnih veza.


Prilog:

Laplace: IZLAGANJE SUSTAVA SVIJETA: PREGLED POVIJESTI ASTRONOMIJE

Poglavlje 1.Od antičke astronomije do utemeljenja Aleksandrijske školePrizornebamoraojeprivućipozornostprvihljudi,osobitoupodnebljimagdjeihjeprozir-nostzrakapozivalanamotrenjenebeskihtijela.Bilojepotrebno,zbogpoljoprivrede,razli-kovatigodišnjadobaiznatikadaćeseponovnovratiti.Vrlobrzosespoznalodajeizlazakizalazakglavnihzvijezda,utrenutkukadabiuranjaleusunčevezrake,ilikadabiizlazileiznjih,mogaoslužititomcilju.Takovidimodakodskorosvihnarodaovakavtipmotrenjaidesvedovremenaukojimasegubinjihovoporijeklo.Alinekolikogrubihnapomenaoizlaskuizalaskuzvijezdauopćenesačinjavaznanost;aAstronomijajezapočelatekuvri-jemekadasuranijamotrenjabilaprikupljenaimeđusobnoupoređena,anebeskagibanjabilapraćenasavišebrižnostinegoštosetoikadradilo;pokušaloseodreditizakonetihgibanja.Gibanjesuncapoorbitinagnutojnadekvatorom,gibanjemjeseca,uzroknjegovihfazaipomračenja,poznavanjeplanetainjihovihrevolucija,sferičnostzemljeinjenemjere,moglisubitipredmetomteantičkeAstronemije;alimaloonogaštonamjeostaloodnjenihspomenikanedovoljnojedajojodredimoepohuiveličinu.Možemosamosuditionjenojdalekojstarosti,premaastronomskimperiodamakojesudošledonas,ikojepretpostav-ljajunizmotrenja,timstarijihštosutamotrenjabilanesavršenija.Takvajebilakobljudskihstvari,istokaoiumjetnostikojejedinomoguprenijetibudućnosti,natrajannačin,događajeproteklihstoljeća,akakojetiskarstvomoderniizum,uspomenanaprveizumiteljeucijelostiseizbrisala.Velikinarodisunestalineostavivšiuprolazutragovesvogpostojanja.Većinanajslavnijihgradovaizantikestradalajesasvojimgodišnjacimapaisamimjezikomkojimsugovorilinjihovistanovnici; jedinoseprepoznajemjestogdjejebioBabilon.Odtolikospomenikaumijećaistvaranja,kojisuukrašavaligradoveikojisusesmatralisvjetskimču-desima,ostalajesamonejasnatradicijairasutekrhotinečijejeporijekločestoneizvjesno,aličijaveličinasvjedočiomoćinarodakojisupodiglitespomenike.ČinisedasepraktičnaAstronomijaizprvihvremenaograničavalanamotrenjaizla-

skaizalaskaglavnihzvijezda,njihovihzaklanjanjamjesecomiplanetima,ipomračenja.Pratilosegibanjesunca,pomoćuzvijezdekoja jebrisalasvjetlostsutona, ivarijacijapodnevnihsjenasunčanihsatova:određivalasusegibanjaplanetapomoćuzvijezdakojimasusepribližavalinasvomputovanju.Dabiseraspoznavalosvanebeskatijelainjihovaraznagibanja,nebosedijelinazviježđa;aovanebeskazonanazvanazodijak,odkojesesunce,mjesecitadapoznatiplanetinisunikadudaljavali,bilajepodijeljenanadvanaestsljedećihzviježđa:Ovan,Bik,Blizanci,Rak,Lav,Djevica;Vaga,Škorpija,Strijelac,Jarac,Vodolija,Ribe.Nazvalisu ihznakovima,zatoštosuslužili za razlikovanjegodišnjihdoba; tako je

ulazaksuncauzviježđeOvnaoznačavalo,uHiparhovovrijeme,početakproljeća:ovazvijezdabiondaprelazilaBika,Blizance,Raka,itd.Aliretrogradnogibanjeekvinocijajemijenjalo,iakosporo,slaganjezviježđasgodišnjimdobima;pajeuvrijemetogve-likogastronomaonovećbilojakorazličitoodonogkojejebilopostavljenoupočetkuzodijaka.Međutim,Astronomija,usavršavajućise,imalajepotrebuzaznakovimadabi


označilagibanjenebeskihtijela;nastaviloseoznačavati,poputHiparha,početakpro-ljećasulaskomsuncauOvna.Takosuserazlikovalazviježđa,zodijačkiznakovi,kojisubilitekfiktivnastvar,kojamožeoznačitigibanjenebeskihtijela.Danas,kadasesvenastojisvestinanajjednostavnijepojmoveiizraze,počinjesebezpromatranjaznakovazodijaka;apoložajnebeskihtijelaoznačavasenaeklipticiponjihovojudaljenostiodproljetnogekvinocija.Nazivizviježđimazodijakanisuuopćedatislučajno:izražavalisuodnosekojisubili

predmetvelikogbrojaistraživanjaisustava.NekaodtihimenačinisedasupovezanisgibanjimaSunca:Rak,naprimjer,iJaracukazujunaretrogradnogibanjetognebeskogtijelausolsticijima;aVagaoznačavajednakostdanainoćiuekvinociju:druginaziviizgledadaseodnosenapoljoprivreduinaklimunarodakodkojegjezodijaknastao.JaracilizviježđeKozeizgledadajeboljesmještenonanajvišemvrhusunčevoghodanegonjegovanajnižatočka.Utompoložajukojaideunazadpetnaesttisućagodina,Vagajebilauproljetnomekvinociju;azviježđazodijakaimalasuzapanjujućuvezusklimomEgiptainjegovompoljoprivredom.Svitiodnosiidanasbipostojalidasuzvijež-đazodijaka,umjestodasunazvanapremanjihovomizlaskusaSuncem,ilispočetkomdana,bilanazivanapremanjihovomizlaskunapočetkunoći;daje,naprimjer,izlazakVageutomtrenutkuoznačavaopočetakproljeća.Porijeklozodijaka,kojebitakoišlosamododvijetisućepetstotinagodinaprijenašeere,mnogoseboljeslaženegopret-hodno,sonomaloštoznamooznanostiuantici,aposebnoAstronomiji.(str.450/11

AlbrechtDürer:Slikanebasaslikama12Zodijaka,oko1500.godine


Literatura:1. AUDOUZEJeanetISRAELGuy:ASTRONOMIE,lesgrandsatlasUnivesalis;CNRS1996.2. BARUCHJacques-Olivie:CIEL;Sélection,Zurich,2000.3. BARUNHAMRobert:ASTRONOMIJA;Dušević&Kršovnik,Rijeka,2003.4. BOURBONfabrio:DREVNECIVILIZACIJE,Mladinskaknjiga,5. COSTARDIEREdelaPhilipe:DICTIONNAIREdel‘astronomie,Larousse,Paris,1996.6. DADIĆŽarko:RAZVOJMATEMATIKE;Školskakjiga,Zagreb,1975.7. DADIĆŽarko:POVIJESTIDEJAIMETODA;Školskaknjiga,Zagreb1992.8. GREVSRobert:GRČKIMITOVI;familier,Beograd,2008.9. HOYLEfred:ASTRONOMIJA;10.LACHIEZE-REYMare:fIGUREDUCIEL;Seuil,1998.11.LAPLACEPierreSimonde:EXPOSITIONDUSYSTEMEDUMONDE;favard,Paris,12.MUMINOVIĆMuhamed:PUTOVANJEKROZSAZVIJEŽĐA;UADCEDUS,Sarajevo1989.13.ROŠADrago:OPĆAASTRONOMIJAI.,II.ZvjezdarnicaZagreb,1993.14. RUKLAntonin:CONSTELLATIONS;LibrairieGrund,Paris,1998.15. SAGANKarl:KOZMOS;OtokarKeršovani,Rijeka,198216. SMOLJANNenad:VELIKARASPRAVA-građa;Travnik200317. SUPEKIvan:POVIJESTfIZIKE;ŠkolskaknjigaZagreb,199018. SUPEKIvan:SPOZNAJA;Mladost,Zagreb,1971.19. TIRIONWill:ATLASDUCIEL2000,Quebec,Canada,1998.20. VUJNOVIĆVladis:ASTRONOMIJAI.,II.;ŠkolskaknjigaZagreb,1989.21. VUJNOVIĆVladis:RJEČNIKASTRONOMIJE;Školskaknjiga,Zagreb,2004.22. WINDELBANDWilhelm:POVIJESTfILOZOfIJEI.II.;Naprijed,Zagreb,1956.23. OPĆAENCIKLOPEDIJA;JLZZAGREB;Zagreb,196524. SVEMIR,velikailustriranaenciklopedija;MozaikKnjiga,Ljubljana,2005


Dr.sc.KatarinaIVONOdjelzaizobrazbuučiteljaiodgojiteljaSveučilištauZadruUDK821.163.42(051)˝1904/1910˝050(497.5Zadar)˝1904/1910˝323.1(=163.42):050]˝1904/1910˝Izvorniznanstvenirad

„Hrvatskasvijest“zadarskogkoledaraSvačićSažetak:U radu se analiziraju značajke hrvatskog nacionalnog identiteta u zadarskom godišnjem kalendaru Svačić. Kalendar je izlazio početkom 20. stoljeća (1904–1910), a kroz svoje izlaženje uspio je oslikati promjenu nacionalnog samopoimanja svojih suradnika, koje se kretalo od hrvatskog do južnoslavenskog/slavenskog, što je bilo u skladu s društvenim i političkim kontekstom, odnosno politikom „novog kursa“. Hrvatski identitet predstavljen u Svačiću temeljen je na dvije vremenske i dvije prostorne razine. U kontekstu vremen-ske razlikujemo povijesnu, koja se realizira kroz junaštvo i požrtvovnost posljednjeg hr-vatskog kralja Petra Svačića; i suvremenu, s obzirom na tadašnju perspektivu, a realizira se kroz potrebu stalnog potvrđivanja nacionalnog (hrvatskog) identiteta Zadra, ali i Dal-macije u cjelini. U kontekstu prostorne razine razlikujemo propitivanje hrvatskog identi-teta izvan okvira matične kulture (moliški Hrvati) i unutar vlastitog nacionalnog prostora.

Ključne riječi: hrvatski identitet, hrvatska moderna, politika „novog kursa“, Svačić.

UvodZadarskikoledarSvačić(1904-1910)atipičanjekalendarskizbornikkojemujeuprvomplanunjegovaknjiževno-umjetničkanaraviopćenacionalnikarakter.Tedvijekarakte-ristikebilesuuvjetovanekulturnimtrenutkomhrvatskeknjiževnostikojaupravo tadaostajebezknjiževnogčasopisa1,aliirazdobljemmodernekojeuspostavljajedinstveni

1 Naime,1903.godinehrvatskaknjiževnostostajebezknjiževnihlistova,bezzagrebačkogViencaisarajevskeNade.IstegodineupravazadarskeHrvatske knjižarnicedonosiodlukuopokretanjugodiš-njegzbornika,kalendarakojibidoneklezadovoljiopotrebehrvatskihknjiževnika,sposebnooznače-


komunikacijskiprostoruhrvatskojknjiževnosti.UpravostogaSvačićnapuštastrogoregionalnikaraktertesvojerecipijenteneograničavadruštvenimslojevimailiregijamahrvatskogdruštva.

Svačić jedubokouronjenustvaralaštvo i razdobljehrvatskemoderne teseprela-skomunovostoljećeeuropeizira,što jeujedno iodlikaperiodikemladih.Svačićseotvararazličitimmodernističkimstrujanjima.Kodnjegačvrstiideološkiokoviuvelikojmjeripopuštajuteseneosjećatakosnažannacionalninabojkojijeposjedovalaperio-dika19.stoljeća.Njegovisuradnicipodržavajupolitiku«novogkursa»kojaseposebnoočitujeudefiniranjunacionalnihidentitetaukasnijimgodištimaizlaženja.Naime,svrhapolitike«novogkursa»bilajezajedničkimsnagama,odnosnosuradnjomHrvataiSrba,aliuzvelikupodrškuisuradnjusMađarimaiTalijanima,postupnooslabitiMonarhiju.Kaokrajnjiciljtapolitičkakoncepcijaističestvaranjesamostalnejugoslavenskedržave.Uzroke takvu zaokretu treba tražiti u novonastaloj krizi u austro-ugarskimodnosimakoja se javlja početkomstoljeća, izazvanaohrabrenimmađarskimdijelomkoji sebesmatradovoljno snažnimda se suprotstaviBeču kao središtuMonarhije.Upravo tetrzavicereflektiralesuseinapolitičkiživotuhrvatskimzemljama,polučilesuakcijomprotivKhuenova režima1903.godine.Onošto jebitnonaglasiti jest toda jepokretizazvaoznatnovažnijepromjenekojesuzahvatileiDalmacijutedolazidojenjavanjahrvatsko-srpskihrazmirica.Pokretačinovepolitike dalmatinskisupravaši,anijeslučaj-nodajepolitičkipreokretnastaoupravouDalmacijikojasetadanalazilauvrloteškomgospodarskomstanju,stogajeotporprotivBečabiosveveći.Prvikojijeuputiopoziv1902.godineuSaboripozvaonasuradnjuSrpskuiAutonomaškustrankubiojeJosipSmodlaka, istaknutidalmatinskipravaš,ujednoisuradnikSvačića.OsimSmodlake iostalisuradniciSvačića;MilanMarjanović,AnteTresićPavičić,VladimirNazoridr.ak-tivnopodržavajupolitiku«novogkursa»,stogasenjihovodjelovanjenatompodručjumožesmatratibitnimpreduvjetomnjihovojplodnojknjiževnojaktivnosti.

Ideološki i artistički aspekt SvačićaSagledavajućiSvačićaunjegovojcjelini,doimasekakounjemumožemoevidentiratidvaparalelnatekstualnaaspekta.Prviaspektčinetekstoviukojimaseogledaideologi-japovijesnogvremenaspočetkadvadesetogstoljeća.Unavedenimtekstovimanapo-četkusetransparentnoističehrvatskiidentitetistaknutihknjiževnihikulturnihdjelatnikailipojedinihrazdobljahrvatskeknjiževnosti,štoujedno inastavljarazvojniputdevet-naestostoljetnihnacionalnih identiteta.Onočemuje težiladalmatinska„preporodna“polovica19.stoljeća,aštosenijemogaoeksplicitnoizrazitizbograzličitihdruštvenihipolitičkihokolnosti,kaodaseusvojsvojojširiniiljepotiprikazaloupravonastranicamaSvačića.Tarazvojnanacionalnaputanjadrugepolovice19.stoljećaukasnijimgodišti-mamijenjapredznak,odnosnozahvaćajereverzibilanprocestesenavedenihrvatskiidentitetopetnastoji uklopiti u širi južnoslavenski kontekst, što jebiloočekivano i uskladusnovompolitičkomparadigmom«novogkursa»,aliikozmopolitskimkarakte-rompokretamoderne.Drugitekstualniaspektjeonajartistički(književno-umjetnički),

nimknjiževnimprilogom.Važnojenapomenutida1904.uZadruprestajeizlazitiknjiževno-znanstveničasopisGlasnik Matice dalmatinske,takodakalendarSvačićpostajejedinihrvatskiknjiževničasopisiupravotujenjegovaiznimnavrijednostiznačenje,aliivelikiknjiževnidoprinos.


dubokouronjenustvaralaštvohrvatskemoderne.Uartističkomdijeluanalizasepro-vodilažanrovski.2

***UradućesepredstavitiisključivohrvatskiidentitetskiobrazacideološkogdijelaSvači-ća,kojiinajtransparentnijepotvrđujenjegovopostojanje.UnaznačeniideološkiaspektuvrstitćemočlankenekolikoautorakojisuobjavljivaliuSvačiću,ačijiprilozinajvjernijepotvrđujunavedenutezuopostojanjudvajutekstualnihaspekataSvačića.Većinomseradiopolitičarimaipovjesničarima,pravašima,baremutrenutkuobjavljivanjapriloga.TosuJosipSmodlaka,RudolfHorvat,VinkoKisić,ZvonimirButkovićIlijin,JurajKapić,JankoKoharić,TomoMatićidr.Navedenurazvojnuideološkucrtupotvrđujuiistasu-radničkaimenakojapronalazimoiuranijojpolitičkiangažiranojzadarskojperiodici.Uideološkidiosjakompotvrdomskrbiohrvatskomidentitetuuvrstitćemoidvaputopisa,sobziromnatodasuihpisaliautorikojisuiistaknutipolitičari,dalosenaslutitikakosuioniuvelikojmjeriideološkiobojeniipogodnizapotvrdupostojanjaideološkogdijela.Zanimljivojeitoštoprviputopispropitujehrvatskinacionalniidentitetizvangranicama-tičnekulture,radiseoputopisuJosipaSmodlake„PosjetapeninskimHrvatima“(1906),doksedrugibaviočuvanjemnacionalnogidentitetauokvirimamatičnogprostora,pu-topisAnteTresićaPavičića„PoRavnimkotarima“(1906).

Hrvatski identitet Svačića(povijesna dimenzija)Značajnojenaglasitikakosupolitičkeprilikekrajemdevetnaestogipočetkom20.sto-ljeća te snažna potreba jačanja svijesti o hrvatstvu primorskih gradova, koje je biloometano talijanskimpolitičkimnastojanjimapotpomognutimodAustrije,bile idealnapozadinazarazvijanjesvijestiojasnomhrvatskomnacionalnomikulturnomidentitetuDalmacije,kojejeuspješnopromicalaupravoHrvatskaknjižarnica.KoledarSvačić svojhrvatski identitet transparentnopokazuje većnaprvoj stranici

prvogbroja.Naime,radiseo„hrvatskomilustriranomkoledaru“kojinosinaslovSvačić,izdajega„Hrvatskaknjižarnica“,anamijenjen je „hrvatskojučećojsirotinjiuZadru“.SpomenutaHrvatskaknjižarnicaključnajesastavnicauZadruupromicanjuhrvatskihnacionalnihosobitostikrozknjiguiknjiževnost,aupravouSvačićuuspjelajepomirititemeljnepatriotskeidomoljubnepotrebesasocijalnimelementom.Potvrdutomena-lazimoiučlanku„PetogodišnjicaHrvatskeknjižarniceuZadru“,objavljenomučetvr-tombroju(1907)kojipotpisujeAleksander.Autornapočetkunavodikakoseodmahnakonosnivanja„PodpomoćnogdruštvazapotrebneučenikehrvatskepučkeučioneuZadru“1895.godinepočeloozbiljnoraditinatomekakobisepomoglosiromašnimučenicimahrvatskihškolauZadru.Autornavodikako jeupravouZadrubionajtežipoložajhrvatskihroditeljaunamjeridasvojudjecuodgojeusvommaterinjemjezikuiposveteihsvojojrodnojgrudi.„Neodoljivpritisaktalijanštine,kojinijedaonimaknutihrvatskojsvijestiugradu,gdje

serodišeprvihrvatskipjesnici(...)trebalojesuzbitiiprotitojnenaravnojnajezditudjin-

2 Usp.KatarinaIvon, Imagološkaanalizazadarskihkoledara(Narodni koledar iSvačić),doktorskadisertacija,Zagreb,2011.


skogaduhaenergičnoustatiitonesamovoljomživeriječi,većižrtvomsvogavlastito-gadobra.“(Svačić,1907:79)Autornavodikakoseupravotadasisključivomnamjeromdasepomogneomladiniosniva1901.godineHrvatskaknjižarnicauZadru,kojunaziva„vrelomdobraisrećeučećehrvatskemladeži.“OvakvimpočetnimimpulsomhrvatskiidentitetkojinalazimouSvačićutemeljiobise

nadvijerazine;kronološkiprvabilabipovijesnakojasvojurealizacijudobivautema-tiziranjujunaštvaismrtiposljednjeghrvatskogkraljaPetraSvačića,tena,iztadašnjeperspektivesuvremenojrazini,kojaserealiziraupravokrozpotrebuborbe,testalnogpotvrđivanja idokazivanjanacionalnog(hrvatskog) identitetaZadra,ali iDalmacijeucjelini.Kaopotvrduprvepovijesnerazineočitovanjahrvatskognacionalnogidentitetanavo-

dimoprvibrojSvačića (1904)kojisedoimapomalotematskijerčaktripočetnaprilogatematizirajuPetraSvačića.AutorprvogprilogapovijesnogkarakterajeJankoKoharić3,aočitoseradioposthu-

mnoobjavljenomčlankukojigovoriovremenuiokolnostimavladanjaPetraSvačića,drugiprilog jedeseteračkapjesma„PetarSvačić,posljednjikraljhrvatskekrvi“,kojupotpisujeJurajKapić4.PjesmatematiziraodnossMađarima,Svačićevojunaštvoipo-žrtvovnostteneizmjernuljubavpremadomovini.Trećiprilogjepovijesnadramapotpi-sanainicijalimaV.P.anosinaslov„Posljednjikralj(PetarSvačić)“tetakođertematizirasmrtijunaštvoposljednjeghrvatskogkralja.Utimprilozimazanimljivesunamdvijeznačajnesastavnicenacionalnogidentiteta,

čije varijacijenalazimo i u kasnijim tekstovima:uprvom redu to jehrvatski junak,uovomslučajuPetarSvačić,hrvatskikralj,simbolpravoghrvatstva,istinskirodoljubkojižrtvujesvojživotzbognacionalnihinteresakojepostavlja i ispredvlastiteobitelji,štoje lijeponaglašeno iuepskojpjesmi i unavedenojdrami, tedrugasastavnicakojajepovijesnopovezanasprvom,hrvatski jal.Varijacijehrvatskogjalakasnijenalazimou različitim tekstovima, aunaznačenomkontekstupredstavlja uzrokPetrove smrti ičinjenicekakohrvatskakrunanakontogaprviputaprelazinatuđinskuglavu,uovomslučajumađarsku.UnavedenomkontekstubitnajeipredodžbaMađara,kojaseuSva-čićuizdvajakaovrloznakovitaiutijesnojsvezisnaznačenimnacionalnimidentitetom.PetarSvačićpercipiran jekao junačkibankraljaZvonimira, te izdanaknajbrojnijeg inajbogatijeghrvatskogplemenaucijelomhrvatskomkraljevstvu.Njegovosjedište jeuzelenomkninskompoljugdjesunajradijeprebivalihrvatskikraljevi,aupravoiznje-govogplemenabiralisusehrvatskibanovi.Petarjepredstavljenkaoiznimnohrabar,prviuboju„prvimedprvimakrčikrvavucestuudušmanskimredovima“,tenepristajenakompromisekadjeupitanjuhrvatskokraljevstvo.PetarjeisimbolhrvatskogotporapremaMađarima,aupjesmiJurajaKapićaPetarSvačićprogovarasljedećimstihovi-ma:„Jabihkrunusaglaveskinuo/Idrugoganjomeokrunio/Samonekjeodnašega

3 JankoKoharić(Viljevo,1845–Zagreb,1880),prviprofesorcrkvenogpravanaBogoslovnomfakultetuSveučilištauZagrebu.ŠkolovaoseuPešti,auBečujedoktoriraoteologiju.Bio jeurednikGlasnika đakovačkogtevrloblizaksbiskupomStrossmayerom.4 JurajKapić istaknutidalmatinskiprosvjetitelj ipreporoditelj,pjesnik isakupljačusmenenarodneknjiževnosti.RodioseuJasenicama1861.aumrouSplitu1925.godine.UčiteljevaojepodalmatinskojzagoritebioprviučiteljumjestuPostraniupoljičkomkraju.Kapićjesurađivaoumnogimonodobnimdalmatinskimlistovima.Biojegorljivipristašanarodnjaka,noprikrajustoljećaionsepriklanjapravaštvu


roda/Odjunačkogrodahrvatskoga/Nekjekrunanahrvatskojglavi/Anedasetudjinnjomekiti/Idanamtudjinzapovjeda/Ikraljestvonašedauživa...“(Svačić,1904:4)Navedenadrama„Posljednjikralj“takođerprikazujesuperiorandomoljubniosjećaj

glavnogjunaka,aodvijaseneposrednoprijebitkenaPetrovojgori1102.godine.Udra-miseSvačić,poputromantičarskogjunaka,odričesvegazbogvišihnacionalnihciljeva,nepristajenakompromisekojenudeMađari,aoglušujese inamolbevlastiteženeTihomilekojagazaklinjenjihovomdjecom.UdijalogusasvojimvojvodomJakovomSvačićprogovara:„Tibidaklehtio,vojvodo,daijakleknempredtuđincem.(...)/Što?DaslavnipriestoKrešimirovpane/DaprelomežezlokraljaTomislava/IdaskršekrunuDmitraZvonimira/Bezočajneborbe,bezotpora,krvi!“(Svačić,1904:13)

Hrvatski jalMnogojezanimljivijadrugasastavnicanacionalnogidentitetakojasekasnijevariraurazličitimtekstovima,rezultiraizdajomtevodismrtiPetraSvačićaiprelaskuhrvatskekrunenamađarskuglavu.Koharićučlanku«KraljPetarSvačić»(1904)analizirasitua-cijukojajeprethodilaizboruPetraSvačićazahrvatskogkralja,teposebnoapostrofiraneslogui„hrvatskijal“kakogasamnaziva,kojijenastaoizmeđu12župana„poglavicaoddvanaestplemenaplemenitihHrvata“kojisutrebaliizmeđusebebiratikraljanakonStjepanovesmrti.Autornavodikakoupravo:„hrvatski jalučini,štoneuzmožeučinitmadžarskastrijela“(Svačić,1904:1),akaootegotnuokolnostnavodiKolomanovdola-zaknakonVladislavanaugarskoprijestolje.KadjeKolomanodlučioporobitihrvatskezemlje,župani ipakizmeđusebeizaberuzakraljaPetraSvačića,međutim,ubojujeprevladalahrvatskanesloga,mnogisuokrenuli leđakraljuPetru,autornavodikako:„crnezmijeizdajeizmilišeizsvojihgnijezda;velikaši,zavidnicikraljuPetrunakraljev-skojkruni,ostavišebojneredovehrvatskeučasunajljućegboja.“(Svačić,1904:2)ikakoupravozbogtogapogibaposljednjihrvatskikraljPetarSvačić.NesloguiizdajstvohrvatskihvelikašanavodiiJurajKapićusljedećimstihovima:„Neslogajenjihovaodav-na/Nikadnisuonisjatnibili/Negosuseočastotimali/Unaroduneskladužigali.“(Svačić,1904:3)teihunavedenojpjesmiupravoPetarSvačićproklinje.5

HrvatskogjaladotičeseiAnteTresićPavičićusvomputopisu„PoRavnimkotarima“(1906).TresićobilazećiRavnekotareizvlastitevizurepromišljaohrvatskojpovijestiteprolazećipokrajBribiraiznovapromišljaopropastibribirskihknezova.TresićocjenjujenajljepšimunašojpovijestiupravoskladPavlovebraćeisinovaunjihovomraduzado-movinu.6Međutim,opisujućinesretnusudbinuPavlovasinaMladenatepritiskeUgaraiMlečanakojimajeipakodolijevao,navodikakonebinioneuspjeleslomitimoćhr-vatskognarodadanijebilo„gadnogdomaćegjalaiprokleteizdaje.“Mladenaje,kakonavodiTresić,upropastilanevjernostbrataPavlaII.koji jemisliouzdićisebenauštrbbratovenesreće.7

5 PetarSvačićihunavedenojpjesmiproklinjesljedećimstihovima:„Ohprokleti,vihrvatskibani/Iostalivelikižupani/Ohnesretnenašepoglavice/Hrvatskogarodaizdajice/Štotudjincadozvastezakralja/Odmažarskogrodasilenoga...“(Svačić,1904:4)6 Navedeniskladopisujeriječima:„Tojebilanekavrstuzornearistokratskezadruge,kojajevladalanadpučkimzadrugama,nadplemstvom,ujednuriečnadcielimnarodom;kojajebezkrvavihratova,mudrošću, ljubeznošću ipravdomskupilapodbanskuvlastmalnesvehrvatskepokrajine.“ (Svačić,1906:108)7 PropastMladenaopisujeriječima:„Mladennebibiopaodaganesrušidomaćaizdaja,nevjernost


OpisanupovijesnuepizoduTresićzaključuječinjenicomkakojeupravoneslogave-likaša, jal izavistpremadomaćemčovjekunašavječnanesreća.IstičekakoHrvati, ikadihstranacprevariiizigra,viševoleposlušatituđincanegočovjekaizsvognaroda.„TojeukratkožalostnapovijestHrvata,tojeglavnacrtapsihologijehrvatskognaroda.Jal,prokletisramotnijal!Tunasamomtombribirskombrdu,kolikojegnjusnogajalacvalo!“(Svačić,1906:108)JosipSmodlakatakođerusvomputopisu„PosjetapeninskimHrvatima“,objavlje-

nomutrećembroju(1906),koristivarijaciju„hrvatskogjala“.AutoropisujesvojposjethrvatskimmjestimaujužnojItalijiteupredstavljanjuhrvatskihnaseobinaujužnojIta-lijiopisujući trihrvatskamjesta (Kruč,Stifilič iMundimitar)navodikako jenačelniku„zgoljnojhrvatskojopćini“KručuTalijankojinegovorihrvatskimjezikom.Navodikakoječovjekvrloljubazaninaobražen,„alidonačelništvamujeosimnjegovihvrlinapo-moglojošnešto:starihrvatskijal,kojijerazdvojiovidjenijeljudeumjestuisklonioihdaumalenuponove–izborKolomana.“(Svačić,1906:50).

Hrvatski (suvremeni) identitet ZadraUovomdijeluanaliziralibismodrugurazinuhrvatskogidentiteta,suvremenusobziromnavrijemeizlaženjakoledara,kojabisvojurealizacijunašlaunekolikoobjavljenihteksto-vakojisedoimajukaoobranaipotvrdaopostojanjutadašnjenacionalnesvijestiuZadruiDalmaciji.Hrvatskiidentitetutadašnjemrazdobljujeiznimnobitanupravozbogslože-nihnacionalnihprilikauDalmacijikojenajvjernije,naprimjeruZadra,prikazujeputopisAnteTresićaPavičića„PoRavnimkotarima“(1906).NapočetkusvogputovanjaTresićdolaziuZadarizkojegbitrebaonastavitisvojputpoRavnimkotarima.TresićznakovitoanalizirasituacijukojamusedogađausrcuZadra,naŠirokojulici.UpravouprijateljskojšetnjisredištemZadrasdugogodišnjimprijateljemRikardomKatalinićemJeretovimbilisuizviždaniodskupineTalijanazbogtogaštosupričalihrvatskimjezikom.„Onistadošezanamaroktati,bekati,meketati,revati,gurikati,mislećitimnasvrijegjati,aponizujućsesamidotle,dasvojjeziksvinjskimzamienjuju.“(Svačić,1908:85).Iznavedenaprimjerarazvidnojekakojehrvatskiidentitet(akogapoimamokrozuporabujezika)biouZadruugroženistogajenužnobiloisticatigaibraniti.Ovdjejevažnoistaknutikakosekulturo-loškaoprekaurbana–ruralnaDalmacija8iovdjenaglašava,aključninositeljnavedenerazlikejeupravojezik,odnosnohrvatskijeziksepovezujesa„zaostalom“tradicionalnomkulturomkojasenalaziuzabačenomperifernomdijeluDalmacije(Ravnimkotarima),dokbisetalijanskijezikpovezivaosurbanomkulturomkojasvojesredišteimauZadru.NaistomtraguTomoMatić9temeljničlanak,„HrvatskasvijestustarihZadrana“,za

obranuhrvatskogidentitetauZadruzapočinjerečenicom:„ČudnajenašaDalmacija!“

rogjenogabrataPavla II. koji jemisliona ruševinamabratauzdići svojumoć.Tragičan jepadovogvelikogvladara,velikogunesreći,kaoštomujeotacbiousreći,apovijestnamneznanikazatiukojojjeungarskojtamniciinakojinačinpoginuo.“(Svačić,1906:108)8 Usp.DavorDukić,Tematološki ogledi,Hrvatskasveučilišnanaklada,Zagreb,2008.9 TomoMatić(SlavonskiBrod,1874–Zagreb,1968)književniikulturnipovjesničar.StudiraojeuBečugdjejediplomiraohrvatskiifrancuskijezik,aujednoidoktorirao.RadiojekaosrednjoškolskiprofesoruZemunuiSplitu,takođerjebioiredaktorhrvatskogizdanjaListadržavnihzakonauBečuod1904.godine.Autor jemnogihknjiževnopovijesnihstudijakojesu rezultatpredanog rada i istraživanjapobrojnimpismohranama i pažljivogčitanjadjelahrvatskihpisaca.Usp.ZbornikoTomiMatiću, sv. 4,HrvatskistudijiSveučilištauZagrebu,Zagreb,1998.


teunastavkukritiziragradoveuzobaluukojimasegovorijedinotalijanski,akaovrloneobičnučinjenicunavodikakosamopolasatavožnjeodgradavišenitkonerazumijetalijanski.MatićističekakojetakvasituacijavrloneobičnajersuHrvatiodavnaživjeliuprimorskimgradovimateupućujenazaključakkakosedanašnjasituacijaukojojsetalijanskijezikkoristiugradovimazapravoumjetnapropagandadugotrajnemletačkevlade.MatićanaliziraodnostalijanskogihrvatskogelementauDalmaciji,ističućiupo-rabuhrvatskogjezikaupojedinimdalmatinskimgradovimavećustaravremena.Po-sebnopohvaljujeDubrovnikkojijesačuvaosvojnarodnikaraktertejeunjemuhrvatskijezikusadašnjosti,aliiuprošlostibioobiteljskasvetinja.KritizirajućimletačkupolitikuuDalmaciji,kojajeisključivobilaorijentirananagradskostanovništvoikojajeupravougradovenaseljavalasvoježitelje,MatićističekakojeutomsegmentunajvišenastradaoZadarjerjeunjemubilosjedištemletačkihprovidura.KaoopozicijučinjenicidaseZa-darnajvišetalijaniziraoiizgubiosvojhrvatskiidentitetMatićnavodikakojeuprošlostiuZadrubilajakanarodnahrvatskasvijest10,akaosvjedokenavodistarezadarskepiscekojisupisalisvojimmaterinjimhrvatskimjezikom:„Nigdje–niuDubrovniku,niuSpljetuninaHvaru–nijesuknjiževnicitolikomljubavi

ižestinomisticalisvojhrvatskikarakterkanoupravouZadru,asvebezsumnjezato,jerjebašnjihovadjedovinanavalamatudjinskimbilaponajjačepovrijedjenausvojimnarodnimsvetinjama.“(Svačić,1904:20)Autorkronološkinavodizadarskepisceteunjihovimdjelimaapostrofiraonuhrvatsku

svijestokojojgovoriuprilogu.TakonapočetkunavodiPetraZoranića,analizirajućinje-govromanPlaninesposebnimosvrtomnaporukukojušaljevilaHrvatica.KaodrugognavodiJurajaBarakovićainjegovodjeloVila Slovinka,zatimŠimunaKožičićaBenjuteBrnuKarnarutićainjegovoVazetje Sigeta grada.NakrajuMatićzaključuječlanakslje-dećimriječima:„EtotakovisubilistariZadrani.Svakaradostibolhrvatskoganarodanašlajeodjekaunjihovusrcu–svakonastojanjeiborbazanajdraženamsvetinjena-rodnenašlajeuZadruoduševljenihzatočnika.Ikadsečovjekzaneseutulijepuproš-lost,kadduševimokomzahvatidjelairadZoranića,Barakovića,Kožičića,KarnarutićaitolikihdrugihžarkihHrvatazadarskih,svemusenekudčini,daniuhladnojsmrtinijeugasnuožarljubavinjihove...“(Svačić,1904:22).MatićevtekstnakonobjaveuSvačićuHrvatskaknjižarnicatiskaikaozasebnuknjiguposvetivšije„omladini–uzdanicinaro-dahrvatskoga“.11

ČlanakkojitakođerimputiraDalmacijinedovoljnonacionalnesvijestiječlanak„BanJelačićiDalmatinci“(1907),autoraRudolfaHorvata12kojigovoriodogađajima1848.

10 SličnemislidonosiiKukuljevićusvomputopisuPutne uspomene iz Hrvatske, Dalmacije, Arbanije, Krfa i ItalijeprilikomsvogposjetaZadru:„Stojećinepomičnonasvommjestu,zaboravivšinasvojurobu,gledaosamovoljudstvoglavnoggradadalmatinskoga,kojesevećomstranomrazgovaralotalijanski.Pomislih na stara vremena Benje-Kožičića, Karnarutića, Zoranića i Barakovića, kad su još Zadraniponosomdvorilivilihrvatskoj,gojećisvojnarodanjezik.(…)Jedvakadprodrojekojhrvatskiglasdomenedagaodmahstotinatalijanskihzaduši.“Usp.IvanKukuljevićSakcinski,Izabrana djela,Stoljećahrvatskeknjiževnosti,Maticahrvatska,Zagreb,1997,str.423.11 Usp.TihomilMaštrović,Nad jabukama Vile hrvatice,SveučilišteuZagrebu;Hrvatskistudiji-StudiaCroatica,Zagreb,2001.12 RudolfHorvat (Koprivnica,1873 -Zagreb,1947)bio je istaknutihrvatskipovjesničar,književniki političar.U svompolitičkomživotuopredijelio se zaopoziciju (protivHedervarya) te je zajedno saStjepanom Radićem idejni začetnik Hrvatske seljačke stranke. Horvat se nije slagao s kasnijimpribližavanjemHrvataiSrbatehrvatsko-srpskomkoalicijomtesenjegovkasnijipolitičkirazvojuvelike


godinekadaJelačićpostajebanomHrvatske,SlavonijeiDalmacijetetadašnjimmo-gućimsjedinjenjemDalmacijesasjevernomHrvatskom.HorvatnavodikakojeAustrijadobilaDalmacijunakonpropastiMletačkeRepublike,upravozato jer jedokazaladaDalmacijapripadahrvatskimzemljamateda je tadauDalmacijibilovišenacionalnesvijesti,moglojedoćidosjedinjenasasjevernomHrvatskomjerje,kakopišeHorvat,bečkidvoruborbiprotivMađaratrebaouslugeHrvata.UčlankunaglašavaibojazansjeverneHrvatske13dauDalmacijineprevladatalijanskielementkojijetadauDalmacijiimaosvuvlasttedaDalmatincinebi„prigrliliidejuouskrsnućunekadašnjeMletačkeRepublike“(Svačić,1907:49).ČlanakkojiizdajeSvačićusljedećembroju(1908)„OnarodnompokretuuDalmacijigod.1848‒1849.“ kojipotpisujefranIlešićsvojevrsnajenadopunaiobranaDalmacijekojajepredstavljenakrozHorvatovčlanakkaopokrajinakojatadanijeimaladovoljnonacionalnesvijesti.TakoIlešićnadopunjavatvrdnjukakojejedinoObrovacposlaočestitkuJelačiću,naglašavajućikakosuistanovniciKastare1849.poslaliministarstvumolbuopotrebisjedinjenjaDalmacijesnekomodsusjednihslavenskihpokrajina.Problem,premaIlešiću,jebiokojojpokrajiniinakojinačin,takodanavodinekolikomogućnostikojesuprezentiranenastranicamaZore dalmatinske.14

„Previše poviesti imala jeDalmacija, da bi semogla na jedanmah snaći u novojsituaciji.Dasepostigneorientiranje, trebaorganizatornogareda,novina idruštava.“(Svačić,1908:158)AutoruzZoru dalmatinsku,ističeiDruštvoSlavjanskelipeuDalma-cijikojejetrebalonjegovatislavenskiduhijezik,anažalostsebrzougasilo.NakrajuIlešićpoentirakakojeutadašnjojDalmacijinedostajalositnograda,narodnihnovinai„uzgojanaroda“,nažalost,Ilešićtvrdi,„narodanijebilo,abilojetimvišečinovnika.“(Svačić,1908:158)

Hrvatski identitet na zapadnoj strani JadranaUpravozbogžanrovskeokosnicekojučiniputovanje,putopisisedoimajukaovrloza-nimljivagrađazaanalizuidentitetskihsvjetovanjihovihautora.Uvelikojmjeriputopisirezultirajuodređenimpredodžbamaistereotipnimopaskamaodrugimzemljamaikul-turama,alivrločestonailazimoinaidentitetskasamopoimanjasamihautora,štonamdijelomotkrivainjihoveideološkeobzore.Opravdanjezauvrštavanjeputopisauovajideološkidio,kaoštosmoistaknuli,možemopotkrijepitičinjenicomvelikogpolitičkogutjecajanjihovihautorausvomvremenu,amožda ičinjenicomštoputopisspadau

razlikuje oddrugih suradnikaSvačića. Posebnonakon atentata naRadićaHorvat podržava ideju opotrebihrvatskesamostalnostiiupravovođentomidejomaktivnoseuključujeuradHrvatskogsaborakaozastupnikuvrijemeNDH.RudolfHorvatobjavioje56knjigaizhrvatskepovijestiivišeodtisućuidvjestočlanakauraznimnovinamaistručnimčasopisima.13 Autornaglašavakakoje1848.svimdalmatinskimopćinamaupućenomnogopozivazasjedinjenjesHrvatskom.KaonajljepšiističepozivVladislavaJežića,DalmatincakojijetadaboraviouHrvatskoj.„TalijantamoprekomoraglobioVasjeivarao;pustojedaprostipukčamiutminiineznanju,agradovejepotalijančio iudaljio ihodnaroda tako,daovajnemadanasvećpovjerenjaugradskugospodu.AustrijaVas jeupravosilno tištilaokrutnimapsolutizmomMetternichovim,pasveobećavajući–nijeništauradilazaVašedobro.SadatrebadastupiteusavezsasvojombraćomHrvatima,kojiVampružajubratimskurukuizovuVasubratimskokoloslobodeijednakosti.“(Svačić,1907:49)14 IlešićučlankuspominjeMatijuBanainjegovumogućnostkakobiseDalmacijatrebalasjedinitisKranjskomiHrvatskomtenavodikakojeovoBanovojugoslavenskostanovišteobjelodanjenoiuZori dalmatinskoj1849.NavodikakojemalodrugačijesituacijushvaćaoAndrijaTorkvatBrlićčijijeprogram„poprilicitrojednekraljevineuvelikojslavenskojAustriji“,stogasuDalmatincibilizbunjeni.


nefikcionalne književne žanrove, odnosnopovijest književnosti imposvećuje pažnjujedinoakosunjihoviautorisvojemjestoupovijestiknjiževnostizaslužilinekimznačaj-nijimdjelomunekomdrugomvećem(kraljevskom)žanru.(Duda,1998).Zanimljivisunamistogaštoponekadvrlovjernooslikavajusinkronudruštvenu,socijalnuipolitičkusituacijuvremenaukojemusupisaniiprostorakojasuputovanjemobuhvaćena.DeanDudauknjiziPriča i putovanje (1998)navodikako jeupravomatičnasredina trajnoputopiščevouporište,akaostalnomjestoputopiščevadiskursaističeusporedbuino-zemnogsvijetasdomaćimipronalaženjetragovaprisutnostivlastitenacionalnekultureustranoj,upravostogazaključujekakojesvakiputopisacneosviještenikomparatist.15

Sdrugestranenaglašavakakojeimatičniprostorvrlopoticajanzaputopisnutemu.Vodećise iovim tvrdnjama,putopissenamećekaožanrkojemusvakako trebapo-svetitipozornostuanalizihrvatskogidentitetauSvačiću.USvačiću,uželjenojanalizi,zanimljivasudvaputopisa:JosipaSmodlake„PosjetapeninskimHrvatima,putneus-pomeneibilješke“iAnteTresićaPavičića„PoRavnimkotarima“.Uprvomautornapu-štavlastitinacionalniprostorteutuđemnacionalnomprostorutragazasegmentimavlastitognacionalnogprostora i kulture16, tražeći takopotvrduhrvatskog identitetaustranojkulturi,autorpritomuspoređujestranuivlastitukulturu,azanimljivostjestus-poredbavlastitekulturesmješteneustranojkulturisvlastitomkulturomumatičnomnacionalnomprostoru.Udrugomslučajuupravomatičniprostorpostajepoticajomzapromišljanjaoključnimmjestimaiimenimahrvatskepovijesti«uspostavljajućitakotraj-namjestajednehrvatskeputničkepovijesti»(Duda,1998:18).Putopisibizadovoljavali iaktancijalnushemuputopisa17ukojojbisredišnjuulogu

zauzeoputnik(uovomslučajuJ.SmodlakaiA.T.Pavičić)kojiupućenidomoljubljemi znatiželjom (možemopridodati i ideološke razloge) žele prenijeti određeno znanjematičnojkulturi,uovomslučajuhrvatskoj.PutopisJosipaSmodlake„PosjetapeninskimHrvatima,putneuspomeneibilješke“

objavljenjeutrećembrojuSvačića(1906).Smodlaka18namjeudanomtrenutkuizni-mnoznačajnaosobadalmatinskepolitike, trećičovjekdalmatinskihpravaša,ujednoiprvikojiuduhupolitike«novogkursa»pruža rukusuradnjeTalijanima iMađarima.Autornapočetkunavodi kakomuse1904. ispuniladavnaželjadaposjeti hrvatskamjestaujužnojItaliji(pokrajiniMolise).Njegovanajvećabojazanbilaje:štoakosekodnjihupotpunostiizgubiohrvatskijezik,očijemlaganomizumiranjujedavnočitao.UnavedenimputnimbilješkamaSmodlakanavodinizzanimljivihzapažanjaonavedenimhrvatskimmjestimateiznosivrlopozitivanstavoTalijanimaitalijanskojkulturi.Ovajteksttakođerpercipiramokaoobranuisvojevrstanapelzaštovećombrigom

iočuvanjemhrvatskog identiteta izvangranicavlastitognacionalnogprostora,stoga

15 Dean Duda naglašava kako niz segmenata utječe na oblikovanje putopisnog diskursa, izmeđuostalih:odgoj,naobrazba,putničkoiskustvo,predrasudematičnesredine,osobnoraspoloženje,literaturazaputiknjiževnakompetencija.Usp.DeanDuda,Priča i putovanje,Maticahrvatska,Zagreb,1998.16 Ovo je također jedna od osobitosti hrvatskog putopisa, Duda navodi kako svaki hrvatskiromantičarskiputnikutuđemprostoruuvijektražisvoje.17 Usp.Isto.18 JosipSmodlaka(Imotski,1869–Split,1956),pravaš,zastupnikuDalmatinskomsaboruod1901.do1909.OsnivačjeHrvatskedemokratskestranke1905.,aujednoipokretačlistaSloboda.Takođerjedanunizupolitičarakojisekasnijepriklanjajujugoslavenskojorijentaciji.BiojezastupnikuCarevinskomvijećuuBečuod1910,akasnijeizastupnikuskupštiniKraljevineSHS.


navedena mjesta Smodlaka naziva „slovenskim otokom u talijanskom moru“. IakoSmodlakaodsamogpočetkabezrezervnohvaliTalijane,ipakuusporedbidvijuobalaprednostuljepotidajehrvatskojstrani,navodećikakojetalijanskaobala„jednoličnainevesela,pogotovosoblačnimvremenom(...)Niska,upravnacrtakraja,bezluka,bezglavicaibezotoka,pravijekontrastsnašimkrasnimprimorjem,patisečininemogućedaihistomoreplâče.“(Svačić,1906:39)Smodlakanamkroznavedeniputopisdonosidetaljan leksikon19o životumoliških

Hrvata.TakonapočetkunavodikakojekrajuItalijiukojemživeHrvativrlozaostaotesetamoživikaoštoseživjelouDalmacijiprije40-akgodina.Nažalost,prvidojamJosipuSmodlakinijeulijevaonaduoočuvanjuhrvatskogjezikaiobičaja,konstatirakakoonikojisugavještogovorilivećdugoležepodzemljom,adanassunjihoviunuci„zgoljniTalijani“.Navodikakoinošnjavišenijehrvatskavećjužnotalijanska,madasepojedincisjećaju „uskihhlača,starinskihkabanica i ženskih ječermaodcrvenečohe,kojesunjihovistarinosili.“ Ipak,štojedubljeulazioupokrajinuMolise,slikasemijenjala,teuPalatinailazinagospođuKarolinukojajelijepogovorilahrvatskijezik.Smodlakasenijenadaodaćeusred„brdinaapeninskih“naićinatakolijeposačuvanu„skoročitavuzgradujezičnu,iuztotakosrodanipriličnoneiskvarendijalekt“.GospođaKarolinaje,kakoističeSmodlaka,izKruča,aKručzajednosaŠtifilićemiMundimitromčinihrvatskenaseobineukojimasegovorihrvatskijezik,SmodlakanavodikakozajednozauzimajupovršinumalovećuodotokaŠolte,teimajupettisućastanovnikaodkojihjedevetde-setinaHrvataitekjednadesetinaTalijana.ZatečeniTalijanisu,kakonavodiSmodlaka,pohrvaćeni,štojevrločudnozaTalijanausredItalije.Smodlakadonosizanimljivprikazikavštine kojomgovore stanovnici, također sepozabavionjihovim leksikom,običaji-maipjesmamatehrvatskimprezimenimakoja jepopisaoizakojasmatradamogupridonijetirješavanjuzagonetnogpitanjaopodrijetlunavedenihnaseobina.Smodlakanavodikakosesačuvaloineštostarinskihpjesama,međutimpoštosuimhrvatskebilepriprostečestopjevajutalijanske,alishrvatskimnapjevom.Takođerističeveliki inte-resstanovnikazavlastitopodrijetlojersuimnekigovorilikakosuBugari,drugikakosuSrbisKosova,trećidasuizAlbanijetekadsunjegačulibilisuuvjerenikakosuizDalmacije.Nakrajupozivasvefilologekojiproučavajuhrvatskijeziknekatamodođuproučitištokavskuikavicuiz16.stoljeća.ZnačajnajeinjegovausporedbasDalmacijom,SmodlakapišekakouDalmacijigra-

đanskeobiteljigovoretalijanski,dokovdjegovoreisključivohrvatskiosimakouobiteljnijeušlaTalijanka.SmodlakanavodikakosuljudivrlovrijednibezobziraradiliseoHr-vatimailiTalijanima,sveoranicesuobrađenetemukaoprvaasocijacijapadanapametneobrađenidalmatinskikrajtenaroduDalmacijikojivećinomljenčari.PutopiszavršavaporukomHrvatima,akoihputnavedeujužnuItalijukakomorajuposjetitiovajkraj,naziva-jućiga«slovenskimotokomutalijanskommoru».Kaoštosmonaveli,Smodlakinputopismožemotumačitikaoapelzaočuvanjehrvatskogidentitetaizvangranicanacionalnogprostora.Možemogatakođertumačitikaopotrebudasenavedenomprostorupotvrdiirasvijetlinjegovohrvatskopodrijetločijasesigurnostpolakopočinjezatirati,jerkakosami

19 PojampreuzetodDeanaDudepodkojimonpodrazumijevaputopiščevozapažanjeisastavljanjeodređenihputopisnihnatuknica(katalogailileksikona)izkojihčitateljmoženaučitineštooobičajima,ljudima i prostorima u kojima je boravio putopisac, odnosno «leksikon je postupak strukturiranjaobavijestiozemljopisno-kulturnompodručjukojejeputopisomobuhvaćeno.»(Duda,1998:122)


stanovnicinaglašavajusvatkoimdrukčijegovorionjihovompodrijetlu.Istotakomožemogatumačitiikaoprijekorvlastitojkulturiukojojnijetolikorazvijennacionalnizanos,akojiseočitujekodstanovnikahrvatskihnaseobinakroznjegovanjetradicije,običaja,jezika(potvrdazatojevećnavedenauporabahrvatskogitalijanskogjezikauobiteljimauDal-macijiitalijanskimnaseobinama).Možemogatumačitiikrozpozitivanutjecajtalijanskogprostoranahrvatskostanovništvo(utjecajseočitujeupozitivnomodnosupremaradukojinemaju ljudiuDalmaciji i lijepouređenomgospodarstvu, izčega izvire ipozitivnaslikaTalijana).NakrajuunjemupronalazimoiotvaranjepremasveslavenskomidentitetupotvrđujućitokrozdjelovanjeIvanaDeRubertisa,zakojegautornavodikakojebiosu-vremeniknašihilirskihpreporoditeljatejetakođerživiouKruču,aposebnosezalagaodaupoznaslavenskisvijetsmalomhrvatskomnaseobinomuJužnojItaliji.

Hrvatski identitet Ante Tresića PavičićaZanimljivostputopisakaoknjiževnevrstepotvrđujeiu3.brojuobjavljen(1906)putopisAnteTresićaPavičića„PoRavnimkotarima“20.Tresićuputopisubilježidojmovesputova-njanakojegajenagovorionjegovprofesorhrvatskogusplitskojgimnazijiJosipModrić.Naime,ModrićmužarkoželipokazativodopadManojlovaciRavnekotare.Tresićevputo-pisupotpunostiseuklapauromantičarskiputopisniobrazac,upravosvojimreminiscen-cijamaoslavnojhrvatskojpovijestikojesupotaknuteposjetomirazgledavanjemosta-takapovijesnih zdanja (npr. ruševine rimsko-ilirskoggradaAsserije,gradinaKličevica,posjetVrani,Karinu,Bribiru),različitimtradicijskimobičajima,guslamaipjesmama(npr.posjetdonBožiČavlovuifraMatiStošićutesviranjegusliipjevanjeKačićevihstihova),prostodušnimpukom(npr.susretsmlinaromMarkomKolićeminjegovomženom)itd.Šicel21(2005)zaključujekakosuupravoTresićeviputopisinajboljidionjegovastva-

ralaštva22jerjeunjimanajmanjedošladoizražajapatetičnoststilakojojjebiosklontejesvojeputopisneslikeumioskladnopovezatispovremenimesejističkimopservacija-makojesupisanemodernijimstilom,čemusvjedočiiputopis„PoRavnimkotarima“.Putopisposjedujesveelementekojikarakterizirajuovajknjiževnižanr;oddetaljnihpo-vijesno-geografskihanalizadovrlozanimljivihidojmljivihopisakrajolika23tenakrajuautorovihfilozofskihpromišljanja.Tresićevputopis,aliiknjiževniradopćenito,zanimljivnamjeistogaštojeAnteTresić

20 OsimnavedenogputopisaTresićobjavljujeisljedeće:Po Lici i Krbavi, Hrvatska,1895;Po Bosni i Hercegovini,Domisvijet,1896;Po moru,Nada,1897;Poleti oko Biokova,objavljenuDonjojTuzli,1902; Preko Atlantika do Pacifika,objavljenuZagrebu,1907.21 Usp.MiroslavŠicel,PovijesthrvatskeknjiževnostiXIX.stoljeća,Moderna,Zagreb,2005.22 SnavedenomtvrdnjomslažuseiostaliznanstvenicikojisuproučavaliTresićevknjiževniopus.Usp.NikicaKolumbić,«ZapažanjaoputopisimaAnteTresićaPavičića»tefedoraferluga-Petronio,«PutopisiAnteTresićaPavičića»,u:Književno djelo Ante Tresića Pavičića,zbornikradovasaznanstvenogskupaodržanog15.listopada1993.godineuSplitu,Književnikrug,Split,1995.23 U putopisu posebno do izražaja dolazi njegova sposobnost uživanja u ljepoti prirode, u tomkontekstudojmljivjepočetakinjegovaplovidbamoremdoZadratenjegovapromišljanjaonadmoćiprirodenadumjetnošću,navedenarazmišljanjaopetponavljauBenkovcu,uvrtuprof.Modrića:„Liepabašćanaselu,punamirisaraznolikogcviećaičarobnešarenostinjihovihlatica,moželieponadomjestitikazalište.Samozashvaćanjeharmonijaimelodijamirisaibojacviećahoćesenemanji,barpraktični,uzgoj,negozashvaćanjekazalištneumjetnosti.Malojeljudikojiznadushvatitiljepotucvietaiugodnostnjegovamirisa,temusediviti,razniežitisrcenadnjegovompojavom.“(Svačić,1906:94)


bioaktivanpolitičar24iknjiževniktakodasusetadvasegmentanjegovaživotavještoisprepletalaizrcalilaunjegovustvaralaštvu.Putopiszapočinjekadaautorujednomtrenutkuživotnekrizeodlučujeotputovatiu

ZadariobićiRavnekotareteseuSplituukrcavanabrod„Panonija“iodlazi.Dvasuznačajnarazlogazanimljivostiputopisa:prvi,TresićdajejasnuslikudruštvenesituacijeZadraizadarskogzaleđatogarazdoblja,štopotvrđujepovezanostputopisneprozespoviješćumentalitetaisvakodnevnogživota.25TresićsvojimputopisompotvrđujevećnavođenukulturološkutezuopostojanjudvijuDalmacija(urbaneiruralne)stavljajućipozitivanpredznakpredonimruralnimdijelomispunjavajućiganizomstereotipnihide-ologema,aliinaglašavaupravonjegov„čisto“hrvatskiidentitet;drugi,Tresićuputopi-sunudisvojapromišljanjaotalijanskomutjecajuuDalmaciji,otalijanskojkulturiteuloziMlečanauDalmacijikojanisuupotpunostinegativna,štoopetdijelommoždamožemotumačitiuozračjupolitikenovog kursakaopruženurukuTalijanima.Ovakvomzapaža-njupridodatćemoimisliNikiceKolumbića(1995)kojiističedvakulturološkaelementauTresićevimputopisima:„...sjednestraneističezdravnarodniduh(posebnoizletomunašekopnenekrajevegdjeseosjećaoporostnarodnogelementa(...),asdrugestrane,osobitoudigresijama,uizdvojenimrazmišljanjima,čestoizražavasvojuklasičnunao-brazbuteupotrebljavacitateizHoracija,VergilijaiDantea.“(Kolumbić,1995:118).OutjecajuDanteanaTresićapisaojeiMateZorićučlanku„AnteTresićPavičićiDante“kojinavodikakosenijedannovijihrvatskipjesniknijetolikozanosioDanteovimstvara-laštvomkaoštojetočinioTresić,takođerističenjegovodobropoznavanjetalijanskogjezikatečinjenicukakojeDanteaupoznaovrlorano,stogajeilogičannjegovpozitivanstavprematalijanskojkulturiiknjiževnostikojiseiočitujeunavedenomputopisu,alisdrugestraneirazočaranoststanjemtalijanskekulturekojuzatičepridolaskuuZadar.PosebnojeznačajannjegovdolazakuZadar.TamojesusreopjesnikaRikardaKatali-nićaJeretova(urednikaSvačića),dragogprijateljaskojimseprisjetiozajedničkihdanaprovedenihuParizu iBeču.VećsmospomenulisituacijukojuopisujeTresić,navodikako je zanjimaskupinaTalijana zviždala, roktala imeketaladok se šetaliŠirokomulicomjersurazgovaralihrvatskimjezikom.Navodi:„SadasupoZadarskimulicamaučoporimapotrkivali,dovikujućuvredesvakomu,tkobihrvatskiprogovorio.Menesuvećjednomtvornonapali,prigodomizletauDubrovniknaotkrićeGundulićevaspome-nika,pasampredvidjao,daćeisadabitiuvreda.(...)Žaliosam,zbiljasamžalio,štojetakoniskouDalmacijispalatalijanskakultura.“ (Svačić,1906:85).UovomironičnomiskazujasnoseuočavakakoTresićistodobnoprizivaiopovrgavastereotipotalijanskojkulturnojsuperiornosti.TakođerTresićiznosisvojavrlozanimljivapromišljanjaotalijan-skojkulturiuDalmacijizakojukažekakosemoglaodržatijedinoukolikojepomagala

24 IvoPetrinovićučlanku„PolitičkinazoriidjelovanjeAnteTresićaPavičića“navodičetirirazdobljaukojimajeTresićizražavaosvojepolitičkestavoveiuvjerenja:1.razdobljepočinjesnjegovimstudentskimdanimaitrajedo1912.godine,karakteriziragastarčevićanstvo;2.razdobljetrajeodbalkanskihratovado Tresićeva napuštanja diplomatske službe, obilježava ga jugoslavensko shvaćanje; 3. razdobljeukojemseTresićupotpunostipovlači iz javnogpolitičkogživota,dolazidopolitičkogotrežnjenja ikritikesrpskehegemonije;4.razdobljeukojemuseponovnovraćasvojimpočetnimnazorima,slavećiAntuStarčevićainjegovozalaganjezaostvarenjeidejahrvatskogdržavnogprava.Usp.IvoPetrinović,„Politički nazori i djelovanje Ante Tresića Pavičića“, u: Zbornik radova-književno djelo Ante Tresića Pavičića,KnjiževnikrugSplit,1995,str.167-179.25 Usp.DeanDuda,Priča i putovanje,Maticahrvatska,Zagreb,1998.


hrvatskojkulturiurazvitku.Tresić jevišenesmatranikakvomprijetnjom,akaonovuprijetnjunavodinjemačkukulturuijezikštoupotpunostikorespondirasnovimpolitič-kimstrujanjimakojasu,kakosmonaglasili,upravounjemačkojkulturividjelanajvećegneprijatelja.„Talijanskakulturanaškodila jedodušeduhuhrvatskog jezika,alinjezinisuuplivi

nastodrugihnačinabiliblagotvorni.Sadajenarodnapoezijaopetokrenuladobranoknjiževnijezikustrujunarodnogaduha,pavišenamneprijetipogibelj,dabinamduhtalijanskogjezikamogaonaškoditiduhuhrvatskoga,aliprijetiteškapogibelj,daćeganjemačkipotpunomazamieniti,atojeneprocjenjivozlo.“ (Svačić,1906:85).UrbanuDalmacijuTresićjeutjelovioupotalijančenomZadru,glavnomgraduDalma-

cije.Međutimčimodlazi izZadraputRavnihkotarasituacijasemijenja,dodušekrajpostajezapušteniji,alisvejačeseosjećaautorovponosnaslavnuhrvatskuprošlost,teonstvarapravimalipovijesnileksikonprepunkulturno-povijesnihobavijestikojeseispreplićusasvakodnevnimživotomnarodautomkraju.AutorunavirumisliohrvatskimjunacimauborbiprotivTuraka,citiraKačićevestihoveukojimajeopjevaonizsukobasTurcima.PrvoštojeposjetiobilajeAsseria,ruševinestarogrimsko-ilirskoggrada.Uprilognjegovojsimpatijiprematalijanskojkulturimožemonavestiinjegovsudukojemukomentiranačingradnjeglavnih vrataAsserije, autornavodi kako je vrloupečatljivarazlikarimskegradnjeod ilirske.Prvukarakterizirakaofinu, laganu,umjetničku,dokdrugu karakterizira kao surovu, ali silnu. Posjećuje i Kličevicu, staru gradinu koja jepripadalaŠubićimatezamjećujekakojeonajošnajboljeočuvanaodsvihposjedakojisupripadaliŠubićima.TajruralnidioDalmacijeTresić lijepooslikava iuprostodušnompukutj.uodnosu

mlinaraMarkaKolićakojegsususreliuKličevicipremasvojojženi,oslovljavajućijukaosvojuženetinuitjerajućijeizmlinariječima:«Štaćeženskaglavagdjemužkedivane!»(Svačić,1908:96).SvelikimpoštovanjemiuzbuđenjemTresićposjećujeVranu,nazivajesvetištemhrvatskeslobode, tepromišljajućiopovijesnimdogađajimavezanimuzVranu,autornavodikakogaobuzimaistovremenoponosituga.26Vranuopisujekaosrcehrvatskedržave,ahrvatskogbanaIvanaPaližnukojijestolovaouVraniatribuirakaojednuodnajslavnijihličnostihrvatskepovijesti.ZanimljivojespomenutiiTresićevemislikojesumunaviraleslušajućifraMatuStošića27dokjesviraogusle:„Mojazdvoj-nostubudućnostnašu,potvrdjenaidokazanatisućamažalostnihdokazaidoživljaja,isplinuuvatrionogazanosa,iščeznukanomaglapredsuncem.Vjeraubudućnostsinukanomladoproljetnojutro,svedokseneizgubezadnjegusleizhrvatskihkoliba...“(Svačić,1908:105),aliistotakopoimanjeulogeKačićainjegovihnarodnihpjesamazakojenaglašava:„IdokjeKačićaitepjesme,bitćeihrvatskognaroda,makarkojinarodnamitaosvojjaram,jerćegaolujatihpjesamasanjegastresti.“(Svačić,1908:105)

26 Autornavodi:«Ponos i tugaborahuseumojemusrcu:ponosnadtolikimdivskimzatočnicimahrvatskeslobode,tuganadneslogomvelikaša,nadnjihovimnemaromzahrvatskinarod,nadnjihovompuzavošćupredmoćnimkraljevima,igramzenjemzačasti.»(Svačić,1908:99)27 AutoridonBožoČavlovskojimsesprijateljiootišlisuuposjetfraMatiStošićuuPerušić.


Prema zaključkuNasamomkrajupotrebnojejošjedanputnaglasitigolemuuloguiknjiževnidoprinoskoledaraSvačić hrvatskojknjiževnostiikulturiopćenito.Radiloseorazdobljukadajehrvatskaknjiževnostostalabezknjiževnihlistova,tejeupravoSvačićpreuzeo„teret“općenacionalnogglasilatetimenadišaoregionalneokvirekakvejeposjedovalaperio-dikaprijeinakonnjega.ZasigurnojeSvačićuvelikojmjeripoljuljaoinadmašiozadanuformukalendarakojajebilaunekuruku„inferiorna“ozbiljnimknjiževnimčasopisima.Iznimnobitnesubile ipolitičkeprilikepočetkomstoljećakojesunametnulepotrebusvejačesvijestiohrvatskompravunaistočnuobaluJadranateuprviplanistaknulepotrebu„kroatiziranjaurbanihsredina“,kojesuunacionalnomsmislu,zbogtalijanskogutjecaja,bileinajugroženije.SveovoupućujenaiznimnuvažnostonogaštoseinakojinačinprezentiralonastranicamaSvačića.OhrvatskomidentitetuuSvačićuprogovaralosenavišenačinakojesmoradisustav-

nostikategorizirali iprezentiralikrozdvijevremenske idvijeprostornerazine.Ukon-tekstuvremenskeizdvojilismopovijesnu,kojaserealiziralakrozjunaštvoipožrtvov-nostPetraSvačića;isuvremenu,kojaserealiziralakrozpotrebustalnogpotvrđivanjanacionalnog(hrvatskog) identitetaZadra,ali iDalmacijeucjelini.Povijesnumožemopercipiratikaopoukuiopomenuzasuvremenodruštvenoipolitičkostanje.Ukontekstuprostornerazinerazlikovalismopropitivanjeitežnjuzaočuvanjemhrvatskogidentitetaizvanokviramatičnekulture(moliškiHrvati),aliiunutarvlastitognacionalnogprostora.Bitno jenaglasiti kakosekasnijehrvatski identitet razvijaoprema južnoslavenskom/slavenskomkojijepredstavljenčlancimaoLjudevituGaju,JosipuJurajuStrossmayeru,aliihrvatskimlikovnimumjetnicimakojisubiliznačajnakarikautežnjizaformiranjemjedinstvene jugoslavenskekulture.SpomenutakulturnasuradnjaHrvata,Slovenaca iSrbanametnulasekaobitnatežnjamodernističkogpokretauumjetničkomsmislu,aliikaocilj„novogkursa“upolitičkomsmislu.Nakoncu,trebaistaknutiivelikipotencijalperiodičnihpublikacijau rekonstrukciji identitetskihobrazacadruštvenog ipolitičkogvremenaukojemusuizlazili.Njihovaminucioznaanalizazasigurnopružavjernuipre-ciznuslikudruštvenogipolitičkogtrenutka.

Literatura· Duda,Dean(1998),Priča i putovanje,Zagreb:Maticahrvatska.· Dukić,Davor(2008),Tematološki ogledi,Zagreb:Hrvatskasveučilišnanaklada.· ferluga-Petronio,fedora(1995)«PutopisiAnteTresićaPavičića»,u:Književno djelo

Ante Tresića Pavičića,zbornikradovasaznanstvenogskupaodržanog15.listopada1993.godineuSplitu,Split:KnjiževnikrugSplit.

· Horvat,Josip(2003),Povijest novinstva Hrvatske (1771 - 1939),Zagreb:Goldenmarketing.· Ivanišin,Nikola(1978),HrvatskamodernanaJadranu,u:Ljudi djela uspomene,Split:Čakavskisabor,str.117-128.

· Ivon,Katarina(2011),Imagološka analiza zadarskih koledara (Narodni koledar i Sva-čić),doktorskadisertacijaobranjena15.srpnja2011.

· Kolumbić,Nikica (1995),ZapažanjaoputopisimaAnteTresićaPavičića,u: (ur. Ivofrangeš)Književno djelo Ante Tresića Pavičića,Zbornikradovasaznanstvenogsku-paodržanog15.listopada1993.godineuSplitu,Split:Književnikrug,str.116-125.


· KošutićBrozović,Nevenka(1970),EvropskiokvirihrvatskeModerne,u:Hrvatska knji-ževnost prema evropskim književnostima, od narodnog preporoda k našim danima,Zagreb:Liber,str.345-365.

· KukuljevićSakcinski, Ivan(1997) Izabrana djela,Stoljećahrvatskeknjiževnosti,Za-greb:Maticahrvatska.

· Lovrić,Božo(1904),KoledarSvačić,Jedinstvo,11/1904.,godXI,br.90,str.1-2.· Maštrović,Tihomil (2001),Nad jabukama vile Hrvatice. Kroatističke studije,Zagreb:Croaticum.

· Maštrović,Tihomil(2002),ZaboravljeniknjiževnikritičarZvonimirButković,u:Zbornik radova Riječki filološki dani, knjiga IV.,Rijeka:filozofskifakultet,str.239-250.

· Petrinović, Ivo (1995),Političkinazori i djelovanjeAnteTresićaPavičića, u: (ur. Ivofrangeš)KnjiževnodjeloAnteTresićaPavičića,Zbornikradovasaznanstvenogsku-paodržanog15.listopada1993.godineuSplitu,Split:KnjiževnikrugSplit,str.167-179.

· Šicel,Miroslav(1997),Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća,Zagreb:Školskaknjiga.· Šicel,Miroslav(2005),Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća, knjiga III. Moderna,Zagreb:NakladaLjevak.

· Zorić,Mate(1965),AnteTresić–PavičićiDante,Kolo,god.3,br.8,str.275-290.

Izvori· Svačić, hrvatski ilustrovani koledar za prestupnu godinu.1904.Zadar:HrvatskaknjižarnicauZadru.

· Svačić, hrvatski ilustrovani koledar.1905.Zadar:HrvatskaknjižarnicauZadru.· Svačić, hrvatski ilustrovani koledar.1906.Zadar:HrvatskaknjižarnicauZadru.· Svačić, hrvatski ilustrovani koledar. 1907.Zadar:HrvatskaknjižarnicauZadru.· Svačić, hrvatski ilustrovani koledar.1908.Zadar:HrvatskaknjižarnicauZadru.· Svačić, hrvatski ilustrovani koledar.1909.Zadar:HrvatskaknjižarnicauZadru.· Svačić, hrvatski ilustrovani koledar.1910.Zadar:HrvatskaknjižarnicauZadru. „Croatian conscience“inthecalendarSvačić

ThispaperanalyzesthepresenceofCroatiannationalidentityinTheSvačićAnnualCalendarinZadar.Thecalendarhasbeenpublishedintheearly20thcentury(1904-1910).Through itspublication ithasmanaged toportray thechangeofnationalse-lf-perceptionof theirassociates,which ranged fromthe theCroatianandSouthSla-vic/Slavic,whichwas linkedwithsocialandpoliticalcontextandpoliticsofthe„newcourse“.Croatian identitypresentedinTheSvačićAnnualCalendar isbasedontwotemporalandtwospatiallevels.Inthecontextoftemporalperspective,wedistinguishhistoricalperspective,whichizrealizedthroughheroismandsacrificeofthelastCroati-ankingPetarSvačić,andcontemporary,respecttothethencurrentperspective,whichrealizesthroughtheneedofpermanentcertificationofthenational(Croatian)identityofZadarandDalmatiaingeneral.InthecontextofspatiallevelwecandifferquestioningofCroatianidentityoutsidethehomeculture(CroatsofMolise),andwithinitsownna-tionalspace.Keywords:Croatianidentity,Croatianmoderna,politicsof„newcourse“,Svačić.


BernardHARBAŠUDK1NancyJ.L.141Izvorniznanstvenirad

SvijetjemnoštvoglasovaNijenovostdaseufilozofiji(posebnousuvremenojipostmodernoj)govoriomnoštveno-stiegzistencije.Odavnojevećodbačenaidejaosamostalnosti,samodovoljnosti,vječi-tostiinepromjenljivostibitisubjekta,aegzistencijasepočinjeshvaćatikaomnoštvostal-nopromjenljivihkarakteristikauodređenimkontekstimaiokolnostima.Drugimriječima,subjektsepoimakaosvakiputdrukčiji,kaodiodiskursa,određenekulture,zajedniceitd.KaodiosuvremenogtrendateoretiziranjamnoštvaifrancuskifilozofJean-LucNancyjeizniosvojuteorijudioništvakoja,prostimrječnikom,označavadijeljenjeegzistencije.Premafrancuskomfilozofu,egzistencijasenaprosto„dešava“,ilipojavljuje,svakiputnaovajilionajnačin,poreddrugih(egzistencija),sdrugim,sbliskošćuilidistancom.Natajnačin,dioništvo,kaostalnaizmjenasmislaegzistencije,kaoirelacijaukojeulazi,označa-vaprekidsbilokakvimekskluzivističkimgrupiranjem(političkim,društvenim,kulturnim).KrozkonceptdioništvaNancyukazujedanepostojisamojedna„istinskaiprava“relacijakoju ljudidijele.Zatakavekskluzivizamrelacijenepostojinimogućnost,budućida jenašaegzistencijamnoštvena (samomčinjenicomda jeonauvijekdrukčija idauvijekneštodijeli sdrugimegzistencijama).Osnovna idejaNancyeve teorije jestda subjektdijelinešto(nacija,kultura,interesiranja,priča,porijeklo...)sdrugimsubjektom(ulazećiujednurelaciju),aliisnekimtrećimsubjektom(ulazećiunekudrugurelaciju)itd.praveći,natajnačin,mrežusačinjenuodmnoštvarelacija.Akoegzistencija,krozprocesdioništva(stalnogdijeljenjanečegadrugogsnekimdrugim),stalnoulaziurazličiterelacije,ondajeionasamasvakiputnaovajilionajnačindrukčija.Utomsmislu,našaegzistencijajestalnoprotičućedioništvo,iliboljerečeno,onajesvakiputdrugo.

Dioništvo glasa JednoodpodručjakrozkojeNancyizlažekonceptdioništvajehermeneutika.UdjeluLe Partage des voix(Dioništvo glasova)Nancy,pratećiunekomsmisluHeideggera,pravirazlikuizmeđuhermeneutikeigrčkogpojmahermēneia.Onkaoinjemačkimislilac,1

1 HeideggerodbacujeSchleiermacherovoshvaćanjehermeneutikekaometodološkikoncipiranogumijeća interpretacije. On, nasuprot Schleiermacheru, upućuje na otvorenost izvornog značenja teriječi,nesamousmisluinterpretacije,većobjavljivanjainošenjaporuke.U:MartinHeidegger,On the way to Language,Harper&Row,NewYork,1971.,str.29.


radijekoristigrčkipojamitounjegovomizvornomznačenjuobznanjivanja,objašnjenjaiprevođenja,negopojamhermeneutike.Takvorazlikovanjejefrancuskomfilozofupo-služilokaopolazištezarazmatranjekoncepcijedioništva,kojaubitnomodređujeonoštoonpodrazumijevapodpojmomzajednice.2RazlogzbogkojegNancyprihvaćaterminhermēneiaanehermenutikukaoproces

interpetacijejesljedeći:hermeneutikakaoprocestumačenjauzimasmisaokaopret-postavljen ina tajnačin,onaseshvaćakao„hodka razumijevanjusmisla“3.Nancyseuovompristupuhermeneutici najvišeobraćaSchleiremacheru i njegovomshva-ćanjutumačenjakaoprocesakojimoraimatipretpostavke,tj.nekuvrstuprethodnograzumijevanjailipredrazumijevanja.KodSchleiermacherarazumijevanjejeuvjetovanoprethodnimpoznavanjem:„svakorazumijevanjedanoggovoratemeljisenanečemra-nijemodobjevrste–naprethodnompoznavanjučovjeka,naprethodnompoznavanjupredmeta.“4Takvostajalištebiznačilodautumačenjupostojiuvijeknekoodređenjepredmetakojitrebapoznavati,tj.dapostojinekakarakteristikapredmetatumačenjaodkojebihermeneut(tumač)trebaokrenuti.Time,premaSchleiermacheru,sjednestranestojitumačkojitumačii,sdruge,stojitumačeno(predmet)injegovabitnakarakteristikakojasenanekinačinmoženazrijetiuprocesuinterpretacije.Nancy,usvojoj teoriji,krećeizpotpunodrukčijepozicije.Kaoprvo,Nancyevoodre-

đenjehermeneutikekaohermēneia, tj. kaoobznane, isključujebilokakvumogućnostumijećainterpretacijekaometodskogsredstvaputemkojegsedolazidonekogskrive-nogsmisla.Stoga,najednommjestuuLe Partage des voix,onpišedabitaknijeneštočijibisesmisaodosegaohermeneutičkimputem.5Drugimriječima,uNancyevojverzijihermeneutikekaohermēneianijeriječorazumijevanjudrugogodstranesubjekta,većodioništvukaosingularnojobznanisingularnogi,samimtime,uvijek-većdrugog(konač-nog)smisla.Ili,jednostavnijerečeno,hermēneiailitiNancyevakoncepcijahermeneutike,značisljedeće:mismokonačnabićajernaskarakteriziramnoštvokonačnihsmislovaizbogtoganeposjedujemonekuvječituilipretpostavljenukarakteristiku.Iztograzloga,sveštokažemo,sveštočujemoilividimooddrugogsubjektajeuvijekdrukčije.Kadaseneštogovori,toseradiuodređenommomentu,naodređeninačiniiskazujeseodređenisadržajodređenojosobi.Obznanatunijezavršena,jerjenekoprimanaodređeninačin,uodređenommomentuitd.OčiglednojedaNancyupotpunostiodbijahermēneiadatiodređenjediscipline,pristupailigledišta.Onaje,kakoćemopodrobnijevidjetiiunastav-kuovogteksta,samoopisiličinjenicanašesingularnepluralneegzistencije.Uprethodnorečenomsmomoglividjetidahermēneianijeprocesukojemstojesu-

2 PojamzajednicekodNancyapredstavljajedanodključnihpojmova.Naime,onodbacujeznačenjezajednicekaogrupacijeljudiokupljenihnajednommjestuzajedničkimbiološkim,historijskimvezamailiokozajedničkihinteresa.Naprotiv,zajednicaodbijagrupiranjejerseegzistencijastalnopojavljujenadrugačijinačinistalnoulaziudrukčijurelaciju.Stogajebitnoobilježjezajednicerazdjelovljenost,kojeoznačavadazajednica,zbogmnoštvenostiegzistencijeirelacijakojijestalno“čine”,odbijabitidjelom,tj.dovršenomizaokruženomgrupacijom.3 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.21.(Uengleskomprijevodu:Jean-LucNancy,„SharingVoices“,u:GayleOrmiston,AlanSchrift(ur.), Transforming the Hermeneutic Context: From Nietzsche to Nancy,SUNYPress,NewYork,1990.)4 friedrichSchleiermacher,Hermeneutik,NachdenHandschriften,hrsg.vonH.Kimmerle,Heidelberg,1974.,str46.,u:ŽeljkoPavić,„SuvremenafilozofijskahermeneutikauNjemačkoj“,u:ŽeljkoPavić(ur.)Filozofijska hermeneutika,BibliotekaScopus,Zagreb,1998.,str.9.5 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.10.


bjektiobjektigdjeobjektskrivaneštoštosubjekttrebarazotkriti.Naprotiv,isubjektiobjektkomuniciraju,dijelesebeineštojednosdrugimitosvakiputnadrukčijinačin.„Neradiseotomedasepronađenekiskrivenismisao,nitidase„onoskriveno“označikaomjestoi/ilisamaprirodasmisla,nitipakdaseuđeuneodređeniprocesotkrivanjailisvekrupnijihpreobrazbismisladužnekogpovijesnog,reinterpretacijskog,itd.toka(premdajepritomriječ,jatoneporičem,oneprestanomotkrivanjumnoštvasmislovakaoštotočinimosasvojomtradicijom).“6Nasuprothermeneuticikaoputu,sredstvuiprocesu,hermēneiajeuvijeksingularnai,samimtime,uvijekdrukčijaobznana.Ovakvotumačenjeterminanalazimo,kakosmovećranijeutekstunaveli,kodHeideggera,unjegovojRaspravi o jeziku, gdjevidimodahermeneutikaneznačisamointerpretacijuveć,čak,prijetoga,nošenjeobznaneikomunikacijuznanja.7

Mnoštvo komadića smisla SmisaoseukontekstuNancyevefilozofijeshvaćakaojavan, otvoren,vidljiv imateri-jalan.Onsenenalaziunekomvišemapstraktnomentitetu(npr.svijetuideja),kaoštojetopredlagalaklasičnafilozofija,većjetu,nanama,nanašojkoži,unašemgovoru,našemdodiru,ukontaktusdrugim.Onoštohermeneusnajavljujenijeprvobitnajezgrasmisla, već otvaranje značenja,mogućnosti smisla, bez nekog skrivenog sadržaja.8Smisaonastajekaosingularnaobznana.Osnovnaidejahermēneiajedaseuvijekob-znanjujepojedinačnii,samimtime,konačnismisao.Toznačidasepodsmislompo-drazumijevasvakimoment,svakiputnaovajilionajnačinegzistencije.Utomsmisluobznana(hermēneia) jesvakioblikprenošenja,davanja,nuđenja,dolaskaurelaciju,kontaktiranja,gledanja,slušanja,shvaćanja i,opet,svakiputnaovaj ilionajnačinuodređenojsituaciji.Nepostojijednahermēneia9budućidajesvakioblikobznaneuvijekdrukčijiikonstituirastalnodrugismisao.Riječjeosmislukojiseuvijekkonstituiraupo-jedinačnomiskazu,govoruilirazgovoru.Onsesvakiputkonstituirakaonekaobznana,uuvijekrazličnomiskazu,govoruupućenomdrugom,razgovorukojijeuvijekpojedi-načan i koji, naposljetku, činimnoštvo singularnih, odnosnopojedinačnih obznana.Smisaojetu,nanama,snama,ujeziku,riječi,slogu,gesti,pokretutijelaistogasenanjeganemoževišeupućivatiizvana.10

Rascjepkana književnostUskladusprethodnoiznesenimpostavkamaNancyanaliziraiknjiževnodjelokaodioprocesadioništva.KaoprimjerzatoNancyuzimaPlatonovdijalogIon. UtomdijalogusudjelujuSokratirapsodIon.Sokratutomdijaloguoznačujepjesnike(kaoštojeHomer)kaoonekojitumačeonoštoimbogovikažu,arapsodekaotumačepjesnika,odnosno,tumačetumača.11Natajnačinpjesnicimogusamo„prenositi“onoštoimbogovikažu

6 Jean-LucNancy,„RazgovorCiprianaMihaliasaJean-LucNancyem“,Dijalog- Časopis za filozofska i društvena pitanja,CentarzafilozofskaistraživanjaANUBIH,no.2,1999.,str.175.7 MartinHeidegger,On the way to Language,Harper&Row,NewYork,1971.,str.29.8 Jean-LucNancy,„RazgovorCiprianaMihaliasJean-LucNancyem“,Dijalog- Časopis za filozofska i društvena pitanja,CentarzafilozofskaistraživanjaANUBIH,no.2,1999.,str.175.9 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.70.10 Jean-Luc Nancy, „Budućnost filozofije (Intervju sa Jean-Luc Nancyem)“, Dijalog - Časopis za filozofiju i društvenu teoriju,CentarzafilozofskaistraživanjaANUBIH,no.3.,2007.,str.175.11 Platon,Ijon,Gozba, Fedar, Kultura,Beograd,1970.,str.12.


uodređenimžanrovima,tojestnaodređenestvaralačkenačine,nakojeihjeodređenaMuzapotakla.RapsodisusposobnisamotumačitiodređenogpjesnikačimenamNancyukazujenasingularnopluralnoobilježjehermēneia. Naime,akopostojimnoštvopjesnikakojipjevajuuodređenimžanrovima,samimtimejebožanskiglaskojionitumače,razdije-ljen.„Hermēneiajeglasbožanskog.Iovajglasčineprijesvega,unačelu(aligatonečininačelom;onjesamodat naovajnačin)dijeljeniglasovi,diferencijacijameđusingularnimglasovima.Drugimriječima,nepostojijedanbožanskiglas,nitiuopćebožanskiglas,jersuove„božanskepoeme“izgovorenejezikomilijezicimaljudi.“12Božanskiglasje,natajnačin,indirektnoizgovorenkrozrazličite,singularnežanrove.Drugimriječima,božanstvoseizgovarakrozmnoštvožanrova.Nepostojidirektnibožanskiglas,većglasovipjesnikakrozkojesebožanstvoizgovara.Rapsod,zarazlikuodpjesnikakojijetumačbožanskogglasa,jesttumačtumača.PremaNancyu,Ionjeprimjersingularnekompetencije.Onjerapsodsingularnogpoete.13Rapsod,premaNancyu,krozobznanjivanjesadržajakomu-nicirasgledateljemilislušateljemnjegovogpredstavljanjaHomerovogpjesništva.Onsezanimazareakcijepromatračainatajnačinkomunicirasnjima.Sdrugestrane,ireakcijepromatračasureakcijenesamonaHomerovodjelovećinaformuizlaganjanjegovogdjela.Drugimriječima,Platonovakoncepcijamimezisa kaoprocesakojijeformiranulan-cukojiideodvišeg(Boga)kanižem(rapsodigledatelj)jeformakomunikacijeukojojsepreplićurazličitisingularniakti,koječine:mnoštvenibožanskiglas,singularnistvaralačkiaktipjesnika,rapsodovesingularnesposobnostizatumačenjepjesnikakojesenasingu-larannačinpokazujui,nakraju,singularniaktigledateljakojisvojimreakcijamatumačerapsodovoobznanjivanjeodređenogpjesničkogdjela.

Monolog je dijalogNaprimjeruPlatonamožemonazrijetidaNancyupućujenadvijestvarikrozkojesenaj-boljepredstavljakoncepcijadioništva:nadijalogkaoformukrozkojuPlatonizlažesvojeideje,kaoikomunikacijukaoosnovnuidejudjelaIon. Govor(logos)jeuvijekdijalog,jerjetoneštoštojeupućenodrugom,tojestnekodrugimorapotvrditigovor.Dakle,samahermēneiajedijalog,jerjeobznanaglaskojijeupućenoddrugognekomdrugomi,sa-mimtime,sedijelisnekimdrugim.Logosnijejedanglas.PremaNancyu,tajglasnijeglaskojiobjedinjavarazličiteinstanceujedanvišilogos (akademski,kulturni,nacionalnijezik). Logosjenesvedivopodijeljen.14Onseartikulirakrozrazličitežanrove,kaotakavitakavglas.„Nesamodajeuvijekshvaćentakoitakovećjeglasovograzumijevanjauvijek-većtakavitakav:epski,lirski,poetski,filozofskiitd.“15Nancyukazujedapostojejezici,anejeziki,samimtime,različititipovijezikainjihoveuvijekrazličiteprakse.Dijalogje,kaoobraćanjedrugome,uosnovigovordrugih,govorkojisedijeliili,drugimriječima,onje„ritmičkiprekidlogosa“.16Hermēneia,kodNancya,predstavljagovorkojisedijeli,alineusmisludapostojizajedničkijezikkojimiprakticiramoikojidijelimo.Taj

12 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.68-69.13 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.69.14 Christopher fynsk, „Experiences of finitude“, u: Jean-Luc Nancy, Inoperative Community,UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis,Oxford,1991.,str.xxii.15 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.81.16 PhilipArmstrong,Reticulations. Jean-Luc Nancy and the Networks of the Political,UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis,2009.,str.180.


logospredstavljasingularneaktejezikaiskazanogodoveilioneosobe,naovajilionajnačin.„Postojiglaszajedniceitajglasobjavljujezakon–postojilogos zajednice.Alitajglasjeuvijekrazdvojenodsamogasebeiuvijekjedrukčiji.“17Riječjetomedajeglassingularan,aliuvijekdrukčijii,samimtime,pluralan.Glassedešavasingularnopluralnojerjeonuvijekdrukčiji,odmomentadomomenta.Postojati značipojavljivati se ili iskazivatiuvijeknaovaj ilionajnačin, tj. značidijelitilogos (dia-legein),prematome,dijelitiglas.Dioništvojenužno,jerčimneštoizgovo-rimo,miseobraćamonekomeilinečemui,samimtime,ulazimoudijalog.Bilodaseobraćamonekomdrugomilisamomesebi,miuvlačimodrugogakteraudijalog,pamakarisamogsebekaodrugog.DijalogjezaNancyakonačan,jergačiniodređenasituacija s određenimakterima i određenim singularnim jezičnimaktima.Konačnostdijaloga označava beskonačnu alteraciju drugog. To ne znači da je dijalog koncipi-ranodakterakojisuistiidrugiili,pak,istiiDrugi,većdajesvakaobznana,iskazilistavuvijeksingularani,samimtime,konačan,adaje„beskonačno“zapravo,činjenjedrugimsameobznane.„Natajnačin,hermēneia jeobznanakonačnostikonačnošću,njenapodjelajebeskonačna.“18 Konačnostglasaznačidajeglasiznesenutomitommomentuodteiteosobe,natakavitakavnačinitd.Utomsmislu„bitaknijeneštočijibisesmisaodosegaonahermeneutičkinačin,već jehermēneianjegovsmisaobu-dućidasmomi,„ljudskabića“,„interpretatori“ logosa.“19Dakle,jednostavnorečeno,hermēneiajekomunikacija.Obznanaglasomjekretanjeikreiranjeuvijekpojedinačnogsmisla.Natajnačinkomunikacijakaodioništvosmislajenuđenje,odnosnodarivanjesmisla.Hermēneiajestalnooperiranjeuvijeknanovopojedinačnimikonačnimsmislomkaodarom.„Mismosmisao,udioništvu,udistribuciji,umultiplikacijinašihglasova.Toznačida„je“smisaodarsebe,udioništvu–tajdarkojinijeprije-davanjenitiprije-po-stavka,jerjeondioništvo koje čini dar.“20

Mi smo smisaoMineposjedujemosmisao,onnamjedatuvijeknavišestrukisingularannačin.21Smi-saonijepretpostavljen,većsekonstituiraupravoumnoštvuglasovakojisepreplićuikojistalno,iskazujućisenanovo,tvoreuvijeknjegovudrugost.Istoganemožemogo-voritioizvoruiliporijeklusmisla.„Nepostojismislenoporijeklosmisla,nitibesmislenoporijeklo,zatoštobionoidaljepretpostavljalosmisao.Naprosto,nepostojiporijeklosmisla:smisaosesampredstavlja(se présente),itojesve.“22Natajnačin,hermēneia je komunikacija,odnosno,stalnaobznanadrugosti smislanadrukčijinačin.Drugimriječima,„svamisaointerpretacijejemisaokomunikacije.“23

17 Christopher fynsk, „Experiences of finitude“, u: Jean-Luc Nancy, Inoperative Community,UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis,Oxford,1991.,str.xxii.18 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.88.19 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.10.20 Jean-LucNancy,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.82-83.21 IgnaasDevisch,„ATremblingVoiceintheDesert:Jean-LucNancy’sRethinkingoftheSpaceofthePolitical“,Cultural Values,vol.4,no.2,Routledge,2000.,str.247.22 Jean-LucNancy,L’oubli de la philosophie,Galilée,Paris,1986.,str.91.23 Jean-LucNancy,Le Partage des voix,Galilée,Paris,1982.,str.89.


Komunikacija i praksaKaoštosmomoglividjetiuonomštojeprethodilo,komunikacijajenužna.Komunika-tivnapraksajestalnaupućenostnadrugostsmisla.Idejaonužnostikomunikacijepre-vladavaklasičnupostavkumetafizikeutemeljenunaprivilegiranjusubjekta.Komunika-tivnisubjektvišenijesubjekt.NancytuidejunalazikodHeideggera,aliiuantičkojmisli,kaoštosmovidjeli,uplatonijanskojformidijaloga.„ZaNancyasamoiskustvogranicakomunikacijejeonokojedopuštasvakombićudazajednootkrijenekusingularnost.“24OvdjemožemokaoprimjeruzetiNancyevoj teoriji veomasličnuHabermasovu ideju„komunikativnogdjelovanja“, po kojoj svi akteri u dijalogu racionalno argumentirajuokonekeideje.Premanjemu,komunikativnodjelovanjeodbijamogućnostapsolutizi-ranjajednogstajalištakaokonačnogijednistvenog.Zarazlikuodklasičnemetafizičkesubjekt-objektrelacije,krozkomunikacijuseprivilegiramnoštvenoststavova.Riječjeodjelovanjubezpostizanjaindividualnihsvrhailiciljeva.25Osnovniciljkomunikativnogdjelovanjajeslaganjeirazumijevanje.Habermassmatradasekrozkomunikacijuod-vijajuprocesipodruštvovljenja,sporazumijevanjai,nakraju,koordinacijedjelatnosti.Utomsmislu,idruštvojeizvjestansimboličkiporedakkojisekrozkomunikacijuizgrađujeireproducira.26ZarazlikuodHabermasa,Nancyevostajalištejedami,prijesvega,ko-municiramoidajepretpostavkatekomunikacijemnoštvenost.Ukomunikacijikojučinimrežarelacija,akojučinimnoštvenostsingularnihakataizrečenihodsingularnihbića,miseslažemoda,prijesvega,komuniciramo.Misenemoramoslagatiukomunikacijibudućidaineslaganjeutojkomunikacijikonstituirasmisao.KodNancyanijeriječotomedamimoramokomunicirati,tj.dauvijektražimonekogaskimećemorazgovarati,većdami,naprosto,nemožemoizaćiizmrežerelacijaukojojsenalazimo.

Zajedno smo ali bez identitetaPremaJeffreyuLibrettu,„subjektNancyevehermeneutike,akosejošmožegovoritiosu-bjektu,jetolikoradikalnozajednički,tolikonadzajedničkiilihiperboličnozajedničkitakoda„zajedničko“višenemožebitiriječ.Budućidasesubjektinterpretacije,kaoizmicanjeidioništvosmisla,neobnavljakaosmisao,većostajeizvansebe,iščekujućidolazaknje-govogsmislakaodolazaknjegovogsopstva,ovaj„subjekt“prekoračujegraniceindividu-alnog,aliistotakoiprekoračujegranicebilokojezajednicekojasemožeidentificirati“.27Timeseodbija logika identiteta, jerdioništvoodbijamogućnostgrupiranja i stapanja.Nasuprotdioništvu, svakogrupiranje s jednakošćuglasova jeodlika totalitarizma.To-talitarizamseshvaćakaojednavrstaimanentizmaukojemjezajednicashvaćenakao„istost“gdjesusviglasoviiiskaziizjednačeniijednodušni(like-minded).28Svijetje,premaNancyu,prostordioništvarazličitihglasova.KontekstizkojegNancy

otpočinjesvojerazmatranjeskrivausebi,prijesvega,pitanjaidentiteta.Mnoštvorazli-

24 SheriI.Hoem,„Communityandthe„Absolutelyfeminine““,Diacritics,vol.26,no.2,TheJohnsHopkinsUniversityPress,Baltimore,1996.,str.50.25 StevenBest,DouglasKellner,Postmodern theory,TheGuilfordPress,NewYork,1991.,str.238.26 JirgenHabermas,Postmetafizičko mišljenje,Beogradskikrug,Beograd,2002.,str.105-106.27 Jeffrey S. Librett, „Interruptions of necessity: being betweenmeaning and power in Jean-LucNancy“,u:DarrenSheppard,SimonSparks,ColinThomas(ur.),The Sense of Philosophy. On Jean-Luc Nancy,Routledge,London,NewYork,1997.,str.132.28 IgnaasDevisch,„ATremblingVoiceintheDesert:Jean-LucNancy’sRethinkingoftheSpaceofthePolitical“,Cultural Valuesvol.4,no.2,Routledge,2000.,str.248.


čitihperspektiva(iliglasova)nagrizaizvornostnekekulture,jermnoštvoglasovanijesvedivonazajedničkiprincip.RiječjeolajtmotivuNancyevaučenja,premakojemnepostojinezavisan,nitijedinstvenkulturniidentitet.Samakultura,ili identitet,suuvijeknagriženimnoštvompojedinačnihglasova.Ovapozicija jeupravo jednaodpolaznihtočaka za razumijevanje temeljnogNancyevog koncepta, o kojem smo ranije neštorekli,konceptarazdjelovljenezajednice.Sličnu(hermeneutičku)perspektivunalazimoikodNietzschea,unjegovomdjeluVolja

za moć:„dajevrijednost svijeta unašojinterpretaciji(-dasumoždagdjedrugdjemogućeidrugeinterpretacijenopukoljudske-),dasudosadašnjeinterpretacijeperspektivičnepro-cjene,spomoćukojihseuživotu,tj.uvoljizamoć,održavamoradiporastamoći,dasvakouzvišenje čovjekasobomdonosiprevladavanjeužihinterpretacija,dasvakodosegnutooja-čanjeiproširenjemoćiotvaranoveperspektivetepozivanavjerovanjeunoveobzore–toseprovlačimojimpisanjem.“29BlizinaNietzscheovemisliNancyevomkonceptuogledaseupravouidejikonstituiranjasmisla,ilivrijednosti,krozmultiperspektivnostrazličitostiiskazakaointerpretacija,razumijevanja,govora,prepričavanja,reagiranja.Smisaoisingularitetsekonstituirajuujednomrashomonskomspleturazličitihtumačenja(glasova).30Zapravopitanjemhermēneiapostavljase temeljnipreduvjetzajednici,a to je razli-

ka,mnoštvenost,odnosnofragmentiranost.Osnovnaidejadioništvajestdaserazličitidiskursiistajalištaprihvate.ChristopherfynskporediNancyevuzamisaosRortyevomidejomedifikacije,pokojojfilozofijausuvremenompost-filozofijskomkontekstunesmi-je imatiprivilegiranpoložaj i trebase, takoreći, „pridružiti“drugimrazličitim tipovimadiskursa,kaoštosukulturniiliterarni,ujednuvrstu„konverzacije“.31Drugimriječima,postojerazličititipovidiskursakojisu,naprosto,neizmjerljivi ikojisenemogusvestinanekizajedničkitemelj.Ovoje,zapravo,itemeljnopolazišteNancyevefilozofije.Onrazlikujeterminezajedničkibitakibitak-zajedno(être-en-commun),čimepokušavasvo-jufilozofijuodijelitiodbilokakvogpokušajarazumijevanjadasekonstitucijaljudskogrodasvodinanekotemeljnoijedinstveno(teološkoilimetafizičko)porijeklo(zajedničkibitak).Bitak-zajedno,nasuprottome,označavamnoštvenostusvomutemeljenju.Toje, takoreći, temeljkoji tovećnije, jer jerazdijeljenusvojoj izvornosti.Upravo iz tograzlogaNancykoristikoncepthermēneiakaopolazištesvograzmatranjaozajednicijerhermēneianije,naprosto,stapanje,već„načinnakojisestvarizajednopromatrajubeztraženjanjihovog racionalnogutemeljenja“.32Nepostojineštokaošto jeprivilegirandiskursiliglas,većsamodioništvorazličitihglasovailidiskursa.

29 friedrichNietzsche,Volja za moć,Mladost,Zagreb,1988.,str.298.30 MichaelB.NaasdovodiuvezuNancyevkonceptdioništvasmislova(glasova)imnoštvorazličitihinterpretacija istog slučaja u Akutagawinoj priči „Rashomon“. U usporedbi spomenutih radova,autor konstatira odsutnost „vlastitog“ identiteta i pamćenja. Kroz različite perspektive, tumačenja i,naposljetku,priče,pričagubi svoju vlastitost.Pričasekroz različneglasove razvlašćuje.U:MichaelB.Naas,„RashomonandthesharingthevoicesbetweenEastandWest“,u:DarrenSheppard,SimonSparks,ColinThomas(ur.),The Sense of Philosophy. On Jean-Luc Nancy,Routledge,London,NewYork,1997.31 Christopherfynsk,„CommunityandLimitsofTheory“,u: MiamiTheoryCollective(ur.),Community at Loose Ends, UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis,1991.,str.22.32 Christopherfynsk,„CommunityandLimitsofTheory“,u: MiamiTheoryCollective(ur.),Community at Loose Ends, UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis,1991.,str.22.


Kraj priče o početku i početak priče o književnom komunizmuPorijeklozajednicaseoduvijekdovodilouvezuspričomonjenomnastanku.Mitskapričaoporijeklusekoristilauglavnomzapotvrđivanjevažnostiistarostipojedinihnaci-onalnihzajednica.Bilodajeriječomituilireligiji,uosnovizajednicestajalajeutemelju-jućapričaonjenompočetku.VećsamCiceronvežeosnivanjeiočuvanjezajednicezareligiju.„Niujednomdrugompodručjuljudskaposebnostnepristupabožjimputovimakaoštotočiniuutemeljenjunovihiočuvanjuvećutemeljenihzajednica.“33

Analizu„priče“opostankuzajedniceNancyotpočinjekrozonoštoonnaziva„ute-meljujućimit“.Usvakomzajedništvupostojala jesvojevrsnapričaoporijeklu„veze“izmeđunjenihčlanova.PremaNancyu,ljudinisubiliokupljeni(rassemble)prijepriče,većjepričatakojaihokuplja.34Dakle,pričaje,premanekojtradiciji,uosnovizajed-ništva.Porijekloiizvorzajednicesestvarajuiprenose/prevode(tradiraju)putempriče.funkcijapričejedaodržavazajednicunaokupu.Riječjeoutemeljiteljskojpriči/nara-tivu.Narativnoutemeljenjezajedniceoznačavadajezajednicanastajalaumitu,krozmit i da je samomitodobravaonjennastanak.Nancy, zapravo,govorioklasičnomshvaćanjuzajedništvagdjesuutemeljenje,zasnivanje ipočetaknjegovaglavnaobi-lježja.Zajednicautemeljenanamitujetotalitarnaiapsolutnajerjeuvijekzasnovananaodređenojpričioutemeljenjuidovršenosti.„Mitologijajevlastitooblikovanje.“35Pričauvijekpripadasamojednojzajedniciisamimtimezajednicausvomposjedudržipričuosvomnastanku.Mitskapričajeprisvajalačka.Usamomdiskursuutemeljenja,uviđaNancy,nalazisesvojevrstanprekidmitskepri-

če.Nijeriječonestankumita,većoodsutnostinjegovesnagedazasnujezajednicu.36Nancynekritiziranitiodbacujemit,većgapostavljauisturavankaoidrugevrstepričaističućidaporedmitastojibitak - zajedno (mnoštvenost ljudskeprirode)kojimuseopire iprekidamitsku tendencijustapanja ipozajedničavanja.Drugimriječima,bitak-zajedno(mnoštvenost)imit(jednost)semeđusobnopreplićutakoštomitproizvodiodređenozajedništvokojebitak-zajednoprekida.Kakosmoranijeutekstumoglividjeti,svakiglasjekonačanpajetakoisvakopre-

pričavanjemitskepričesingularnoitonasljedećinačin.Pričaopočetkupostojiionaseprepričava,prepričavasenekomtkomorapotvrdititupričudabisamapričaisamglastepričepostojao.Njomesekomunicira,ljudskimjezikom,migom,odobravanjem,čuđenjem,krštenjem,snebivanjem.Tapričajeljudskakomunikacijaitokaojednaob-znananečegaonečemunekomekojitoprihvaćaikomentira.Dakle,tojesada„naša“priča, ljudskapriča.Mit je,naposljetku,pričameđupričama,diskursmeđudiskursi-ma.Stojiravnouzdrugediskursepoputznanstvenoga,literarnogifilozofskog.Nekadadavnojetobilapričauzfilozofijukaopriču,asadasutofilozofijaimit,poredznanosti,novinarskepriče,povijesne,akademskeijošmnoštvadrugihtipovapriča.Dakle,mitseprekinuougraničnostikonačnogsmisla.Komunikacijajeprenošenjemnoštvakonač-nihsmislova.Prekidjekonzekvencagranicesingulariteta.Singularnojeovdjesvakiput

33 Cicero,De re publica,1,7, u:H.Arendt,Between Past and Future,TheVikingPress,NewYork,1961.,str.121.34 Jean-LucNancy,La communauté déssoeuvrée,ChristianBourgois,Paris,1999.,str.109.35 Jean-LucNancy,La communauté déssoeuvrée,ChristianBourgois,Paris,1999.,str.136.36 OlegDomanov,Between Myth and Nihilism – Community in Jean-Luc Nancy’s Philosophy,VDMVerlagDr.Müller,Saarbrücken,2008.,str.42.


ovakvoilionakvoiznošenjetepriče.Ukratko,mitusvojojosnoviproizvodizajedništvokojesvakisingularniaktiznošenjatogmitaprekida.Singularnipluralnibitakilibitak-za-jednoprekidajusvakoutemeljenje,jermahili„svakiput“singularnognaprostoodbijatendencijumitadasesveobjediniukolektivsazajedničkomsuštinomiliidentitetom.Mitserazdjelovljujeusvojojkonačnosti.Prekidmitaje„književnost“kojapodrazumijeva

sveonoštoje„iskomuniciranouzajedničkompojavljivanjusingularnihbića.“37Nancyevakritikaneodnosisenaodređenjemitakaokonkretnogskupasimbolaipričakojisusedesiliuprošlostiinapotrebudaseoniobnove,većnashvaćanjemitakaomoći.Ontopokazujenajboljenaprimjerukoji iznosiudjeluLe mythe nazi (Nacistički mit) (napisa-nomzajednoskolegomPhilippeLacoue-Labartheom),gdjemituspoređujesasnomilivizijom.„Mitjemoćprijenegoobjektilistvarilipredstava.Mitjemoćpozajedničavanjasnagaitemeljnihpravacaindividueilinaroda,moćpodzemnogidentiteta,nevidljivogineempirijiskog.“38Drugimriječima,mitje,prijesvega,moćidentifikacije.Identitetjepro-izvodnarativaopovijesnomzajedništvu.Političkeimplikacijemitanalazeseumitskompolaganjupravanakategoriju„istine“.Toimpliciradamitskinarativ,kaopovijesnakate-gorija,utemeljujezajedništvoutemeljenonanerazličnosti.Mit,utomsmislu,kaotemeljnakategorijaonihkoji„posjeduju“zajednicuobjavljujeistinuoistostinjenihčlanova.Nata-kavnačin,zajednicasegrupirapodjednomidejomipostajetotalitarna.Mitimapolitičkeefekte,jermujeciljokupitizajednicupodzajedničkomidejom.Dabismoovopojasnili,napomenutćemodaNancypravirazlikuizmeđuparovapojmovapolitikaipolitičko,kaoifilozofijaifilozofsko.Parpolitika/filozofijapredstavljadovršeni(jedinstveni)programkojireguliraživotuzajednici/društvuilidovršenoznanjeonekompodručju.Nasuprottome,drugiparopozicijepolitičkoodnosnofilozofskopredstavljajuaktivnost,odnosnosveštosesuprotstavljaprogramuilidovršenosti.Političko/filozofskosumišljenje,preispitivanje,kritika,dovođenjeupitanjeistvarsusvakogčovjekakojipromišljasvijetukojemživiidruštvenopolitičkusituacijuukojojsenalazi.Mit jepolitikakojaobjedinjava,grupira istapazajednicupodzajedničkiidentitet.Postojerazličitiprimjeriobjedinjujućemoćimita.Tosu,naprimjer,mitokarizmatičkomvođi(onomkojiimabožanskeosobine),mitvaž-nosti,veličiniistarostinekenacije,mitoprogresujedneodređenezajedniceuodnosunasusjedeilidrugezajednice.Sdrugestrane,mnoštvenostljudskeprirode,kojuNancynazivadioništvoglasovailiknjiževnikomunizam,sesuprotstavljamitukaoobjedinjava-jućojpolitici.Sjednestrane,stojimitkaojednoijedinstveno,asdrugejekomunikacija,pisanje, stvaranje, čitanje,mišljenje, prihvaćanje, preispitivanje, tj. svi postupci koji setičumnoštva.Svijetjejednavrstadijalektike(stalnosuprotstavljanjemnoštvajedinstvu)politike(mita)ipolitičkog(književnogkomunizmailidioništvaglasova).Nasuprotmitu,kaonarativnomprincipuutemeljenjaljudskogroda,Nancyiznosikoncept

književnogkomunizma,kaooblikastalnekomunikacije.Književnost,krozsvojkomunika-tivniprincip,predstavljanačinprekidamitskogfundacionalizmazajednice.PodknjiževnimkomunizmomNancynepodrazumijevazvaničnuknjiževnost,tj.literarnadjela,većstvara-njeimišljenjekojisedešavajuzajedno.Književnikomunizamjekomunikacija.Međutim,nijeriječsamooprenošenjuporuke.„Nijeriječoporuci:nitioknjizi,nitimuzičkomdjelu,niti

37 GeorgesVanDenAbeele,„Introduction“,u:MiamiTheoryCollective(ur.),Community at Loose Ends,UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis,1991.,str.xv.38 PhilippeLacoue-Labarthe,Jean-LucNancy, Le mythe nazi,Éditionsdel`Aube,Latourd’Aigues,2005.,str.53.


narodukaotakvom.“39Mitprekidanjegovoprenošenje,odnosno,stvaralaštvo,jertopre-nošenjesvakiputdrukčije.Tostvaralaštvosu:glas,izgovaranje,pisanje,stvaranje,dijalog.Drugimriječima,stvaralaštvonijeneštoštomidijelimokaonekuzajedničkukulturukojanasodvajaodnekedrugekulturezasnovanenadrugomstvaralaštvu.Stvaranje,pisanje,mišljenjesuneštoštosedajeiprenosi,svakiput,naovajilionajnačin,razbijajućiapso-lutnostičinećimitdrukčijim.Natajnačin,moćmitaseprekida.Mitse,kaoštosmorekliranije,izgovarajući,interpretirajući,reinterpretirajući,uvijeknadajekaodrukčiji.Onje,uvijeksingularompluralnomstrukturomglasa,kojimseizgovara,uvijekdrugo.Drugimriječima,pričaseuvijekrazdjelovljujeusvomizlaganjudrugima.Književnostkaokomunikacijanepretendiranadovršivostili,pak,posljednjeiapsolutnoobjašnjenjeporijeklailiizvora.40Os-novnasvrhaknjiževnostijenjeno„nuđenje“drugima.„Štojeizloženoudjeluilikrozdjelo,beskonačnopočinje i završavaunutar ili sonustranudjela.“41Samoknjiževnodjelo jemomentsingularnogpluralnogprocesauzajamneekonomskerazmjene.Onojesingularniakt,singularnogautoraponuđenoudatommomentusingularnomčitateljukojigapreporu-čujedrugom,trećem,četvrtomsingularnomčitateljuitd,stvarajućinatajnačinčitavujednurashomonijaduperspektivaosvijetuiznesenomutomsingularnomdjelu.Dakle,djelonemožebitisamo,onomorabitipotvrđenoprihvaćanjemidaljnjimdistribuiranjemusmislukomentara,preporuke, interpretacije,stavljanjemnapolicu,bacanjemusmeće, razmje-nom,podvlačenjem,prepisivanjem,parafraziranjem,citiranjem...Nemožeseraditi,nitipisatisâm.42Mikomuniciramostvarajući,čitajućiiprepričavaju-

ćidjela.Djelojeuvijekzajednoisamimtimejerazvlašteno.Onopostajenanekinačinanonimno,jerodlaziodautoradrugomeiopetdrugomeidrugomeitakounedogled.Postojenekadjelapolitičkiangažiranakojaimajuciljzakritikomipromjenompolitičkogilidruštvenogstanja.Međutim,sama literarnakomunikacijačini stvaranjepolitičkomdjelatnošću.Djeloje,kaoštosmomoglividjeti,uvijek-zajednojeronoodlaziodautorapremadrugomeinanovodrugome.Ononastajeuodređenomkontekstukojičinijed-namrežarelacijaiopetbivaprihvaćenoudrugomkontekstukojijeopetdrugamrežarelacijaitakounedogled.Onojepolitičkoposvojojbiti,jersekomuniciraijerjestvarzajedniceisamimtimemnoštva.Književnodjelo je istotakoistvarekonomije jerseproizvodi,razmjenjuje,prisvajaitroši.Naprvipogled,svijetjemnoštvorazličitihkultura.Međutim,ispodiliunutartemreže

stojijošjednamreža,atojemrežasingularnogpluralnogdjelovanjakojejeneprekidnoikojedokidapričuobilokakvojkulturi,jerjenagriza,kaoštonagrizaisvakiidentitet.Svakiputkadizgovorimtrebamprijesvegasingularniaktdrugogkojisvojimsingular-

39 Jean-LucNancy,La communauté désoeuvrée,ChristianBourgois,Paris,1999.,str.181.40 Književni komunizm, kao dokidanje porijekla, nastavlja zapravo Derridaovo shvaćanje traga ipismakaoodsustvaapsolutnogporijekla.UsvojimrazmatranjimaRousseaua,HusserlaiHeideggeraDerridauviđada je „klasična“ filozofijabilazasnovananaprivilegiranjuživućeprisutnosti iporijekla.Natajnačinshvaćeni,prisutnostiporijeklobilisushvaćenikaoprisutnostbezrazlike.Nasuprotnjima,Derridauvodipojamtragakojisemožeshvatitiunjegovomvokabularuikaorazlikaikaoarhe-pismo.Tragnemaapsolutnoporijeklo.Onjerazlikakojauvjetujebilokakvopojavljivanjeilibilokakvurazliku.Zanjegatrag,kaopisanaprisutnost,odbacujebilokakavizvor.„Tragnijesamogubitakizvorišta,nego–unašemraspravljanjuizaobilaženjukojeslijedimo–hoćerećidaizvorištečaknijeniiščezlo,negodajeuvijekodređenovraćanjemne-izvorištu,tragukojinatajnačinpostajeizvorištemizvorišta.“vidjetiu:JacquesDerrida,O gramatologiji,VeselinMasleša,Sarajevo,1976.,str.82.41 Jean-LucNancy,La communauté désoeuvrée,ChristianBourgois,Paris,1999.,str.180-181.42 Jean-LucNancy,La communauté désoeuvrée,ChristianBourgois,Paris,1999.,str.182.


nimaktomodobravanjailiodbijanjapotvrđujedasamtorekao.Kadaontokaže,javećnisam,jasamvećdrugo.Tajdruginepotvrđujemene,jermenemožepotvrditikaoje-dinstvo.Onutommomentupotvrđujesamomojedrugo,mojiskaz,sadržajtogiskaza,mojenesvjesno,mogaOca,mojstrah,mojbijeg,mojezadovoljstvo,mojčin,mojuslikumene(alineimene).Onsamopotvrđujemojsingularniakt.Onpotvrđujemenesamokaojedansingularniaktmeđudrugima.

Bibliografija radova citiranih u tekstu: -Arendt,Hannah,Between Past and Future,TheVikingPress,NewYork,1961.-Armstrong,Philip,Reticulations. Jean-Luc Nancy and the Networks of the Political,UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis,2009.,str.180.

-Bernasconi,Robert,„OnDeconstructingNostalgiaforCommunitywithintheWest:TheDe-batebetweenNancyandBlanchot“,Research in Phenomenology, vol. 23,no.1,Brill,1993.

-Best,Steven,DouglasKellner,Postmodern theory,TheGuilfordPress,NewYork,1991.-Derrida,Jacques,O gramatologiji,VeselinMasleša,Sarajevo,1976.-Domanov,Oleg,Between Myth and Nihilism – Community in Jean-Luc Nancy’s Philo-

sophy,VDMVerlagDr.Müller,Saarbrücken,2008.-Habermas,Jirgen,Postmetafizičko mišljenje,Beogradskikrug,Beograd,2002.-Heidegger,Martin,On the way to Language,Harper&Row,NewYork,1971.-Hoem,SheriI.,„Communityandthe„Absolutelyfeminine““,Diacritics,vol.26,no.2,TheJohnsHopkinsUniversityPress,Baltimore,1996.

-Lacoue-Labarthe,Philippe,Jean-LucNancy, Le mythe nazi,Éditionsde l`Aube,Latourd’Aigues,2005.

-MiamiTheoryCollective(ur.),Community at Loose Ends,UniversityofMinnesotaPre-ss,Minneapolis,1991.

-Nancy,Jean-Luc,La communauté désoeuvrée,ChristianBourgois,Paris,1999.-Nancy,Jean-Luc,Inoperative Community,UniversityofMinnesotaPress,Minneapo-lis,Oxford,1991.

-Nancy,Jean-Luc,Le partage des voix,Galilée,Paris,1982.-Jean-LucNancy,„RazgovorCiprianaMihaliasaJean-LucNancyem“,Dijalog- Časopis

za filozofska i društvena pitanja,CentarzafilozofskaistraživanjaANUBIH,no.2,1999.-Nietzsche,friedrich,Volja za moć,Mladost,Zagreb,1988.-Ormiston,Gayle,AlanSchrift(ur.), Transforming the Hermeneutic Context: From Ni-

etzsche to Nancy,SUNYPress,NewYork,1990.-Pavić,Željko(ur.),„SuvremenafilozofijskahermeneutikauNjemačkoj“,u:ŽeljkoPa-vić(ur.)Filozofijska hermeneutika,BibliotekaScopus,Zagreb,1998.

-Platon,Ijon,Gozba, Fedar, Kultura,Beograd,1970.-Sheppard,Darren,SimonSparks,ColinThomas(ur.),The Sense of Philosophy. On

Jean-Luc Nancy,Routledge,London,NewYork,1997.


TinaBARBARIĆUDK316.774(497.6)Izvorniznanstvenirad

OdnosmedijaikultureJoš jedan pokušaj rasplitanja gordijskog čvora: Odnos medija i kulture. Pregled stanja u Bosni i Hercegovini.

Ideja kulture u ‘medijskoj zbilji’. Uvod.Kulturaje,kakojegovoriopokojninovinariurednikSrećkoLipovčan,„relevantanse-gmentzbiljezbognjezinaontološkogstatusa:onanije[tek]segment ‘društvenepo-trošnje’jer(i)ona‘proizvodi’to‘društvo’1.Takvestvarisvakakotrebarazjasnitinasa-mompočetkujer,kakoobjašnjavaAdrianaTomašić,„kulturaje[uengleskomjeziku,ali iuopće] jednaoddviju ili trijunajsloženijih riječi“2,zbogčega je,dakle,prečestopogrešno,najčešćesuženo,akatkadipreširokoshvaćena.PremaTerryjuEagletonuinjegovojIdeji kulture,postojetridefinicijeonogaštosenazivakulturnim.Prvajeve-zanauzcivilizacijuipredstavljaodređenuuniverzalnuljudskostteopćiljudskirazvoj;druga,kojajepopriličnosužena,kulturuizjednačavasumjetnošću,atreća,onanajšira(kažuipreširoka),podkulturnimpodrazumijevacjelokupannačinživotanekeskupineljudi3.Lipovčanzagovaradefinicijupremakojoj jekultura„ukupnostduhovnih, [inte-lektualnih]iumjetničkihizražajnihoblikajednognaroda“,alinaglašavakakoseto„neodnosisamonavećdovršeno,tradicijskistečeno,naonoštojevećstvoreno(kulturnatradicija),negouvijek inaaktualnudimenziju jerkultura(...) jestpotrebanjegovanja(duha)iskrbljenjakaostalnezadaćepovijesne(ljudske)prakse“4.Tomašićjeuproma-tranjuznačenjapojmaneštokonkretnijapakažekakoseonokulturnopromatrakrozkulturujezika,govoraiponašanja,filma,glazbeikazališta;običaja,baštineipovijesnihspomenika;slikarstva,plesainovihumjetnosti,stanovanjaiživljenja.5Kadse takodoživljenakulturapromatra kaovrednota –kaodruštvena,duhovna,

moralna,umjetničkaiznanstvenavrednota,kaoduhovnostanjeilipakmaterijalnači-njenicakojasepoopćimmjerilimasmatravrijednom,dobromivaljanom,nailazisenasnažnuipotrebnuodgovornostmedija,upozoravaTomašićidodaje:„Novinariokulturimoguobavijestiti,kulturusemožekritizirati,kulturniprojektimogusepoticati,kulturnevrednotemoguseimorajupredočitisvijetu“6jernatajsenačinčuvaidentitet–kakoosobni, takoionajdruštveni,kulturni,alise iadekvatnoposredujezbilja(kojutvori ikultura).Medijibi,dakle,područjekulturnogtrebalitretiratispažnjomipoštovanjem,pogotovouslučajevima‘manjih’kulturâ(kakvajeibosanskohercegovačka);zapravo,


onihkojeimajurelativnomalenbrojgovornikauodnosunatzv.‘velike’jezike,napo-minjeLipovčan.7To jenanekinačinklasičnopromatranjeodnosa medija i kulture,ukojemjepažnjausmjerenaponajprijenaanalizumedijskogponašanjapremapodruč-ju kulturnog. Ili, kako kažeponovno Lipovčan, „želimo li promotriti što bi to trebalobitimedijskoposredovanjekulturnihvrednota,tadazapravoželimogovoritioodnosu‘medija’ i ‘kulture’, i to s gledišta ‘interesa kulture’“, a kontinuiranu kritičnost premamedijimanalaže,kakoobjašnjava,trenutnostanjestvari(kojese,doduše,nijestvoriloprekonoći).Živimouvrijemedominacijemedijske kulture(donedavnogcontradictio in adjecto)kojamalo-pomaloprisvajaikonstruirazbilju,kažeutomkontekstuugledniteoretičarmedijaKübler:„Uopćojekspanziji tehničkekomunikacije imedija, ljudskakomunikacijaispoznajazbilje“,drugimriječima,„svevišepotpadajupodutjecajme-dijalizirajućihtendencija,paseuautentičnuspoznajuzbiljesumnja,aautentičnomsepočinjesmatratidrugazbilja,medijskiposredovana“.Brigaokomedijskogponašanjaprisutnajezatoštose,dakle,radiomoćnoj,planetarnoj,sveprisutnojindustriji,upozo-ravaLipovčan8,aihrvatskipisaciknjiževnikritičarIgorGajinnaistomjetragukadkažedasu„medijisve.[Onisu]stvarnostkojuživimoumjestovlastitestvarnosti“9.

Medijsko izvještavanje o kulturi u teorijiGajindodajeikakojepitanje(ne)odnosa medija i kulturepopriličnostaro–gordijskičvorsvojevrste–ipodsjećakakojehrvatskipjesnik,boemTinUjevićjošdavne1911.razočaranoustvrdiokako„(...)kodnašegopćinstvaneprestancepadazanimanjezalijepuknjigu, (...) a krive suponajvišenovine, novine sa svojomposvemašnjomne-brigomzaliteraturuizasveštonijepolitika,strančarstvo.Štampa,kojaimaprostorazakilometričnedopiseililičnevijestiiznajzabitijihsela,neosjećapotrebeobavijestitičitatelje o događajima kulturnim...“10 Ipak, nova su vremena tom istom, (pra)staromproblemudalanekesasvimnoveobrise.Internetje,naime,posveizmijeniodiskurs,aBorisRužićutomsmisluobjašnjavakako„živimouvrijemenovomedijskebrzopletosti“,kadse„facebookovskidekoncentriranimhiperaktivcima“serviraju„ovlašdoneseniza-ključci“,„neprovjerenevijesti“teuopće–„brze,‘jeftine’ičestonevažneinformacije“11;zapravokolopletonogaštoRomanKarlovićnaziva„očaravajućombanalnošću“ilipak„razonodomodsmisla“12.Ružićpritompodsjećananizozemskogmedijskogteoretiča-raGeertaLovinkainanjegovu„paradigmurealnogvremena“ukojojjekolanjeinfor-macijavažnijeodinformacijasamih.13Drugimriječima,umedijimase(iuopće)podra-zumijevaju(zapravo,zahtijevaju)određenarazinapovršnostiisvojevrsnaraspršenostznanja,kakoobjašnjavaknjiževnakritičarkaiurednicanaTrećem programu Hrvatskog radija GordanaCrnković14doksuanalizaistraživanje,smisaoiuopćekontekstonogaočemuseizvještava,gurnutiudrugiplan.Medijese,zapravo,utomsmisluoptužujedaidulinijom(naj)manjegotpora–strogokomercijalnimputemžutila,estrade,nekulture,glamura,skandalaišokova;zapravo,putemonogaštoRosenblumnazivanarkotičkomtabloidnom kulturom15jerseupravotakva,premaopćemuvjerenju(predrasudi),publicinajbolje„prodaje“.Receptje,zapravo,jednostavanipopriličnostar-kruha i igara. Vezano za izvještavanje o kulturi, recept je također jednostavan. Lipovčan je tako

2003.ponudiopregledčetiri temeljne razine na kojima se mogu ostvarivati odnosi me-dija i kulture.Kakojeistaknuo,tesurazinevažneposebnozatoštosumedijiikulturajednonadrugostalnoupućeni,isprepleteninavišenačina,aopetuvijekuodnosu„sta-


novitenapetostiidihotomije“16.Gajinbašzbogtogaposljednjegpopriličnoskeptičnokažekakosumedijiikultura,uizvornomsmislu,rukairukavica(iobrnuto):„[U]prak-tičnomsmislu“,kaže,radiseo„dvamedija,dvijekulture“kojesu„spajaneirazdvajaneinteresima.Konfliktjesudbinatogodnosa.(...)Kadabi[medijiikultura]pokušalidijelitinekidogovorenisustavvrijednosti,bilabitokompromitacijailizamedijilizakulturu,aukrajnojkonzekvenci,propastilimedijailikulture.“Stogaautorotvorenododajeda„kadnetkopostavipitanjeoodnosumedijaikulture“,onnevidi„umotivimatogaupitabašništaosimblaženeilihinjenenaivnosti.Akonetkoiodgovorinapostavljenopita-nje,nadamsedajerazlogtomusamopristojnost,budućidajeodgovor(...)naprostouzaludan“,kaže.17Lipovčan je,mogućezbogpristojnosti, inzistiraodaudanašnjem„postmodernom“vremenupitanjeuopćeneglasi„treba liproučavati (i)odnoseme-dijaikulture“,negodaljeodtoga:„O kakvim je tu odnosima riječ, što to jest, što valja proučavati i kako to valjano napraviti?“. Zatoseiupustioutusvojevrsnuborbuprotivvjetrenjačaidaosvojdoprinosanalizitemeljnihodnosamedijaikultureuhrvatskomdruštvu,kojase lako (ilibaremdonekle)možepreslikati inadrugasličnapodručja,poputovogdomaćeg,bosanskohercegovačkog.PremaLipovčanu,dakle,postoječe-tirikompatibilna,alifunkcionalnorazličitatipamedijskogposredovanjakulture,putemkojihserealiziraimnogostrukiodnosmedijskogikulturnog.18Mediji,kaoprvo, javnosttrebajuažurno,objektivnoikompetentno informiratiopo-

dručjukulturnog;orelevantnimkulturnimdogađajima/zbivanjima,umjetnički,kulturo-loškiiliznanstvenoposebnovrijednimdjelimairaznovrsnim,materijalnim,kadrovskim,organizacijskim,koncepcijskimproblemimakoježivotdonosiu ‘svijetukulture’.Ovajeobavijesna medijska funkcija izuzetno važna, napominje Lipovčan jer se njome„afirmiraju(živa)povijest isuvremenostkulture“kojaovakopostaje„stalno‘prisutna’kaoniskastalnopostojećihdjelatnostiinjezinih‘rezultata’(...),anesamo(isključivo)posebno vrijednihpostignuća“. Pored te, važna je i funkcija kritičkog vrednovanjakojanastupateknakonkompetentnoguvidauodnosečinjenica,uonoštosezbivaili jestvoreno,objašnjavaLipovčan idodajekakosevrednovanjekulturnihvrednotaostvarujeputemmedijskihosvrta,komentara,kritika,recenzija,prikaza,eseja,feljtonaipolemika.Medijipotommoguslužitikaoprostor stvaranja kulturnih tvorbi;mogu,drugimriječima,stvaratinekokulturnodjelosamiusebi;objaviti,primjerice,književnitekst(pjesmu,kratkupričuitd.)uzanovineilitelevizijuprilagođenomoblikuilipakpo-nuditioriginalnimedijskioblik,kakvaje,recimo,radiodrama.19Utomkontekstumedij-skiteoretičarStjepanMalovićnapominjekakosu(uHrvatskoj)masovnimediji„ozbiljniproizvođačikulturnihdobara.Suvremenihrvatski filmnezamisliv jebezulogeHTV-a,dnevnenovinesupostaleutjecajannakladnikknjiga,štogodmimisliliotome,amedijisvakodnevnopotičurazličiteumjetnikenastvaranje,paihčakinagrađuju“,kaže20.Naposljednjojpak,četvrtojrazini,„kojamaterijalprveidrugerazinepodrazumijevakaograđu“,mediji su, kaže Lipovčan „zrcalo i vrelo za poznavanje tradiranih (povije-snih) kulturnih vrednota“.Autortimeističečinjenicudasuimasovnimedijiimanentnokulturnačinjenica;dasu,dakle,ionikulturnodobronekezemlje.21Utomekontekstunjemački je teoretičarmedijaStephanRuß-Mohlspominjaonjihovudvostrukuulogu,navodećikakomediji„nisusamosredstvakojanamomogućavajudasaznamo,daseodmorimo,oporavimoiobnovimoradnuenergiju“,većsuisami„upečatljivisastavnidiokulture“22.Kulturniidentitetnekezemljesatkanjeiodmedijskihpriloga,upozora-


vaMalović,„avrhunskimedijskiproizvodiuvijeksuprepoznatljiviiuširemkulturnomokružju“.23Slično,ofunkcijamakojebimedijitrebaliimatikadseradiokulturi,progovoriojei

MilanŽivkovićizhrvatskogMinistarstvakulture.Kakoobjašnjava,medijibisjednestra-netrebalibitiproducenti,distributeriipopularizatorikulture,potomkritičkaplatformaukojojbikritikepisalistručniiobrazovaniljudite,nakoncu,mjestogdjećeseumjetnikpredstavljatiiinkorporirati24.Tomašićsepakpozabavilakonkretnim,jednostavnim(ili?)naputcimakojemediji trebajupoštivati kad izvještavajuo kulturi.Onjoj, kakokaže,„valjagovoritisustavno,intrigantno,smjeromiznanjem.(...)[V]aljagovoritiionimakojikultururazumiju,aliionimakojiseumnoštvurazličitihkulturnihsadržajasnalazeneštosporije.Zatosadržajinačinpisanjailipripremuiopremuradijskihitelevizijskihemisijatrebadobroosmisliti,prilagoditičitateljima,slušateljima igledateljima te jepotrebnoistodobnosetruditidautojprilagodbinezanemarimovrednotesame“.25

Medijsko izvještavanje o kulturi u praksiToje,dakako, tekteorija. Istokaoštosuzakoniprečestotekmrtvaslovanapapiru.Naputcise,makakojednostavniidobribili,upraksičestoignoriraju.Takobosansko-hercegovačkinovinarAmerTikvešarazočaranoprimjećujekakosekulturiu[domaćemi takozvanommainstream, vodećem]medijskomprostorunedaje statusnečegaod(izuzetnog)društvenogznačajajersukulturnisadržajiuvijekpozicioniranitamonegdje,„uzadnjimdijelovimanovinailinasamomkrajuinformativnihemisija“,a„akojeriječocijeloj[kulturnoj]emisiji,ondaonaimanepopularantermin“.Tajsesvojevrsnimedijskikonceptremetisamouslučaju„rijetkih i izuzetnihdogađaja,poputdodjeleOscara“,zaključujeTikveša.26Prijenekolikogodinaskupinaautoraanaliziralajeupravoobilježjamedijskog tretmanakulture,a istraživanjemsuobuhvatili kakoBosnu iHercegovinutakoiostalezemljeregije.Štosedomaćegslučajatiče,zaključenojekakovećinabo-sanskohercegovačkihdnevnihnovinaimajusamodvijeilitristraniceokulturi,doknekičasopisi,poputDana iSlobodne Bosne, kulturnimdogađajimapoklanjajumalovišepažnje.Kadsuupitanjubosanskohercegovačketelevizijskestanice,uključujućiitrijav-naservisa,zapaženajedominacijashowbizz,zabavnihirealityprogramatetelenovela,ističu istraživači.Portali se,sdrugestrane,donekle trudepopunitipraznine -baremdjelomično;objavljujućikratkevijestiinajavekulturnihdogađaja.Generalnosesmatradasekulturnerubrikesustavno‘sužavaju’ilipakukidaju.27Doduše,uonlineizdanjimanekihodbosanskohercegovačkihnovinaprimijećenojekakoihvećibroj‘Kulturu’nudikaozasebnurubriku(Dnevni list,Glas Srpske,Blic,Večernji list),alidabione,dakako,sadržajnomoglebitiibogatije.Sdrugestrane,uDnevnom avazupodručjekulturnogzbijenojeupodrubrikuširerubrike‘Lifestyle’,aiuOslobođenju je ‘Kultura’takođerpo-drubrikaunutar‘Vijesti’.Nezavisne novinepakimaju‘Umjetnostizabavu’unutarkoje,kaopodrubrike,nude‘Muziku’,‘Pozornicu’,‘Književnost’,‘Vizualnuumjetnost’,‘film’,‘TV’,‘Jetset’,‘NNmeđupoznatima’i‘Zanimljivosti’.Toje,dakako,tekilustracijakojanikakonemožezamijenitiopsežnoistraživanjeidubljuanalizukulturnihsadržaja,kakoutiskanimdnevnimlistovima,takoiudrugimdomaćimmedijima.Smanjenopraćenjepodručjakulture,međutim,samojejedandioproblema.Drugise

tičelošeprezentacijeonihkulturnihsadržajakojinekimčudomidospijuumedije.Čakikadjeprostordostupan,kažeNihadKreševljaković,izvršniproducentsarajevskogfe-


stivalaMESS,„novinaričestopišunanačinkojićeprosječnogčitateljaodbitiodteksta.Postojipunoljudikojikaodaželedakulturuučinenerazumljivom.(...)[Nemadovoljno]izvještavanjakojesebavisuštinomonogaštomipredstavljamo.Običnoseinformacijekojesamidajemorecikliraju;recenzijepredstavaisamogfestivalasurijetke“,objaš-njavaKreševljaković28.SličnomisliiTikvešakojikažekakose„onoštoseuovdašnjim[bosanskohercegovačkim]medijimapredstavljakao‘kultura’svodi„naumjetničkedo-gađaje,pretežnosodrednicom‘naš/a/i/e’inakulturno-povijesnonaslijeđe,alisamonaonoštojenajlakšepredstavljivoisvarljivonajširemauditoriju.“29Takojeiuregiji,sudećipremadojmuhrvatskogfilozofaŽarkaPaićakojikaže:„Uzadnjevrijemeprimjećujemumedijimadasenakulturugledakaonascenu“;daseonokulturnosvevišepretvara„uzabavuzaširokenarodnemase“.Paićdodajekako,„naravno,nemaništa lošeuzabavi,estradiiukrajnjojliniji,popkulturi,aliproblemnastajekadabisveumjetničkoujednotrebalobiti izabavno.(...) Intelektualniživotnekimapostaje lifestyle,amedijisamoregistrirajuskandale“,zaključuje.30IknjiževnikDelimirRešickiogorčenokomenti-raponašanjehrvatskih,pogotovojavnihmedijaprematamošnjemkulturnom:„[T]olikosjajnihknjiga,ljudi,idejaiumjetničkihdogađajakojihsenebipostidjeleniznačajnijeeuropskemetropoleprolazibez ikakvamedijskogodjeka,ašto jeusvakomslučajuviteškavarijanta (prešućivanja)negokada imse ipoklonikojasekundaukontekstukojiihsamododatnoobezvrjeđuje“31.Mediji,dakle,dijelove(bogatog)kulturnogživotapuštajuunutra,usvojprostor,alivaniihšaljunajčešćeuspecifičnojformi,upakiranepremanačelimatakozvanog infotainmenta [engl. information+entertainment],što jenajjednostavniji,kažuidobroprovjerenrecept.Njimese,međutim,malo-pomalostvaradojamdajekultura,ondakadseozbiljno(iliozbiljnije)prikazuje–dosadnailijošgore,nebitna,upozoravajuObradovićiMedoBogdanović32.

Mogući uzroci problematičnog odnosa medija i kultureSveto,kakojevećrečeno,pokazujedasepraksaiteorijačestogrubomimoilaze.Dru-gimriječima,znasekakobisemogloi/ilitrebaloizvještavatiokulturi,aliseta‘znanja’upornozaobilazejerseneće,nemožeilise(jošuvijek)neželiznati.Ili,kakorečeGajin,„analitičkasaznanjaostajuteorija,ružnaiskustvasetračajuiprecjenjujuusvojojcrnini,proporcionalnobrojupopijenihčaša,apraksatrošinovokulturnoimedijskomeso“33.Zaštojetako?„Vicprestajebitivickadgasepočneobjašnjavati“,upozoravaponovnoGajin,aliipakevonekolikomogućihuzrokasituacijekojavrijedinadomaćemterenu,aizgledaišire,ususjedstvukoje,kaoiBosnaiHercegovina,imaproblemskulturom(umedijimaiinače).„Željelibismoimatikulturneprograme“,kažesrpskanovinarkaDejanaMilovićBuha,

„alioninemajuširokupubliku,afondovi istranedonacijezanjihvišenepostoje.Bezobziradalivoliteilinevolitekulturu,živiteodgledanosti“,aonase„postižereality pro-gramima.Njihkonzumiramasovnapublika,takodasesviželeoglašavatiupravotada“,zaključujeBuha34.Općejeuvjerenje,dakle,dajeizvještavanjeokulturiskupoineispla-tivo,aMalovićutomsmislupostavljapitanjekojejevišeretoričkeprirode:„Zarađujuli[mediji]objavljivanjemvisokoestetskihkulturnihtemailinatračevimaoSeverini?“35Kul-turaje,zapravo,kolateralnaštetačinjenicedamasovnimedijidjelujunatržištukojepakkonzumiratakozvanu„masovnu [popularnu] kulturu“,odnosnoonuzakojubritanskikomunikologTonyBennettkažedaje„komercijalnoproizvedenaiponuđenamasama


zapasivnupotrošnju“,zarazlikuod‘folkkulture’kojajenastalameđupukom,slavećior-ganskenarodnevrijednostiilipak‘visokekulture’,rezerviranezaobrazovanuelituteobi-lježenekvalitetomimoralomvisokoestetskihvrijednosti.36LeoBogart,američkiprofesornaUniverzitetuColumbia,utomkontekstuspominjetakozvanu„komercijalnu kulturu“kojuopisujekaoonukoja„pospješujeizmišljeneobrascekoji jamčestvaranjestalnogzadovoljstva.Beskonačnolovećisvevećupubliku,oglašivačkimedijigravitirajupremauspostavljanjuformulezabave,premanajnižojraziniopćegukusa.Komercijalnakulturaucjelinijeprotkanainfantilizmomiglupošću,(...)favoriziravulgarnost,zloćuiskrivaseodsvakogeksperimentairazličitosti“,upozoravaBogart.37Utakvimokolnostima(kadseuspjehmjeristupnjemkomercijalizacije),vrlojeteškodržativisokurazinuuređivačkihkri-terija,zaključujeMalović,atoopetvraćanaonukruha i igaraspočetkapriče.Sobziromnato,jasnojedakultura,pogotovoona‘elitna’,‘visoka’,nemavelikešansezaopstanak.Baremneuoblikukojijezanjuprikladan.Istina,dnevnilistovi,tjednici,radioiTVpostajeteportaliizvještavajuokulturnimzbivanjima,uzatonamijenjenimrubrikama,napominjeMalović,alijetajprostorminimaliziranuodnosunaskandale,sportizabavu.„Komercijal-nimedijiiudomaćemkulturnomstvaralaštvutražeonetiražneelementekojisuspecifičnizaizvještavanjeokomercijalnojkulturi.Znači,oVesniParunćesevišepisatikadazavršiubolnicinegokadaobjavinovuzbirkupjesama.(...)Tonijezačuđujuće,većpripadau[postojeću]paradigmumasovnihmedija“,zaključujeMalović.38Premapojedinima,tomedijskobanaliziranjesvega,patakoikulture,imaspecifičnu

svrhu.Takvajepraksa,smatraTikvešazapravonajboljinačindaseu(bilokakav)me-dijskisadržaj„ubrizgaideološka,patriotskainjekcija“39,atojenatragunavodaBesimaSpahića,profesoranasarajevskomfakultetupolitičkihnauka,kojitvrdidajemedijskatabloidizacijavišeodprodaje;dajezapravoagenda:„Radiseoeskapizmu,pasivizaciji,skretanjupažnjenanevažneteme,dokseistovremenošutiobitnimstvarima“.Processe,kažeSpahić,tičei„depolitizacije“medijajerta„kičizacija“medijskiposredovanezbiljeitekakoodgovarapolitičkim(idrugimneznanim)interesimajer„anesteziramasepredteškomekonomskomstvarnošću.Putemtelevizijskihemisijaisenzacionalističkeštampenatržištumasa,ljudiutapajuvlastiteživoteuživotimaispodprosječnihmedij-skihikonaizvijezda“40.Gajinuztoističekakojemedijskiprostorzakulturukompro-mitiran na više načina,međuostalim i zbog „proizvodnje kvazirelevantnih pojedinihdogađajaizkulturnogživota“,aliičinjeniceda„(najčešće)urednicikulturei(nerijetko)novinarikulturezlorabe(...)prilikuzasvoje interesnerazloge.Tretirajući toposredo-vanjeizmeđukultureimedijasegzistencijalnombazomumedijimakaoneštosekun-darno ili, joščešće,kaouhljebljenjekoje imrješavaadministrativnapitanja, redoviteprihode,krediteimirovinskifond,tiistiuredniciinovinarikulturesaspiracijamapremakulturi,asobvezamapremamedijima,pokušavajusvojekulturneinvesticijeprodavatikaomedijskisadržaj“,što„upraksi,(...)rezultirafavoriziranjemjednih,aignoriranjemdrugihtestvaranjemodređenekulturneideologije“,upozoravaGajin.41„Određeni‘arti-sti’svakomaloparadirajumedijskimprostorom“,napominjeRešicki,tvrdećidajesvetoskupaodraz„jednedosržicentralističke,(...)klanovske,priglupe,[sebe]ljubne,pri-mitivnemedijskearogancije“42.IBorisPostnikov,hrvatskipisacinovinar,smatrakakokritičkopraćenjekulturesluži„uglavnomzameđusobnehvalospjevekulturnihakterakojisusenametnuliuvodećemmedijskomprostoru.“43.Medijizapravotako„vladajusamoslikomkulture“,neinjezinimčinjenicama,zaključujeGajin.44


To,dakako,nitkoumedijimanećeotvorenoi lakopriznati.Osimselekcijekojajeneizbježnonačelonovinarskeorganizacijerada,akoja,osimnakulturu,utječenasveočemuse izvještava,medijskisedjelatniciuglavnompravdajugovorećikakočinetoštočinejerpublikatakoželi.Žarko.Kažu,dakle,dajednostavno–zadovoljavajupotrebu,automjesmisluindikativannavodMladenaBundala,izbosanskohercego-vačkeumjetničkegrupacijeTač.ka, kojikaže:„Medijimoguimativrhunskinovinarskikadarinajmodernijutehniku,alisepostavljapitanjekomesveto?Kometrebasuvre-menaumjetnostinjenoprezentiranjenajavnimservisimauBiH?Kobimogaouživatiu takvomsadržaju,kada jeontakoapstraktanmasama?Moždabimogaoendem-skibrojoddvadesetakumjetnika“45.Zanjom,prematome,nema(velike)potrebeibašzato–jerjeilisrozanau(mainstream)medijskimizvještajimailipak„apstraktnamasama“ – kultura „bježi u ekskluzivnost“46, odnosnou specijalizirana, stručna iz-danja.Zapravo,uprostorekojesamaotvarazašačicuendemakojibimogliuživatiutakvom–njenom,kulturnom,kulturnijem sadržaju.Ili,kakoobjašnjavaGajin,kadkultura,„snaizgledsuperiorneintelektualnepozicije“,neuspijerealizirationoštosezapravoupraksiispostavljakao„napadodozdo“-kao„pokušajdasesmargine[iizričućiinferiornukuknjavu]dopreurelevantnidominantnopercipirani[širi]medijskiprostor“,ondaljudispodručjakulturnogosnivajuvlastitemedije.47Iistina,imadostatakvihprimjera.UBosni iHercegovinise, recimo,uspecijalizirana izdanjaubrajajuSarajevske sveske,regionalničasopiszakulturu,potomOdjekkojijenajstarijii,kakokažu urednici, „najugledniji [domaći]magazin za umjetnost kulturu, nauku i druš-tvenapitanja“teMostkojiuMostaruizlaziod1995.,apokrivatakođerobrazovanje,znanostikulturu.Slično,odnedavnoseuHercegovinijavilaiinicijativakojapovezujeportaleCropedia iHum, akojisupokrenutizbog„nezadovoljstvasadržajemi infor-mativnošćuvećpostojećihhrvatskihportala, sadržajnoprepunih tzv. ‘žutog tiska’ ineprovjerenih informacija,kojimasesamoželiprivući jednokratnapažnjačitatelja ipovećatibroj‘klikova’umarketinškesvrhe“48.Urednicidodajuikakose„posebnostportalaočitujeuposebnojrubrici‘Dijaspora’“,kojomžele„izgraditisvojevrsniinfor-mativnimostizmeđudomovinskeiiseljeneHrvatske“terubrika‘Povijesniidentitet’,kojomnastoje„podićisvijest“o„bogatojprošlosti[hrvatskog]naroda,unatočsvimnedaćamatepovijesnimgreškamaizabludama“.UHrvatskojje(poredZareza,Vijen-caisličnih),međurelativnonovijimprimjerimaprojektKulisa.eukojiod2008.pokrivapodručjaklasičneglazbe(Klasika.hr),plesa(Plesna scena.hr),kazališta(Kazalište.hr)ifilma(Filmovi.hr).Teječetiriinternetskestranicepokrenulaskupinaumjetničkihkri-tičaraokupljenihuudruguKulturniklub,„sciljemstvaranjaizdanjakojaćetemeljitije,potpunije,ažurnijeivizualnobogatijeodtiskanihnovinapridonijetipraćenjuikritičkojvalorizacijiplesne,glazbene,kazališneifilmskeumjetnostiuHrvatskoj“49.Nerijetkose takvapraksa(specijaliziranog izvještavanjaokulturi)smatrakorisnom

–baremzačitatelje.TakoTomašić,primjerice,specijaliziranekulturneemisijetrijupro-gramaHrvatskog radija,posebnoTrećeg programa,smatra„mjeromdobrogpraćenjaivrednovanjakulturnihdogađaja“50.Ipak,premapiscuinovinaruSrećkuHorvatu,uta-kvomslučajuurednicispecijaliziranihizdanjamorajuisamifunkcioniratikaomenadže-ri; poklanjati, dakle, „više pažnje financiranju i sponzorimanego sadržaju“; ukratko,„proizvoditi,anepromišljati“51.Štoje,zapravo,takozvana„komodifikacijakulture“,od-nosnopretvaranjekulturnihvrijednostiidobarautržišnurobu.InačepesimističniGajin


iovdjeimaprigovor;smatrakakospecijaliziranaizdanjanisurješenjejerprijetiimopa-snostdaisamapostanu„marginalan,nerijetkočudanhibridsnobovskeihermetične,nekomunikativnekulturalnostiikrajnjeprimitivnemedijskekulture,aakonepropadnu,ondaumjetnoživotare,katkadtrajućiunatočsimboličnojšačicičitatelja“.52

Osim,dakle,štosepokoravajuzahtjevimatržišta/publike/oglašivača(ukratko-novca),medijiseprilagođavajuidruštvuukojemufunkcioniraju.Svejeto,zapravo,isprepleteno,auslučajuBosneiHercegovine,priličnozapetljano.Mediji,unačelu,nastupajukaoodraziširegbosanskohercegovačkogdruštvakojemukultura,izgleda,stvarnonije(toliko)važna.KakokažesarajevskiredateljHarisPašović,„kultura[je]najmanjebitnaodsvihnacionalnihidentiteta,ausvijetusmonajpriznatijiupravozbog[nje].Mismodalekoizvansvegaštosedešavausvijetu.UpornoodlazimonaOlimpijadu,aupornosmozadnji.Sdrugestra-ne,ufilmskojumjetnosti,gdjeskorosvakifilmkojisnimimodobivanagradeposvjetskimfestivalimaAklase,miimamodalekonajmanjifondzapodrškukinematografiji.Tojepro-stonevjerojatno“53.Uzadnjesevrijemeutomsmislučestočujekakozatvaranjagalerija,muzejaibibliotekauBosniiHercegovinipredstavljajudefinitivnusmrtkultureuovojzemlji.Procesje,kakokažeknjiževnikMileStojić,započeo„tajkunskomprivatizacijomiprihvaća-njemtajkunskogpogledanasvijetpremakojemjekulturasamoonoštodonosinovac“54.DržavatakogubiinstitucijekojesuokosnicakulturnogživotaiduhovnogambijentauBosniiHercegovini,upozoravaprofesorsociologijekulturenafakultetupolitičkihnaukauSara-jevuHidajetRepovactezaključuje:„Kulturajeonoštoostajeikadsesvedrugoizgubi,amisvebrzotrošimo.Gospodarstvojeupotpunomraspadu,obrazovanjeuozbiljnojkriziiakosadaizgubimoikulturukaojedanodnajznačajnijihdijelovadruštvenograzvoja,ondazaistamožemogovoritioozbiljnojpropastiitragediji“.55PremaVladi Keroševiću, tuzlanskomglumcu i voditelju Teatra Kabare, koncept fi-

nanciranjakultureuBosniiHercegovinijekaotičan,azatoje,dakako,krivapolitika:„Tojejednaapsolutnaimprovizacijaitkojebliživatrionseogrije,aonajtkojedaljeonsemanjeogrije.Štoznačidaonaj tkojebližipolitičarimazavršavamnogosvišeposlaubudžetima,nagrantovimakojipodrazumijevajufinanciranjeodređenihmanife-stacija“,kaže.56Dakako,pitanjaizkultureovdjesedodatnomarginalizirajuzbogstal-nihentitetskihtrzavica,aumedijimaupravotisukobizauzimajunajvišeprostora.Akosetakvitrendovi(neriješenipolitičkiipravnistatusi,neredovito/interesnofinanciranjekulturno-umjetničkihinstitucijaitd.)nastave,„minećemoimatiozbiljnukulturuuBosniiHercegovini“,upozoravaPašović.57Sličnojeiususjedstvu–europskije,kadsuupi-tanjuzakoni,napapiru,abalkanski,kadsvetotrebaimplementiratiipokazatiupraksi.Statuskultureudruštvujekaoiunovinama–napretposljednjojstranici,rekaojeLutfiDervishi58,direktorTransparencyInternationalauAlbaniji,idobrojerekao.CijelujepakpričujošljepšezaokružioRobertPerišić,komentirajućistanjeu(sličnoj)Hrvatskoj:„Tojesimptomjednogtraljavogdruštvenogživota,gdjejeglamuroznost,nakoncu,prepu-štenaodvratnosti,akulturadosadi.(...)SlikudruštvenostiformiraRed Carpet kojinamizjedamozak...“59

Odnos medija i kulture. Zaključak. Imaliuopćerješenja?PremaGajinu, teško.„Blagooptimistimakojisvoju(ne)sigurnostbranevedrimpo-

gledomu budućnost.Oni koji gledaju u prošlost zacijelo su nepopravljivi defetisti“,


kaže.Pritompodsjećanajošjednogvelikana,nanovinaraVeselkaTenžerukojije1982.zapisao:„Onoštosunekoćradiliasovi,danasbrljajupočetnici:znanjesenadomještaambicijom,astilmrtvomformom.Stvaranjeprividaopomlađivanju redakcija–pustikadrovskitrikovi“60.Paipak.Strahjeosnovaoptimizma,upozoravaojesvojedobnoOscarWildeiotudmoždapoku-

šajidaseosmislinekorješenje.Dase,točnije,ukaženapodručjaukojimabiserješenjeeventualnomogloskrivati.Utomejesmislu,primjerice,zanimljivaonaklasičnamedijskaozadovoljavanjupotrebapublike–štorealnih,štopercipiranih.Tojepitanje,kaoištoštauovojpriči,popriličnosloženo,alivrijedispomenutiprvoBogartakojijeustvrdiodase„masovnimediji,kojisuovisnio tržištu,suočavajusmalobrojnom,alivrloutjecajnomskupinomosobakojeodlučujuosudbininekogkulturnogproizvoda.Tosuurednici,pro-ducenti,agenti,nakladnici,menadžeri...osobekojeimajumoćodlučitištopublikaželi“61.Sdrugestrane,JohnReithsvojedobnojeinzistirao:„[O]najtkosehvalidadaještomislidajavnostželi,čestostvaralažnuinerealnupotrebuzanižimstandardimakojejeonsadustanjuzadovoljiti“62.PrematompoznatomprvomdirektoruBBC-a,(elektronički)„medijitrebajupredstavljatistandarddobrogukusa“63.Trebaju,boljerečeno,imatinaumuitodaosimzadovoljavanja,postojiistvaranje htijenjailipotrebe;mogućnostpostavljanjaodre-đenog–svojeg-mjerila,aotomesuuknjiziImperijpisaliMichaelHardtiAntonioNegri64.Osimzabavne,informativne,političke,ekonomske,posredničkeidrugihpoznatijihfunk-cija,medijiunačeluimajujošjednu,popriličnozaboravljenufunkciju–onupedagošku.Njuje,premanajavama,odlučioreanimiratinovoizabraniv.d.glavnogravnateljaHTV-aDomagojNovokmetkojijeuintervjuuzaNovi listizjaviokako„ciljtelevizijskogprogramamorabitistvoriti gledatelje za neisplative programe“65,arečenojeposebnoznačajnoukontekstujavnih medijačijajeteorijskaizakonskaulogausvemutomeistaknutaiizni-mnovažna,dokimjeonapraktična,kakotoobičnobiva,smiješna,ispranaverzijaonogaštoihnačelnoobvezuje.Malovićističedajedinoštoseuglobalnomselumožeuraditijestkonkretnopoticatiozbiljne,javnemedije(kojiseisamisveslabijeodupirusvetojkomerci-jalizaciji)„dapromičunekeopće,javneikulturnevrijednostikojeseneisplatenatržištu,alibezkojihnemaidentitetanekezemlje“.PritomupućujenaspomenutogBogartakojikategoričkiodbijapriznatida jeprodaja jedino i sveopćemjerilo: „Utjecajporukenijeovisanokoličininovcakojijeplaćenzanju“,objašnjavaBogart,„prodajajednostavnoneodražavavrijednostkomunikaciječakikadadefiniramovrijednostkaobrojkupaca.Jer,uspjehnatržištuodražavapromotivneproračuneivještinetespletraznihokolnosti,kaoštosutiming,VIPosobekojesudjeluju,vrijednostvijestikaoitrenutačnamoda,ukusipopularnost.Hitfilmiliknjiganeprivlačepublikusamozbogsvojihunutarnjihvrijednostivećistogaštoljudiželedijelitiiskustvosasvojomokolinom“,kažetajpoznatimarketinškiimedijskistručnjak.66Sobziromnato,popriličnosuvažniinaporidjelatnikaukulturnimustanovamakoji,

kakokažuObradovićiMedoBogdanović,„itekakomorajuimatiznanjatevještoiupravomtrenutkuprenijetivijestiurednicimainovinarima.(...)Kojećekulturnodogađa-njedobitipozitivnumedijskupozornost,neovisitolikookvalitetidogađaja,izvrsnostiumjetnikailipomnoodabranomprogramu,negoupravootomekakoćeikadastruč-njak za odnose smedijimaposlati priopćenje, organizirati konferenciju zamedije iliiskoristitinekidrugialatOSJ-a“.Autoridodajuikako„organizacijeukulturi(...)morajuodnosima smedijima pristupati holistički, ispreplićući djelovanja umarketingu, pro-


midžbi,odnosimasjavnostima,društvenoodgovornomposlovanjuiaktivizmu.“67Jer,ikulturasetrebazauzetiucijelojpriči–sobziromdaseradiodvosmjernomodnosu.Nionanijeposvenevinaštojestanjetakvokakvojest.Iukulturijekonfuzno,upozo-ravaGajin68;itamovlada„borbavrijednostiikvazivrijednostizakanonskitron“;aslikaje „odavnozamućena, [još]prije spajanja visoke i niskekulture“.Zatokultura trebakrenutiodsebeidanassvakakokoristitimogućnostidanogjojmedijskogprostora(jerdobivaga,kolikog-tolikog)testalnoraditinaširenjunjegovihpostojećihgranica,odbi-jajućipovjerovatidasuonestrogozadane.Štosetičemedija,čijajeulogaipak(ovdje)ufokusu,onise,utomsloženomičud-

nomodnosu,mogubaremkatkad–donekle–povestizaonomBogartovominebitižrtvomsurovogtržišnogdiktata.Utomkontekstu,NatašaGovedić,kazališnakritičarkaNovog lista iurednicau Zarezu,spominjeslučajLe Mondea,kojijeodsredinedeve-desetihgodinaprošlogstoljećabitnoizmijeniouređivačkukoncepciju(prilagođavajućise tržištu) ikojega je tajpotezkasnijekoštaočitatelja iznačaja.Sdrugestrane,Die Zeitsedržaosvojeoriginalnozahtjevnekoncepcijezačitateljeijošuvijekbilježitržišniuspjeh69.Tosu,doduše,francuskaiNjemačka.NabrdovitomjeBalkanuiudomaćoj,divljojvarijantikapitalizma,situacijabitnodrukčija,akomentirajuSrećkoHorvat:„Kodnasjekulturašestdoosamljudikojisjedeunekomvijeću.Jednomsamnapisaone-gativnurecenziju,drugomsampreoteodjevojku,strećimsamseposvađao,aostalisumiprijatelji.Iodsvegatogaovisihoćelinetkodobitinovac(zasvojčasopis)“.Unatočtimspecifičnim,‘malim’uvjetimaukojimafunkcioniraovdašnjekulturno,namećeseizaključakdaje(katkad)vjerom u sadržajmogućepreživjetineoliberalističkezamke.70Vjeromusadržaj,dakle-vjeromusebeiuonoštobisemogloraditinajbolje,alii

vjeromupublikukojamoždaineželitoštosemisli(zna)daželi.KakonavodiHajdanaGlomazićuistraživanjuDaljinski je u rukama televizije, „uširojjavnostiuSrbiji[zgledaiuostatkuregije]dominantanjestavdapublika(‘narod’)voliitražidagledatelevizijskeemisijezabavnogkarakteraniskihobrazovno-estetičkihiestetskihvrednosti.Očigled-no,kaouretkokojojdrugojsituaciji,svimsnagamaimseizlaziususret.Tako,odprenekolikogodina iSrbijapostaje ‘deosveta’uvodeći televizijske formekojepočivajunavoajerizmuiegzibicionizmu.Tosu,presvega,tokšouemisijeirazličiterijalitišouemisijeijošnekevrstežanrovasumnjivogsadržajaikvaliteta“.Glomazićjepostavilajednostavnopitanje:„Ukojojsumeriafinitetigledalacauzimaniuobzirprilikomstvara-njatelevizijskeprogramskešeme?“,aistraživanjeprovedeno2009.pokazaloje,kakokaže,podatkekojinepodržavajuopćitrendsmanjenjaedukativnihikulturno-umjetnič-kihsadržajauukupnomtelevizijskomprogramu.Ispitanisugledateljizapravo„najve-ćeirelativnoujednačenointeresovanje“pokazalizasadržajeobrazovno-znanstvenogkaraktera(65posto),muzičkogprograma(64,9),domaćegfilmskogprograma(64,5),domaćeg igranogserijskogprograma (62,8), zakvizemisije (61,7) testrane filmove(60,5).Najveći intereszaprogramekojislužetzv.„masovnomokupljanjugledatelja“,zaspomenutetalk-showemisijepokazalojestarijestanovništvo(od55do64iod45do54godinastarosti),većinomženeigledateljisazavršenomvišomškolom,doksepopularnimrealityemisijamaokrećupretežnomladiod15do24godinetegledateljisanezavršenomizavršenomosnovnomškolom.71Istraživanjejesamojednounizu,alijesvakakoindikativno,pogotovosobziromnaonoštojerekaoRešicki:„Medijisuseunasuvijekslužilijednomjeftinomdemagogijom–opslužuju,naime,onajsenzibilitetkoji


samiproizvode,aondatakvu‘realnost’mistificirajukaojedinumoguću“72.Kadjeupitanjuširadruštvenasituacija,njujenajtežedokučiti,atamosu,vjerojatno

(sigurno)onaglavnarješenja.Počecipočetaka.Jermedijiikulturazapravotekzrcalepostojećestanjestvari,održavajućitakoucjelinibeznadnistatus quo.Teškoseusmje-ritinaodređenuvizijukadnadržavnomnivounepostojidugoročna,anikratkoročnastrategijarazvoja(injegovanja)kulturnogdjelovanjaikadjeuprincipunasnaziprven-stvenokulturanerazumijevanja.Paipak,iutomkontekstutrebaspomenuti(barem)je-danzanimljiv(premdaopetnetakolakoprimjenjiv)primjerizBosniiHercegovinibliskeSrbije. Iz tamošnjegjeZavodazaproučavanjekulturnograzvitkatakoukazanokakopojedinigradovi(Pančevo,Niš,Vranje,Užice,primjerice),nalokalnojraziniiusprkosodsustvunacionalnestrategije,pokazujuodređenepozitivnepomakepremaboljempredstavljanjusvojegakulturnogživota,a time i identiteta.To,kako ističu izZavoda,ukazujedanovacnemorabitiproblemakopostojirazvijenasvijestovažnostiiulozikultureudruštvenomiekonomskomsmislu.73Što,opet,nemoraništaspecijalnoznačiti.Pričaoodnosumedijaikultureostajeotvo-

renom,aovdjejujeipaknajboljezaključitisAntomGavranovićem,pogotovojersekreta-lausmjerupostojećih(praktičnih)imogućih(teorijskih)uloga(bosanskohercegovačkih)medijautretiranjukulture,atimeiupredstavljanjuširegdruštva.Poznatihrvatskianali-tičarmedija,Gavranović,ujednomsvojemraducitiraizvješćesasvjetskogsastankaoodrživomrazvoju iz2002.:„Medijskopodručjemožepostatidominantna industrija21.stoljeća.Naime,nijednadrugaindustrijanećetakosnažnoutjecatinarazmišljanjaljudii političara odruštvenoj odgovornosti i prioritetimaodrživa razvoja.Mediji su zapravomeđunajutjecajnijiminstitucijamausvijetu.Tusvojumoćmoralibivišekoristitizastal-nupromidžbutih ideja“.KakoupozoravaGavranović,medijise,„kaoglavnipromotorigospodarskih,aliikulturnihpatimeiukupnihhumanističkihvrijednosti“,moraju„trajnouključitiuprocesesuradnjenatomeplemenitomzadatku.Takvasuradnjadajenovinarudodatnulegitimacijuaktivnogpobornikaiborcaučuvanjudemokracijeiljudskogdosto-janstva,aliipromocijestvarnihnacionalnihimeđunarodnihvrijednosti“74.Teorija,opet?MakakoonorečesociologRobertEzraPark-prva funkcija koju novine

pružaju ista je kao ona koju je nekad imalo seosko ogovaranje75. A trač,znase, imaterapeutskiučinak.Takobaremkažustručnjaci.

BILJEŠKA1 Lipovčan,Srećko,Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu, Zagreb,2003.Društvena istraživanja,6(68):str.909–925.2 Tomašić,Adriana,Kulturne vrednote u masovnim medijima,Dubrovnik,2008.,MediAnali,2(4)http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61757[skinuto:10.8.2012.]3 Ibid.4 Lipovčan,Srećko,Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu, Zagreb,2003.Društvena istraživanja,6(68):str.909–925.5 Tomašić,Adriana,Kulturne vrednote u masovnim medijima,Dubrovnik,2008.,MediAnali,2(4)http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61757[skinuto:10.8.2012.]6 Ibid.7 Lipovčan,Srećko,Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu, Zagreb,2003.Društvena istraživanja,6(68):str.909–925.8 Ibid.9 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]


10 Ibid.11 Ružić,Boris,Ozbiljna tehnologija za neozbiljno novinarstvo,26.7.2012., t-portal,http://www.tpor-tal.hr/scitech/tehno/206318/Ozbiljna-tehnologija-za-neozbiljno-novinarstvo.html[skinuto:10.8.2012.]12 Obradović,Đorđe,Utjecaj razvitka multimedije na promjene u komuniciranju,Podgorica,2011.,Medijski dijalozi,8(4),bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=565872[skinuto:10.8.2012.]13 Ružić,Boris,Ozbiljna tehnologija za neozbiljno novinarstvo,26.7.2012., t-portal,http://www.tpor-tal.hr/scitech/tehno/206318/Ozbiljna-tehnologija-za-neozbiljno-novinarstvo.html[skinuto:10.8.2012.]14 Anonimno,Život i smrt književne kritike – zoom unatrag,10.2.2012.,Književnost na petku,http://knjizevnostnapetku.blog.hr/2012/02/1629981455/zivot-i-smrt-knjizevne-kritike-zoom-unatrag.html[skinuto:10.8.2012.]15 Obradović,Đorđe,Utjecaj razvitka multimedije na promjene u komuniciranju,Podgorica,2011.,Medijski dijalozi,8(4),bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=565872[skinuto:10.8.2012.]16 Lipovčan,Srećko,Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu,Zagreb,2003.Društvena istraživanja,6(68):str.909–925.17 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]18 Lipovčan,Srećko,Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu,Zagreb,2003.Društvena istraživanja,6(68):str.909–925.19 Ibid.20 Malović,Stjepan,Odnos masovnih medija i kulture. Globalni trendovi i domaća lutanja,Zagreb,2005.Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/smalovic[skinuto:10.8.2012.]21 Lipovčan,Srećko,Prinos analizi temeljnih odnosa medija i kulture u hrvatskom društvu,Zagreb,2003.Društvena istraživanja,6(68):str.909–925.22 Malović,Stjepan,Odnos masovnih medija i kulture. Globalni trendovi i domaća lutanja,Zagreb,2005.Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/smalovic[skinuto:10.8.2012.]23 Ibid.24 Mladen,Valentina,Ima li kulture u medijima?, 18.6.2012.,Zadarski list,http://www.zadarskilist.hr/clanci/18062012/ima-li-kulture-u-medijima[skinuto:10.8.2012.]25 Tomašić, Adriana, Kulturne vrednote u masovnim medijima, Dubrovnik, 2008.,MediAnali, 2(4)http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61757[skinuto:10.8.2012.]26 Tikveša,Amer,Kultura i medijske manipulacije,2.2.2011.,Mediacentar_Online,http://www.media.ba/bs/istrazivacko-novinarstvo-novinarstvo-novinarstvo/kultura-i-medijske-manipula-cije[skinuto:10.8.2012.]27 Ristić,Jovanidr.,Opsežna analiza: Da li balkanski mediji gube bitku sa tabloidizacijom?,2010.,Balkan Insight, http://www.balkaninsight.com/rs/article/opsena-analiza-da-li-balkanski-mediji-gube-bit-ku-sa-tabloidizacijom[skinuto:10.8.2012.]28 Ibid.29 Tikveša,Amer,Kultura i medijske manipulacije,2.2.2011.,Mediacentar_Online,http://www.media.ba/bs/istrazivacko-novinarstvo-novinarstvo-novinarstvo/kultura-i-medijske-manipula-cije[skinuto:10.8.2012.]30 G.D.,Časopisi za kulturu kao tema ‘Otvorenih prostora razlike’,13.1.2009.,Dnevnikulturni.info,http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/razno/1826/%C4%8Casopisi_za_kulturu_kao_tema_otvorenih_prostora_razlike/[skinuto:10.8.2012.]31 Rešicki,Delimir,Ismijavana poezija,Zagreb,Kolo,2http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/dresicki[skinuto:10.8.2012.]32 Obradović,ĐorđeiMedoBogdanović,Ivana,Holistički odnosi s medijima organizacija u kulturi,2010., MediAnali,4(7),http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84139[skinuto:10.8.2012.]33 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]34 Ristić,Jovanidr.,Opsežna analiza: Da li balkanski mediji gube bitku sa tabloidizacijom?,2010.,Balkan Insight, http://www.balkaninsight.com/rs/article/opsena-analiza-da-li-balkanski-mediji-gube-bit-ku-sa-tabloidizacijom[skinuto:10.8.2012.]35 Malović,Stjepan,Odnos masovnih medija i kulture. Globalni trendovi i domaća lutanja,Zagreb,2005.Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/smalovic[skinuto:10.8.2012.]36 Ibid.37 Malović,Stjepan,Odnos masovnih medija i kulture. Globalni trendovi i domaća lutanja,Zagreb,


2005.Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/smalovic[skinuto:10.8.2012.]38 Ibid.39 Tikveša,Amer,Kultura i medijske manipulacije,2.2.2011.,Mediacentar_Online,http://www.media.ba/bs/istrazivacko-novinarstvo-novinarstvo-novinarstvo/kultura-i-medijske-manipula-cije[skinuto:10.8.2012.]40 Ristić,Jovanidr.,Opsežna analiza: Da li balkanski mediji gube bitku sa tabloidizacijom?,2010.,Balkan Insight, http://www.balkaninsight.com/rs/article/opsena-analiza-da-li-balkanski-mediji-gube-bit-ku-sa-tabloidizacijom[skinuto:10.8.2012.]41 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]42 Rešicki,Delimir,Ismijavana poezija,Zagreb,Kolo,2http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/dresicki[skinuto:10.8.2012.]43 Mladen,Valentina,Ima li kulture u medijima?, 18.6.2012.,Zadarski list,http://www.zadarskilist.hr/clanci/18062012/ima-li-kulture-u-medijima[skinuto:10.8.2012.]44 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]45 Ristić,Jovanidr.,Opsežna analiza: Da li balkanski mediji gube bitku sa tabloidizacijom?,2010.,Balkan Insight, http://www.balkaninsight.com/rs/article/opsena-analiza-da-li-balkanski-mediji-gube-bit-ku-sa-tabloidizacijom[skinuto:10.8.2012.]46 Malović,Stjepan,Odnos masovnih medija i kulture. Globalni trendovi i domaća lutanja,Zagreb,2005.Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/smalovic[skinuto:10.8.2012.]47 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]48 Anonimno, Impressum,9.8.2012.,Hum,http://www.hum.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=19:joomla-overview&catid=29:agronomija&Itemid=65[skinuto:2.9.2012.]49 (ur.),O nama, Klasika.hr, n.d., http://www.klasika.hr/index.php?p=article&g=17 [skinuto: 2. 9.2012.]50 Tomašić, Adriana, Kulturne vrednote u masovnim medijima, Dubrovnik, 2008.,MediAnali, 2(4)http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61757[skinuto:10.8.2012.]51 G.D.,Časopisi za kulturu kao tema ‘Otvorenih prostora razlike’, 13.1.2009.,Dnevnikulturni.info,http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/razno/1826/%C4%8Casopisi_za_kulturu_kao_tema_otvorenih_prostora_razlike/[skinuto:10.8.2012.]52 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]53 Selimović,Nisad,Oboljeli od paradoksa,13.8.2012.,Oslobođenje,http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/kultura/oboljeli-od-paradoksa[skinuto:14.8.2012.]54 Huseinović,Samir,Procvat nekulture u BiH,8.1.2012.,Deutsche Welle,http://www.dw.de/dw/ar-ticle/0,,15652832,00.html[skinuto:14.8.2012.]55 Ibid.56 Maksimović,Dragan,Političko ubistvo kulture u BiH,2.6.2012.,Tuzlanski info portal,http://www.tip.ba/2012/07/02/politicko-ubistvo-kulture-u-bih/[skinuto:14.8.2012.]57 Huseinović,Samir,Procvat nekulture u BiH, 8. 1. 2012.,Deutsche Welle, http://www.dw.de/dw/article/0,,15652832,00.html[skinuto:14.8.2012.]58 Ristić,Jovanidr.,Opsežna analiza: Da li balkanski mediji gube bitku sa tabloidizacijom?,2010.,Balkan Insight, http://www.balkaninsight.com/rs/article/opsena-analiza-da-li-balkanski-mediji-gube-bit-ku-sa-tabloidizacijom[skinuto:10.8.2012.]59 Perišić, Robert, Kultura bez dandya vodi u primitivne vrste glamura, 17. 7. 2009., Globus,http://82.94.203.142/komentari/robert-perisic/kultura-bez-dandyja-vodi-u-primitivne-vrste-glamura [ski-nuto:10.8.2012.]60 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]61 Malović,Stjepan,Odnos masovnih medija i kulture. Globalni trendovi i domaća lutanja,Zagreb,2005.Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/smalovic[skinuto:10.8.2012.]62 Glomazić,Hajdana,Daljinski je u rukama televizije,Podgorica,2011.,Medijski dijalozi,4(8),str:263-27563 Ibid.64 Ružić,Boris,Ozbiljna tehnologija za neozbiljno novinarstvo,26.7.2012., t-portal,http://www.tpor-


tal.hr/scitech/tehno/206318/Ozbiljna-tehnologija-za-neozbiljno-novinarstvo.html[skinuto:10.8.2012.]65 Pavić,Siniša,Intervju (v.d. glavnog ravnatelja HTV-a) Domagoj Novokmet: Sapunice nisu za udarni termin HTV-a,20.7.2012.,Novi list,http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Domagoj-Novokmet-Sapunice-nisu-za-udarni-termin-HTV-a[skinuto:10.8.2012.]66 Malović,Stjepan,Odnos masovnih medija i kulture. Globalni trendovi i domaća lutanja,Zagreb,2005.Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/smalovic[skinuto:10.8.2012.]67 Obradović,ĐorđeiMedoBogdanović,Ivana,Holistički odnosi s medijima organizacija u kulturi,2010., MediAnali,4(7),http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=84139[skinuto:10.8.2012.]68 Gajin,Igor,Kultura i mediji u gordijskom čvoru,Zagreb,2005.,Kolo,2,http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/igajin[skinuto:10.8.2012.]69 G.D.,Časopisi za kulturu kao tema ‘Otvorenih prostora razlike’,13.1.2009.,Dnevnikulturni.info,http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/razno/1826/%C4%8Casopisi_za_kulturu_kao_tema_otvorenih_prostora_razlike/[skinuto:10.8.2012.]70 Ibid.71 Glomazić,Hajdana,Daljinski je u rukama televizije,Podgorica,2011.,Medijski dijalozi,4(8),str:263-27572 Rešicki,Delimir,Ismijavana poezija,Zagreb,Kolo,2http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_2.nsf/AllWebDocs/dresicki[skinuto:10.8.2012.]73 Anonimno,Evropski, na balkanski način, 29. 1. 2012.,SEEcult.org, http://www.seecult.org/vest/evropski-na-balkanski-nacin[skinuto:10.8.2012.]74 Gavranović,Ante,Društveni dijalog i etika. Mediji i društvene vrijednosti ili zašto u nas izostaje dija-log?,2009.,MediAnali,3(5),str.19-3075 Obradović,Đorđe,Utjecaj razvitka multimedije na promjene u komuniciranju,Podgorica,2011.,Medijski dijalozi,8(4),bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=565872[skinuto:10.8.2012.]


mozaik

StjepanKLJUJIĆ

Uz40.obljetnicuotkrićadvijubistaIvanaMeštrovićaIstina je da su biste čamile u podrumu...Umatočtomuštojeprošlovišeodčetiridesetljeća,dojmoviiuspomenenatedogađajeiz1971.godineuopćenisuizblijedjeli.UvrijemeHrvatskogaproljećaznačajnisuodjecibiliiuBiH.Poslijemnogovremenatese1971.godineneštootvorenijepočelogovoritiioje-ziku,štojeizazivaloenergičnureakcijudržavneadministracijeirežimskihintelektualaca,kojisutvrdilidamiuBiHnemamonikakvihjezičnihnesporazuma,jerjeusvojenastan-darizacija bosanskohercegovačke varijante srpskohrvatskoga (formalno i hrvatskoga)jezika,tedaovopitanjeaktualizirajusamoekstremisti,poglavitoizhrvatskogakorpusa.NasiljenadjezikomkojimsegovorilouBiHpočelojeodmahnakon1945.godine.Svi

onikarakterističnioblicihrvatskogajezikauBiHsuenergičnoizbačeniizjavneupora-be,takodajeumedijima,državnojadministracijiteposebnouškolskimudžbenicimazavladaosrpskijezikijekavskogaizgovora.Jedinosusamosvjesniknjiževniciiosobeuprivatnomeophođenjumogligovoritiipisatimaterinskimjezikom.Riječipoputkruh, nogomet, dušik, sućut, općina, kotarimogedrugesuodbačenepotpuno,azauzvratsunametunuteuvo, vaš, kujna, fudbal, opština, gluvonijemidrugekojesudobileslužbenistatusudržavnojadministraciji(UdruženjagluvonijemihBiH).MakDizdarjeuDruštvuknjiževnikaBiHproveoanketu,pokojojsuojezikuiodgovori

većinečlanovabilioštriusmislureakcijeprotivnasiljaujeziku.OvajuglednipjesnikjerezultateteanketeobjavioudvobrojuglasilaUdruženjaknjiževnikaBiH(Život,11.i12.1970.),ilustriravšitonasiljebrojnimprimjerima,kaoštojeoriginalnadramaČedePriceKruhnaTVSarajevopreimenovanauHljeb,aTvornicaduhana(utemeljena1880.)ka-snijepreimenovanauFabriku duvana.TadajeMakDizdarbrojnimprimjerimadokazaodaje-unatočsloženomimenujezikauBiH(srpskohrvatski-hrvatskosrpski)-upraksinasilnonametnutauporabasamojednogleksičkogatipa.NatojeuslijedilaprvareakcijaizBeogradauNIN-u,ukojemusuVojislavLubardaiMilan

BosanacobjavilitekstpodnaslovomObračun jezičkih avlija.Tekstje,prvenstveno,imao


zadaćuponiziti iuvrijeditislavnogapjesnikaDizdara,stavljajućiukontekst teprigovore,zahtjevzapromjenomurezolutnuzadaćuzarestauracijuustaškogajezikauBiH.UzaludnojeMakDizdarnapisaoodgovor,jerNIN–taperjanicasrpskoganovinarstva(kojisetolikodičiosvojomtradicijomiotvorenošću)nijehtioobjavitiodgovorMakaDizdara.PjesnikjestogapreradiotekstnadajućisedaćegaobjavitiučasopisuŽivot,alije,nažalost,umronedočekavširezutat.ZanimljivojedajeMakDizdardaokopijesvogatekstasamoakademikuMuhamedufilipoviću iStjepanuKljuiću,dakletekstakojimjekanioodgovoritinesamoVojislavuLubardiiMilanuBosancunegoiredakcijibeogradskogatjednika.Umeđuvremenu jepripremannovibrojčasopisaŽivot,ukojemusu -uzodgovor

MakaDizdara-trebalibititiskaniipriloziVitomiraLukića(Naš jezik i tuđe brige)iVesel-kaKoromana(U cara Trajana kozje uši).No,tekštojetiskanonekolikodesetinaprimjerakabrojačasopisadošlajenaredbas

nadležnogamjesta,dasetiskanjeobustavi,agotoviprimjerizaplijene.Poštosugrafi-čarivećbilisakriliizvjestanbrojprimjeraka,časopisjedošaodoonihkojihsetonajvišeticalo.KakosamutodobabiovrloprisansMakomDizdarom,VitomiromLukićem(onćekasnijebitimojdopredsjednikuHDZ-uBiH)iVeselkomKoromanom,osiguraosam(zahvaljujućikorektnomurednikuVjesnikaDaliboruforetiću)dasetadvateksta(Luki-ćeviKoromanov)objaveukulturnompriloguVjesnika.Tektadajenastalagolgotazaautore,timeimeneosobno,kaopriređivačatekstova.UinačeteškojsituacijiuzemljipartijskikrugoviuBiHsuultimativnotražiliodpolitičkogavrhaSKHrvatskedasepoči-niteljinajstrožekazne,tedajetonajboljidokazomiješanjuHrvatskeuunutrašnjestvariBiHiglasnapodrškarušiteljimaBiHiskladnihmeđunacionalnihodnosauSarajevu.Zanimljivo jeda jeVitomirLukićusvomueseju izrazionerazumijevanjezbog toga

štoonašemjezikuvodebrigučimbeniciizvanBiH,praktičnonamdiktirajućipravilaiuspostavljajustandarde,isvetonaštetuhrvatskejezičnekomponente.DramaizazvanačlankomVeselkaKoromanabilajejošzanimljivija.Koromanje,na-

ime,objaviosamostatističkepodatkeizjedneinternebrošureSocijalističkogasavezaradnoganarodaBiH,kojisubilikatastrofalnipohrvatskinarod,budućidasuveomazornosvjedočiliotometkodržiglavnepolugeukulturnomeijavnomeživotuBiH,tedanamjestimakojabitrebalapripadatihrvatskomenarodunemanjihovihpredstavnika.Bilisutopodatciorukovoditeljimamedija,odgovornihuMinistarstvukulture, javnimustanova izkulture isporta, izdavačkimkućama, filmskimpoduzećima,diplomatskojslužbi....ZagrebseutodobaoglušionatekritikeizSarajeva,alićeneštokasnije,kadaseuKarađorđevuSKJ„obračunavao“sMaspokom,novovodstvoVjesnikarigoroznopokažnjavatinadesetinenajboljihnovinara,međukojimaiDaliboraforetića,VeselkaTenžeru,PeruGabrića,baškaoimojumalenkost...Naravno,prvosusmijenjenidirektorBožoNovakiglavniurednikVjesnikaMilovanBaletić.Sjećam se našegaprvog susreta.Naime, kada sam izbačen izOslobođenja,moj

prijateljfrediKramerjepreporučioMilovanuBaletićudamezaposli.Biojetonezabo-ravansusret:jabesposleninovinar,uztoničlanSavezakomunista,biosamsrdačnoprihvaćenodglavnogurednikaVjesnikaijednogodnajboljihhrvatskihnovinara.Sim-patije su bile obostrane.Međutim, kada je smijenjeno kompletno vodstvo Vjesnika,MilovanBaletićjezavršiokaoredaktorutjednikuVikend.Mojaodanostovomvelikomčovjekujenastavljena.UvijekbihprigodomdolaskauZagrebprvootišaouVikend.Ina tojpozicijiMilovanBaletić jebionenadmašan.Uveo jemnogerubrike, listučinio


zanimljivimivisokotiražnim.Jasamimaopovlaštenistatus–pisaosamobrojnimlje-potamaBiH,aposebnosamimaoserijalokultnimfranjevačkimsamostanima(KraljevaSutjeska,Kreševo,fojnica,GučaGora,Humac...)Godine1990.iMilovanBaletićjebioamnestiran.NašlismosekodfranjeTuđmana.

BiomujesavjetnikzavanjskapitanjazajednosprvimravnateljemHINA-eJosipomŠen-tijom.Međutim,nisuizdržali.ObojicasuizrazilaneslaganjaspolitikompremaBosni...Nakon energičnoga obračuna smaspokovcima i u Sarajevu (premdaovdje, osim

pojedinačnih ukazivanja na neravnopravnostHrvata, i nije bilo ozbiljnijih problema),SSRNBiH,čijijepredsjednikbioTodoKurtović,osmisliojejednuvelikumanifestacijuizhrvatskekulturnetradicije,kakobisejavnopokazalodaHrvatiimajusvapravauBiH.Riječjeoisforsiranomjubileju–150.obljetniciodrođenjafraGrgeMartića.Istina,fraGrgajebioznačajnakulturnaipolitičkafigura:autorOsvetnika i Zapamćenja,osnivačKruha sv. Ante,sarajevskižupnik,ilirac,prevoditelj...Svimaje,međutim,bilojasnodasetakopompeznonajavljenjubilejorganiziraokako

biseshvatilodavlastipolitičkikrugovivoderačunaohrvatskimvrijednostima,negoštosuisamipolitičkipredvodniciuistinupoznavaliicijenilifraGrginodjelo.fraGrgaMartićjeuistinuobilježioposljednjihnekolikodesetljećaturskeokupacije

Bosne,dabiserazočaranpotezimanoveaustrugarskevlastiinjezinimmaćehinskimodnosomspramkršćana(kojisučak425godinagrcalipodTurcima)-povukaouosa-mui27godinasvedosvojesmrtiostaoukreševskomsamostanu,gdjejeiukopan.Unatočsvemu,kaonovinarsamhtiodatištovećidoprinosovojproslavi,jerjefraGrgabioveomaomiljenunašemunarodu,posebnounašojobitelji,jergajemojdjedStje-panKljuićdobropoznavaoičakgaje,kaopjesnik,oponašao.Kaonovinar sam, želeći iznenaditi javnost,prvipriopćiodaćeseupovodu150.

obljetnicerođenja,predfranjevačkomgimnazijomuVisokomu(kojojjebioiprvirav-natelj)bitipostavljena fraGrginabista– radvelikoga IvanaMeštrovića.Namjerno tonisamnajaviosenzacionalistički,aprešutiosamitodajeIvanMeštrovićizradiopoprsjeinajznamenitijegareisauBosni–glasovitogaiuglednogaDžemaludinaČauševića.PričaoovimdjelimaIvanaMeštrovićajedoistazanimljiva,alijautompolitičkomtrenutku

nisamulazioupojedinosti,jerbisemoraosuprotstavitibrojnimljudimakojisusvjesnoovadvaMeštrovićevaradastaviliupodrumUmjetničkegalerijeBiH.Naime,bosanskifranjevcisuzamolilivelikogumjetnika(kojijetakođerpodrijetlomizBosne)daovjekovječinajista-knutijeosobeiznašepovijesti,aIvanMeštrovićjesamizvršioizbor:fraGrgaMartićireisDžemaludunČaušević!Iautorjetimeispuniosvojeobećanjebosanskimfranjevcima.BistesuurednostigleuSarajevo31.12.1958.godinenaadresuUmjetničkegalerije.

No,kakojetobionjegovposljednjiradnidanpredodlazakumirovinu,uglednislikariravnateljIvoŠeremetjetoostaviosvojimnasljednicima.Timejeobistamazavladalavišegodišnjatišina.No,kakosubiliuporni,franjevcisunakonMeštrovićevesmrti(1962.godine)posjetilinjegovusupruguMaruiodnjedobiliinformacijudajeIvanMeštrovićispuniosvojeobećanje.Uslijediojedugotrajanimukotrpanposao,dabisvepostalojasnokadajeMeštrovićeveudovicadobilapreslikpoštanskogarecepisanakojemujestajalodasubisteisporučeneUmjetničkojgalerijiBiH31.12.1958.godine.Dajeskri-vanjeovihpoprsjabilonamjerno,svjedočiitodaUmjetničkagalerijaBiHnijeizrazilanizahvalnostvelikomumjetniku,kojijeupopratnompismunaglasiodajeriječonjegovudaruGaleriji...


KakouIslamskojzajedniciBiHnisuniznalizapoprsjereisaDžemaludinaČauševićatedanivjerskipropisinedopuštajuidolopoklonstvo,ostalojetekdauporniidovitljivifranjevcizatražebistufraGrgeMartića.OriginaljeizlivenuZagrebuuMajstorskojra-dionicIAnte Starčevića. Jedanprimjerak jepostavljenpredfranjevačkugimnazijuuVisokomu,akopijajepostavljenanapjesnikovugrobuuKreševu.UnatočtomuštonaslovnitekstobistifraGrgeMartićanijebioizazivačkiisenzacio-

nalistički,nameneosobnoje,baškaoinaVjesnik,krenulapravarežimskapaljba.SvejetobilonetompoKarađođevu.Međutim,sluganskinovinarisu,inehtijući, javnostiiznijelicjelovitusliku.TakojeotkrivenapravaistinaotomekakosudvadjelaIvanaMe-štrovićabilasakrivanaupodrumu.PrvikomentarnaovuvijestdalojeOslobođenjeizperaDanePavičić.No,vrlonevje-

što.Tomprigodomje,naime,otkriladajeupodrumuidrugabista–onareisaDžemalu-dinaČauševića.-UVjesniku je7.siječnja1972.objavljennapis–pišeOslobođenje-ukojemuse

tvrdidajeslučajnopronađenozagubljenopoprsjebosanskohercegovačkogapjesnikaiprosvjetiteljafraGrgeMartića(čijase150.obljetnicarođenjaproslavljaovogmjeseca),itoupodrumuUmjetničkegalerijeuSarajevu!Poprsje,kojećeuvrijemeproslavepjesnikovajubilejabitipostavljenopredfranje-

vačkomgimnazijomuVisokomu,radjevelikanaIvanaMeštrovića.Međutim,todjelonijeniizgubljenonislučajnootkriveno.„Neradiseotomedajebistabilazagubljenatedajeslučajnopronađena“–kaže

kustosicaUmjetničkegalerijeAzraBegić. „Premapodatcimašto ihposjedujemo, topoprsjeionoreisu-l-ulemeČauševića,(radoviIvanaMeštrovića)stiglisuprekoAtlanti-kaunašugaleriju31.12.1958.godine.TadašnjidirektorGalerijeIvoŠeremetjeuložiomnogotrudadadobijetadvadjela,baškaoštoseiMeštrovićsložiostimdaihizvajai odlije kakobi se ovjekovječila dva zaslužna kulturna pregaoca iz historijeBosne iHercegovine.MeštrovićteradovenijeninaplatioUmjetničkojgaleriji,aliihniminismomogliuvrstitiustalnipostav,jersuradoviispodrazineslavnogakipara.-„Znam,“rečekustosicaAzraBegić,“daćečudnozazvučatiovaizjavadaMeštrovi-

ćevadjelanisuvrijednanjegovihostvarenja,alijetoistina.Umjestopoprsja(okojimajeriječ)ustalnipostavuvrstilismodrugoMeštrovićevodjelo-Portret žene.Onedvijedrugebisteugipsustavilismoupodrum,gdjesenalaze idrugadjela,ali ihnismozaboravili.SmatralismosamodabismoizlaganjemovihneuspjelihradovaučinililošuusluguvelikanuMeštroviću.Kaoštosevidi,nitkobistunijezagubio,nitiodbacio.“U takvompolitičkomozračjuza riječse, iakopotpunonepozvan, javio fra Ignacije

Gavran, upravitelj upravo franjevačke gimnazije u Visokom, pred čijom zgradom jetrebaladasepostavispomenutabistafraGrgeMartića.OnjeuputiopismoUredništvuVjesnikadistancirajućiseodpisanjaVjesnikaiautoratekstaStjepanaKljuića.PritomseonakododvoričkizahvaljivaoUmjetničkojgaleriji...Osobnosamdobropoznavao fra IgnacijaGavrana, kao i njegovaprethodnika fra

RastkaDrljića.Naime,kaonovinaripristašafranjevačkogaredagodinamasampisaoofranjevačkimsamostanimauBosni,njihovimriznicama,zbirkamaiutodobamoždajedinogčuvarabosanskogasrednjovjekovlja.ToštosefraIgnacijejavnodistanciraoodVjesnikaiautorateksta,normalnajereak-

cijacrkvenihvelikodostojnikautadašnjemupolitičkomokružju.Međutim,ocjenadaje


StjepanKljuić,uželjidastvardramatizira,biozavedeninetočnimtvrdnjamananiove-likuštetuUmjetničkojgalerijikojanijenikrivanidužna,uovomslučajunijebilaistinita.VelikazahvalaGalerijimoždajemotivirananadomdaunjezinupodrumuimajošnekihvrijednostiizhrvatskebaštineuBiH.Aferajepoprimilaznatnerazmjere.UmjetničkagalerijainjezinakustosticaAzraBegić

suopovrgavalivrijednostspomenutihbistatobožesastručnogastajališta,dokjejavnostibilojasnodasupravirazloziskrivanjaMeštrovićevihradovabilidrugeprirode.Jedanjekatoličkisvećenikinarodnitribun,adrugihodžai,pomnogima,najznačajnijimusliman-skiprvak.Zakomunistejemnogopraktičnijebiloizložitipoprsjebezimenedjevojke.Oslobođenjeseoglasiloponovno,sada izperaAceŠtake,koji jebio jedanodnaj-

upornijidameudalji izovogalista.Biojetopraviklan-DragošBogdanović,AnđelkoOtović,MilošSelaković,DejanDivljan,DanaPavičić,ZoranRistićimnogidrugikojisumeproglasilihrvatskimnacionalistom,jersamseboriozaravnopravnosthrvatskogajezika.Jednostavno,moraosamotićibezobziraštosamutodobabiojedanodnajpopularnijihsarajevskihnovinara.PosebneproblemesamimaostadašnjimlektoromNovicomPetko-vićem,kasnijimakademikomSANUi,vjerojatno,jednimodautoraMemoranduma.AcoŠtakajeutekstusnaslovomPODRUMSKALOGIKAvaljdajedvadočekaodamise

osveti.Onjenamnogovišojrazini,zarazlikuodskromneDanePavičić,protumačiomojepisanje,alijeuzgredosudioprvenstvenouloguVjesnikaitadašnjepolitikeSKHrvatske.AevoštoŠtakapiše:„Brižnizagrebačkilist,čijajeopsesijadazagledaprekonašihplotovainalazipovo-

dadasudionašimpostupcimaiposlovima,napaojeGalerijuuSarajevugdjejebilapohranjenabistafraGrgeMartića,napaojeOslobođenje,napaojebosanskohercego-vačkukulturu–napaojesveštoseutompovodumoglonapastiačinilosevrijednimnjegovognapada.TakosezahuktalataaferaokosadržinepodrumasarajevskeGalerijejerjepomenuti

novinarpalećisvijećuzasvijećomupornobazaopomrakovimaitminamakakobištoprilježnijezadovoljioželjusvojihurednikadasudeipresuđujuonamainašojkulturnojbaštini,pišućičaskaoizvještač,časkaokomantator,časkaopolemičar,aodjučeikaočitalacsopstvenogalista!Ovonjegovopotonjeprerušavanjedokraja jeotkrilopodrumsku logiku,njegovu i

listaukojemsejavlja.OtkriojejednačinuVjesnikakojomovajrješavabosanskoherce-govačkeprobleme...“UvijekmijebiložaoAceŠtakejerjebiofizičkihendikepiran.Biojezavidnoobrazovani

posvemuserazlikovaoodpartijskihradnikaisindikalnihdužnosnika.Znamgakaoista-knutogafilmskogkritičara,akakojepušiolulu,jednosmovrijemesLukomPavlovićembilivrlobliski.DakakodajeposlijetekstaPodrumska logikaprestaosvakikontakt.Životjetekaodalje,alisudošlateškavremenaagresijenaBiHistradanjeSarajlija.Nekistarinovinari,izvremenamogaradauOslobođenju(1964.-1971.)sumeinformiralidajeAcoŠtakaostaouSarajevuidateškoživi...Bezrazmišljanjasamganazvao.Bilojetozanjegavelikoiznenađenje,alimijezahvalionapozivu.Poslaosammumaloduhanazalulu,kon-zerviibocudobrogapića.Odtadasmoredovitotelefonskikomunicirali.KadasmoizdavalimjesečnikREPUBLIKA,ponudiosammudanapišeneštoizkulture.Onjetoradoprihvatio,požalivšisedanemapisaćegastroja.Odmahsammuposlaoduhana,bocupićaipisaćistroj(jednuočuvanubisericu).AcojepostaoredovitimsuradnikomRepublike,zaštojedo-


bivaoskromanhonorar,kojijeutodobabioipakznačajan.UznakprijateljstvajednogamijedanapoosobiprekokojesmokomuniciraliposlaoprelijepuKERAMIČKUPOSUDUzaduhan.Onaidanasstojinamomuradnomestolu.Dakako,dasamAciŠtakisveoprostio.Dragomiještosmounajtežimdanimanašepovijestibilinaistojstrani.Umrojezaboravljenodsvih,partije,novinarskihdrugova,pačakiodzaposlenihuUmjetničkojgalerijizakojesetolikozalagao,iakojeisamznaonačijojjestraniistina...Umeđuvremenu jebeogradskaPolitikavješto iperfidnocitiralasamo informacije iz

OslobođenjaiUmjetničkegalerije.PolitikasetobožesčuđenjempitalaštotoZagrebradiuSarajevuiiztogaizvelazaključakohrvatskimpretenzijamanaBosnuiHercegovinu.NakonradikalnihpromjenausastavuVjesnikovavodstva,kadasustari(toboženaci-

onalistički)kadrovismijenjeniidovedenistranačkipouzdani,zaurednikaKultureime-novanjeVladoMALEKOVIĆ.Kaonovakodmahsepočeodokazivatikaopouzdanka-dar,pajenakrajuodlučiodaisamusvojojrubriciprokomentiradogađajeizSarajeva.(TrebanapomenutidajekustosicaUmjetničkegalerijeBiHAzraBegićustudentskimdanimaprijateljevalasVladomMalekovićem.)Ovaje,naimeinzistiraladaseonoglasi...IVladoMalenovićpišeuVjesnikupodna-

slovom„OMeštrovićuiopodrumskimsudovimaoumjetnosti.“-Pošto jeprvo reagiralo sarajevskoOslobođenje, unjemudr. fra IgnacijeGavran

objavljujedvapismaukojimaispravljamnogetvrdnjeiztoganapisa.BeogradskaPoli-tika,naposljetku,koristećisetomrasprom,samoizvješćujeo„polemici“uOslobođenjuiVjesnikuusvezisbistom fraGrgeMartića.Kakona tomenijezavršilo,Umjetničkagalerijaobjelodanjujeislužbenuizjavuočitavomeslučaju.Napomenimoodmahda„polemike“izmeđuVjesnikaiOslobođenjanijenibilo,nego

daseradiloorazjašnjenjunekihčinjenicaizmeđutrojetangiranihljudi,upočetkuStje-panaKljuića,kustosaUmjetničkegalerijeBiHAzreBegić idra fra IgnacijeGavrana,direktora franjevačke gimnazije u Visokomu. Stoga ni ovemoje didaskalije nemajunakanuobjašnjavatistajališteVjesnikanitibraniti tvrdnje jednoganjegovadopisnika.Drugimotivimepotičudakažemoovomekojuriječ.Ponajprijejednojsesporednoj„stvari“,ilipogrješci,pokušavapridatiznačenjekoje

onanemainezaslužuje.Hoćureći:zaskuteistinoljubljauhvatilasusedjecakojimaononijeroditeljica.„Stvar“je,naime,postupnopočeladobivatinekapolitičkaobilježja,kao:uSarajevusepodrumirajudjelavelikanahrvatskekulture...Drugoštomepotičedaprogovorimjestetikastruke.Svevišeje,naime,slučajeva

daseprosudbapoložajaivrijednostiumjetničkihdjelačiniuzpomoćizvanumjetničkihargumenataidasetakovršinasiljenadnjimainadpublikom.SMeštrovićemsetovećdogodilo:izvanumjetničkimargumentimaslužilisuseonikojisugapokušavalinapa-dati(kaouslučajuLovćena),aliionikojiganastojebraniti(kaouKljuićevuslučaju).KljuićujekolegijUmjetničkegalerijekazaodaseMeštrovićevabistafraGrgeMartića

čuvalaudepouUmjetničkegalerijeuistimuvjetimakaoiostaleumjetnine,danijekriv-njauposlenikaštosetajdeponalaziupodrumu,daodlukeotomekojaćesedjelaizla-gatiustalnompostavudonosiStručnikolegij,tedajeon,vodećiračunauprvomreduotomekojejedjeloreprezentativnozaMeštrovića,izložionjegovPortret ženekaoned-vojbenonajkvalitetnijeMeštrovićevodjelouzbirci“–aonipakusvomeodgovorunakritikunjegoveinformacijepostavljapitanje„TkoćeprimitinasebeodgovornostštosudvadjelaIvanaMeštrovićabilanedostupnajavnosti,bezobzirananjihovukvalitetu?“


Upravojeutompitanjupoticajdajednomzasvagdaraščistimostimehoćemolistruč-niminstitucijamadopustitiilinećemodadonosesudovrijednostimaumjetničkihdjela!Uovomdruštvuiuovojkulturitkoimapravorazlikovatiumjetničkiznačajnaiuspjela

djelaodneznačajnihipromašenih?Kljuić,moždainesvjesno,nedopuštaStručnomkole-gijusarajevskegalerijesudovrijednosti,jer„ukrajnjojliniji,nijetakovažnakvalitetadjela“,pišeon„kolikosammomentdajevelikiMeštrovićprihvatiosvojomrukomovjekovječiti...“Ovoreagiranjejasnopokazujedaonmiješasudovrijednostidjelasasudomonjego-

vupoložaju.Atosudvijerazličite„stvari“.Sudovrijednostidjelaobilježavaumjetničkapostignuća,asudopovijesnomu,kulturnomu,socijalnomuilipolitičkompoložajudjelauključujebezbrojkriterija,objektivnihisubjektivnihinijeunadleštvuGalerije.UmjetničkagalerijauSarajevuinterpretiralajeMeštrovićevubistusestetskogagle-

dišta,dopustilajesebisudovrijednostitogadjelauskladusastručnometikom–ijase,usput,ucijelostislažemsnjihovomocjenomumjetničkevrijednostibiste–pa jedonesenaodlukadaseizložiPortret ženeaneFra Grga Martić.Akosetopravostručnomevodstvunebipriznalo,ondaseotvarajumogućnostida

sevrijednostidjelaumjetnouspostave,daseuprosudbeestetskihvrijednostiuvedunesamonestručni,podrumskinegoinedemokratskikriterijikojimoguslužitirazličitimciljevimaikojiblagevezenemajuspravimbićemumjetničkogastvaralaštva.OpoložajuMeštrovićevadjelaFra Grga Martićmogloseodlučiti,dakle,izvanGaleri-

je,ubosanskohercegovačkomedruštvu.Iodlučilose:onojeodlivenoudvaprimjerkaibitćejavnopostavljenouVisokomuiKreševu.“MelekovićevjetekstprvenstvenozaštitionjegovuprijateljicuAzruBegić,alijeimaoi

druguzadaću–odagnatisvakupomisaozaodgovornostVjesnikaitadašnjehrvatskepolitike.Međutim,SarajevojeucijelojaferimnogovišeogorčenjapaipolitičkihosudauputilopremaVjesnikuiSKHrvatske.NjimajepisanjeStjepanaKljuićaposlužilosamokaopovoddaoptužepolitičkiZagreb,tedaimporučekakonetrebainesmijugledatiprekorepubličkogplota.

***Umeđuvremenu novoUredništvo Vjesnika je pod partijskimpritiskom zabranulo

nastavakpolemike,amenijeostavljenamogućnostdanastavimurubriciČitaocipišu...JasamseopetoglasioprvoseobrativšifraIgnacijuGavranu.UVašemčlankuuVjesnikuod25.studenoganalazisenekoliko,vjerujemodobro-

namjernih,opaski.Alinemačvrstogaodgovoranabitstvari:gdjesubiliMeštrovićeviradovi(bistefraGrgeMartićaireisu-l-ulemeČauševića)od31.12.1958.godine(kadasudopremljeneuSarajevo)pasvedonedavno.TkojeujavnostiznaozanjihijesulimeritorneocjeneštoihjeizreklakustosicaAzraBegićdanisukvalitetneidanisuizlo-ženezbogtogadanebinaškodileslaviIvanaMeštrovića.Videmantiratenebitnestvari,aneulaziteubit.No,pođimoredom.Potpunojesve-

jednokadaćebitipostavljenabista fraGrgeMartićapredVašugimnaziju,ali24.si-ječnja1972.bitćetočno150.obljetnicarođenja,pavaljdajereddatogadanabudeiproslava.UVašojgimnazijijevelikiportretfraGrgeMartića(G.Jurkić).Aviveomadobroznateiimenadrugihslikarakojisuradilisličneportrete,aliihnistenaveli.Uistukategorijunevažnostispada ipodatakda jeA.Starčevićsamonadgledao izlijevanjebiste,anijesudjelovaoumožebitnomedotjerivanju.


Najzad,VidubokopomirljivozahvaljujeteGalerijištovam jeustupilabistukakobibilauvašemuposjedu, istodobnose ispričavatedaniste imalinikakvaudjelaštosetičemogačlanka.BuditeuvjereninesamoVinegoinašičitateljidauistinunisteimalinikakvaudjelaumometekstu.AtoštoseVitipičnokršćanskiobraćateGaleriji,kakosemožebitnonebizamjerili,inijenaivnagesta.VistedovoljnomudriiopreznidaupodsvijestivjerujetedabimoždasutraodtihistihljudiiztogistogapodrumaGalerijemoglidobitijošneštovrijedno,zbogčegaimizahvaljujete.Aja,akobihsezahvaljivao,učiniobihtoIvanuMeštroviću.Notojesadanevažno.ČitateljeVjesnikatrebalobiinformiratidajeOslobođenje19.studenogaobjavilopo-

pratnopismofraIgnacijaGavranaGalerijiipreslikunjegovatekstaupućenaVjesniku.Uzvelikipublicitet,kakostojiuuvodnikuOslobođenja,tosudokumentikojimasepo-bijapisanjenašeglistaoizgubljenojbisti.Kakostenamsami izjavili,Vi, fraIgnacije,nistedaliprivoluzatiskanjetihpisamauOslobođenju.Ništazato.MisenadamodaćeVamistilistdatijednakpublicitetiprostoriakobudetepisaliosimpozijuofranjevačkojknjiževnostiidjelufraGrgeMartića.Svakako.ŠtozapravohoćeOslobođenjeištoseonotolikoangažiralodakaže„svoju“istinu

ocijelojstvari?Usvimtekstovimaštoihjeobjavilousvezisnašimpisanjem,Oslobo-đenjeupornotvrdidasudvadjelaIvanaMeštrovićadobročuvanaupodrumuGalerije,danisunikadabilaizgubljena,anipomislitidaihjenetkomoždainamjernotudržao,dajejavnostznalazanjih(kojajavnost?)i,najzad,spomoću„krunskogasvjedoka“ivještaka-kustosiceAzreBegić-izrečenajeocjenapokojojtiradovinisukvalitetniinisuizloženisamodanebištetiliugledusvogaautora.Zaistaječudnodanakon„stručne“valorizacijeAzreBegićikonstatacijedabijavno

izlaganjebistafraGrgeMartićaireisaDžemaludinaČauševićanarušilougledvelikogakiparaGalerijanijeodlučiladaonedvijebisteponudi,darujeiliprodaMeštrovičevimgalerijamauSplituiZagrebukojebiihradoprihvatile.

***Zapotpunousvajanjetakvihpostavkipotrebnojeprihvatitiitrinačela:1.)dajedjeli-

maI.Meštrovićaimjestoupodrumu,2.)dajavnostčininekolikoljudii3.)daradovinevrijede.Kakoseipakradioozbiljnimljudimakojitozagovaraju,aioozbiljnomelistu,dijalogtrebaprekinutijerjegluhunevrijednoiuzaludnogovoriti.VjesnikćeubudućeprostorpredviđenzafraGrguMartićaupotrijebitizapisanjeoproslavi,različitimmani-festacijamaiosvemuonomeštobitrebalopridonijetiproslaviteznačajneobljetnice.Zbogpotpunog informiranjačitateljaVjesnikapotrebno je rećida je ibratskaPolitika

20.studenogadalasvojprostortomeproblemu,ali(kaoinajčešćedosada,kadajeriječoHrvatimaihrvatskojkulturi)rafiniranoitendenciozno.Naravno,uglednibeogradskilistidaljepišeonoštobiželiodaznajunjegovičitatelji,aneionoštoodgovarapravojistini.No,zautjehuPolitici,pretpostavimosamokakobitajbeogradskilistreagiraodaje,recimo,upodrumuGalerijeuSarajevupronađenanekabistaMilovanaGlišićailiPetraKočića.Vrijemejeprolazilo,dabinakrajubiste(imojomzaslugom)danasbileizložene.fra

GrgaMartićsenalazipredfranjevačkomgimnazijomuVisokominagrobljuuKreševu,abistareisaČauševićaje,naneobjašinjivnačin,dospjelauBošnjačkiinstitut–zaduž-binaAdilaZulfikarpašića...


AntonelaMARKOVIĆSveučilišteuMostaru,filozofskifakultet,NjemačkijezikiknjiževnostiPovijestumjetnosti

TrogirskakatedralaSažetakRazdobljeromanikeuHrvatskojjedaloznačajnedoprinose.Naantičkojtradicijirazvi-jaosegradTrogirudobaromanike.UzkatedraluuTrogirujeposebnoznačajanportalmajstoraRadovana.Cijeliportalnije radiosamRadovan,negosuga radili injegovipomoćnici.SredišnjireljefportalajeKristovorođenjekojejerađenoposirijsko-bizants-kojikonografiji.

ZusammenfassungDieZeitderRomanikinKroatienhatbedeutendeBeiträgegegeben.DieStadtTrogirhatsichinderRomanikaufderantikenTraditionentwickelt.NebenderKathedraleinTrogirbesondersbedeutsamistdasPortalvondemMeisterRadovan.AndemganzenPortalhatnichtnurRadovangearbeitet,sondernhabenihmseineMitarbeitergeholfen.DasmittlereReliefdesPortalszeigtGeburtChristi,diemitHilfedersyrisch-byzantinischenIkonographiegemachtwurde.

Razdobljeraneromanikenajadranskojobaliiotocimapojavljujeseudrugojpolovici11.stoljećagradnjombrojnihbazilikaibenediktinskihsamostana,au12.stoljećusepojavljujunovakonstruktivnadostignuća.UpravojeusrednjemvijekuHrvatskadosti-glanajvećuumjetničku razinu,zašto je imala izvanredneuvjetekaošto jepriroda ipovijesnonasljeđe. To je razdoblje razvijenog feudalizma i tadadalmatinski gradovidobivajustatusautonomnihopćina.Srednjovjekovnidalmatinskigradovisemogupo-dijelitiuonekojinastavljajuantičkutradiciji ionekojinenastavljajuantičkutradiciju.Najpoznatijidalmatinskigradovi koji nastavljajuantičku tradiciju suSplit,Trogir,Nin,Zadar,Poreč,Pula,Rovinj.Trogirnastavljasvojuantičkutradicijunaotokuiimapravokutnumrežuulica,alido-

davanjemnasipaon jepostaopoluotok.Bio jegradkružnog tlocrtaspravokutnommrežom ulica s trgom smještenim u sjeveroistočnom dijelu. Trogir dograđuje svojgradskiprostor,alisetonenastavljaspravokutnommrežom,većsradijalnimulicamauodnosunasredišteostvarujućispojortogonalnog i radijalnogplana,što jeveomaneobično.Dragocjen jezbogproučavanjasrednjovjekovnogurbanizmajersedanas


tunalazeromaničke igotičkestambenekuće ipalaće.Na južnojstranisu jošuvijeksačuvanizidoviskulama,ananjegovomtrgusu jošuvijekusredotočenenajvažnijefunkcijecrkveneimunicipalnevlasti.Namjestugrčkogirimskoghrama,azatimiprvestarokršćanskekatedralepodignutajeukasnojromanicisrednjovjekovnastolnacrkvasv.Lovrekojaseističesvojimportalom,štogaje1240.godineizradiomajstorRadovan,zatimzvonikom,započetomuromanici,anastavljenimuzrelojikasnojgoticiizavršentekumanirizmuibaroku. Gradnjakatedralepočelajekrajem12.stoljećanatemeljimaranokršćanskekatedrale koju suuništili Saraceni 1123.god.Poputprethodne i ovajeposvećenasvetomLovri, nopoznata je i kaokatedrala sv. Ivana (zaštitnikgrada,preminuo1111.),biskupakoji jebiopoznatposvombesprijekornomživotu iotporumađarskomkraljuKolomanu,kojijeokupiraoDalmacijuicijeluHrvatsku.Katedralajevećinomizgrađenauromaničkomstilu(majstoriStjepaniMatej)do1251.god.,dokjegotičkisvodizgrađenu15.st.Gradnjajezavršila1589.god.dovršetkomzadnjegkatazvonikaustilumanirizmaarhitektaTrifunaBokaniča,začiju jegradnjutrebaloskorodvastoljeća.Prvijekat,djeloMatijeGojkovića,građenugotičkomstilu(nakonštosujeMlečaniuništili1420.god.),drugiimaobilježjevenecijanskecvjetnegotike15.stoljeća(sprozorimakojipodsjećajunaprozoreCa’d’Oro).AndrijaAleši1460.godinedobivazadatakdauznadsvođenopredvorjekatedralesv.Lovredogradikrstionicu. Istovre-menokada jezapočela izgradnjakrstioniceAleši radi inapreoblikovanjukatedralnesakristije.Gradnjakrstionicetrajalajeod1460.do1467.godine.AndrijaAlešiiNikolafirentinac 1468. god. potpisuju s trogirskim kaptolomugovor o izgradnji kapele sv.IvanaTrogirskog.Trećikatzvonikajedovršenkrajem16.stoljeća,ačetvrtipiramidalnizavršetakkrasečetirimanirističkeskulpturemletačkogkiparaAlessandraVittoria.

1.Katedralasv.LovreuTrogira2.ZvonikkatedraleuTrogiru


Brodovitrobrodnetrogirskekatedraleodvojenisumasivnimuzdužnimpilonimauko-jimasuprolazislukovima,štojeranoromaničkametoda.Najmonumentalnijadalmatin-skaromaničkasakralnagrađevinajeupravotrogirskakatedralajerjepresvođenausvatribroda,dokostaleimajuravnestupove(sl.3.).Katedralaimamaleprozorskeotvore,najužnojbočnojfasadiraščlanjenajepilastrimauritmukojiodgovaraunutrašnjim,naapsidamatordiranimpolustupovima i ispodkrovasaslijepimarkadicama.Glavniza-padniportaljeprekrivenskulpturamaireljefima,kojijeradiomajstorRadovanikojijefigurativnonajbogatijiinajkvalitetnijispomeniksrednjovjekovneskulptureuHrvatskoj,pačakinačitavomMediteranu(sl.4.).U14.stoljećuuzkatedralujesagrađenosvede-nopredvorjesosnovomzapartornjeva,aliizvedenjesamojužnitoranjkojijegrađendvjestogodina(sl.2.).Nanjemuseizmjenjujenekolikostilova,prizemljejeromaničko,prvikatjeranogotički,drugikatjekasnogotički,trećikatjerenesansni,navrhusučetirimanirističkeskulpturekojesupostavljenetekubaroku.Nijepotpunopoznatokolikojeputaportal trogirskekatedralepregrađenodnastankadodanas,ali jesigurnodasugaosimRadovanaradilinjegovipomagačikaoionikojisuproveliobnovenakondovršetkakatedrale.Portalsenalazioupredvorjuzvonika,podignutjeuromaničkomstiluzavrijemebiskupaTreguana.Najvećizahvatkojimjepresloženportalbiojezatre-ćentinskepregradnjepredvorjakatedrale.Skulpturesugrupiraneujedinstvenucjelinukoju jenadsvežnjastimstupićimauokvirio zabat sgotičkimukrasima.RadovanusepripisujeRodjenjeKristovo,središnjimotivportalaprikazannaluneti.UgornjemdijeluportalajeprikazDjevicesIsusomuštali,audonjemPranjeDjetetauornamentiranojkamenici.SceniprisustvujuJosip,pastiridviježene.SdesnestranejeprikazDolaskatrijukraljeva,aslijevePoklonpastira.NavrhusuBetlehemskazvijezdaianđeli.Rado-vanjeizradioivećidioprvogkoncentričnogluka,kojiseizvornonalaziodolunete,aprikazivao jeNavještenje.Reljefivanjskog lukanisuRadovanovi, izradilisu ihgotičkimajstori,aprikazujumotiveizIsusovaživotasasredišnjimprizoromraspetogaKrista.Portalimadvaredaizmaknutihdovratnikaukrašenihreljefimaidvaizrezbarenaokruglastupićasprizoromlovaizvijeri.Unutrašnjisudovratniciukrašenialegorijamamjeseciiprikazima radovavezanihuznjih.S lijevestraneodozgopremadoljesuProsinac,Siječanj iVeljača,anadesnojTravanj iOžujak.Bočnestranesuukrašeneprikazimaljudi i životinja s florealnimmotivima.Sve temotive izradio jeRadovanosimmotivaVeljače.Navanjskimdovratnicima,kojenijeuradioRadovan,nalazeseprikaziaposto-la,potrisasvakestrane.Dovratnikenosetelamoni,anavanjskimsustranamakonzoleslavovima,nakojimasukipoviAdamaiEve.OdavnojeprimijećenodatrogirskireljefjedinikojizasredišnjutemučitavogpročeljauzimaRođenje(sl.5.).Radovanjedodaonizmotivakojiseinačeuikonografijipojavljujuzasebno.LunetajeRadovanovodjelo,atopotvrđujenjegovpotpisgotičkimslovima13.stoljeća.SceneNavještenje,Josipovsan,Rođenje,DolazaktrijukraljevasIstoka,Poklonstvopastira iPoklonstvokraljevasuizNovogzavjeta.AnđeoGabrijelsglasničkimštapomsespustiosnebauNazaretdanavijestiDjeviciMarijirođenjeSinaBožjega.Marijajeprikazanakakopredevunusvretenomuruci.Pokrajnjejeprijestoljebizantskogtipasjastukomiznadkojegjekupo-lasticiborij.TakavprizorNavještenjabiojeomiljeniubizantskojumjetnostiodpočetkaMarijinaštovanjaod4.stoljeća.


3.Unutrašnjosttrogirskekatedrale,poglednasvod

4.Radovanovportal


5.LunetaRadovanovogportalasprikazomRođenja

Središnjidogađajisklesannalunetirađenjeposirijsko-bizantskojikonografiji,kojaprikazujeRođenjeKristovopodijeljenoudvadijela:Bogorodicaležiušpilji,uznjujeIsus,Josipseodmara,aženekupajuDijete.NatrogirskomreljefuDjevicaleži,oporav-ljaseodporođajaspovijenimIsusomkrajsebe.SuprotnobizantskojtradicijikojaprizorRođenjasmještaubetlehemskušpilju, trogirskoRođenjeprikazujeBogorodicukojaležiuštalinadrvenomkrevetupokrajIsusainježnogapokrivapokrivačem.

6.Vanjskiiunutrašnjilukiluneta

Reljefi vanjskog luka (sl.6.označenostrelicama)sadržiprizore izKristovaživota iradilisuihkiparizaslužnizanjegovdanašnji izgledtijekompregradnjeunutarnovogpredvorjakatedraletijekom14.stoljeća.JedansemajstoruliteraturinazivamajstoromPranjanogu,adrugikaomajstorRaspeća.PrvireljefsdesnestranelukaprikazujeBijeguEgipat,kojiprikazujeMarijusDjetetomunaručjukakojašenamagarcukojegzauzdevodiJosip.Putimrukompokazujeanđeokojiletiiznadnjih.NaprizorBijegauEgipatnastavljaseprikazKristovaKrštenja,kojisenalazinasuprotnojstraniluka.PrikazujeKristakojegurijekuJordanuranjaIvanKrstitelj.Rijekajeprikazanakaonizvalovitihtra-kakojeprekrivajudonjidioKristovatijela.Takvesličnetrakesuiusljedećojsceniiznadove,aprikazujeIskušenje.NasuprotovojscenijeprikazKristovaulaskauJeruzalem,iznadovescenejeprizorPranjanogu.Zatimslijede,nižućiseslijevanadesno,sceneUhićenja,Bičevanja,RaspećaiUskrsnuća.Središnjimotivportala,Raspeće,isklesanojeuzaglavnomkamenuluka.KrižnakojemjeraspetiKristjeprikazankaoŽivikriž,na-pravljenpremasrednjovjekovnojlegendiodrvuživota,odonogskojegjeAdamkušaoplod.PodkrižemsuMarijaslijeveiIvansdesnestrane,aupodnožjuklečedvaoran-


ta.Najvećazagonetkaportalajenepotpuniciklussalegorijamamjesecinapilastrima,kojisumahom,uziznimkudonjegdijelalijevogpilastra,pripisanimajstoruRadovanu.Raspraveociklususuriješenenakondugostoljeća,atomujepridonioiJoškoBelama-rićkojijeopisaosvakimjesecstrisimboličkaelementa:zodijačkimznakom,imenommjesecaispisanimbojomikarakterističnimatributom.Nizmjesecipočinjeprosincemuvrhulijevogpilastra(sl.7.).Prikazanjeseljakimotivzimskogposlakojeseobavljautodobagodine.Jaracjepropetnanogamainalaziseizaseljakaoznačujućizodijačkiznaktogamjeseca.IspodnjegaslijediSiječanjprikazansastarcemskapomnaglavikojisjediuztoploognjištedokpripremahranu.Tipičnozatajmjesecjesušenjemesaitradicionalnihmesnihproizvoda,anareljefusastropavisesušećisenadimu.PrikazVeljačejeispodProsincaiSiječnja,aprikazujeokopavanjeirezanjevinoveloze.Nadnudesnogpilastra(sl.8.)nizmjesecinastavljaOžujakprikazankaoMartiuscornator,simbolvjetrakojipušeurog.Nagornjemdijelupilastrapastirusjenistabalasjediistri-žeovcu,tojeprikazzaTravanj.Odšestprikazanihapostolasamosudvaprepoznata,PetarzbogključevakojedržiuruciiunovijevrijemejeprepoznatBartolomej.OsnovnatemaRadovanovaportaljestpovijestsvijetakojaseprotežeodAdamadoKrista.Nadnupilastaraislijeveidesnestranesutelamonizakojeseprijepisalodapredstavljajupripadnikerazličitihnarodnosti.Prikazanoihjeosaminosestupovesmotivimamjeseciiapostola.NjihoverazličiterasneodlikesamootkrivajuumjetnikovunakanudakroznjihprikažerazličiteraseivjerekojesunastaleodAdamaiNoe.Uzdovratnikeulaznihvratasuoblistupoviisprepleteniflorealnimmotivima.Tusemiješajuprizorilovasmotivimameđusobnihobračuna,borbeljudisazvijerima.Prizorilova,krčenjašume,obradepo-lja,borbesazvijerimalakosemoguprotumačitiikaopokušajilustracijenakonizgonaizraja,amitološkabićapojavljujusetukaoilustracijedalekihkrajeva.Trogirska jeprvostolnica trebaladobiti jednostavanzvonikkrozkojibiseulazilou

katedralu.Poznatojedajeromaničkizvonikpostojaoudrugojpolovici13.stoljeća,aliseneznatočnokadajesrušen.Sdolaskomnovogstilamijenjaseunutrašnjostgrađe-vinakojepostajupunesvjetlosti.Utodobaseplaniraloizgraditidvazvonikanazapad-nompročelju.Timjeprojektomoslobođenprostornapročeljuiznadglavnogportalzaizvedburozeteglavnogbrodakrozkojujeulazilazapadnasvjetlostuposlijepodnevnimsatima.Rušenjemzvonikapostiglosepovezivanjeunutrašnjegivanjskogportaltakoda jenastao jedanvelik i raskošan.Radovanovportalnijesamonajmonumentalnijedjelo romaničko-gotičkeskulptureuHrvatskojnego jeznačenjeportalaza jadranskiprostorizuzetno.NajkvalitetnijidijeloviportalsepripisujuRadovanu,aostataknjegovojradionici.


7.Lijevipilastarsprikazommjeseci

8.Desnipilastarsprikazommjeseci

Literatura:Bužančić2011.RadoslavBužančić,MajstorRadovan,Zagreb2011.

HAZU2000.HAZU,HrvatskaiEuropa,kulturaznanostiumjetnost.Srednjivijek(XIII-XVI.stoljeće),Zagreb2000.,str.527-551.


IvanVUKOJA

NepodnošljivalakoćaslikanjaRiječ-dvije o slikarstvu Marije DedićMojprvisusretsaslikarstvomMarijeDedićdogodioseuvrijemenjezinogstudiranjanaALUuŠirokomBrijegu.VećtadasambiouvjerendajeMarija,kojaseutovrijemeprezi-valaLauc,jednaodnajtalentiranijihslikaricasvojegeneracije.Imajućiprigoduupoznatise is radovimagotovosvihostalihstudenatakojisuprošlikrozAkademiju,uvjerenjasamdaseprethodnakvalifikacijamožeprotegnutinasvegeneracijeodosnutkaAkade-mijedodanas.NašeboljeupoznavanjeisuradnjapočelisuuvrijemedoksamradiokaoumjetničkivoditeljgradskegalerijeTMTuLjubuškom.Marijaje2003.godineuGalerijiodržalavišednevnulikovnuradionicus ljubuškimgimnazijalcima.Rezultat teradionicebilajefascinantnaizložbamnoštvaeksponatavrloprofiliranihstilovaipoetika,urasponuodfiguracijedoapstrakcije,odekspresionizmainadrealizmadominimalizmaienforme-la,odštafelajnogslikarstva,prekopunekiparskeplastikedointeraktivnihinstalacijaiin-tervencijauprostoru.Cijelaizložbaizgledalaje,zapravo,kaojednakompleksnamultime-dijalnainstalacijakojaprelaziuambijentalnuintervencijuucjelokupangalerijskiprostor.TaizložbabilajepokazateljkakojeMarijanesamoiznimnotalentiranaslikarica,negoilikovno-stilskivrloobrazovanaiosviještenaumjetnica,auztoivrstanlikovnipedagog.Našsljedećilikovnisusretuslijedioje2008.godine.Marijajesudjelovalanaskupnojizlož-

biPrivatno i javno likovneskupineEn face,ajasambioužirijuzadodjelunagrada.Marijaje,naravno,bilanagrađena,ajasaznaodajetegodineuZagrebuimalasamostalnuizložbunazvanuMasovna hipnoza ili na zapadu.Saznaosamidajeizložbanapravljenazasveganekolikomjeseci,anakonnekolikogodinapotpuneslikarskeapstinencije.PremdajojjespomenutaizložbaotvorilaraznemogućnostiumjetničkeafirmacijeuZagrebu,MarijasevraćauLjubuškiinastavljanormalanobiteljskiživotsmužemitrojedjece.Iponovnomjese-cimaigodinamaneslika.Ipak,svakanovaslikakojunapravisvjedočinamdatarazdobljaukojimanijeslikarskiaktivnanisuizgubljenovrijemenegorazdobljaakumulacijeisazrije-vanjaunutarnjihvizijakojeseondauprocesuslikanjavelikomlakoćomibrzinompretvarajuuslikevelikihdimenzijaiznimnestilskomotivsko-značenjskeraskoši.Znajući koliko volim i cijenimnjezinuumjetnost,Marijami je umeđuvremenupo-

nudiladasudjelujemuartikulaciji ipisanju Izjave o vlastitom umjetničkom radu,kojujetrebaladostavitiusklopuprijavenajedanlikovninatječaj. Izjavajetakosadržajnaiaktualnadajeovomprigodomprenosimucijelosti.AvamapredlažemdasinakončitanjapriuštitevišekratansusretsčarolijomMarijinihslika.Idasenakontogazapitate:Zar netko još stvarno misli da je slikarstvomrtvo?


IvanANĐELIĆ

JosipMuselimović,književnikiliodvjetnik?RadećiuredakcijiHrvatskeenciklopedijeBosneiHercegovine,čestosmosenalaziliuraspravikakooznačitinekuodosobakojezaslužujuvisokopočašćenjeuvrštavanjauovodjelo,akoji jeznačajansastanovištakulture,znanosti ilisporta, jersumnogidali višestruki interdisciplinarnidoprinos.Ponekaodosoba jebilaknjiževnik i slikar,znanstvenikiglazbenik,gospodarstvenikilipolitičaruistovrijeme.Kodopredjeljenjaokvalifikacijiuvijeksmocijeniliukojojdisciplinijeostaviodubljitragitrajnijuvrijednost.IakoprispominjanjuJosipaMuselimovićavećinapomislinaperjanicuupojmučasnog,moralnog iprofesionalnogodvjetnika,asasvimrijetkipomislenaknjiževnika.ŠtoćedužeupercepcijiznačenjaostatiusjećanjukaoJosipMuselimovićknjiževnikiliodvjet-nik?Njegovihodvjetničkihobranamoždaćesesjećatipotomcibranjenika,ponekisu-daciliambicioznipravnikkojisanjaouspješnojkarijeri.KnjiževnadostignućaćečitatigeneracijeposlijenjegainasiponovnosevraćatinjegoviminašimlikovimaizobičnihineobičnihživotnihdogađanjaiosvjetljavativrijemeiljudekojisubilidiouniverzumakojisezoveHercegovinaiMostar.Onsekaoknjiževnikpojaviouposljednjihnekolikogodinakroztriknjige,ito„Moje

odvjetničkegodine“unakladništvuAdvokatske/odvjetničkekomorefederacijeBosnei Hercegovine i Hrvatske odvjetničke komore iz Zagreba, Sarajevo 2008. pa potomuknjizi„Tridesetpetgodinauslužbipravdeihumanizma“,Mostar2009.I,konačno,„Probuđenasjećanja“,Rabic,Sarajevo2012.godine.Prvedvijeknjigesuposvećenenjegovimvelikiobranamaiuistovrijemesudbinamaljudiusrazupravdeiistineshlad-nimsudskimosjećajemkrivnje iodgovornosti.Te,nesamodrame ljudi,već inaporodvjetnikadaihseshvatimakakvozloučiniliiželjudasetajdojamuvjerljivoprenesesudu,porotiijavnostiizazivagolemenapore,silnointerdisciplinarnoobrazovanje,nesamopravno,terođeniosjećajisklonostkahumanizmuiopraštanju.Kolikosetrudioućiudubinuljudskegrješnedušeikolikojenosionjihovetraume,govoriuprizorenjeuoblikudramečetiripričeod16izknjigeMoje odvjetničke godine.Onjeizabrao16priča

čitaonica


izsvojeprebogatearhiveiiskustvaukojimajeopserviraonesamofenomenteškihkrv-nihdelikata,ubojstavavećidrameubojstvamajke,brataifamoznogtzv.verbalnogde-likta,kojijerelikttotalitarnogsustavatepolitičkimontiraniprocesgospodarstvenikuJoliMusi.Zaštoonkaoknjiževnikobrađujesvojeslučajeveizaruknjiževnostinijepravilodaseuvijekgradiimaginarnafabulapozamisliautora?Svefabuleunjegovimstvarnimpričamasutolikoemotivnozgusnute,nagranicieksplozije,svizapletiizgledajupoputtrilera,araspletidramatičnosudski.Nijetrebaloništaizmišljati,dorađivatiikomplicirati.Životnadramajebiblijskividljiva.Uposljednjojknjizi„Probuđenasjećanja“autorgradiinteresantankolažslojevitihsje-

ćanjaodsvojihčuvenihobrana,prekoosobaskojimajeprijateljevao(maestroŠutej,CirilZovko,StjepanKrasić)doreminescencijanaosobekojisvimaznačepuno(IvoAn-drić,RuđerBošković,fraDidak).Svakazivanjaoovimljudimanesamoštosuiskustve-nasosobnimempatijamanegoistančanimmislimapoputslikarskogvaleraprelijevajutoplinukojuisijavajuljudiokojimapiše.Posebnojeosvježavajućaskupinaesejaposvećenaputopisimaisjećanjimanasla-

poveKravice,Prozor–Ramu,Zadar,Vatikan,otokSv.Pavlaidruge.Upoplavisuvre-menogknjiževnog jednostavnog izrazagdjedeskriptivno jegotovonestalopovrataku laganeopise uzpjesnički dar predstavlja pravoosvježenje i radost. Pročitao samdesetineesejaoVatikanuizperamnogihikrozdugovrijemebilježenjapabisemo-glozaključitidajošjednočitanjenovogzapisanemaprepoznatljivuljepotu.Međutim,ponovnomeoduševioVatikanidoživljajmiseprimakaokaodasambioumnoštvunaTrgusv.Petra.Autorovuslojevitost islikarskanijansau izrazu, lagan tijekmisli izazivačitateljada

slijedisljedećizapis.SličanstilsamzapaziokodvelikogfrancuskogknjiževnikaAlpo-honseDaudetaukultnojknjizi „Pisma izmogmlina“.Ti lagani tekstovi jednostavnihrečenicabogatasadržajaplijeneidanasnakonvišeodstogodinamilijunečitateljailjubiteljaljepotefrancuskogjezika.Čitaosamihkaogimnazistprijevišeodčetrdesetgodinaaponekadsenanjihvratimidanas.EsejiJosipaMuselimovićaćesečitatidugoubudućnosti.ŠtolićejošknjiževnikJosipMuselimovićponuditičitateljima?Predložiobihmuda

odvjetničkozanimanjeprepustionimakojitrebajudokazivanje,aposvetiseisključivoknjiževnomradujernesamodaćeostatidužeusjećanjunegoimogućnostikreativnogstvaralaštvasuznatnoveće.Mnogimogubitiodvjetnici,azaknjiževnikesurezerviranemuze.


BernardHARBAŠ

Pretvaranježivotautekst?Predrag Finci, Osobno kao tekst, Izdanja Antibarbarus, Zagreb, 2011., str. 161.

NekadašnjiprofesorfilozofskomfakultetuuSarajevu,sadaslobodnipisacsadresomuLondonu,estetičarPredragfinci,pojavioseovajputnaregionalnojfilozofsko-literarnojscenisnovimdjelom.KnjigaOsobno kao tekstpredstavljaautorovogledo iskustvuosobnogpisanja,iliopisanjuoosobnomživotu.Uovomdjelufincipolaziodnekolikopitanja.Štojetoosobnitekst?Daliseonpišesamomesebi,ilidrugome?Kojesunje-goveumjetničkevrijednosti?Imalitakavtekstvažnostzadruštveno-političkikontekst?Iakosu,nanekinačin,literarna,paifilozofska,djelauvijeknekavrstaosobnogtek-

sta,autorseovdjeograničavanažanrovepoputdnevnika,ispovijesti,fotografije,auto-biografije,biografskogfilmaibiografije,pokušavajućianaliziratiosobniizrazkaovrstupisma(ilidiskursa)međudrugimpismima(diskursima).Nasamomepočetkuknjigeautorodređujeosobnitekst(kojimobjedinjavagorespo-

menutežanrove)kaovrstu„egzistencijalnogsvjedočenja“ili„‘izricanjaoonomeštojeautorunajprisnije“.1Utomsmislu,osobnokaotekstmožemorazumjetikaovrstupisa-nogbilježenjanajvlastitijeg,vrstudioništvavlastitoginajprisnijegsasvijetom.Kaoprvi oblikosobnog teksta autor navodidnevnik, koji određuje kao „osobno“ ili

„intimno“ „svjedočanstvo“.Dnevnik jepotrebada se iskažudoživljaji i zapažanja.Onjedokaznemogućnostidaseosobnoiskustvozadržizasebeiusebi.Postojedvatipadnevničkogsvjedočenja:intimniimetafizički.Dokjeintimninekavrstabilježenjadogađa-jakojisudoticaliautorovživot,metafizičkidnevnikjezbirkaosobnih„refleksija“osvijetuiživotu.Intimnidnevniksetičekonkretnogipojedinačnog,ametafizičkiopćeg.Uprvomtipudnevnikabilježiseautorovživot,audrugomautorovozapažanjeovanjskomsvije-tu.Dnevnikjeinterakcijasebeisvijeta,odnossDrugimipremaDrugom.„Janijesamo‘moje’,nitimoguupotpunostiznatištogasvečinitakvimkakvojest,jerjeJadruštvenouvjetovano.SvakoJajesmnogosvojstava“.2DnevnikjesvjedočenjeomnoštvenostiJa,njegovojstalnojpromjeni,njegovomkonstantnomodnosusasvijetomipotrebomdasetamnoštevnostdogađajanostiitajodnospremasvijetu,napiše,iskažeiliočituje.Kaoidnevnik,ispovijestjeoblikdruštveneuvjetovanostibića.Međutim,dokjednev-

nikpribjegavanjesebi(igdjejeosobasamasebisvjedok),ispovijestkaosvojciljima

1 Predragfinci,Osobno kao tekst,IzdanjaAntibarbarus,Zagreb2011.,str.8.2 Predragfinci,Osobno kao tekst,IzdanjaAntibarbarus,Zagreb2011.,str.49.


Drugog(svjedokjenekoDrugi).Upisanjudnevnika,sjedimosami,uispovijestismosDrugim.Onaje,premaautoru,uvijeknamijenjenaDrugomibezDrugognepostoji.Ispovijestimateološku,iliklasičnumetafizičku,konotacijujersekoristikategorijomisti-ne.Teološkoodređenjeispovijestioznačavadajeonauvijekkonačnaidugoskrivana„objava“istine.OnajeotvaranjeispovjediocapremaDrugom(onomkojiprimaispovi-jest)i,samimtime,izlazakizsfereosameiulazakuprostordruštvenog.Uodnosunadrugežanroveosobonogteksta(biografija,autobiografija,dnevnik),onaimanegativanodnospremaprošlom.Prošlojezaispovjedaoca‘strašna’i‘ružna’istinakojasetrebaiznijeti.fincismatradajeispovijestnekavrstaprikazivanjaispovjedaoca/autoraona-kvimkakavjestistogajeonaumjetničkioblikovanaautorovaprošlost.Autorjekritičanpremafoucaultovomstajalištudaispovijestpredstavljaodnosemoći.

Utakvimodnosima,onajkojiseispovijedajepodređeni,aonajkojipreuzimaispovijestje,zapravo,autoritetinosilacmoći,štonanekinačinispovijedanjevežezatotalitarnerežime,kojisugajilikulturuiskrenosti.3Nasuprotfoucaultovomsvođenjuispovijestinaodnospodređenosti-nadređenosti,finciukazujenapozitivnekarakteristikeispovijestikaoštosu:korigiranjepretjeranesubjektivnostiispovjedaocaodstraneispovjednika,njenuoslobađajućufunkciju.Autorkaovrstuosobnogtekstanavodiiosobnufotografiju,kojapredstavljavizualno

zapisivanjetrenutkaživota.Iakojeufotografijiriječoslicinečegaštojeusvijetu,ona,premaautoru,nema reprezentativnikarakter. „fotografijanečiniudaljenoprisutnim,negonasprenosinadrugomjesto.“4Onaje,premaautoru,stvaranje,anereprodukci-javanjskogsvijeta.Zarazlikuodelitizmaslikarstva,fotografijaodsamogpočetkanijesamoprikazivalaDvoriHrami,stogaje,zbogzahvaćanjasvihtemaizživota,pripadalanarodu.Onaje,zbogtoga,prvodruštveni,paondaestetskifenomen.Osobnafotogra-fijajeuvijekupletenaudruštvenikontekst.Nanjojjeodređenimoment,tj.određenaosobauodređenommomentu.Alinas tajzapisneograničavanakonkretnost tesi-tuacijejer,premaautoru,fotografijapričaipričukojajeodsutna.fotografskizapisjekombinacijavidiljivogainevidljivog.fotografijanastajeuodređenojsituacijiiprikazujerealniživot,alidajeodređenikontekst(društveni,politički,životni)kojinijevidljiv.Autobiografijapredstavljajošjedanodautorovihprimjeraosobnogteksta.Premafin-

ciju,autobiografijapredstavljajedanodprimjerahistorijskepromjeneparadigmiunutarfilozofije ikulture.Naime,donovogvijeka,mogućnostpisanjautomžanruosobnogtekstapripadalajeuzoritimiuticajnimljudima.Premaautorovomzapažanju,s18.sto-ljećemipojavomprvihfilozofijakojesu,sjednestrane,analiziralesvijest,subjekti,naposljetku,spoznajneprocese,zatimpojavomprvihfilozofskihteorijakojesupreferiraleindividualizam,autobiografijaprestajebitiosobenosteliteipostajenačinpisanjakojijedostupanmnogima.Zarazlikuoddnevnika,kaoobraćanjasebi,autobiografijajekomunikacijasasvije-

tom.Ona je,premafinciju,obraćanjeDrugome.Drugo iliDrugiuautobiografiji imadvijefunkcije.Kadaautorpišeosebi,onseobraćasvijetu(Drugome)aliistovremenojeionusvomdjeluDrugi,tj.likkojijeopisan.Autorjelacanovskoimaginarno(slikauogledalukojanisamja/on).Autobiografijajepretvaranježivotautekst,jerživotkoji

3 Predragfinci,Osobno kao tekst,IzdanjaAntibarbarus,Zagreb2011.,str.70-72.4 Predragfinci,Osobno kao tekst,IzdanjaAntibarbarus,Zagreb2011.,str.87.


jeispričan/prepričanuautobiografijinijevišeživot.Onpostajetekst.Kaoi ispovijest,autobiografijajeiskazpotrebedaseobratimoDrugome.Omogućnostimailimitimadosljednebiografijeusedmojumjetnosti,autorgovoriu

poglavlju„Biografskifilm“.Životnekeosobeprikazannafilmupredstavljajednuvrstustiliziranepričeoživotu.Autor,kaoiuslučajusosobnomfotografijom,odbacujeide-juda jebio-filmpredstavljanježivotanekeosobeupokretnimslikama.Naprotiv, filmje fragmentnečijegživota,stilizirana,metaforička(recimouslučaju filma Ivan GrozniSergejaEisensteina)pričaoživotunekeličnosti.filmskabio-pričajeuvijekotvoreno(nedovršeno,pačak,irazdjelovljeno)djelo.„Stogajeiekraniziranilikoveličnostisvakiputprijestiliziranaslikajednogživotanego‘istina’togživota.“5

Autor završava knjigu analizom biografskog žanra. Kao i u slučaju ostalih tipovaosobnogteksta,ibiografijajeodnossDrugim.Iona,kaoiautobiografija,imamjestoupromjenamafilozofijsko-kulturnihparadigmi.Naime,premafinciju,biografijajestarijaodautobiografijeitoupravoštoobažanraimajudirektnuvezuspromjenamapredmetafilozofskogzanimanjakrozpovijest.Autortoobjašnjavatimeštojeupočetkuinteresmislilacabiovanjskisvijet (antička isrednjevjekovna filozofija),dokunovomvijeku isuvremenomdobutopostajusvijest,samosvijest,ličnost,psiha(Kant,Hegel,Husserl,freud.).Prematommodelu,biografijapredstavljaprvobitnočovjekovozanimanjezaživotDrugog.Iakojevrstaosobnogtekstailitekstaoosobnom,biografijanijesamodo-slovniopisživotanekeličnosti.Onaje,Hegelovimrječnikomrečeno,proizvododnosapojedinčanogiopćeg,tj.sintezaindividualnogidruštvenog.Autornasupućujenadvijepovijesnefazerazvojabiografskogtipapisanja.Dokjeprvim(idealiziranimislužbenim)opisimanečijegživotaautorpredstavljaosamopozitivnekarakteristikesvog‘junaka’,kasnijebiografijesustremilekaopćenitostiiistinskomslikomličnosti.BiografijajedjelooDrugomodstraneDrugog.Stogasepostavljapitanje,komeonapripadakaodjelo.Jerautor–promatračubiografije–dajesvojusliku,perspektivu,kut,aspektnečijegživota.Životopisaneličnostijeipakživotzahvaćen(okamenjen)idodirnutautorovimpogledommeduze.Autorjeanalizomosobnihtipovatekstaukazaodanepostojiosobnokaosamo-se-

be-proizvodećiivječnopostojećiidentitetsebesasamimsobom.fincinamkrozcijeluknjigu pokazuje da Ja nemože postojati bezDrugog, bez potrebe zaDrugim, bezinteresazaDrugim.JaželikazatiDrugomdamuseispovjedi,dasaznaneštoonjemu.JajekorespondencijasJakaoDrugim.OnojeJakojesebepredstavljakaoDrugo.OsobnitekstjetekstDrugog,zaDrugog,oDrugomisDrugim.Takavtekstjeupisivanjeilipretvaranježivotautekst,ilistalnaoznačiteljskaigrabitka-jednog-s-drugim.

5 Predragfinci,Osobnokaotekst,IzdanjaAntibarbarus,Zagreb,2011.,str.161.


RašidDURIĆ

PjesmedivljihpticaEnesaKarićaRoman vedrine i oplemenjenja islamom unatoč trajnoj anti-nomiji ljudske esencije

1.PrviromanEnesaKarića Pjesme divljih pticaobjavilajeizdavačkakućaTugrauSaraje-vu2009.Dosadasuponovljenačetiriizdanjaovogromananabosanskom,anedavnojeobjavljennaslovenskomuLjubljaniinaalbanskomuPrištini.Pjesme divljih pticajeromanpovijesnogaishodišta,objektivnogaknjiževnogarealizma,lirizmaipsihologiz-ma.UknjiževnomsufokusuMostarlijeiSarajlijeizdrugepolovine16.stoljeća,smu-slimanskobošnjačkometikomipsihologijomkojajedodanasusvojemtemeljuostalaistom.U središtu je tog fokusa životporodiceHumo, s rekonstrukcijom islamizacijepredakaidjetinjstvaSkenderaHumenaTepiuMostaru,potomSkenderovereminis-cencenastudijislamskihnaukauCarigraduinastudijastronomijeufirenci.NajvećidioromanaopisujesukobeizmeđutarikatauSarajevu,ukojimajesudionikisredišnjilikromanaSkenderHumo-muderisGaziHusrevbegovemedreseuSarajevu.Bitanso-cijalniivjerskirazlogmnoženjutarikataubosanskomdruštvuuromanuseobjašnjavabolesnimosmanskimdržavnimmehanizmom,tevojničkimporazomOsmanskogaCar-stvanaLepantu1571.Sposljedicomdaje“bolesniknaBosforu”usporedivaktualnompostratnombosanskom kišnom društvu(sintagmaHadžemaHajdarevića)-razgrađenoj avliji(29),ahamzevijeHamzeOrlovićasuvremenimbosanskimvehabijama.Mene,međutim,romanunijeprivukaonaprijednavedenisiže,budućidasesadržaji

ljudskogaživotaisvijestistoljećimaihiljadamagodinauglavnomponavljaju,srijetkimnijansamarazlika.Usljedtoga,usižeusenemožetražitinitinaćinekeosobitevrijed-nosti.Romanmeje,naime,osvojio,sebipodrediosvojomvedrinom,bodrošćuidu-hovno-duševnomfinoćom.finoćomukojojsesastavljajuvedrinaigorčina.Smjeromnjihovaspajanja–estetskomrazinomkojurijetkokadnalazimoubosanskimknjiževnimtekstovima. Iporedgorčine ratnih iskustavaukarakteru likova,onipretežito izsebeisijavajublagost,spokojstvoiduševnuustreptalostivedrinu.Tosubitneestetskevrijed-nostiizkojihsočiiemaniraenergijaromana.Otkudtolikaitakotrajnamoćproduciranjaspokojstva,bodrosti,vedrine,duševneustreptalosti?Odgovor jeučinjenicidapisacispisujesamogsebe,daprogovaraizvlastitogakrvotokamisliiemocija.Neposrednoi


spontanoosvojiminajsretnijiminajtežimtrenucima.Sučinkomdanasozarujevedri-nom,toplinom,svjetlošću,spokojem.Drugibitanmotivmojemčitanjuirecenzijiromanajestuknjiževnomobrađivanjuboš-

njačkogamentalitetakrozopćeljudskipsihogram.Osobenostibošnjačkogamentalitetaknjiževnosuopisanekrozzasebnaikrozzajednička,općeljudskapsihogenasvojstva.Književnouhvaćeneisastavljenezasebnenitibošnjačkogamentalitetaosmišljenesukaorelativnooriginalnaduhovnaiduševnabošnjačkasamosvijestisamoosjećajnost-usklopuopćeljudskogizajedničkogpsihograma.Unjimasusadržaneestetskinajdeli-katnijevrijednostiiosobenostiovogaromana.Natomjetragubitandiomojerecenzije.Itreći,moždanajbitnijimotivmojempisanju,jestuuniverzalnostiislamaupsihogramulikova.Krozživljenjeislamskoguniverzalizmasudioniciromana-Bosanci,poredsvojebosanskomuslimanskeautohtonosti,isijavajuopćeljudskihumanum,univerzalnuetikuikarakterologiju.

2. Recenziju romanapočinjemargumentacijomuniverzalizma islama.Univerzalizam, ilimakarpretenzijauniverzalizmaislamakrozpacifizamBosanaca,sadržanjeumotivupobunehamzevijaHamzeOrlovićaprotivsvakograta.Hamzevijeodbacujuideologijuvladajućihda jezalaganježivotazasvojuvjeruneumitan ljudskiudes.Ovunavodnuneumitnost hamzevije odbacuju stavomda je rat najveće huljenje na Boga i Njego-ve poslanike. (113)Hamzevijedržedajeratzlo,apoštenje–nečinjenjezla,nijavnoniti tajno.Hamzevije hoće islamski svjetonazor i kršćanski naukpretaliti, sastaviti ihu jednujedinstvenuvjeru.Timeostvaritiglavnicilj:ukinuti rat!Zasvagda:Prava vjera u Boga, jedna vjera u Boga, iskrivljena je tako ratovima, a ratovi su doveli do mno-gih vjera u Boga. (115)UlemaivlastocjenjujepacifizamhamzevijaprotivnimObjavi,opasnimpodruštvo i državu.Ulema suprotstavlja hamzevijamadogmuda je jedna vjera za čovječanstvo bolja, zar Bog ne bi sve ljude u njoj stvorio? (106)Slijedisurovaegzekucija tursko-albanskih janjičara nad bosanskim hamzevijama. Tako se Bogomstvorene različitosti, umjestouprogresivnomcilju ljudskoga jedinstvau raznolikosti,urušavajuumeđuljudskomuništavanju.Idejahamzevijaumogućojegzistencijijednogmonoteizma–posrednikapotencijalnogaljudskogajedinstva–završavaupovijesnomprahu.Kaotrajnainesavladivaantinomijaljudskeontologije.Spitanjem-gdjejeistina?U jedinstvu,nedjeljivosti ljudskeesencije? Iliuneminovnoj(navodnoBogomdanoj!)različitostiivjerovanjaiBogospoznanja?Iljudskoiknjiževnoiskustvoizovogaromananavodinastavdajeistinaujednakojmjeriiujedinstvuiurazličitostiljudskeesencije.Uneminovnojantinomijidorazinemeđuisključivosti.Upravousljeduniverzalizmaislama,kojijeiidejnaireligioznaarmaturaromana,ovdje

kratkoizdvajamjedanrijedakprimjerautarhizma–navodneknjiževne!samodovoljnostiislama.Navodnesamodovoljnosti islamas književnommitomanizacijom islamizacijeBosanaca.Uzprethodnubitnuprimjedbuobjektivneneodrživostiknjiževnogastavaorođenju u drugoj vjeri(152).Budućidasvakičovjekbivarođenkaotranscendentnoikaopotencijalnoreligioznobiće,mislimnaimedanijednobićesenerađasodređenomvjerom,većdavjerustječeipreuzimapostupnousrediniživljenja.Autarhizam,navod-na samodovoljnost islama, s književnomsugestijommitomanizacije islamizacijeBo-sanaca,ispoljenisuuzavršnojscenirazgovorahodžeAlunasdjedomdječakaSken-


deraHume.Uzprisutnost tadašestogodišnjegdječakaSkenderaHumeuSedrenojdžamijiuMostaruna10.septembar1563.,naStotu godinu islama u našim krajevima. (160). SkenderHumonaimeovuscenustoteobljetniceislamauMostarurekonstruiraizsvogadjetinjstva.Sastavom hodžeAlunadabitiuislamuznačibitiBogomodabran,počastvovan:

Ta se čast ne ukazuje svakom, mi smo je negdje zaslužili, ako ne mi, onda naši preci davni. Pa iako su bili krstjani, to su bili dobri krstjani. Jer ne može svakom loza propucati u islamu. (161)Citiranapoantauradosti,srećiiuprosjajenjuislamom,kojimazračeriječihodžeAlu-

nanaSkenderaHumuinaMostarlijeokupljeneuSedrenojdžamiji,kolikojeumjesnatolikojeivrijednosnonesporna.PogotovunastotuobljetnicuislamauMostaru.DrugidioAlunoveporukeje,međutim,egocentričan,autarkičanipretencioznosubjektivanusljedećojtvrdnji:

Mi smo svih tih osam stoljeća prije 1463. ovdje u Bosni bili krstjani a muslimani. Upravo tako! Kad je u sedmom stoljeću, po Isa pejgamberu, s Arabljanskog poluotoka u Bosnu do-pro glas o islamu, dvanaest bogumilskih krstjanskih prvaka, naših davnih čestitih predaka, otišli su u zemlje svetog Hidžaza, četrdeset dana gledali su plemenita lica prvih muslimana i pred njima naučili islam. Velim ti, mi nismo primili islam od sultana Mehmeda Osvojitelja, mi smo islam tada objelodanili. Bio nam prije u srcu, a onda se pokazao i na licu. (162)Prednjatvrdnjaobjektivnojeodrživaisključivonalegendarnojosnovi.Inasubjektivi-

stičkomosjećanju.Onanemapovijesnogauporišta. Riječjeojednojkolikoautarkičnojtolikoianakronojknjiževnojsugestijikojomsepodilaziidodvoravabosanskomčitate-lju.Idoprinosi(općojilipostratnojpomodnoj!)mitomanijionavodnombogumilskomkorijenuBošnjaka.Ova je, naime, književna sugestija jedna fikcija koja je nespojivaspovijesnodokazanomčinjenicomislamizacijekrstjana(bogumila),kršćanakatolika,manjimdijelomipravoslavnihBosanaca.SvrijednosnomirelevantnostiprethodnogareligioznogaporijeklaBosanacasvetritradicije.Citiranaknjiževnatezanesamodajehistorijskineutemeljena,većjeknjiževnoisforsirana.Uprotimbiprevlađujućemuniver-zalizmuislamauromanu.Uprotimbivrijednosnomvjerskomzajedništvumonoteizmakojimjeovajromanucjeliniprotkan.

3.Intenciju islamskoga univerzalizma nalazimo u duhovnom habitusu središnjega likaSkenderaHuma,unjegovomdesetogodišnjemstudijuislamauCarigraduiupetogo-dišnjemstudijuastronomijeufirenzi.SkenderjeHumo,naime,samoosviještenuspo-jevimaislamskeduhovnostiizapadnoeuropskeznanosti.Ponosannatusvojurelativnuunikatnost. S njenomprimjenom u svojstvumuderisa Begovemedrese u Sarajevu:Malo ih zna govoriti s nadanjima u Kuran slavni i u zvijezde daleke. (5)Zajedničke iuniverzalnevrijednostikršćanstva i islama,prožeteosjećanjemdosto-

janstva i ponosa, najeksplicitnije iskazujeSkenderHumou reminiscencamanadje-čaštvouMostaru.PosebiceuživimsjećanjimanasvojumajkutravarkuMevlijuHumo.ZnakovitajeutomsmisludramatičnascenaukojojMevlijafizičkisprečavamužaSalkadauđeizavlijeukućusmućen,umazan.PritommajkaMevlijaiskazujeduševnupre-finjenost.Iuniverzalizamreligiznostikroziskazivanjeganutostivjernika–izrazuBožjemilostiiukršćaninuiumuslimanu:


- Sram te bilo i tebe i tvojih Huma do devetog koljena! Stid vas bilo i kad ste bili krstjani i kad ste postali muslimani. Nikad niste valjali, nijedna vjera nije vas odgojila, nijedna sveta poruka nije ganula! Vi ste primjer Božijega očaja nad ovom zemljom. Nikad niste pobožno zacvilili. Nikad niste imali srce koje bi dotakla Božija milost! A i kako će, kad ste pogan prije i pogan sada, sramota i križu i mladjaku, ne zna se kome više i kad, jad nad jadom. (15)NatraguvjerskogauniverzalizmatakođerjeimisaošejhaSemnanija:Šta bi islam bez kršćana koji su ušli u njega, i bez jevreja?! Zar Kur’an ne kaže: Vi ste

jedni od drugih! (99)ReligioznozajedništvouromanunajsnažnijeočitujulikoviizmostarskeobiteljiHumo.

Unjihovojvjerničkojsamoosviještenostisepodrazumijevadajemedijevalno,humsko-bosankokrstjanskoimaterijalnoiduhovnonasljeđe,njihovoneotuđivonasljeđe.Utomjesmisluznakovitosvjedočenjetrostruketranscendencijeireligioznoduhovnogapori-jeklaSkenderovepramajkeMarijePavlović–Humo: dušu izdahla kao blaga i smjerna katolkinja, u osmanskim knjigama zapisana je kao pravoslavna mirazuša, a u ljetopisima franjevaca spomenuli su je jednim prezrenim retkom: katolkinja, pa krstjanka patarenka, lijepa a prijetvorna.(152)Sudećiposlobodnomizboruvjere,početakislamizacijeobilježenjetolerancijom:Kad je nastupilo 1463. ljeto Gospodnje i kad je Bosna pala pred Sultanovom silom,

Marija je vidjela što i drugi: mladi svijet hrli vjeri jačega, sabrala je svepet sinova i rekla im: - Eto vas, nove vjere, i moga oprosta. I molitva Isusu Kristu da Svemogućega Allaha ne morate braniti. Cvitoje, Radan i Dabiživ primili su novu vjeru i postali Zaim, Velija i Zahid.(152, 153).Navedenatolerancijainespornaslobodaizboravjerovanjabitćezamućenasvađom

braćepokrvi.BraćaHumo,naime,nisumogliopstatibraćompoduhunakonslobod-noizabranevjere.RazdijeljenabraćaHumopokrstjanskojipomuslimanskojvjeri,umirusu,naime,pohranilimrtvekostimajke,alisuseposlijetoga,prigodompodizanjanadgrobnogznamenja,nadistimkostimamajčinimljutozavadili,dasudokrajaživotajednidrugimaleđaokrenuli.Uknjiževnompronicanjuistinskogamotivanjihovesvađejeočitodajevjerskatradicijaukopasasvojomsimbolikomsnažnijaodistinsketran-scendencijevjerovanja.Ilidasuobičajitradicijasnažnijiodistinskogvjerovanja.Humesuse,naime,zavratovepohvatali,motiviranisvakisvojomtradicijom,pitanjemilidile-mom:štousaditiiznadmajčinagrobnoguzglavlja:

Stećak sa polumjesecom?! Ili sa križem?! ... Štagod se metne na uzglavni kamen, istruhnuće, čeljusti vjetra i kiše će ga samljeti i izlokati, a i majka će prah postati. Upoko-jenoj treba dići kamen od milike, urezati polumjesec s jedne, i križ s druge strane. Ako već mora tako biti, neka joj križa s unutarnje strane. Prijedlog bijaše prihvaćen, ali zakrat-ko. Ivaniš i Milobrad pobiše se oko križa i oko toga kako ga urezati, zapadno ili istočno, a Zaim Velija i Zahid počupaše se za brade oko važnog pitanja: na koju stranu okrenuti vršice polumjeseca. Dvojica su htjela da oštre strane mlađaka idu prema zapadu i Rimu, (...) a jedan je tražio da mlađakov polukrug mora ukazivati na jugo-istok i pravac naše drage ali daleke Arabije – pradomovine naše duše. (154,155)Uslijedilojeodlučivanjebacanjemkockekojeje,međutim,potrajalo dugo, sa ponav-

ljanjem sve do svitanja.Isposljedicomdase Hume nikad više nisu sastale na grobu pramajke Marije.(156)Sudećiponaprijednavedenomknjiževnoobjektivnoopisanusukobu,psihabosan-


skogavjernikaubitijejednakavjernikuuopće.Iovdjesu,naime,vanjskisimboli(grob-noznamenje)jačiadutiodistinskevjersketranscendencijeuljudskojganutosti,milostiiliozarenostičovjekaStvarateljem.Vanjskisimboliilitradicijasusnažnijioduniverzalnihvrijednosti religioznosti koje je sinovima za života uzaludposredovalamajkaMarija.CijelijezapravoromanPjesme divljih pticaidejnozačetiosmišljenuznakuprimarnevrijednostiduhovnoga iduševnog jedinstva religioznostiu ljudskombiću!Upravo jetoduhovno iduševno jedinstvoreligioznostiusvakomčovjekunajbitnija iliprimarnaestetskavrijednostromana.Idejnihumanumromana.Ovoreligioznotranscendentnojedinstvosistematskigrade,svojimživljenjemsvjedočeimladimsoftamatumačemu-derisiGaziHusrevbegovemedresefilozofHasanišejhZulkaid,kojisusredišnjilikoviromana.UprvomdijeluromanatoduhovnojedinstvamonoteizmatakođerprakticiraikaomuderisGazijinemedresetumačiiSkenderHumo.UtomjesmislukarakterističnascenasnažnogavjerskogaganućauBegovojdžamiji.(Usporedistranicu56.uroma-nu).Ostalilikoviuromanunisuniintelektualnonitiduševnodorasliovomeuniverzaliz-muislama.Ovomeosjećanjuopćeljudskogajedinstvareligioznostiunavedenihtrojicemuderisa.Većinaljudiuromanusvojureligioznostmanifestirautraženjuiuočekivanjuoprostazasvojegrijehe.Iliunadanjuostvarenjapraktičnih,najčešćematerijalnihcije-va.UtomjesmislukarakterističnapsihologijavjerovanjaSkenderovapradjedaZaimaHuma.Vjerovanjekojejezapravomaterijalnointeresnogaporivaaneistinskevjerničketranscendencije.Zaimovapovršnareligioznostiusporedivajereligioznostiprosječnogbosanskogavjernikadanas:

Trudio se da vjera služi njemu, a ne on njoj, pripadao je oporim ljudima koji su hrlili novoj vjeri da bi u Bogu prvo našli Božiju milost koja prašta ljudsku obijest. A drugo će naći, ako im pretekne vremena. (157.)Unavedenojegoističnointeresnojsferinalazimonesamotemeljnimotivvjerovanja

ZaimaHumavećimotivreligioznostivećinevjernika,ontologijuvjerovanjauopće.OvajeontologijauromanuknjiževnoosmišljenaiobistinjenauopisunavodnogputaBo-gospoznanjakrozsukobetarikata.Sljedbeniciposvađanihtarikatarijetkokada,naime,očitujuistinskureligioznost:njihovinavodni“tarikati”očitujusemeđusukobimakojisumotiviranipraktičnimmaterijalnimciljevimavladanjaivlasti.Oviciljevineminovnopro-ducirajustrastioholosti,zavisti,voljuzanadmoć.

4.RomanPjesme divljih pticabitno je religioznogadiskursa.Taj jediskurs islamskogaruha,ruhani inspiracije,fundamentai imanencijeimana.Spretenzijomisfaktimain-telektualnogiduševnogajedinstvaljudskereligioznosti.Posebiceuknjiževnomosje-ćanjuiueksplikacijisrodnihizajedničkihduhovnihsadržajaislamskogaikršćanskogmonoteizma.Ovoduhovnozajedništvoosmišljeno je idokazanouovoj recenziji nesamounaprijedvećkomentiranimscenamaromanavećiunizuraspravafilozofaHa-sana,zatimutesavufuiukaligrafijišejhovaZulkaidaiSemnanija,ucrtežimaumjetnikaMustafe,udersovimamuderisaSkendera,uponašanjusufija,posebiceunaprijedko-mentiranompacifizmuHamzeOrlovića.Ovoduhovno jedinstvo ljudske religioznosti,s vrhuncemudubokomprijateljstvu jednogasufije i jednoga franjevca, književno jenajeksplicitnije osmišljenoupričiFirentinske godine (163-187. romana).Unjoj je ri-ječoumjetničkombratstvuizmeđušejhaSemnanija(učiteljakaligrafijesofteSkendera


HumeuCarigradu)ifraLukefirentinijaufirenci.ŠejhHajrudinSemnanisfraLukomfirentinijemosmišljeni su,naime,kao jedan jedinstvenduhovni rafinman.Oni jedandrugogaoplemenjujusvojimumijećimaiznanjimauvrijemečetverogodišnjeganauč-nogagostovanjaSemnanijaufirenci.ŠejhSemnaniradostiiozarujefraLukuotkriva-njemtajne zakučastih načina spravljanja različitih smjesa spravljanja plave boje (178.)zakaligrafiju.fraLukašejhuSemnanijuuzvraćanjegovudobrostivostspravljajućimuradostipoučavanjemlatinskomjeziku.Ovajspoj islamsko-kršćanskogabratstvakrozumjetničkičinvrhunispoznajomdajeiukršćanskom čovjeku dragocjeno sve što su pomislili o Božanskome beskraju. Svejedno kako: da nigdje svijet ne počinje i da nema graničja. I da počinje i završava se na svakoj stopi. (176)VrhunacnjihovareligioznogabratstvajeujavnomisvečanomispisivanjuDesetza-

povijediiBismille.IZapovijediiBismillupredzadivljenompublikomkaligrafskiispisujuprvo šejhpa fratar.Obamahramomprekrivenihočiju!U sedmadeset sedamnijansiplavetnombojom.Iutridesetitrisjeneplavetnila.PredzadivljenompublikomudvorcuPittiCosimaPrvogMedicija.Dervišuifranjevcućeseukrstitisudbineuosmansko-venecijanskomnepotrebnom

ratu (184.)naLepantu1571. Kaopisari–prevoditeljistranihjezikazaraćenimstrana-ma,bitće,naime,obojicazasebno(neznajućijedanzadrugog)bačeninadnogalijemeđuzarobljenikeuvrijemekrvavaosmansko-kršćanskogaboja.fratarjeoptuženkaouhodaosmanskemornarice,ašejhodsvojihOsmanlijakao izdajnikvlastitedržave.Uzalud je Semnani vikao da nije izdajnik, ni uhoda, da on nije nikome slao nikakve poru-ke, a zarobljeni Luka Firentini (kod koga su poruke nadjene!), njegov davnašnji prijatelj za boravka u Firenci, i slučajni neprijateljski pisar u ovome prokletom ratu. Semnani je ponavljao dokaze, plakao, vikao (...) Derviška huljo, vikali su šejhu Semnaniju, psujući mu sve tekijske pragove koje je ikada prekoračio, i sve šejhove pred njim pred kojima je ikada učio! Semnani je cvilio, molio da objasni, tražio da ga izvedu pred vojni sud. Fra Luku Firentinija su gazili i tukli još okrutnije, zato što mu nisu psovali, a psovali nisu jer nisu znali koje su mu svetinje za srce najviše prirasle.(181,182.)Šejh i franjevacćemjesecimaostatiu tamnicikao tamničkismetljari.Slučajemće

bitiotpušteniprepoznavanjemkradljivcaSemnanijevihkaligrafskihumjetninasdvoraMehmed-pašeSokolovića.

5.Islamski jediskurs temelj oljuđenja likova romana. Istovremeno jedijagnozauzrokaukupnogdruštvenogregresamuslimanabitnaobjektivnakvalitetaromana.UtomsusmislukarakterističneocjenešejhaBirgivijanavojnomprijemukodvelikogveziraSo-kolovićMehmed-paše1549.uEdrenama.Njegovasintezaopočetkuekonomsko-soci-jalnogurušavanjaOsmanskogCarstvausljedkorupcije,mitaizavistiucijelostijeiak-tualnaiprimjenjivainabosanskoposlijeratnokišno društvo.(sintagmaH.Hajdarevića):

Ustanove propadaju jer su ogrezle u mitu, a odnose među nama zavist drži u zasjedi. Moćne glavešine ne vole zavidnike, pa im novcem smanjuju plamen zavisti u grudima. Na posljetku, u njima dobiju laskavce, tako u nas laskanje postaje ušutkana mržnja i podmićena zavidnost. Teško narodu u koga se laskanjem postaje predvodnik (ili pred-vodnikov glavni pomoćnik), u koga se sve može kupiti, pa više ništa ne vrijedi, u koga riječ učenih nije mjera istine već očaja (...) Lažna učenost ima svoju istinitost u našem


neredu, a nered je mnogima izlika za lijenost. (...) Zar se onda čuditi da preko noći nastaju novi tarikati i protivtarikati, nove sljedbe muslimana koje nikad ne bi odobrili čestiti imami: Abu Hanifa; Ahmed, Malik, Šafija, Džafer Sadik. (...) To su smutni dani i vremena. Istine ima, nije nepoznata, ali je laž glasnija! A glasnija je jer je granica iz-među istine i laži blijeda, kopni u srcima ljudi, onih na najvišim položajima, prije svih.(103,104,105.).Jedinstvoljudskereligioznosti,kaoestetskukvaliteturomana,argumentiramkomen-

taromknjiževnogmotivagrijehaimolitvesoprostom.Riječje,naime,ojedinstvenomi univerzalnommotivu svake religioznosti, smisla zadobivanjaBožjemilosti. I smislaoslabađanjasavjesti.Oslobađanjadorazinekatarzesvijesti.Ovajjemotiv-uzuniver-zalnudogmuproživljenja-jedanodnajsnažnijihproduktorareligioznostiuopće.Motivoprostagrijeha,psihološki,religioznoimoralno,nasušanjevjernikunanjegovuputukaspokojstvu,smirenjuiprosvjetljenjuzatamnjenesavjestipomućeneučinjenimgrijehom.UpravozbogvažnostiovogamotivareligioznostikomentiramizromanareminiscencuSkenderaHumenanjegovharam–grijeh.Skendersvojharamzinalukasasebepre-nosinanjegovuzavodnicuNurunadu.Skender,naime,nespoznajenitiotkrivausebisamoodgovornostzasvojzinaluk.SkendersepritomnadaBožjemoprostu.Uzsvjesnoprenošenjagrijehanadjevojku.SkendersejadasvomučiteljušejhuSemnaniju:-Učiniosamneštostrašno!Vjerujemdasamgriješan,alinisamkrivzasvojgrijeh.-Vjeratijeusukobusamišljenjem,grijehsakrivicom.Anajboljejedaujedinišprvo

dvojeprotivdrugogadvoga!To mi je kazao šejh Semnani (...) Sve sam ispričao. Zapravo se pri meni ništa nije

desilo, rekao sam, sve je bilo pri Nurunadi, od nje je krenulo, u njoj se završilo, ja sam bio kao ptica koja je letjela nepoznatim krajem i sletjela u snježni mirisni vrt (...) A samo snažne Bog kuša pokajanjem, a pokajanja nema bez grijeha. Ko se unaprijed kaje, taj se udvara Bogu. I laska Mu! A to su munafici, njih Bog ne voli! Grijeh i iskreno pokajanje, to je krug i koloplet. Grijeh činiš sam ili s drugima, pokajanje činiš s Bogom. Stoga, veseli se saučeništvu Božijem i njime prebrodi tugu. (173,174.).Navedenoprenošenjesvogaharama-inadanjeoprostuharama–sigurnisuznaci

površneitankereligioznostisofteSkenderaHume.Takođerjetoizrazmoralneneute-meljenostinadanjuoprostaharamu.Istinskiosviješćenivjernikoprostuharamamožese,naime,nadatiuzuvjetdubokogakajanja,pokore, teobe!Moralni.Vjernički ipsi-hološkiproblemuprocesuodgrijehaprekomolitvidooprosta,nastajeupovršnomodnosuvjernikaspramučinjenagrijeha. Iliu trajnomnadanjuoprostagrijeha,kojegtakođernalazimoucitiranomknjiževnomdiskursu.Smoralnomopasnošćulatentnogilitrajnogcurriculumvitiosusa–grijeh–molitva-oprost.Takođerslatentnomprodukci-jomprijetvornosti–čovjekutrajnoimanentne,avjernikuneprilične,nedostojneosobinekaraktera.Utomtzv.vječnomkrugujenesumnjivodajeljudskobićeutrajnomisku-šenjugrijeha.Idajenavedeniprocesgrijeh–molitva-oprost–neminovnipsihološko-religiozniputsamooslobađanjaodtjeskobeimučnine.Putspokojstvukrozmolitvuzaoprostgrijeha.UovommoralnopsihološkomčvorugriješenjasvjerovanjemuoprostunavedenomknjiževnomcitatuetičkijenajdubioznijievidentninedostatakosjećanjesamoodgovornostiSkenderaHumezaučinjeniharam.Nedostataketičkogimperativaili trajnougrađenogetičkogkorektivaunjemu–koji jepreduvjetnečinjenjugrijeha.PotomBožanskiuvjetčovjekuu(eventualnom)oprostugrijeha.


Dajesamoodgovornostindividue,uprocesuodgrijehaprekomolitvedooprosta,uislamskojtradicijinapriličnoniskojraziniljudskogadostojanstva,častiičestitosti,doka-zujuihutbenašihhodža.Hodžekojisuslabipoznavateljiljudskenestalneetikeipsiho-logije,naime,usvojimhutbamadržeodgovornimšejtanezaljudskepropusteigrijehe!Moj kritički komentar s književnim citatom jedan je poziv na samoodgovornost kaoishodišteireligiozneigrađanskekulture.Samoodgovornostpotireetičkurelativizacijureligioznosti.PotirenavedenuromanesknuknjiževnurelativizacijumoralnostiuodnosuizmeđučovjekaiBoga.Tumoralnurelativizacijusamoodgovornostiargumentiraosamuknjiževnomprenošenjusvoga(SkenderHumina)haramanadrugoga.Spotencira-njemetičkogpitanja:izkojegvjerskoganačelačovjekoslobađasebesamoodgovor-nostiipritompretendiradamugrijesibuduBogomoprošteni?Bezobziraštojeljudskigriješiti.Čovjeksammorasnositikonsekvencesvojihgrijeha.Usvojemgrijehunetražitisuučesnika.Ponašem,naime,mišljenjučovjeknemavjersko,nietičkopravoračunatiiliveseliti sesaučeništvu Božjem i njime prebroditi tugukada,poputSkenderaHume,učinigrijeh!Posebiceusljedčinjenicedaječovjekhalifa-Božijipovjereniknazemlji.Saslobodnomvoljomdačinidobroizlo.Dapritombudesamoodgovoranisnosipo-sljedicezasvojčin.Akojepritomčovjekuprvamoralnatezuljanjegovodostojanstvoičasnost,rijetkoilinikadnećedopastigrijeha.SamoodgovornostučinuharamaraspoznajeSkenderHumonakrajusvogživotnoga

puta.Činomiskupljenjauvakufljenjemsvoje imovineugasulhanu ... tješeći Lejlu što nam Bog nije dao djece, šuteći pred njom o Nurunadi i možebitnoj Božijoj kazni za sve ono onda kraj smrzloga Bosfora. (414.)Uvakufljenjemkućeiavlijeugasulhanu,romanzavršavapoantomuniverzalizmaislama,duhovnogareligioznogajedinstva:

Nek se ova kuća i avlija preurede u gasulhanu, nek joj kapija širom i besplatno otvorena za umrlu muslimansku sirotinju Mostara i okoline. (...) Nikada ne vratiti nijednog siromaš-nog jevreja niti ubogog kršćanina, koji požele da im se, po zakonima njihovih vjera, da besplatno sva sprema i oprema gasulhane za daleki posljednji put na Onaj Sretni Svijet. Isto vrijedi i za rijetke nevjernike nahodnike, ako u Mostaru ulete u zasjedu smrti ... (415.)

6.CijeliromanPjesma divljih pticaostvarujeseuspoznajineprevladivihantinomijauljud-skombiću.Antinomijuargumentiramkarakterističnompsihogenomstrukturomsredišnje-gaknjiževnogalikaSkenderaHume.Njegovimkarakteromukojemsuusudaručestitostsiskušenjimamaterijalnogailierotskogaporiva.Sposljedicomnjegovaharamaiprije-tvornosti.SkenderHumosabireusebiipozitivneinegativnecrtemuslimanaBošnjaka.Onzračiradostimaislama.SkenderHumoživi islamusvojemintimnomspokojstvu,usvojoj blagosti i u vedrini.SkenderHumonaprosto “damri” (izraz književnikaHazimaAkmadžića)radostimaislama,pajeonpotomsamoosjećanjuislamausebijedinstvenlikubošnjačkojknjiževnostiuopće.SkenderHumo,međutim,nijeevlija,većinsansklonha-ramulažiiprijetvornosti.Riječje,naime,ojednompreokretuunjegovukarakterukojisedogađaudrugomdijeluromana.PreokretjepotaknutSkenderovimosvajanjemženinanasljeđa.Skenderseutomosvajanjuslužipotvoromiintrigom-dasuvođuhamzevijauDamasku,BosancaisinaSkenderovapunca-Hilmiju-ubili zelenaški trgovci Serhatlović i hadži Murlak.”(267.). IzmoralnogmediokritetstvaSkenderpotomzapadaureligioznicinizam.ČinomzahvaljivanjaBogudanijeotkrivenanjegovaintriga:


Bože, sreća da niko ništa ne zna o tome gdje sam bio one dvije večeri! Bože, hvala ti što si dao da noć rasprostre svoja tamna vela stranama našeg Sarajeva. (277.)Pitamose,naime,moželijedanmuderisvjerovanjempravdativlastitiharam?Sken-

derpritom laže isvoganajbližegaprijateljaHasana filozofa, licemjernoseprednjimčudećinadpotvoromkojujesamsmislioiostvario:

- Bože, ko bi rekao da je iko mogao potvoriti Serhatića i Murlaka, i smisliti tako nešto. Svakakvih ljudi ima, i svakakvih ciljeva, a kad imaju svakakve ciljeve, onda im je lahko naći staze i puteve. Zapravo, ljudi su nebitni, bitne su namjere i ciljevi, lahko se nadju putevi i staze. Ljude ne vodi ni um ni pamet, ljude ne vode ljudi već namjere i ciljevi. Ljudi se mijenjaju, umiru i nestaju, namjere i ciljevi ostaju, rijetko kad postaje druga-čije. (Sve to sam govorio Hasanu, prikrivajući strah. (277,278.) Moja laž i potvora se obistinjuju na jednoj dženazi pred velikim mnoštvom i uglednicima ovog grada i ove zemlje. (278.) I, začudo, nisam se kajao što govorim neistinu, zapravo potvoru.(284.).NavedenompotvoromSkenderneposrednodjelujenafizičkesukobemeđudervišima.Sposljedicom izgorjelihdviju tekijauSarajevu.TekustarostiuSkenderuprovaljujegrižnjasavjesti.Strijumfomčestitostikrozčinuvakufljenjasvojekućeiavlijeu javnugasulhanuuMostaru.NanamajedadvojimonadSkenderovimmotivima.Umotivuproživljenjasnošenjemmanjegteretagrijeha?Udobrostivostibezinteresa?Ugeneral-nomje,dakle,smisluiuPjesmi divljih ptica, kaoiumilijunimadrugihknjiga,uosnoviriječoljudskombićuukojemsudobrostivostizlobautrajnominerješivusukobu.Sneminovnimposljedicama(zlo)upotrebereligioznostiodčovjeka: Jedini Bog ne zlou-potrebljava i ne iskrivljuje vjeru u Boga. Čovjek to čini. Nažalost. Ljudi to rade u svakom vremenu i u svim vjerama. (311.)Prednjemjetumačenjumeđuodnosagrijeh–molitva–oprostbitnododatismisao

ovogameđuodnosaujačanjusamoodgovornosti.Posebicukrozhalifet-Božjepovje-renjeZemlječovjeku.Povjerenjekojeusebisadržislobodnu ljudskuvolju,pravonasamoizbor.Stogaovopovjerenjeusebimorasadržatietičkikorektivvlastitogaosjeća-njazapravdu.Iosjećanjesamoodgovornostipremasavjesti,premaStvaratelju,premaljudima.Sasmislomtrajnogosvajanjaprostoraslobodekrozistovremenojačanjeosje-ćanjaetikesamooodgovornosti.Utomprocesuostvarivanjasamoodgovornostičovjekafirmiraljudskost,kulturuiistinskureligioznost.Jačanjeosjećanjasamoodgovornostiutireputslobodikojučovjektrajnoosvaja.IkojunalazimoumislimafilozofaHasana:

Bog svojim knjigama ne ukida baš sva zla koja su pri čovjeku. Ne što ne može, već neće (...) Bog je neka zla čovjeku samo objasnio. Druga je prepustio čovjeku da ih on sam sebi objasni, ako može. Ako ne može, ili ako neće, ko je čovjeku kriv (...) Ni Biblija ni Kur’an nisu tu da ukini rat, već da ljude zakratko utješe ako dodje do rata. (...) Kur’an jest Božija knjiga, ali je došao nama kao ljudima, a ne kao božanstvima (...) Kur’an je Bogom dat na povjerenje čovjeku. Čovjek u ime Boga primjenjuje Kur’an....Kur’an od Boga do nas, i od nas do nas, nije jednote isto.(315,335,337.).

7.Spoznajna je vrijednost romana u pokušajima vlastitog poimanja Božanstva. Sasviješću o ograničenosti ljudskoga uma i krajnje nemogućnosti Bogospoznanja.Ova je središnjamisao razrađenau hutbama filozofaHasana, u razgovorimaSken-dera Hume sa šejhovima, u dersovima šejhova i u hutbama muderisa Hume. Na


ovom je tragu također tumačenje simbolike leta ptice na slici umjetnika Mustafe:Slikaš dušu, iako je nevidljiva, slikom zamišljaš njen let i uspon ka Božanskoj slobodi, beskrajnoj. Let je težak, jer posvuda je beskraj. (...) Ptica je vjernik, let je vjera, nebeski beskraj je nedostižno Božansko biće. (...) A grana? Ona znači umor, znači stanku i od-mor. A može značiti i grijeh, jer grijeh se čini u dokolici! Najčešće. Sve u svemu, tvoja slika hoće reći da vjera pojedinca nije uvijek savršena ... (21.)Zasebnajevrijednostromanatakođeriuracionalnojkriticirazlogazaostajanjamu-

slimanskogasvijeta.Uargumentimakojisu idanasaktualni:upreferiranjunavodnoboljegonostranogsvijetaiživota,uformalnompoimanjuilumakaopokretačaprogre-sa,aneustvarno-praktičnojprimjeninaukeuukupnomživotu,posebiceusvjetovnimnaukama.Utrajnomopterećenjudruštvenogsistemaidealizacijomprošlosti,posebiceusistemuodgojaiobrazovanjaanakronimpoimanjemprošlosti.Sposljedicomživlje-njatuđeg,anevlastitogaživotaivremena.JedanprimjerzdravogaracionalnogotporasofteregresivnompoučavanjuprošlostiumedresamaCarigrada.Primjerjekolikoaktu-alantolikoiuniverzalnevrijednosti:-Časni muderise! Baš me briga za davne bojeve! I za stare i nove ratove. I nimalo ne

marim za davne pobjede, muslimanske, nemuslimanske, jevrejske i kršćanske. Sve je to prašina, sve je to sad sitnije od atoma. Čemu nama davna prošlost kad se i ona najbliža ne može vratiti?!

Jučerašnji dan imao je svoju a ne tuđu zoru. I baš zato nikad neće osvanuti u nekoj drugoj. (...) Učite nas zamršenoj prošlosti, odgajate nas da tuđe vrijeme gazimo našim nogama (...) da lijemo suze zbog tuđe slave i bitaka, tuđih razloga i poraza, tuđe zavisti i pohlepe (...) (44,45.)

8.Ugeneralnomsmislu,uovomromanupsihogramBosancanijebitnodrugačijioddru-gihskupinaljudi.NegativnaiskustvasmentalitetomBošnjakasažimaprijateljSkenderaHume–softaHasanVrebacnasljedećinačin:

U Bosni pripadaju i šejtan i melek zajedno. I to govori kakav smo mi narod, zavezan u nerazmrsiv čvor.(367.)Pomogneš, a on priča da si mogao i davno, samo si hrđa i nisi htio. Učiniš to opet, a on kaže: hoće da me pridobije! Dadneš mu, a on raznese: sam ne bi, drugi ga nagovorili! Daruješ ga, a on se okolo raspituje šta li ćeš od njega tražiti. Pomogneš kao što si i prvi put, a on smrada kako si pomogao više drugima nego nje-mu. Pružiš mu punu ruku, a on kaže šta je ovoliko čekao?! Utješiš ga, a on priča: kad je ovoliko dao meni koliko li je tek ostavio sebi?! Pritekneš mu u nevolji, a on se naljuti, misli sažalijevaš ga! Napraviš mu kuću, a on kaže: da nije mogao ne bi! (...) Eto, to je naš čovjek, i još mnogo toga, najčešće. (275.)Ovojnegativnojskicimentaliteta,umjesnojedodatisintezumentalitetaBošnjakaAlijeIsa-

kovića,njegovaiskustvaupredratnimiuratnimgodinamasBošnjacima.Ta,naime,sintezabitnokorespondirasKarićevomobjektivnošću.Obasuovapsihogramaidanasaktualna,vjerodostojna.ObaobjektivnosažimajumentalitetBošnjakaspsihogramomkrajnostiizme-đubolno-nježneduševnosti,krajnjegegoizmaimaterijalnogapragmatizma:

Ovaj uzburkani historijski tok jedan je od uzroka što se u bošnjačko-muslimanskom narodumogu sresti svi oblici krajnosti. Nisam nigdje u bivšoj Jugoslaviji, nigdje u Evropi sreo tako dirljivo dobrodušne, naivne i predane ljude, beskrajno samopožrtvovane, spre-


mne na svaku ličnu i kolektivnu žrtvu, i nigdje takve pojedince i skupine apsolutno usko-grude, beskrajno samožive, potkupljive, politički ljigave i, nadasve, opsjednute omalao-važavanjem svega vlastitoga, vlastitog imena, vjere, običaja, kulture, svekolike prošlost.(U:AlijaIsaković,Antologija zla, Naša podsjećanja i pouke, Sarajevo1995,373.)Bošnjacisuuobjenavedeneknjiževnesintezejednakodobri izlikaoidrugi ljudi.

Unijansamaseoddrugihrazlikujuposvojojprirodnostiispontanitetu,pospremnostijedinjenjaorijentalnoislamskesazapadnokršćanskomduhovnošću.Utajedinjenjauti-ruvlastitapregnuća.Njihovjementalnisklopobilježenkrajnostimaizmeđunemjerljivaaltruizmaikrajnjegegoizma.Sposljedicomdasuutimkrajnostima,utrajnomsmjenji-vanjumerhametsasaburom,zavistiponossohološću.Snemjerljivomegomanijom.Somalovažavanjemsvojekulture i tradicije.Strajnomneizvjesnošćukojaćeenergi-jaizovihkrajnostitrijumfirati.Akobismoprednjimsintezamadodaliaktualnu,gotovoposlovičnusintezumentalitetabosanskogamuslimanakojeg iskazujusredišnji likoviSelimovićevaromanaDerviš i smrt,polučilibismojošjednu,treću,relativnoobjektivnuistinuonašemnarodnosnomi(malo)građanskombosansko-bošnjačkommentalitetu:

Čudan svijet: ogovara te, a voli, ljubi te u obraz a mrzi te, ismijava plemenita djela a pamti ih kroz mnoge pasove, živi inadom i sevapom i ne znaš šta nadjača i kada. Zli, dobri, blagi, surovi, nepokretni, olujni, otvoreni, skriveni, sve su to oni, i sve između toga. A povrh svega, moji su i ja sam njihov, kao rijetka kaplja, i sve što govorim kao da o sebi govori. (...)

Kakvi su ljudi Bosanci? Najzamršeniji ljudi na svijetu. ... Zar smo mi slučajno tako pretjerano meki i surovi, raznježeni i tvrdi. Zar se slučajno zaklanjamo za ljubav, kao jedinu izvjesnost u ovoj neodređenosti, zašto? Zato što nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno znači da smo pošteni. A kad smo pošteni, svaka čast našoj ludosti. (MešaSelimović,Derviš i smrt, Svjetlost,Sarajevo1968.).PrednjimcitatomdovodimuestetičkusvezuPjesme divljihpticasaDervišom i smrti

kroz zajedničkiopisbošnjačkogamentaliteta.Premdasuufilozofskojiuvrijednosno-gnoseološkojrazinioviromanidisparatnitekstovi.U Dervišu i smrtijeislamskaduhov-nostvanjskadraperijakojomjepokrivenabitzapadnoeuropskegnoseologijeifilozo-fijeateističkogapsurdaovogaromana.Središnja je izajednička idejaobaju romanaupoantineminovnogstradanjahumanumausljedslasti vlasti.Romanise,međutim,bitnorazlikujukrozvrijednosniodnoslikovaspramislama.UPjesmama divljih pticasvilikovi(čakikršćanski!)cijelimsubićemusidreniuneprijepornomuniverzalizmuisla-ma. SelimovićevaNurudinaiHasana trajnoprožimaraspolućenostnejasnog osjećanja stida zbog porijekla, i krivice, zbog otpadništva od islama. (Derviš i smrt, 416.). OvajraspolućenisensibilitetsredišnjihSelimovićevihlikova,pomojemsudu,bitanjerazlogNedžaduIbrišimoviću(1940-2011)–nedavnopreminulomprozaisturuhani–islamskeinspiracije-dadonesejednuprevišerezolutnu,estetičkitačnuiparadoksalnukvalifi-kaciju: Derviš i smrt nije muslimanski, iako antimuslimanski, najbolji je roman bošnjačke književnosti.(UčasopisuBehar,101-102,Zagreb2011.).Likoviromana Pjesme divljih ptica isijavajuponosidostojanstvoislamskesamosvije-

sti.Onisunatraguljubavi,aAhmedNurudinMešeSelimovićanatraguosvete.Sne-minovnomposljedicommržnje,stradanja,trajnogagubitkauSelimovićevihlikova.SvisredišnjijunaciPjesama divljih ptica duhovnosuuzrasliuosmišljavanjuajetada je svaki čovjek uvijek na gubitku, osim koji vjeruju i čine dobra djela.Tvrđava MešeSelimovićai


Pjesme divljih ptica spajaidejahumanizma.SelimovićevAhmetŠabou Tvrđavi,šejhoviiSkenderHumouPjesmamadivljih ptica, sunaimenatrajnomputuhumanizma.Tvrđa-vuiPjesmedivljih pticas Dervišom i smrti spajaopetzajedničkobosnoljublje.UTvrđavinajsnažnijeusceniumiranjaBosancauVeneciji.AuDervišu i smrti tojebosnoljubljeunerastavljivuspojuspovremenombolnommržnjom.TajjenerastavljivspojnajsnažnijeizraženusvijestiSelimovićevašejhaAhmedaNurudina:

Bosna je moja velika ljubav i moja povremena bolna mržnja. Bezbroj puta sam po-kušavao da pobjegnem od nje i uvijek ostajao, iako nije važno gdje čovjek fizički živi. Bosna je u meni kao krvotok. Nije to samo neobjašnjiva veza između nas i zavičaja, već i koloplet naslijeđa, historije, cjelokupnog životnog iskustva mog i tuđeg, dalekog, koje je postalo moje. Viđena izvana i bez ljubavi, Bosna je gruba i teška, viđena iznutra i sa ljubavlju, koju zaslužuje, ona je ljudski bogata iako u sebi nespoznata potpuno. Rijetko je ko bolnije i dramatičnije određen historijom kao Bosanac. Što se sve kroz stoljeća nakupilo u tim ljudima. Osjećanja vlastite neodređenosti, tuđe krivice, teške historije, neizvjesne budućnosti, straha od promjene, želje za dobrotom i humanošću koja bi se odnosila na sve ljude bez ikakva ograničenja, i čestih razočarenja koja su rađala mržnju. To su veoma složeni i zamršeni ljudi i teško ih je razrješavati po prvom viđenju i po spo-ljašnim utiscima. (Derviš i smrt, Sarajevo, Svjetlost1968.).Ovompsihogramuumjesno jedodatiobjektivnu istinuoosobiMeši i oumjetniku

MehmeduSelimoviću.IstinuopovijesnouvjetovanojdvojnostiSelimovićevahabitusaiidentiteta.TajedvojnostujednakojmjerisvojstvenanesamoMešivećinajeminentni-jimbošnjačkimumovimaXX.stoljeća:

Meša Selimović se pokušao izvući iz svog obezvrijeđenog naroda tako što se nacional-no deklarirao Srbinom, a što nije mogao učiniti svojom uzornom umjetnošću zbog njena sublimiranja bošnjačkog mentaliteta i islamskoga duha. Nije moguće ne osjetiti tragiku velikog umjetnika kada se našao u raskoraku sa vlastitim djelom izraženim u formi kontra-dikcije, jer ako je on Srbin, nije njegovo književno djelo, i obrnuto. U pozadini te antinomije su demonske sile koje djeluju onda kad im se najmanje nadamo.( Rasim Muminović,Filozofija ideologije. Destruktivne ideologije XX stoljeća,Sarajevo,ElKalem2000,408.).

9.Trebasmoćiproosjećatijezikinjegovupolifonijskuekspresiju,dabismoseduhov-

noradostiliubaršunastojriječiPjesme divljih ptica. Uonojriječikojajesočilaizorilaispodtrepavicamajkemuslimanke.DabismoustiluiizrazuEnesaKarićaraspoznalikult spram izrečene ili napisane riječi. Kult poimanja riječi kaoBožjegdavanja.Kaodragocjenosti:

Mladići moji, tovite se grubim znanjem i inatite po medresama i tekijama, na tuđem kruhu, a nauku primate kao napad. Pitam se gdje vam je odgoj i ahlak, gdje vam je če-stitost? (...) Za vas nije mišljenje sve dok ne naučite da je riječ dragocjenost.(Pjesme divljih ptica,343,344)ProživljavajućiromanPjesme divljihptica,imatedojamdajesvakojriječiodvagana

njenamisaonaiosjećajnatežina.Dajepisacsvakuriječprijestavljanjanapapirsamproživio.Potomjekaligrafskinapapirunosio.Sasigurnomspoznajomdajeubosan-skoislamskojbogotvorenojsvijesti–ruhaniinspiracija.Simboličkinazivromanausebisabireantinomijuživota izmeđuduševnogaozarenja imaterijalnihstrasti.Sposljedi-


comraspolućenostiitrajnihsukobaizmeđusamihmuslimanaiizmeđumuslimananikršćana.Nadrugojsustraniblagostispokojstvokojimzračebrojnestraniceromana.Onafinaenergijakojanasoplemenjujeozarenjima.Sdoživljavanjemunutarnjegamira.Sosjećanjemsamosastavljanjasasvojimiskonom.Sproživljavanjemspokojstvaibla-ženstva–najfinijihtrenutakavlastitostiisamotrajanja:

Ramazani su se spuštali iz plavih nebesnih bezdana, cjelivali lica lijepih mladića i djevojaka, ponekad niz merdevine od mjesečine. (6.) Sve od sinoć je lijepa Firenca u kopreni niskih oblaka, u pramenju mlake kiše. U tišini zaodjednutoj u kaplje, spuštaju se niz mirijade nevidljivih skalina na ulice i perivoje, i u zagrljajima miluju zdanja grada, sva u dodiru za koji vjerujem da je blag, i da je nalik draganju kojim svilene isfahanske ko-šulje miluju tijela mladih žena. U prvim nitima praskozorja milost blage kiše je odmijenio pljusak najavljen vjetrom s mora i samo jednim sijevom munje i dalekim, kratkotrajnim, tutnjem grmljavine. (Pjesme divljih ptica,306,307.)Dojamprvotnosti,prvine,novostvorenogasvijeta,onogpoputprvogasnijegaupra-

skozorjeispredkućnihvrata,dojamiskonaisamosastavljanjasasobom-jesufascina-cijeovogateksta.Smoćnomsugestijomkojazahvaćaiprožimaiemocijeirazum.Sasjetnimimehkimlirizmomkojimjeprosjajensavtekstromana.Utomlirizmujebosan-skiibošnjačkiduhovniiduševnietimonromana.Njegovpsihološkiuniverzum.Istinskabošnjačkaosjećajnost.Onajbosanskiuniverzumukojemsesastajujednakovrijedanlatinitet(kojegsradošćuučikaligrafšejhSemnaniufirenci)iljepotaarapskogaharfa.LjepotomarapskogaharfaodzvanjadušafirentinkeLucijeLevantini.Lucijaje zavoljela arapski i zbog toga što arapski obiluje grlenim glasovima koji se začinju u dubini grudnih žila, možda i u samome srcu, ili barem povrh njega. Nutrine pluća se najbolje počešu izgovaranjem arapskih grlenih glasova. (314.)Vrijednostromanajeiujedinstvenojkr-šćansko-muslimanskojspoznajidajeIsus Krist htio podstaći čovječanstvo da se mač na punom sijevu sunca mora isukati protiv strasti u ljudskim grudima koje svoju opaku klicu zametnu u ljudskoj duši. (311.)Bosanskiuniverzumtekstajeiulirskojtoplini.Iuduševnomtreperenju.Napr.utro-

nutostipoezijomperzijskogaliričaraNišapurija.Unjegovihsedamopisatugeu pjesmiPostaje žalosti:

Prva mi je tuga, kaže, kad sunce zalazi. Gotovo je, dan zamire u svom nepovratu, što je obasjao – obasjao je! Druga mi je tuga kad vjetar strgne behar s voćke i raznosi ga još mirišljiva, po blatnoj zemlji. Tuga treća u tome je kad mahovina obraste po grobnom kamenju, to je siguran znak da su i kosti istruhle, davno, a i kamen nišana će se zdrobiti u pijesak. ... (131.)

10.Rafiniranilirizamuproosjećavanjumaterijalnogasvijetakrozsvihpetčulagradivnajeenergijatekstaromana.Karakterističnesuutomsmislupočetneizavršnesceneroma-na.Upočetnoj jescenidesetogodišnjiSkendernaTepiuMostaru.PoučenznanjemtravarkemajkeMevlije,obasjanzlatnosvijetlimpramenjemmjesečine,Skendersvojekomšijeozarujemirisimahercegovačkih trava. (Str.16,17.).U jednojodposljednjihscenastaracSkendertoneinextasismirisa,milujućiočimaijagodicamatraveuzvodo-skokSkakavacpovišeSarajeva.Imakolikoovascenaunjenomdrugomilizavršnomdijeluromana,snajavompostmortemproživljenja,usvijetujednogracionalistailiatei-


stabilailuzorna,onajevjernikuičovjekustranscendencijomintimnobliska.Uvjerljiva.Zaskeptičaraprihvatljivaunjenojantropomorfnojspinozinskoj iliprirodnoj istinitosti.U istinitostimikromakrokosmičkog jedinstva.U tom jedinjenjuostvarene sunajboljestraniceovogaromana:

... Koračam zatravljenim plancima i stajem na Mevlijine svijetove: kamilice, vrijesci, grilovke, jetlovine grimizne, gromoljike nujne. Vidim, zavlika i plavuljika posvuda nikle, radosne! Hodam kunicom i ostacima jagorčevine, bokvicom i bosiokom, sijerkom i trav-kom zaboravkom. I sjećam se majke. Kako bi bilo dobro da njenoj lahkoj duši proučim Jasin usred ove ustreptale ljepote! Pozdravljam trave. I ovog premaljeća i ljeta sričem im dobrodošlicu. Sve prespavale zimu i sad promolile malehne glave, pošle nekuda gore i uvis, uspravljaju se na stabalicama, u slavi biljaka. (...) Podsjećaju na proživljenje, usta-janje iz grobova. Tamo, kad se proživljeno čovječanstvo uspravi, svaki čovjek iz svoga mezara, u čuđenju sa sebe stresa grobni prah, svi oka vesela, lica vedra, srca radosna, jer: evo Božijega obećanja! Nismo ostali vječni prah! - Čovječanstvo će tada biti ozareno kao bilje s prva ljeta, rekoh umjetniku Mustafi. Bilje je tu da čovjek uzme pouku, opome-nu, da nasluti dragocjenu slutnju koja naslutitelju donosi srećku zvanu Raj. (...) I mi ćemo ovako, nekad, nekud, uvis, u vječnost. Uvjeravam Mustafu da je sve geometrija, divni srazmjer, ošamućeni sklad latica, sve to je stiglo s neba, iz neba, od neba. Jednostavno: nebeska mu je pupčanica. Nema drugog objašnjenja. (374,375,377,378.)ZavršnuocjenuoromanuumjesnojepoantiratistavomDževadaKarahasanadaje

razlogilimotivpisanjadačitateljuposredujetrenutkeradosti.Upravosutitrenucirado-stinajdragocjenijimomentikojenamposredujeriječPjesme divljih pticaEnesaKarića.

UMünchenu,rujan-studeni2011.


fabijanLOVRIĆ

SonjaJurić–KreativnostumjetničkoguslužbihumanostiJurić, Sonja: Suncokret pognute glave/Sunflower with bowed head, drugo izdanje (Ilustrirala: Anja Bartulović/Prijevod na engleski: Dragana Rajković). Ur. Miro Petrović; 200 x 260 mm, meki uvez, 23 str. Matica hrvatska Čitluk, Čitluk 2012.

Svakakodaknjige„povodom“imajuposebanpristup,posebnuvalorizaciju,aakoseradi o humanom i dragovoljnompristupu iz temelja dubokih osjećaja ljubavi spramodređenoga,ondajepozornost, ilibimoralabiti,dalekoveća.Slikovnica(Jurić,Bar-tulović,Rajković)unakladiMaticehrvatskeČitlukizašlajeiztiskapovodomSvjetskogdana autizma, 2. travnja, kaoponovljeno, drugo izdanje, a otisnuta je uponajboljojtiskariovihprostora,Grafotisak–Grude.SonjaJurićjediplomiranaprofesoricahrvatskogajezikaiknjiževnosti,aliihumanitar-

ka,volonterka,kojauradusdjecomunosimajčinskuljubaviprofesionalnoznanjeko-jimdopunjujesvojkreativnisvijet.Takavjeiovajuradak,spričomkojapočinjeizokriljavrtića,oddjevojčiceMajekojajeimala4godinei,bilaposebnauponašanju,usvijetusvojetišineukojemjudrugadjecanisuostavljalanamiru.Znatiželjadrugihidrukčijihpočestoprelazigraniceugodnogaiodlaziunasiljeinetrpeljivost.Ovdjejevječitopi-tanjepedagozima,psiholozimakakopronaćimodeldasepomirerazličitipsihofizičkisvjetovi, kako ihsaštomanjestresadovestiu funkcijupodnošljivosti,prihvatljivosti,naćinjihovskladusocijalizacijikojuživottraži,štopočestoznabiti i izvanustaljenihnormativakojepedagozimorajuimatiusebi.Ućiupsihološkisvijetpojedincateškojeuspijevaloinajinteligentnijima,čijaemocionalnainteligencijaostavipismenanasluž-buonimakojidolaze.UpravotakvojednoiskustvoprenosiiautoricausvomtekstuodjevojčiciMaji,kojajesvojunutarnjisvijetčuvalaunutriniodajastraha.Paikadasujedječacipolilivodom,štobiseočekivaloodsvakogadjeteta,onajeostalanijema,bezsuza.SamoBogjemoćanzaviritiunjezinemisli,njezinaproživljavanja,njezinsvijettr-peljivostiineshvaćanja:zaštojojtočine?Samoštojebiladrukčija?...Znalajepodnositikakobijerazumjeli,aonajenjihrazumjelaudomeniigreinestašlukakojesujojčiniliizbogtogasenijeljutilanitikadasujojjajepodmetnuliušlapice,nitikadasujojlicepošaraliflomasterom…Samoječuđenjeraslounjezinimmirnim,sjetnimočima.Tajčin


probudiojeljutnjuudrugojdjevojčici,kojajujeuzelapodzaštituipočelasuosjećati,razumijevatiMajukaodrukčiju,alijakoiskrenuprijateljicu.Životniputkojiželimokreiratizasebepočestokreiranassame.TakosedesiloisMa-

jom,otputovalajesroditeljimauZagreb.Urušavaosesvijetjednogprijateljstva.Osta-jućibezMaje,drugadjevojčicatražiobjašnjenjeodmajke,aondadoznajekakoMajaimazdravstvenihpoteškoćaidajemoralazbogtogaotputovati:„Aondajejednogadanauvrtićstiglopismonamojeime.Otvorilasamga.UnutrajebiocrtežkojijeMajanacrtala.Nanjemusubiladvasuncokreta,jedanokrenutpremasuncuipravkaosvije-ća,adrugijebiopognut.Naobasuncokretajebionacrtanosmijeh.“Ključpričejetu.Osmijesi–prijateljstvo,pognutisuncokret–žalzbogodvojenosti,sjeta,tuga,čežnja…Tako,urazumijevanjurazličitosti,trajejednoprijateljstvodvabićakojasuosjećaju,kojaznajukakoudubininjihovihsrcatrajevječitaljubavsprambližnjeg.TuvisokohumanugestudonosiusvojojpričiizokriljaautizmauspješnaknjiževnicaSonjaJurić.


MiloJUKIĆ

Kadjunaciprelazeizpričeupriču(O knjizi Jedna Priča i druge priče Ranka Pavlovića, Književna zaklada „Fra Grgo Martić“, Kreševo, 2011.)

Dosadilo Jednoj Bajci da živi u davnim vremenima. Svuda oko nje automobili, avioni, ra-kete koje lete na druge planete, pa onda igraonice, muzički stubovi, diskoteke, koncerti pop pjevača i rok grupa, izbori ljepotica i modne revije, a ona – šta ona ima? Stalno je u nekim mračnim šumama dok oko nje lete vještice na metlama, luta po začaranim dvorci-ma, sa svih strana odvratne aždaje rigaju vatru, vršljaju po njoj sve tamo neka čudovišta, ne znaš koje je od kojeg gore.Akadnekomeneštodosadi,jasnojedatrebaponeštopromijeniti.ZatoRankove

pričeibajkeoblačeodijela,šećuseokolo,imajuvlastiteosjećaje,pričajusasvima,čakistišinom,susrećuseiupoznajusdrugimpričamaibajkamapasesasjetomprisjećajudjetinjstva i zajedničkogodrastanja,dabinakon togaostarjele iotišleumirovinu.Onenečekajuprincanabijelomkonjuiliplemenitogkraljevića,negosamespašavaju

svojejunakeodbezbrojnihopasnosti ičupajuihiznevoljaukojeupadajukadpričasamomalootkreneglavuodnjih,tukusesazlimduhovimaicrnimvješticama,aondase,sretnezbogsretnogkraja,družesasvojimjunacima.Atekjunacipriča:prelazeizjedneudrugupričuišetkajusenjimakaodasunjihoverođene!Rankovapričamožesve: iostarjeti iroditiseponovno,i jošjednom,i jošjednom,

čakiondakadodrastemotolikodagotovozaboravimoidajepostojala.Onaulaziučitankeizbunjujeđake,kojijenakrajumorajuzavoljetijerjetapričasličnanjima:iona,poputnjih,ideuškoluidobivajediniceipetice,aosimštopriča,Pričaipjeva,surfainternetom…Patuljcigledajucrtane filmove i igrajukompjutorske igrice, junacibajkitelefoniraju,UspavanaLjepotica iCrvenkapicanapokonsesusretnu,moždakakobijednadrugojkazaledabivoljeleupoznatiiDjevojčicusašibicamailikonačnosusrestionogžapcakojijezapravoprinc,samoštogatrebapoljubiti…Slovaserazbolijevaju,ponekadčakiginuiliihpozobajunestašneptičicepoštoimse

učinidasutosjemenke,adjecijelakšenegouživotujerseuprodavaonicamamogukupitilijekovikojimaseliječistrahodslabeocjene,žvakaćegumekojesvirajuipjevajudokihžvačešitristadrugihčuda.


Premdanipričeibajkevišenisusavršenekaonekad:izgubese,zalutaju,zaboravese,prehladesepakišuišmrcaju…Iakojeuosnovinamijenjenadjeci,knjigaRankaPavlovićajebezikakvedvojbeknjiga

zasvegeneracije.Najmlađićeunjoj,nemasumnje,uživatikaoštosunjihovemajke,očevi,bakeidjedovidoksubilidjecauživaliuAndersenovimbajkama,ateistestarijećesada,kadihjestvarnostnatjeraladavišenemajupravobitidjeca,knjigajošjednomvratitiudjetinjstvo.Čitajućije,isamićesenaćiunekojodpriča,poskočitćekadseglavnijunaknađeuopasnost,zabrinutisekadiztmineiskočistrašnaaždajaiodahnutikadopasnostnapokonprođe.Imaliištaljepšenegobitidijete?Dakakodanema!Zarimiodraslinebismovoljeli

imatibrojmobitelaMaleSirene,čistodajojpošaljemoSMSukojemćemojojporučitidasmojepročitaliiobećamo,sebiinjoj,daćemojeuvijekčitati!Drukčijemogumislitisamorobotiziranikarijeristikojisuzaboravili što jesreća išto je ljudskost. I zar imavećeistineodonekojuspoznadijete?Iodkogasemoženaučitivišenegoštosemoženaučitioddjece?Asvakodijetebivoljelonekakouskočitiubajku,akoništaondaunekojepizodnoj

ulozi,samodamakarnačasdijeliživotsbajkovitimjunacima.Panekaponekadbudeiopasno,Božemoj,nekadobravilaće,takosmonaučili,nakrajuipakspasitistvar!Aodrasli?Nijevaljdadaioninebiželjeliisto?Dobro,nemorajutosadipriznati,alinegdjedubokousebi…Bašbibilolijeposusrestiseunekojpričisjednimodonatricarevasinakojisusezaputiliširomcarstvatražiti…Manemavezeštotraže,samodaihsretnemo!Aoniondanekaiduzasvojomsrećomsvedokrajabajke!JednaodpričauovojknjizijeiUčenapriča,premdasu,zapravo,učenegotovosve,

budućidaautor,navrloprihvatljiv izabavannačindijelidjeci,ali iodraslim,bezbrojsavjetakojibi,drukčijerečeni,polučilikudikamomanjeuspjeha.Zbogsvegatoga,Pavlovićevaknjigaspadameđuoneknjigezakojećenam,nakon

štoihpročitamo,bititolikožaoštosmoihpročitalidaćemototeškoprežaliti!Zašto???Pazatoštoihnikadvišenećemomoćičitatiprviput!Sreća,boljerečeno:stosreća,pričesutolikodobredaprvočitanjesigurnonećebitiiposljednje;čitatćemoihčakiondakadbudemodobroznalikakoćenakrajuzavršiti.Inikadnamnećebitidosta!


LidijaPAVLOVIĆGRGIĆ

InteligentnopoetskotkivoAida Šečić, Lutke, Književna zaklada/fondacija Fra Grgo Martić, Kreševo 2011.

Položajženeudanašnjemdruštvujeneiscrpnatema.Bavećisenjom,čestosezapadaustereotipeinudedavnopotrošeneriječi.Ženijesveteže,slabijejeplaćena,nedovolj-noshvaćena,akoneuspije,krivisumuškarci;akouspije,ondajeovakvaionakva...Itakounedogled.KnjigaLutke,poriječimanjezineautorice(auvjeritćemoseutoisamiakopročitamo

ovuzbirkupoezije)ukazujenanimalolaganpoložajženaudruštvukrozpovijestida-nas.Svijetsemodernizirao,alipoložajžena,izgleda,nije.Ovajpjesničkiprvijenacnenudinekiaktivističkimaterijal,nitisekrozstihovežustro

branestavovi.Autoricajenasuptilannačinprogovorilaoženiudruštvuisvijetu.Uin-teligentnokoncipiranojknjizisusrećemorazličiteprofiležena:odpovijesnihličnostidoonihkojesufiktivnejunakinjeklasikaknjiževnosti;odaktivisticadopasivnihženakojeidu linijommanjegotpora;odsveticadoženakojemoralistiprokazuju.Živopisan jespektarženskihlicakojadefilirajuLutkama,asvakapjesmanaslovljenajejednimime-nom:Doli Bel, Olena Popik, Hasanaginica, Djevojčica sa šibicama, Indira Gandi, Majka Terezija, Avdagina Fata, Merlin Monro... KrozsvojestihoveŠečićjeispričalaženskesudbine,osjećaje,boljke,uspjeheineu-

spjehe.Svakapjesmanosijednuporuku,nesamoženamavećsvima.RosaParksisti-čekakonetrebamodopustitidanasgaze,AnikaizAndrićevelegendarnepripovijetkegovorikakojeionasamobićeodkrviimesa,MajkaTerezijapokazujeputblagostiialtruizma,malaPalčicakadrajenaćivelikuslobodu...Kao da kroz usta svojim junakinja pjesnikinja poručuje – ne budimo lutke, lijepi

našminkaniukrasisvijetačijekoncedrugimiču–budimoženesasnagomiodlučnošćuvojnikakojibranikućniprag,budimonježne,majkeisestre,budimodobročiniteljice,živimopremasvojojsavjestiipremasvomsrcu.Iščitatćemoiporukudanitkonesmijebitimarionetanakoncimaučmalihobičaja,malograđanskesredine,svojihslabosti,tedanebismotrebalibitipoputNorekoja„čekadaoživi“.Svezaokružujedvosmislennaslov–Lutke.Lutkemogubiti lijepeigračkekojimadrugikrojehaljine.Lutkemogubitiiženekojeimajuidovoljnopametiisposobnostidaživesvojživotimijenjajusvijet.Zadivitćemoseautoričinomnačitanosti,odličnompoznavanjupovijesti,društvenih

fenomena,umjetnosti.Sve joj je to,poredneospornogpjesničkogdamara idarazamajstorskugradnjustiha,zasigurnopomoglouoživotvorenjuoriginalnihideja.


Prolazećikrozdevetciklusa,kaokrozdevetkrugovaPakla,dotaknutćemoosmijehe,suze,ljepotu,nježnost,odvažnost,odbačenosti,osuđenosti,rane,slabosti...KrozslobodnistihneopterećeninterpunkcijomŠečićnaokojednostavnimkonstruk-

cijamadotičedubokemisli:Kosu oduvijek podižem visokoDa budem jednaka muškarcima oko mene (Indira Gandi)

Krozprizmuoriginalnemetaforikeljudeistvaripromatramoučudesnimoblicima:Deset crnih polumjeseca na prstimaGrebu po nebu kolač od šećera (Djevojčica sa šibicama)

ZvučnoststihaŠečićpostižečestoaliteracijama.Tako,primjerice,svakistihivećinariječiupjesmiIsadora Dankanznakovitopočinjeslovom„p“.Pkaoples–životjeples–akorakajemnogoinjihovizborjenaosobikojaželiplesati.Umijećejeumaloriječipretočitičitavujednusudbinu,poputoneOrleankine,fatimi-

neiliJulijine,usveganekolikostihovasažetidramujednogbića.ZanimljivajeiulogaglagolauAidinimpjesmama.Dokprezentuprvomlicujednine

ukazujenasamosvjesnežene–subjektekoježiveposvome(Ketrin Hepbern),prezentutrećemlicumnožineotkrivapoložajženekojajeiurečeniciiinačesamoobjekt(Av-dagina Fata)–dakle,onisufatuzaručili,tosenijedogodilojerjeisamatohtjela.Dirnutćenasautoričinodnospremajunakinjamaknjige–svakojodnjih,bezobzira

jeliriječoMajciTereziji,Hasanaginici,KatharineHepburniliOleniPopik,Aidaprilazitoplo,ljudski,spoštovanjem,kaoprijateljicama.Paionimaizciklusao„lošimcurama“,poputSonjeMarmeladove.Upravoimitrebamoslijeditiprimjeripokušatiprihvatitidru-ge,bezobziranasve.Jer,dojmasamnakončitanjaLutki,svakičovjekusebinosiiskrudobrakoja,zahvaljujućinama,jednommožeobasjaticijelonebo.


fabijanLOVRIĆ

PastirsudbineBilić, Mario: IZOPĆENICI: IMOart / Udruga za promicanje vrijed-nosti hrvatske baštine; Imotski, 2010.

Obratitisečitateljimanaizravanisažetnačin,gotovognomama,pjesnikpostižesmi-slenucjelinuizmeđuunutarnjegaiizvanjskogprikupljajućistadariječi,čuvajućiidejuimisaokaovrijednostkojatrajeikojutrebanjegovati.Većnasamimpočetcimapjesni-kovanjaautorsenametnuokratkomijezgrovitomformom,kojapoputoštrogvrhaigleprobadadoživljajnisvijet iunosisigurnostupjesmu,ugovorkoji jenaučenbaštinititekovinezavičaja,uljudbe,ljepotenaproplancimaknjiževnosti.Zbirkajepodijeljenaučetiripoglavlja:Poskokovosime,Izopćenici,Osuda,Propeće.Svesupjesmebezna-slova,kaobiblijskeprispodobe.Ispjevanesuikavicom,apočetakikrajsuutijesnostiiizravnosti,takodanematematskihopćihmjestanitiuvodakojibirazigralitemu.Uznjujeporukatolikotijesna;jednotijeloijedandahzavremena,jedandaharhetipskihriječii trajnovrijednihporuka:„učijosime/damuškineplaču//zatotaremsuze/tvojimšudarićom“.Osjećajućipotrebuzabilježenjemprošlog,upjesmamasrećemonizantropoloških

detaljavezanihzačovjekovživot,sačuvanihzabudućnost,modernouprizorenihvre-menukojejest,abogatstvometa-jezikadajedugotrajnostiodrživostovompastirusud-bine,pjesnikukojisvojstavisvojepjesničkoumijećeuobličujeuočuvanjevrijednosti:„zemljatvrda/anebovisoko/sine/srićo/poskokovooko//sine/ime/poskokovosime“.Sačuvatizavičaj,ognjište,rodnukuću,sačuvatiuspomene,znatiihbaštinitipoputdo-

brogpastira,oplemenjujesenajvrjednijidioonogaštobitrebalo,moralobitisačuvano.Upozorenjasuisuvišeizravna,bolna:„nigrad/niselo/nikuća/niokućnica//gradima/tilo//seloima/dušu//ami//beztila/iduše“.Odgovornostispramonogaštonamostavišepređi,roditelji,veomabrzoblijede,gubesvakuvrijednost,postajuteretimnogiostavišezlatneoranicenamilostinemilostgladnimustimakorova,vjetrovima,kišamaistudeni,zaboravu.Čovjekodlaziineželisesjećatisvogognjišta,rodnekuće,ljepotedjetinjstva,odrastanja?Upravopsihološkiefektiizničuizsvakepjesme,svakekitice, izsvakogstiha,svakeriječi, ječeunamasvojomopomenomi tražeda jojsevratimo,daseneodričemostadadjetinjstva:„jesunas/jašili/izajašili//povadilinam/zdravezube//ošišalikosu//posulipepelom//iuputilinas/uprošnju“.Uprošnjijeneizvjesnost, treba se dodvoriti, treba pokazati dostojanstvo, treba steći povjerenje,


omladitisebezkorijenai lista.Kako?Prevarilinaskakobidošlidocilja,kakobinasrazbaštinili,kakonebiimaliništa,kakobiizdaliočeve:„lizalinam/šljuke/doksunas/tribali//mazalinam/uljemnoge/doknasnisu/dobili//suzama/čelokvasili//dokimnismo/potpisali“.Tkojesveovakvusudbinupreuzeousvojeruke,nasvojuodgovornost?Nijeliživot

postaovelikaobmanasamomesebiiudaljiočovjekaodprirodnihzakonitostikojećegakoštatiopstanka, jerživisezasadašnjost i trenutakzadovoljenjastrasti,prozirnihimaterijalističkih?Štoutompogleduvrijedeovakvapjesničkaupozorenja?Jasnojekakosepjesniknemirisgibanjimaokosebe,kakomuživotnafilozofijaizmičetlo,alagodanživotpostajepreokupacijaobitelji:„nijenasbilo/uvrime/oranja//nijenasbilo/uvrime/kosidbe//orali/priorali//kosili/prikosili“.Osuditisamogasebepokorajenadpokorama.Priznatigrijehčin jekojizadivljuje,

obvezuje, ali koji počesto ne nailazi na odobravanje jer je laž postala komunikacijamoćnih,onihkojiodlučuju,čijajefilozofijamućenjevode,aosviještenčovjekneus-pijevapronaći izlaz.Unajmanjuruku,veomajezbunjenkomunikacijskimvještinamazavođenjaiprijevara:„gostilise/kodmene/lažovi/ovogasvita//lažim/ručak//lažnaim/večera//ija/ponjima/laž“.Kadaneuspijevaspriznanjem,čovjekopetujenadsvojomnevoljom,skupljasvoje

stado,skupljaonoštoima,štomujedrago,čegasenemožeodreći,preuzimasudbinuonakvukakvajestitražiunjojoduškazasvojubol,aliipriznajekakosudrugiučiniliživottakvimdanijeimaoizbora,nijemogaobezsocijalizacijenastalogproblemakojisegledavišeslojnosamousvojojnutrini,inače,društvenahijerarhijapodsocijalizaci-jomdonosipravila,odredbe,zakone,moralneupute,asvejeusvrsigospodarenjemiukidanjemslobodekojuintelektualacosjeća,kojupjesniksanja,kojupolitičarobilazi:„sčelami/ubralicvit//izgrlami/izguralipismu//usrcumi/zapečatili/kletvu//pati/mirluši//pivaj//kuni“.Snaćiseubezizlazu,tražitirješenjevećjeodvažnost,alipriznatisvojuvrijednost,biti

savjestnaroda,bitipastirsudbineisudbinapastira:„zadnjajeovo/nevesela/ovama//zadnjajeovo/tužna/podvama//ovoje/zadnja/kojapamti//izadnja/kojaplamti“.Pjesnički plamen stvaralaštva traje, ostvaruje, djeluje putempjesničkih uradaka iz

samogabitkaproblema:psiholoških, filozofskih, antropoloških koji sudanaspostaliprimatljudskihpotrebaiokosnicaskaleuspješnosti, Ipak,pjesnikupozoravainadi-menzijuutjecajaemocionalnoganasvijest,promjeneponašanjaistvaranjezaključakanaosnoviiskustva,anjegovaiskustvasuvišedimenzijamoralnogodnosaspramste-čenihtekovinakojetrebanjegovati,dorađivati,čuvatiibaštiniti.Svismomisuočenisistimproblemom,sviseborimoprotivzaborava,protivonogaštojevrijednostzasebei što trebabitibriganovogodnosakaodugaspram roditelja,anesamomaterijalniučinak.Kadasebitproblemasvedenamaterijalno,neosjećadušagrižnjusavjesti,neproganjajuslikeprošlosti.Čovjektadaželiriješitiproblemodricanjem,prodajom,ma-terijalnimčinom.Ovdjeseradiosvijestiisavjestiuočuvanjuvrijednostiočevognaporaiborbezazdravimživotomkojisezadovoljavaokrozradiostvarivanjepotrebaradom.ZatoBilićpreuzimaodgovornost ipostajesvojevrstanpastirsudbine,nezbogsebe,negozbogkolektivnesvijestioprostorimazavičajnostiiobiteljskihtekovina.


MatoNEDIĆ

NaputuubeskrajMiroslav Neretljak, Nekad u beskraju, Centar za kulturu, Orašje, 2011.

Vrijeme i prostordvije su konstante kojima jeomeđeno ljudsko trajanje.Stoga ljudipokušavajuosmislitivrijemekojeimjedarovanoiprostorukojemućegaprovesti.Nekitočinegradećiobličjavanjskogasvijeta;drugiizgrađujućiobličjaduha.MladipjesnikMiroslavNeretljakuprvojsvojojpjesničkojzbirci,koju jenaslovioNekad u beskraju,progovaraotimvažnimodrednicamačovjekovogaživota,ovremenuioprostori,pro-mišljajućiotomekojesutosastavnicekojimajeispunjenajednailidrugaodrednica.Zatopjesnikprogovaraotroma:očovjeku,bezkojegajebesmislenopostojanjepoe-zije,kojamujenamijenjena,izkojegaizvireikojegaizgrađuje;oljubavi,kojajetemeljživotaiosjećajkojinamjepotrebandabismosvojživotdovelidospoznajeispunjenostiisrećeteosmrti,kojajesastavnicomživota,kojaganakrajupotireuovomeoblikuukojemunamjepoznat,aliikojaga,sdrugestrane,prevodiupravonaonudrugustra-nu,uonostranost.SnagompjesničkeriječiNeretljaksesuprotstavljaprolaznosti,ontražiodgovorena

pitanjakojapredčovjekadonosimladost,zrelopromišljaonjimaivididakonkretnihodgovoranema,alipoezijamožeponuditivišismisao,odgovoreugovorukojijeprožetumjetničkimduhom,kojiimasnaguoblikovatinovu,poetskustvarnost.UtojstvarnostiNeretljakpronalazismisaoisvojegatraganja,aliiljudskogatrajanja,onunjojpronalaziljepoturiječikojajeizniklaizljubavi:premajeziku,premaosobi,tojestčovjeku,premaprirodikojeječovjekdijelom,premasvemupostojećem.ZnačenjeNeretljakovepoezijenijeutomeštoonvještouspijevaunutarnjipjevpreto-

čitiuriječ,ustihiupjesmu(touspijevasvakomedobrompjesniku);značenjenjegovepoezijejeuiskrenostiskojomonpristupastvaranjustiha,udubinimislikojeoblikujupoetskustvarnost.Ja doći ću u snove tvoje / i napraviti hir. /Tvoja ljubav bit će samo moja/ ti vidjet ćeš samo mene/ za tebe ja bit ću bog,kažepjesnikupjesmiVrač.Onjeizravanibeskompromisanusvojemupjevuiusvojimzahtjevimauodnosunavoljenuženukojojželiposvetitisvojestihove,onjestvaralacizahtijevaobožavanje,aliiobasi-paljepotomosobukojuvoli.TrodijelnakompozicijazbirkekojajepodijeljenanacikluseTeško je biti čovjek,Nisam

raspoloženiSezona smrtisvjedočiiopjesnikovomepromišljanjukojeideodopćeljud-skihdoosobnihproblemakojiseprekosmrtiulijevajuuvječnostukojojsvakičovjek


pronalaziizlazizkolopletasvakodneviceidolazidouvirauprapočelo.Voli te i ubija, /tvoja strast, /s tobom,/ tvoja smrt.,kažepjesnikupretposljednjojpjesmizbirkenaslovlje-nojTajnaitimeupozoravakakojesvakiodgovorkojitražimounama,alijezapečaćenpoputtajne,zaključanključevimastrasti,straha,nemira,svegaštouvodiusmrt.Život,nasuprottome,bujausretnimdušama,ucvijećuipjesmi,uradostikojamujepred-znakomipreduvjetom.Poetski izričajMiroslavaNeretljaka uvijen je u slobodni stih, bogat je prenesenim

značenjima,obećavajućijeusvojojpunini,unovinikojudonosi,simboličanjeistogamoderan,aipakjedonekleutemeljennesamouiskonskomedoživljajusvijetavećiupročitanojliteraturikojomsemladostnapajalanaizvorištimapoezije,no,kakojezbirkaNekad u beskrajuprvaNeretljakovazbirka,sigurnojedaćeonsvojizrazjošdotjeratiteće,uvjerensam,izrastiupjesnikasnažnihmisliiširokogapoetskogznačenja.Znatipronaćismisaoživotauvremenuiuprostorukojimaispunjavamosvojeposto-

janje,najvećajeumjetnost.Kazatidrugimakakobitisretan,nemogućeje.Svatkodosrećemoradoćionimputovimakojisumunamijenjeniikojisusamonjegovi.Ukazatidrugimanapojedineputove,mogućejeipoželjnoje.Jedanodtihputovajeiputpo-ezije,anjegovomesemilolikomehoduprepustioiMiroslavNeretljakobjavivšizbirkuNekad u beskraju.Hodkrozvrijeme,ubeskraj,jedinijehodkojinikomenećebitioduzet,kojijenamije-

njensvimaiukojemusvipokušavajupronaćizadovoljstvo.NaputuubeskrajdobarćesuputnikbitiknjigaNekad u beskrajuMiroslavaNeretljaka.


JezdimirRADENOVIĆ

OAntičkimgradovima,uborhesovskommaniru(Miraš Martinović: „Antički gradovi, snovi i sudbine“, izdanje Matice crnogorske, Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske i Skener studija -Zagreb)

MirašMartinović, umladosti darovit pjesnik, a većdvadesetakgodina, zapaženi cr-nogorskiproznipisac,usvojojliteraturiobrađujetemekojeposvomsadržajuiorigi-nalnostiobradeneradinijedansavremenicrnogorskipisac.Ocrnogorskojprošlosti,onoj izkasnogsrednjegvijekadovremenaDrugogsvjetskograta,postojevećdjelanizaznačajnihpisacakojisukvalitetnim interpretacijamadoprinijelidaseslikaCrneGore,etička,aliiestetička,pronesediljembivšeJugoslavije.MirašMartinovićje,me-đutim,zagazioujošdaljuidubljuprošlostkojaćeupućenomčitaocupokazatidalekeiistorijskizamršenekorijenevremenakojejebiloprijeCrneGorezakojunaosnovudokumenataznamo.Majstorskiinterpretirajućitudalekuprošlost,pisacje,naravno,us-postavljaovezekojebibeznjegovihknjigaostalenevidljive.Ovimjedopriniodasemitojednojzemlji i jednomnarodu(crnogorskom)pretvoriuknjiževnurealnost.Koutonevjeruje,nekapročitazbirkunjegovihromana,anaročito„Antičke gradove, snove i sudbine“.Usvakomslučaju,Martinovićjeovimromanomposvemuevropskipisac,panjegovuknjigusrazlogomvidimupariskim,londonskimilirimskimknjžarama.Sagradovima,iantičkim,jekaoisaljudima:većinanestanebeztraga,dokposlije

nekihostaju,ponekadiveličanstvene,ruševine,baroknepripovijstiilegende.ZaMirašaMartinovića,piscakojitvrdidamujeCrnaGoraItaka,valjalojekrenutiuistraživačku,snovnualiimetapoetičku,odiseju,ineidentifikujućisesOdisejem–identifikujućise,međutim,sanekimodnjegovihmogućihsnova.Zatojearheološkavizijadivotnastvar,jersunjeniosnovnislojeviparalelnisaonomštojezaistabilo, izlažućisuncuposlijedesetinavjekovaneštoštojepreživjelomoždasamougenetskompamćenju.Nedavnoobjavljenaknjiga„Antički gradovi, snovi i sudbine“,logičanjenastavak

njegovevećpoznatetematikeukojojjeondobrovoljnozarobljenpanetražikaoonajuMunicipijanukodPljevalja,damurazbiješurnuukojujezarobljen.fascinacijaantič-kim,davnimipradavnim,učinilajeovuknjiguzbirkompripovijedakasaborhesovskimkonceptomorealnostifantastikeilegende.Onaiovako,uovomoblikuiuovomsnov-


nomstanju,uspostavljamostoveizmeđuranijih ibudućihvizijanaistutemu.Akoseizskadarskihgrobnicačujefrula,vidjećesevjerovatnoitipiščevimostovikojispajajuonajdavnisaovimsvijetom.Kažemo:mostovi,atačnijećebitidajetotananazrakauoblikumosta,kojaprolazikrozvrijemekaodagapremošćuje.Usvakomodovihpro-znihtekstova(kojise,istina,strategijskipoigravajužanrovima)miješajusepripovijstiiispovijesti,dokumentarnosafantastičnim,nedokazivosaneospornim,ali takovještovođenorukompripovijedačadapodsjećanaonogaštobidaizvezedokazlegende,tojestdalegenduučinistvarnom.UpričioCiceronu,čijasebibliotekaprodajenapijaci,„Ilijadu“ćekupitiženakoja

vjerujedajeknjigadobrazapotpalu.UzaludjeCiceronvikaoizsvogvječnogsnadaspriječiprodajuispasiknjigu.Martinovićsenaovommjestunašaliosčitaocem–velikeknjigezasnovanenavelikimlegendamakaodavišeslužeognjuipepelunegočovjeku,jučekaoidanas.Usvakomslučaju,svesupripovijstiiznjegovenoveknjigeispunjenejednomdelikatnomironijomproisteklomizznatnespoznaječovjekauvremenuivre-menaučovjeku,akojeodzaboravaspasavatekarheološkidokumenat.Zatojesvakiidovihantičkihgrobovaupiščevojopticipostaonašsavremenik.Anetrebazaboravitidasavremenirobovinekradubiblioteke,negohljebnasušni.Uistinskojironijiimaiistinskemudrosti.Onajeimjerazamnogeživotneistineipouz-

dansaradnikuradupisca,naročitokadatrenutkeusponaipadakohortesvojihlikovapokušavadaodmjerisobomisvojomsudbinom.Svisuantičkigradovigrađeniodnajčvršćeginajljepšeg,tesanogkamena.Zatosu

danasnjihove ruševine injihovegrobnicenadtrajaleglasovenjihovihžitelja.Zasvojmetodološkipristuptematici„Antičkihgradova“,MartinoviććeseindirektnopozvatiinaonoštojeIsusjednomprilikomrekaosvojimučenicima:“Akomizaćutimo,kamenjećeprogovoriti.“Pisacje,evo,reklibismozajednosakamenimostacimadavnih,nestalihgradova, progovorio, nedirajući udomenpaganskihbogova.U kamenimostacimaSvačaskrivenajeilegendaotristašezdesetpetcrkavačijazvonaidanaszvoneonimakojiumijudasanjaju,sapiscemilibeznjega.Tojedakle,toblagozakojimžudezavje-renicivremenakojenažalostprolazi,aposlijekojegostajuveličanstveneruševinekojejesačuvalaodzaboravaovaknjiga.


BožicaZOKO

Treslicasićana-sestricazlaćanaO poeziji Pere Pavlovića: travke mirisavke-stih, slikopis, ljeko-viti pripravci – na cvijetu cvijet!

Čovjekkadsesjetitihooceanskihotoka–novonastalihotoka–injihovapotravljenjaipo-šumljenja,njihovaozemljenjaupodnebesju–morasenasmiješiti.NasmiješitisevjetrukojitoučinizaBogaizanas.Inesamovjetru–našblagonaklon,sućutanizahvalansmiješakzaslužujeisvetosilnosjemenještoletisvijetom.USvetompismujeprispodobaočovjekukojinadobrunjivumeđdobrosjemetajom,noću,posijakukolj.Čovjekneprijatelj–kažezanjSvetopismoAliinjemusemoramonasmiješitiprisjećajućisesvihonihlivadabujadaštoznajubitiljepšeodkatedrala.Nakakvomgorskomproplanku,ukakvomriječnomoluku.Nijenaodmetprisjećatiseljepoteipamtitije.Na obalama rijeka babilonskih…Travkemiri-savkeskupljeneuistoimenojknjiziPerePavlovićasretnoseobriješeusvomopisu,pripisuislikopisuisvakaodnjihjošpozdravljenapjesmomukitici-zdravici.Ljepotaštozrcaliljepotuogledajućiseunjoj.Usebisamojtrovrsnoj–vidnoj,čujnoj,oćućenoj!(Ljekovitaknjiga–likaruša – kadjučitaš,liječitiseduša!)Trebalojepostićitojedinstvoukojemsvatkosva-komedobrodođe.Upotpunjujega,dovršavaiusavršuje.Slikauprizorujestih,stihobasjasliku–stručniopispripremaljekovitipripravak.Takojetokadlijevoljubidesnoidesnolijevoigornjedonjeionoprvosveštoslijediionopotonjesvojeprvo.Takotobiva.Asveizgledalako.Lakokoracatipostijenju.Nitijedanprestrmuspon.Ićinanoge,dalekoići.Lakonogokoracanje.KakoHumljanihodepozemljiHercegovoj.Kadpromatraš–kamenizgledamek.Svladanatežina.Silatežepobijeđena.Kretnjom,zborom,progovorom.Riječju,tijelom,dje-lom.Vjerom.Čovjekom–Bogom–pravorijekom.SveprisutnomGospom,gospodaricomsveguzduha.Njenimdušicama,suzicama.Gospaimapunotrava,aliisvakaživotinjaimasvoju.Kravatočnoraspoznajekogaištosmijeimožepasti(kažuokotristonjih!).Ovca,koza,konj,tovar,zec,kokoš,svinja–čakipasimačkaraspoznajutrave–znajuštopastikadpokvareželudac.Alipustimosvenjih–gdjesmotumi?Štojesnama?E,nek’seznadanijezaluduona–MOZAKNAPAŠI...Namasutraveprijekopotrebnezapaša-renjeduše.Plućasuihželjna.Želučanestjenkekupajuseutravnatimuvarcima.Crijevaseumivajuučaju.Misaosebistriiliomamljuje,oštriiliblaži,razbuđujeiliuspavljuje.Milujesenepce.Jeziksesjećazaboravljenihriječiirazvezujese.Šutnjapostanehranjiva–krjepna!Zaboravljamosvojestoljeće–vraćamoseuprijašnjedobe–tajnepostankapostajučiste,


jasne,aliidaljeneodgonetljive–skriveneumirisuiobliku,bojiidodiruticala,pčelinjihno-žica–vrećicaitrbuščića.Dušacvijećapunačednogstidapodajesevjetruičuvanevinostdoposljednjegčaskaukojemuvehne i svene ipostane–sjemenje!Vjetardobarsijač-burasijačica.Palac-znalac.Vjetarštosmirujezračnevirove.Nezaboravimopobožnostcvjetnelivade!Bogoljubnostsvaketravke!Withmanovevlatitraveposlužišezarazgovoronečemdrugom.PeroPavlovićsvedrugopodrediojetravkama–onesuuglavnojulozi–uznanjuineznanju.Ljubav–znanjesvihznanja!–uskliknuojeStjepanSvedrović.Znači–uljubavi!Ljubav–riječjutaknuta.Gankomganuta,dirkomdirnuta–glazbanebeskihsferaštopočinjeizdubina–odkorijenadotravnatoguzrastaiutihneulaticama.Travemirišunasunce.Raspjevanosuncediljemzemlje.Višeglasjevišeglasjuotpjevava–pjevasesvimštotijenaraspolaganju.Pjevašnazubljenimlistićima,pjevašubavimtučcima,uspravnimprašnicima–malihramićšuštiirštiisušiseipretvarausvojuvlastituzlatnusjenu.Usijeno.Pokošenosijeno.Koscikoseritmično–koseipjevaju.Brus!Tusuivile!Stošci!Vozovi.Nismobilisiromašni,podučavanasPeroPavlović–bogatibjesmoijošsmo.Iostatćemosamoakoprestanemotrovatiipočnemoopetkopatiiplijeviti.Akonaučimobrati,rukove-tati,skupljatiusvežnjiće–svećenamtodobrodoći.Stareriječi–većzamrle–oživjetće.Mrtve–uskrsnutće!Zarpostojinekaboljabudućnost?Stvorenaušvicarskomciklotronu?Akoseznanstvenicimaposreći,moglobidoistadoćidoovelikogpraskaiumjestošvicar-skihAlpazateknemotamoponordubokkaoAlpeukojibimoglapotonuticijelaŠvicarska.Bogvolidasurađujemo,alinevolikadsemiješamounjegovposao.Ajoškadsetrgovcipolakomezabožanskimkodom!NaliksuMatištojekozuzavezaozabrzivlakukojemsevoziodatrčizanjim.Kadsustigli–nigdjekoze!PitaMate–službenika–Gdjejekoza?!Aovajveli–Evoti,Mate,rozi!Isusek,Isusek–budinamdobar!Neosuđuj,pomozi!–molimosikstinskogIsukrstakojipodižerukunavječnuosudu.SadakaoiondauslišalanasIsusovaruka.Molitvedomole.Svijetzatoidaljeopstaje.Travkenisusamomirisavke–onesurevnemoliteljice,nekečakisvećenice–posvećenice.Svjetlosnemilosnice.Zemljinesuzerado-snice.Svakojutropramaljetnotihopijurosu,upijajui–ostajuuraju.Njihnitkonijeistjerao.Kaonasštodanomicetjera.Nasštotravenadvisujemoizatosemoramosagnutidaihuberemo.Poklonitise.Onećenaszauzvratliječitiiizliječiti.Spriječitibolest.Vidatinas.Ljututravunaljuturanu.Hajdučkirazgovore!Uskršnjegnijezdo!Odsvihtrava.Travesunastaletakoštosežutosunceizlilouplavonebo–iniklozeleno,zeleno,zelenoštovolimzeleno–pjevaojeLorca.Zelen-konjic,zelenkoizOtkrivenjapredstavljanekuvrstuuništenja.Alizelenalivadamoždaganagovoriionsputauništenjaskreneunjenulukuimirnozasetravupase.Da!Moždaljepotanekelukeilivadespasisvijet.Tonitkonezna!Onakokakoseriječimamoževoljeti–nemožesenivatrom,nivodom,nizemljom–kažePeroPavlović.Makarodriječisvojihbilibolji.Tojezatodanašimriječimamožemodatitijela.Zbogtoga.Inašatijelausvakomčasumogupostatiopetriječi.Stalnaputanja–istodobnoskabljajućseiprožimljuć–tamoinatrag!Tamoinatragiusvakomsitrenutkuudospijeću–usvakomtrenutkutekkrećeš.Časakamo,magnućeonamo.Takotijeto!Štojebiloprije–krštenjeilistvorenje?Štojebiloprije–imeilisime?Imeposijalosimeisveniklo–imezovnuisveživooživje.Krštenjepastvorenje.Izsvjetlostiutamu–iztameusvjetlost.Iztihetameusvjetlo-snibuk.Pčeleipočela.Prirucinamproplanakinanjemulivada.Knjigapriručnica–knjigazaručnica–knjigasestricazlaćana,okupanasuzamabudućegmajčinstva–ubaščipodvoćkamaopetniklatreslicasićana.Pčeleipočelapočinušenačas–takobjelijepnovostvo-renisvijet–pupoljakurječitojslici-rascvjetaose-nacvijetucvijet!


SeadHUSIĆ

DezintegriranostsvijetaupoezijiAmiraBrkeAmir Brka: Đavo na Dunavu, JU Javna biblioteka ”Alija Isaković” Gradačac, Gradačac, 2008.

AmirBrka,bosanskohercegovačkiknjiževnik,usvojojknjizipoezijeĐavo na Dunavupokazujedasvemože,kaošto toprimjećujeLjiljanaŠopupogovoru„Čiji jeđavo“,postatimotivompjesme:prekocvijetaubetonu,književnihvečeri,ispijanjapivaulo-kalnomekafiću,pročitaneknjigepasvedoljudikojisuiščezli.Postalisuživim usjeća-nju.NatomefonuBrkinapoezijausebiapsorbiradezintegriranostsvijetakojapostajestvarnimdokumentomunajširemznačenjuteriječi.Prekodezintegriranostisvijetadointegriranosti imaginarnogaprostora koji poeziju čini jednimpokušajemza ljepšim iplemenitijimpostojanjem.Otuda, lirski subjekt,upjesmi „PosmrtnapjesmapjesnikaMuseĆazimaĆatića“suočensdruštvenimnačelimaistinesuprotstavljaistojpoeziju,koja ima„slobodu“doonemjereukojojpoezijanepostajepropagandni instrumentvladajućegaporetka:„Usuprotnom-/ipoezijurušionareligioznostkojagubimoć/daunebeskojplavetiraširikrila,ipočinje/davonjapoustajalosti,kaoduga,neprozirna/maglanadmočvarama.“str.18./19.UovojpjesmiBrkasmatradasegrešnikompo-stajeondakadasepripadavrijednosnojosi„kojusistemustanovljuje“gdjeosviještenisubjektpostaje,apriori,trpećimobjektomkulturekojoj,prijesvega,premageografskojodređenosti,pripada.Okulturigradakaojednogapovijesnogausudakojiupjesmi,po-stupkomgradacije,izgledakaoinventarslavneprošlostiitrenutnogabivanja,lirskisu-bjektzaključuje:„Ovojegradgrad,odvećozbiljan,veliki,/usebizaseprevelik,ovdjesenikadanije/smioroditipjesnik“(„Odvećozbiljangrad“,str.44.).Drugimriječima,bosanskohercegovačkapovijest jest toposkoji jezbogsvojegeografskepripadnosti/nepripadnostipodložanutjecajimakojisusesmjenjivalinaovimprostorima.TakvapozicijagradaotvaraseuvijekDrugomenemajućikontinuitetdaseintegriranaduževrijeme.Takvadezintegracijaomogućavasusretanjekultura,sjednestrane,ionemo-gućavasloboduiintegriranostgenijalcaudezintegriranomsvijetu.U trećemciklusuknjigeBijeloucrnom (Štami je rekaopekarAdem)napočetku

Brkarealizira intertekststihovimaHorozovićevepjesmegdjesepo-etika ispisujekaoprodužetakagoniječovjekakojijedeterminizirantotalitarističkimsistemimaukojemsvipostajupekari:Večeras će doći po mene/Jer sam poznavao pekara/Zapisivao naše


snove/I sve što se dogodilo sa nama („Baladaopekaru“).Sadalirskisubjektdijalogizi-raispovijestpekaraAdema,kojigapoziva(uvodi)uprostortvrđaveigradakojijezate-čenpoviješću.Naime,pekarAdemosjećadaje„devedesetidruge/dajenešto/nekaogromnazvijer/nameneskočila/anisamjaglup/panisamnimislio/dajesrbija/menenapala/pekara/adema/znaosamdasuhtjeli/konačno/srušitibosnu/aondasu/naravno/moraliuništiti/iovupekaru/kojujesuljo/mojrahmetlibabo/napravio/alihajde/nećemosadoratu“(str.32./33.).Gradgdjeseodigravajošjednapovijesna(čitaj:ratna)pričaukojojje,očito,najobičnijičovjekdovedendoegzila,rezigniranosti!Tačnije,destrukcijaprostoraiživotaratomponavljasenaovimprostorimagdjeselju-di,kaoiHorozovićevpekar,odvodedasenevrate.Nekimajeproces namijeniosmrtanekima,kaoštokažepekarAdem,„nemamjasadakuda/ženaikćisumiuitaliji“(str.25.),egzilkaojedannovipočetak.Postavljasepitanjenakojisenačinintegriratiukulturikojojčovjeklogikomnužnosti/ratapripada?Rezigniranostčovjekanakonratne pričeprisutnaje,možda,sadaumirnodopskimuvjetimaživotagdje:„posmatramovajnarod / izludjeli / ioveužurbane /paničnehijene / razočaransam / rezigniran“ (str.36.)Istina,rezigniranostčovjekauvijekovisiopripadnostinovomvladajućemporetku,koji„ocrtavajućiprostor“uspostavljanovivrijednosnisistem.Nakonsvega„jedinoštomijedanas/istinskižao/jestštonisidošaoonda/onegodine/kadsamtezvao/safotoapartomdadođeš/damisnimišovu/uavliji/izapekare/rezdeliju/otkakojuje/baboposadio/nikadprije/nijekaotada/bilaizbeharala/niposlijenije/uživotunisnijeg/nisamvidiotakobijel/tomijeisada/žao/samoto/ionihmodrihgrozdova/ponjoj“(str.38.).Usvijetukakavjestjelijedinomogućebitislobodan–integriratise– unaknadnomiščitavanju,ilijeimaginarnostigrakojajeuvijekodređenakontekstomgdjesetek,akosemožetakoreći,ujednomintimiziranommetatekstumožemorealizirati.Upjesmama„Saslušajme“i„Deponija“Brkapjevailiprogovaraopovijesnimintenci-

jamakojeseuvijekostvarujunaračunmalogačovjeka.Svaprogresivnanadanjaposta-juupitna!Stihovima„Čovjekoliki,saslušajme:/jaželimostatigmaz/nenaseljavajseume/nezarobljavajmeuse-/nezanimajumelimitikompasa“(„Saslušajme“,str.41.)ispisujesenemogućnostdaseodupremopovijestikojauvijekračunanaljude.Nakrajupjesme,obraćajućisepoputvapaja,lirskisubjektzahtijeva:„nekameizmogadeenka/nikadanasvijetnevrate“(str.42.).U„Deponiji“imamoautoreferencijalnipoetskiiskazkojimse ispisuje / upisujeapriornost istoga,odnosnopiščeva / čitalačkaapriornostodređenaje,naprimjer,drugimtekstovima,prijesvegaideološkim:Tvoja poetika dolazi/ iz povijesnog taloga - / osim tvoje muke / da kontrolišeš rečenicu, / ničega osobnog ona u sebi / nema Smeće povijesti/ koje neprestano tinja,/ danju i noću sagorijeva,/ali nikada usplamtjeti neće,/ to si ti: / taj dim/ neprestani/ svakodnevni/ neugasivi dim(„Deponija“, str. 67.).O čemu je ovdje riječ?Naime, čitava je povijest kanonizirana,tj. ideološkikonstruiranagdjesepovijestostvarujekaonarativkoji jeuvijekslužben,odnosnosvako jemišljenjeu totalitarističkimsistemimaslužbeno.SuprotnokanonuBrkaispisujealternativnopismokojimironizirapovijesnitočak,koji„neprestanotinja“avrhunacusplamtjelostijestčovjek,taj„neugasividim“.Ispisujućikolektivnutraumu,herojskenarative,kojisusadaiščezli,Brka,pišućiogu-

sarskimvremenimaukojimasu„carskegalije“prevozile,figurativnorečeno,povijest,ispisujeseprolaznostživotaifunkcionalnostodređenihdruštvenihfenomena.Drugimriječima,naprimjer,herojstvo imasvojuupotrebnu, tj.vremensku funkciju.Upjesmi


„GusarskogrobljeuOmišu“lirskisubjektsesjećaomiškihgusara,kojisuusrednjemvijekubili„strah i trepet“u jadranskimvodama.Sada jekolektivnopamćenjepohra-njenonagroblju,uvjetovanovremenomkaoštoBrkapiše:„Vrijemenamse,međutim,ulice/narugalo:javimoseusredljeta/kaddjecalikovenaše/namajicamanose,i,plešući,/maskenbalpravimougradu“(str.47.).Kolektivnopamćenjesada,jer„Pričaonamaodavnoneizazivajezu“,„živi“jedino„kaozabavaulična“,tj.pamćenjuprethodi„maskenbal“,odnosnoritualkaodruštvenifenomen.Prekokolektivnih traumauBrkinoj knjizi ima i nekolikopjesamakojima je ispisan

trenutaksvakodnevneizdvojenosti.Itajtrenutakjenakinutdruštvenimodnosimakaoštojeupjesmi„Zavjesenaprozorima“ukojojimamoatmosferuprovincijskekavaneukojojljudi„gledajukrozdim“gdjesmrtpostajedogađajemkojigovorioprisutnostiegzila:„-Uvijekgledamsamoto-odgovara/-Nezanimamedrugoštosezbiva/Svakidannađemnekogpoznatog/izmogamjesta/Umirunasvestrane/utuđimgradovi-ma/Kodkućeseinesahranjujemo“(str.76.).Pozicijaegzilaseuvijeknasiluostvaruje.Namećesepitanjeda li jedino„oblikodsutnosti“omogućavaharmoniju iliprivid?Unaknadnomdoživljaju života (u jeziku) je li jedinomoguće uspostaviti red kojega ustvarnostinemakaoštojetoupjesmi(„Oblikodsutnosti“str.87.):„Čekamte,alinisamsam/Oblikodsutnostiocrtavami/majstorprispodobe,pjesnikJani,/kojičinidaseumomesluhu/onoštojeotišlopreobraćauono/štojezauvijekostalo/kaosnenasjenaokamenjenepraznine/tvorećinašsvijetnajsjetnijim/međuonimakojihnema,/kojijesutu/Igle:utrenuzačujem/tvojekorake/kakosevraćajuodlazeći“.Također,pjesma„Nasdvoje“intimitizirajućisvijetknjiževnostinasličansenačinrealizira.LokaliziranostBrkinepoezijeugeografskomsmislu injegovodijalogiziranjesknji-

ževno-povijesnomtradicijomisuvremenimpjesnicima,kaoštojeupjesmi„ŠtamijerekaopjesnikKemalMahmutefendić“neumanjujejojznačenje.Naprotiv!Ovaknjigapoezijesigurnojedoprinosnajnovijojbosanskohercegovačkojpoeziji,ukolikoovajter-minbosanskohercegovački nijedanasizgubionaznačenju.Kakogod,Brkinapoezijasigurnonije.


SuadaTOZOWALDMANN

PortretiZukeDžumhuraskupasmalomgrafološkomanalizomnjegovihraznovrsnihpotpisaEvojednogodmojihnajdražijihZukovihportretapronađenognainternetu.Neznamkogajenapravio,kadigdje.Nekitvrdedatonijeon.

Zukojeovdje‘uhvaćennadjelu’,ukockarnicinekogluksuznogkazina,ilihotela,šez-desetihilisedamdesetihgodinaprošlogstoljeća.Ležernonalakćennanaslonbarskestolice, stoički fiksiraobjektiv fotoaparata. Izočijumusvjetlucaju šeretske iskrice.Ublagomosmijehutrunkaironije.Boreizmeđučupavihobrvastarogmorskogvukatvoreveliko‘V’naopako,znakgubitnika.Lafovskistisnuteusneokvireneprosjedomkratkombradom,niprevišenjegovanom,alinitizapuštenom.frizura,nimalograđanskikratka,alinitibeatniktipa.Obraziinospreplanuliodsuncaipokoječašicevise.frajerskibrkovizavodnika.IzdžepaflanelskekošuljekanadskogdrvosječevirikutijaMarlbora.Cigare-


tadogorijevaizmeđukažiprstaisrednjakaogromnešake.Komotnoizlizanetraperice,posvojprilicičuvene‘leviske’.Tepih kompliciranih geometrijskihmotiva dominantne žute boje doima se bogato,

raskošno.Očevidnopotpunoprekrivapodkockarnice,prigušuje korakeposjetilaca.SkladnijeokvirzaZukovuplavo-teget-sivukombinacijuijeftinupozlatubarskihstolicaselegantnimvertikalnimprugama.Sasvimupozadini,okrenutileđima,dvaigračaustriktnimvečernjimodijelima.Jedan

odnjihskinuojesmoking,samojeuprsluku ibijelojkošulji.Vjerovatnoprolazikrozgubitničkufazukockanja.Mini-scenadvojiceigračazadubljenihuigrujekontrapunktšarolikostitepihaiZukovojležernosti.Esteta,dandy,kameleon,istočnjačkikicoš,diplomiranivisokokvalificiranimajstorma-

rifetluka,šejtanskišegrt…KojezapravoZuko?Uputopisnimcrticamasabranimu‘Hodoljublja’samogsebeportretira ipredočuje

čitaocukaohodočasnikaljepote,pustolova,hodoljuba(ponekad‘ubogihodoljub’),lu-talicu,bekriju,vjetrogonju,umirovljenogbudalastogklovna,propalicu,ispičuturu,ba-rabu,vjetrogonju,probisvjeta,skitnicu(ponekad‘skitnicapoderanihgaća’)posranoggolubai…poguziju.Kritičari,recenzenti,prijateljigaspravomkarakterizirajukaoboema,šaldžiju-šereta,

istočnjačkogmudraca,vicmahera…SlobodanDespotgaujednomsvomčlankusvodina‘muslimana’.OnjesamogsebeprepoznaonaVelaskezovojslici‘Pijanice’,identificirajućisesjed-

nimodnjih,tojesttrećimslijevaodbogavinaBaha.Istvarno,imanekesličnostiizme-đuZukovogšeretskogosmijeha,njegovihobješenihbrkovasonimakojekrasepijanicusVelaskezoveslike!

Umaloozbiljnijemtonudodalabihdajeuzasvetobiokritičar,pisacscenarija,kari-katurist1,mudrac,filozofivizionar.

1 10 000 objavljenih crteža u tisku Titove Jugoslavije


Dušamujebiloputovati-vozom,brodom,kočijom,lađom,avionom,naleđimaka-mile,konjailinamagarcu.Kaniojesvojim‘bangavim’stopamakročitisvagdjepobije-lomsvijetu.Nikadpaknehitati,anipodkojucijenunetrčati2,izvještavati,raportiratiosvemuisvačemu,anajvišeoljepoti,mudrosti,skladu,talentu,umjetnosti,slikarstvu,filozofiji,arhitekturi…Svremenanavrijemegunđati,kritiziratimalograđane,‘tvrdose-re’, ‘mekosere’…Mjeriti koracimaveličinu trgova,šepuriti seperivojima,zavirivatiutuđebašče,šetatisekrozvrtove,nabrajatidoiznemoglosti,upoređivati,seiriti,pjevati,teferičiti,prebrojavatisvedoposljednjegkipabožice,bogove,anđele,kornjače,ribe,delfine i sveostaleživotinjekojekrase fontaneMadrida,Rima,Pariza,Barcelone…Zuritisatimaunebo,oblakeihorizont…Zabadatinosuknjige,stareinove,historije,kataloge,biografije…Letjetiumislimakrozvrijeme,letjetisjednogmjestanadrugonačarobnomćilimumašte…Probati,osjetiti,mirisati,počevodružadosvakojakihvina,kušatinapitke,jestiva,mirođije...IznadsvegabiojeprivrženivoliojesvojuBosnuiHercegovinu,rodniKonjic,Mostar,

Neretvu,no,višeodsvega,uživaojebitiupokretu,tragati,skitati,otkrivatinovepredje-le,gradove,lica,zemlje,običaje,adete…Renesansnitiposobe,višestrukihinteresa,otvoren,blagonaklon,bezdlakenajeziku,

sistančanimsmislomzahumor(najčešćenasvojvlastitiračun),siskrenom,nehinje-nomskromnostiivedrinomonogkospavasnompravednikajerimamirnusavjest.Zukojetakođerpjesnik.Uhladuvrba,uzpolićloze,usredotočennažuborNeretve,

molikonobaraobližnjekafanenekasvremenanavrijemepremjestioblutkeuplićakutakodamozečutinovupjesmu.NeretvujeZukopretvoriouprirodnijuke box!Natulistuvoljelabihdodatidajesmjeliizmišljačitvoracnovihriječiiizraza,aijedanod

rijetkihbalkanskihautorakojijesavršenoeksploatiraojezičkevarijantesvihgovornihnar-ječja,kulturaiuljuđenostinaprostorutakozvaneTitoveJugoslavije.Koristiojenaizmjen-ce,simultano,dvapisma(latiničnuabecedu,ćirilicutj.‘bosančicu),arkaizme,egzotizme,rusizme,germanizme,provincijalizme,staroslavizme,turcizmeisijasetsinonima.Zukojeskovaospecifičan‘zukovski’jezik,fondriječi,stil,pravopisigramatiku…Nemanikakvekompleksenitiustručavanjapozajmitiizrazeizmakedonskog,sloven-

skog,mađarskog,njemačkog,francuskog…Ubacivatikrnjave,alisočneizrazeizsva-kodnevnogživota,pjesamainapjeva.Potpunospontanoupotrebljavasimpatični,općepoznati,makedonskipridjevza ‘li-

jep’zaopisrodnoggradaSalvadoraDalija:‘mali i ubavi Figueras’(str.30.)iopistrgagdjesenalazispomenikjevrejskommudracuiliječnikuMajmonidesa:Ubavi mali trg(str.143.)Ta njegova «imperijalistička » sposobnost i vještina za lingvističkim prisvajanjem i

osvajanjemnedoimasenakaradno,vještačkiilineukusno.Dapače!BudućidajeZu-kovazamisao,želja inakanadačitaocailislušaoca(gledaoca)zainteresira,šarmira,očaraiobenđija,izgledamulogičnoslužitisesvimraspoloživimmaterijalom,verzijama,lingvističkimumacimaizačinima.Književnomsladokuscu,cordon bleu, ispičuturi, po-guziji i gourmetujestalosvojejeloštoukusnijimsačiniti,ainventivnomdžezmuzičaruZukuobogatitisvojusoloimprovizacijuštovirtuoznije,saštovišesuptilnostiinijansi.

2 Anegdota o Zukovom susretu s oznojenim joggerom i njegova opaska: Bog je svakoj osobi dodijelio određeni broj koraka u zivotu. Zasto uzalud traćiti taj kapital ?


Izgledadanitijedannašdrugipisac20.,ajosmanje21.stoljećanemaspomenutudimenzijunitiambiciju.Naprotiv!Svjesnoilinesvjesnogradesofisticiranemehanizmeautocenzure.Podiktatu većine i kratkoročnepolitike, vrte seusvom jezičkom toru,ograđuju se na isključivo svoje narječje, crpe iz jezičkog fonda vlastitog uskog kul-turnogokružja.Ako,kakvimčudomilislučajem,neki‘strani’ izraz,sinonimilivarijan-ta,usputrečenosvimarazumljiviblizak,iskrsneunjihovimtekstovima,tretirasekaostranonepoželjnotijeloilizarazniviruskojeonisami,lektoriilikorektorioštrimnožemcenzuremorajuštoprijeodstraniti,kaognojnitrnizpete.Vrlojemogućedajehedonistička,bonvivanskanotaZukovogkaraktera,sklonostka

‘miješanimsalatama’,‘bosanskomloncu’,‘bućkurišu’,djelomiceutjecalanaformiranjenjegovaknjiževnastila,amoždaičinjenicadakaoslikarposjedujesloboduizrazabezgranicaipredrasuda.Evoprimjeraiz‘Hodoljublja’.Zukojeufiguerasu,rodnomgraduSalvadoraDalija,

koganazivačarobnjakom, volšebnikom, opsjenarom.UZukovomdefileusinonima,stačkegledištajezičkogčistunca‘volšebnik’jesvakako‘uljez’,‘tuđanatruha’.UdatomkontekstunevjerujemdabiikomogaozamjeritiZukuupotrebuovog‘nadrealističkog’rusizma.Kadjeimaonaraspolaganjusinonimetipabadženog,šurjak,zet,onjejednostavno

koristiojedanodnjih,nehajućijeliontuđin,stranac,fureštilimarsovskogpodrijetla.Akomujezamelodiju,atmosferukojuježeliopredočitipasaoegzotični‘badženog’,rabiojebezikakvedvoumicetuvarijantu.SlikarZukozacijelojeznaodobropripovijedatioslikarima!Evojošjednognjegovog

nenadmašnogopisasvijetaSalvadoraDalija:«Nestaju zidovi, padaju svodovi, ruše se stubovi, pojavljuje se njegova slika gluhoga

nekog predjela po kome se, obješeni o golo granje, suše veliki džepni satovi poput debelih jufki za pitu, ili poput ovih hotelskih jastuka. Njihovi federi, točkići i zembereci ( sinonim za ‘oprugu’ tj. feder) odavno ne rade, ali oni tek sada u nekom ogromnom uhu otkucavaju jedno dalijevsko, ravnodušno, slijepo i nemušto vrijeme skuckano od varni-ca, trenutaka, mrvica i krpica.»Nabrajanje,nizanje,gomilanje,razmnožavanjesupstantivajezukovskistilskiizum:‘…vrijemeskuckanoodvarnica, trenutaka, mrvica i krpica’Evojošnekolikoprimjerauspjelihstilskihfigura.Aliteracija:1. «Mislimnastaredavnopomrleputnike ikiridžijesadžombastihdžada iputeva

mogarodnogaBalkana.»2.Najčudesnijačudesnačudesa

Obratitepozornostnavizuelniitonskicrescendounarednomrafalusinonima:uljez,prišipetlja,prisidjeldija!!!IlisljedećeZukoveoriginalneatributezasugeriranjetriraznastanjaneba(nebesa).

antropomorfnojprojekcijitriraznaraspoloženjaslikara/promatrača:Raskošna nebesa, Suluda nebesa, Veliki plavi svodKakodefiniratinarednunajezduravnočetiripridjeva?Utjecajemguslarskogstila iz

epskihnarodnihpjesama?«Velika je kamenita, sura, jednolična i nevesela zemlja Aragon ».


Evo,unizuzagonetki,jošjednogkuriozitetaZukovogstila.Tojeuvišenavrataupo-trijebljenizraz:NaradostipolzuPoznatojedaZukonikadnijekriosvojunaklonost,poštivanjeiljubavpremaislamui

Istoku.Timvišeiznenađujeovaprastarastaroslavenskaformulakojamirišenatamjani prašnjave crkvenemolitvenikepokapane voskom!Osobito onda kad se znada jenapisanauvrijemekomunizma.IstičeseponekadkakojeJosipBrozbioZukovkućniprijatelj.Sudećiprema rijetkimopisimanjihovih susreta, večera i razgovora - o koji-mauostalomhodoljubnijenikadpunokomentirao-Titogajenajvjerovatnijesmatraotalentiranimzabavljačem,svojomdvorskombudalom.Bilokakobilo,možemosamonagađati,aliposaodvorskebudalejebilaiostala,odgovorna,komplicirana…ičasnaduznost.IzbordvorskebudalepaksvjedočioTitovomdobromukusuiistančanosti.Onoštozamenepakostajezagonetkajestsljedeće:Kakoobjasniti todaZukokoji je tolikovremena radio za istaknutenovinskekuće

tipaPolitika,Borba,Rad,Vreme,Jež,BHDane,itd.družiose,napijaose,bioprisanisurađivaosmnoštvomintelektualaca,pisaca,slikara,političara,vjerskihuglednikaodkojih jevelikibrojnjihzacijelo i tadimaousebišovinističko-nacionalističkenagoneimonstruozneidejeoetničkomengeneeringu(odkojesuonenajvažnijeinajzloglasnijeiobjelodanilizaZukovaživota),dakle,kakotodanitiu jednomZukovomdjelu,bilodase radiopriči,prikazu,scenariju,TVemisiji,nigdjenemanajmanjegnagovješta-ja,slutnjeourotikoju jesvatanjegovabivša‘raja’pripremala,podržavala,pljeskalajoj,bilodaseradiopretvorbiJugoslavijeuSrboslaviju,kreiranjuVelikeSrbijeilipakIzetbegovićevojsuludojidejiostvaranjumini-islamskedržavicenaBalkanu?Nigdjenitračkaupozorenja,aluzijeupućeneobičnomsmrtniku,majciizSrebrenice,sugrađani-nuKonjičanu,susjeduSarajliji,nepoznatomtuzlanskomrudaru,opaklenimnakanamarazbijanjaJugoslavije!DaliZukouprkossvojojsubtilnosti,rafiniranosti,mudrosti,enciklopedijskomznanju

posjedujetakođernekeodopćepoznatihosobinasvojstvenihbosanskommentalitetutj.onuspecifičnusmjesunaivnosti,lakomislenosti,djetinjatostinojakojisuočensopa-snosti,zaranjaglavuupijesakifunkcioniraporeceptu‘štojebabimilo,tojojseisnilo’?PosvetimosesadaamaterskojgrafološkojanaliziZukovihraznolikihpotpisa.Možda

namonadonekleodgovorinatopitanje.Većinuljupkih,lelujavihcrtežakojeilustrirajunjegoveputnecrtice,hodoljubnepot-

pisuje. Ilinemavremenazato, ilizaboravi, ilismatradajetonepotrebno.Alikadsepotpiše,ondasestvarizakompliciraju.Potpisipustolovasupričesamezasebe.Većinuuredno,sđačkommarljivostipotpisuječitkimZuko Džumhur, pisac i živopisac.

‘Pisac’jenajčešćeulatiničnomskriptu,‘živopisac’ućirilićnomgdjejepočetno‘ž’izu-zetnovještostilizirano.Samoposebidoimasekaominimalističkicrtež.‘Zuko’ječasnapisanolatinicom,časćirilicom.KatkadjeZuKopoputkakvogkinezailiKambodžan-ca.Kameleonskeigre,pretvorbe,prerušavanja…Prezime‘Džumhur’najčešćejeućirilici,najvjerovatnijeizestetskihrazloga.Naime,

premamomskromnommišljenju,ćirilično‘dž’vizuelnojemnogouspjelije,kompaktni-je,negolilatiničnokojejenekavrstafrankensteinskogznakanevještosklepanogod‘d’i‘ž’.JednoodmogućihobjašnjenjajetakođertodajeslavniHodoljubsticajemživotnihokolnosti,djetinjstvaprovedenognaDorćolu,najvjerovatnijeprvosavladaoćirilicu,a


tekondalatinicu.Poznatajekapitalnavažnostdjetinjstvauživotujedneosobe.Nekitvrdedajeperioddjetinjstvajedinaistinskadomovina.Početnovelikoćirilično ‘Dž’Zukovogprezimena,uminimalističkomkrasnopisnom

stiluneodoljivopodsjećanavinskučašusiskrivljenomstopom.Dalijetonekavrstapodsvjesnogsignalazaizrazitohedonističkudimenzijunjegovakaraktera?Velikibrojkarikaturapotpisujesamoprezimenom,najvišećirilicom.Slova,svremenom,postajuvećaištampanogtipa,svekrupnija.Razmaciizmeđuslovasusvedublji.Zukovočnividslabi?Drhteruke?Potpisćiriličnim‘DŽ’kojijeneospornoprikazvinskečašesnakrivljenomstopom,dok

sudvaćirilična‘u’izprezimenatakođer‘čaše’,ponekad‘čašice’,alibezstope,tj.bezoslonca.VizuelnoZukovpotpissugerirapolicuilistalažunakojojkaoukakvombaruilikafićustojetričašeodkojihjednaimastopu,dodušekrivu,adrugedvijejenemaju.Nestabilnapsihakojadoslovnopočivana‘staklenim’nogama?Nesigurnost?Nestalnost?Neravnoteža?Ispodilustracijekafane‘KodSezana’(str.13.)potpisujesejednostavnomtrojkom,tj.

brojem3za‘Zuko’iliječničkinečitkim‘Džumhur’.Naprvojilustracijicrtice‘SamotnikizEksa’kojaprikazujenjegovogljubimcaslikara

PaulaCezanne kako ide na posao ‘u krajolik, u Provansu’ stavlja sljedeću bilješku:foto:ZuKoDžumhur.(Vjerovatnojebiomalopripitiliprevišeushićen,panijehajaoradiliseofotkiiliocrtežu.Ilijehtionapravitivic?).NarednicrtežposvećenCezanneugdjevidimopreteču impresionistakakosespremanapočinakstoji ‘ZuKoDžumhur,pisaciživopisac’.(Usput,Cezannejejedinislikaru‘Hodoljublju’komesuposvećenedvijepriče.TosvjedočiojačiniZukovogdivljenjaipoštivanjaovogslikara.)IlustracijupričeoSegoviji snizombriljantnihkarikaturastanovnika toggradastoji

jedinilatiničnipotpisslavnogskitnice‘ZukoDŽumhur’.Pisac iživopisac?Zivopisac je,naravno,slikar.Samonebilokojislikar,negoonaj

kojiradifreske,slikauglavnomreligiozneteme,izrađujeilirestauriraikone.SvetoZukonikad,kolikojepoznato,nijeusvomživoturadio.Zivopisacjepovezanosa‘životopi-som’(uostalom,kadseutipka‘živopisac’naGooglepretraživaču,onsmjestapredlaže‘životopis’ili‘žitije’kakosetolijepokaženastaroslavenskom).Zapravo,Zukosebedefinirapiscemkojiopisuje,slikaromkojioslikavaživot.Vjerovat-

nomujepasalamelodija,muzikalnostspojatedvijeriječi.Diplomiranivisokokvalificiranimajstormarifetluka,šejtan-efendija?Dandy?Kameleon??Što bi se dogodilo da je Zuko dočekao i preživio balkanske ratove od 1991. do

1995.godine?Kakobidoživljavaosvu tu tragediju,začijustranubiseopredijelio,učijuobranu

stao?Naspramzamršenostidogađajaisloženostisituacijebilibaciorukavicuuring,perućirukeodsvihisvega,povukaoseušutnjuiosamu?ZbrisaouAndaluziju?Uslučajudajenpr.staonastranunapadača,tj.zauzeosezazemljuigradgdjeje

proveodjetinjstvo, imaohrpeprijatelja,kolega,suradnika, je limogućedabipostaonekavrstamoralnogčudovišta,MiloševićevedvorskeprdimahovinepoputKusturice?


Ili,sklonmisticizmu,fasciniranislamom,orijentalnimstilomživota,aistovremenoza-slijepljenbolom,razočarenjem,dvoličnošćudugogodišnjihsunarodnika,prijateljatipaMomaKapora,otišaonasasvimsuprotnustranuizapleoseumrežeislamskogfana-tizma?Ilibi,možda,služećisesvojimiskustvom,mudrostiipoznanstvimapostaomirotvo-

rac,diplomata,posrednikizmeđuSarajeva,Banjaluke,MostaraiBeograda?Ili,okrenuvšileđaprošlosti,definitivnobisezatvorioukakvutekijunaBuni,posvetio

isključivomeditaciji,molitvi,šutnji,pobožnosti,vegetarijanstvu,haditima,svetimspisi-maikaligrafiji?Prestaopiti,pušiti?Ili,ogorčenprevrtljivošcupolitičkihivjerskihuglednika,prevrnuolistpapostaosto-

postotniateist iobjaviobeskompromisniratsvimpolitičarimaiprodavcima«opijumazanarod»?Štobiprevagnulo?Vragtosamomožeznati.Radiseoneospornozanimljivimpitanjimanakoja,nažalost,nikadnećemodobiti

pouzdaneodgovore.Pariz, 2012.


MisijanaBRKIĆ-MILINKOVIĆ

MojačitaonicaJevrem Brković: ŽIVIO I PREŽIVIO (Daily Press – Vijesti, 2012.)

Kaosvojevrstanprolog–Pjesnikova riječnaizvorištuknjigepoezijeJevremaBrkovića,misliipričeojednomeživotuupakiraneupjesmama,podzajedničkimnazivnikomŽivio i preživio.UPjesnikovoj riječiautorpojašnjavakakosuipodkojimokolnostimanastajalepje-

smekojesusvojopipljivi,napapiruotisnutsmiraj,našletekuovojzbirci,premdasuispisivanejošoddavne1958.padodanašnjihdanaitrenutkakadajeovajsvijetnapu-stilanjegovavoljenasuprugaKaća.-DANASSUOVEPJESME–zapisatakoPjesnik–onenajstarije,aionenedavne,pa

ionaštojujeNjenaSmrtnapisala,postalemuzejskieksponati,uonomvremenskomidokumentarnomznačenjuživotajednogdecenijamaprogonjenogdukljanskogpjesni-ka,progonjenogiupornomrženog…Takoprviciklusovezbirkejednostavnonazvan–Zagubljene a neizgubljene pjesme,

obuhvaćarazdobljestvaranjaod1958.do1965.godine.Svesupjesmeovogaciklusapisaneukatrenima,srimom–prvi-treći,drugi–četvrti,teprvi–četvrti,drugi-trećistih.VrijemejetoBrkovićevaotkrivanjasebe,suočavanjasasvojimsnomnajavi,sjećanja

nadjetinjstvo,slikadomovineivječitečežnje.PjesmaPravi cvjetovi,reklabih,alegorijajenekadašnjedržave,sjakimnabojemBrkovićevskogdomoljubljakoje,kaomanifest,izranjaizstihova:

Gospođe orhideje, ruže i karanfili,/ Prepoznajte vašu južnu rodbinu./ To ću jednom reći i svome sinu - / Da ga nadahnu dukljanski hlorofili!/Slijedepoeme-Adam i Eva iz Podbišća i Miločerski katreni o njoj i meni.Prva–ljubav-

nasblagimerotskimnabojem.Početaknjegoveživotneiemotivnebajkesvoljenomsuprugomkojajebilanjegovamuza,nadahnućekojegajeobogaćivalocijelogaživota.

Rosna koža međugruđa, međunožja,/ Po kap rose na nabrekle bradavice./ Jel` to žena čovjekova ili Božja,/ Il` je krilo zalutale labudice!NebihbježalaodpromišljanjadaBrkovićevaEvamožebiti i ljubavnica-domovina,

pjesničkinabojpodjednakodobrotreperiiujednomidrugomslučaju.OvaljubavnastavljaseiuMiločerskim katrenima o njoj i meni.Ljubavpremavoljenoj

ženineisključujeionudrugu,alinadruginačinstrastvenu,ljubavpremarodnojgrudi.Biti lud momak sa ludom dragom,/ U ludom ljetu, na ludom kopnu i moru./ Na nebo se

peti sotoninim tragom-/ I tamo naći Duklju kao Crnu Goru!...CiklusZagrebačke pjesme nastajao je od1996.do1998.Sjećanja su tu na stare


ljubavi, ženekoje sunekadčinileda zatreperi srcepjesnika i „prognanika iz zemljedukljanske“,dazatreperimuškarackojisesasjetomsjećaslikasvojemladosti.SlijedeSoneti o nesanici, preslik pjesnikova stalnog bijega, progonstva, sanjanja,

dalekooddomovine.Potomi- Veliki putnik Platon,pjesmekojeBrkovićposvećujepri-jateljima,ljudimakojiganisunapustiliniu„vremenusmutnom“.ZbirkazavršavaciklusomSamo si za život hrabrosti imaoipjesmomposvećenojpo-

kojnojsupruzi-Cio sam u tvojoj smrti.Tojesvojevrsnihommageženikojajebilanjegovasuputnicaisupatnica,svjetioniku

olujnimnoćimaitraganjimazasmislompostojanja,osobakojajebilastupobiteljiičijimseodlaskomsonustranuvječnoga,pjesnikovživotpoljuljaoiizgubio:

U našem se domu ne snalazim: Onespretim, kao da sam u tuđem.Nestalesu,pojašnjavatoBrkovićkroztakostvarneiemocijomnabijenestihove,niti

kojesusvedržalenaokupu,kojesuusvakomtrenutkubilesponaizmeđustvarnostiisnova.Izgubljenostiprazninanastalaodlaskomvoljenežene,nenudenikakavodgovor…Što ću s ovoliko oštre tišine u sebi i oko sebe, / Sa ovoliko samštine? Razjeda me,/

Muči me, /Pretvara me u čudovište,/ Koje ne shvata što mu se dogodilo…Odgovorje,zapravo,pitanjekojimpjesnikizavršavazbirku–Kako se sada osloboditi torture/ Tvoga svijeta u raspadanju?ProstorjetuizapjesničkinastavakjerPjesnikje,unatočsvemu,ismrtsvojejedine

muze–PREŽIVIO.


ljetopis

JosipMUSELIMOVIĆ

RazgovorsAntomVicanomumjetnikizadovoljstvonemogupodistikrov.Živjetinijelakonimravuumravinjakunipticina

grani,akamoličovjekuumjetnikuuovomsloženomitvrdomsvijetu…

Ivo Andrić, nobelovac

KoncemovogamjesecauHrvatskomdomahercegaStjepanaKosače,upovoduSvjet-skogadanateatra,održatćesesvečanostbosanskohercegovačkogglumišta.Prekosvečanogcrvenogtepihaproćićenajboljaglumačkaostvarenja inajboljepredstavenastaleuminulojgodini.Inesamoto.Prviputdodijelitćesenagradezamenadžmentukulturi,dodijelitćeseipriznanja„Grozdaninkikot“i“Mravac“,zanajboljaostvarenjau2011.godini.Uiščekivanjuoveteatarskesvečanostipitaosamsekakvajeuloganamijenjenaoni-

makojisucijeliživotposvetilidaskamakoježivotznače.Pitaosamsehoćelibitiza-boravljeniiizostavljenispopisazvanica,ilićese,zanjihoveživoteizasluge,osiguratinekomjestoinekosjećanje.Biojetopovodzarazgovorslegendarnimmostarskimdramskimifilmskimglumcem,

pjesnikom,filozofom,piscemiredateljem-sčovjekomkojiveseloputujeususretdeve-tomdesetljećuplodonosnogživota.RazgovaratisAntomVicanomznači,sobjenoge,zakoračitinateatarskupozornicui

sudjelovatiujednojneobičnojpredstavi-predstavikojaćevam,naposebaničudanna-čin,predstaviticijelostoljeće,kojaće,krozmonologsvremenom,prizvatinajznačajnijaimenaizsvijetakazališta,filma,književnosti,gospodarstva,paipolitike.Opisatidesetljećanjegovogumjetničkograda,samopovršnoosvrnutisenanjegovih

57nagrada,zahtijevalobimonografijudebelihkoricaičvrstogapoveza.


Sjedimoirazgovaramouvrturestorana„Radobolja“.Sunceselaganoprikradana-šemstoluipodsjećadaseprednamanalazirakijamedovača-ekskluzivniproizvodStanka-Stankele Vasilja, glasovitog međugorskog vinara, i kao da nam hoće reći:-Ništavasnazemljinemožetakoobasjatiiniuzkakavnapitakrazgovornemožebititakougodanirazdragan.NazdravljamAntiVicanu,nazdravljamnjegovimgodinamaivelikimuspjesimai,za

početak,pitamga:Muselimović:U Vašem indeksu naišao sam na zanimljive podatke. U tome najdražem

studentskom dokumentu piše da ste, od oca Mate i majke Katarine, rođeni u imotskim Vinjanima 11. lipnja1926. godine, te da ste, nakon položenog prijemnog ispita, upisani na Odjel glume na Akademiji kazališnih umjetnosti u Zagrebu.

Ante Vican: Moje srednjoškolskoobrazovanjebilo je uvjetovanoprilikamakoje jesa sobomnosio II. svjetski rat.Dalmacijamogadjetinjstva krvarila jena sve strane.Izmogasiromašnogkrajatrebalojenekudapoći.Sjećamsedobro,itonikadanećuzaboraviti,naraskrižjuputevakojiprolazeiznadmojerodnekuće,zastaosamsocemionmitadareče:-Ovo je zanas, Imoćane,centarsvijeta.Ovdjegdjesunašastopala, tu je inaša

sudbina,našasrećailinesreća.Sovograskrižjamožešpoćilijevo,putMostara,gdjesunašistarimajstorikamenklesaliikućegradili;možešdesnodoSplita,aodatledoAmerikeiAustralijeidasenikadavišenevratiš.MožešipravoputLivna,doSlavon-skogBrodaiOsijeka,ibitisretanakotenegdje,skilogramomduhanailinekedrugešvercanerobe,nepresretnerevnosnapolicijainestrpauzatvor.Kojimgodputempo-đešigdjegoddođeš,nezaboraviovo-morašživjetiživotomčasnogčovjeka-životomsvojihpradjedova,djedovairoditelja.

Muselimović: Kojim ste putem krenuli?Ante Vican:UvrijemeNezavisneDržaveHrvatskepronioseglasdauKriževcima

imanekakvaPoljoprivrednaškolakojadajebesplatnoudžbenike,besplatnuhranuispavanje.Škola ješkola,besplatno jebesplatno i tako jenasnekoliko Imoćanapošloutusrednjuškolu.Bilisutuimojekolegekojećekasnijepostativelikihrvat-skigospodarstvenici:Todorići,Kujundžići,Jovići.Suspjehomsamzavršioškolu ijednovrijemeobnašaodužnostpomoćnikaministragospodarstvaGradaZagrebainjegoveokolice.Nasreću,sreosamsvogdugogodišnjegprijateljaTončijaValčićakojimejepoveoudrugomsmjeru-usmjerukazališneumjetnosti.Nijemetrebaopunouvjeravati jersamodranijihdječačkihdanaiskazivaointeresprema„lijepimstvarima“.UpredstavikojujerežiraosVelimiromNetigom,sansamblomSrednjegospodarske

škole,1.prosinca1945.godine(prije67godina),ostvariosamzapaženuuloguupred-stavi „Kijavica“.Zapaženuuloguostvariosam iupredstavi „Maturanti“.Profesori suigraliprofesore,đaciđake,samosamja,sasvojih16godina,igraovremešnogdirekto-raškole.Pljesakisimpatijekriževačkihdjevojčicanikadanećuzaboraviti.Tojevrijememojekonačne,sudbonosneodluke.

Muselimović: U Vašem indeksu piše da ste prijemni ispit polagali iz recitiranja, da ste dobili odličnu ocjenu i da ste upisani na Akamediju kazališnih umjetnosti, u prosincu 1950. godine.


Ante Vican: Recitiraosampoezijuvelikoghrvatskogpjesnika,ImoćaninaTinaUjevi-ća.RecitiraosamVisoke jablaneiSvakidašnju jadikovku:

Kako je teško biti slab,Kako je teško biti sam,I biti star,a biti mlad.I biti slab i nemoćan,I sam i bez igdje ikoga,I nemiran i očajan.Gorak je vijenac pelina,Mračan je kalež otrova,Ja vapim žarki Ilinštak…

Štosammogaodobitidrugoosimodličneocjene!?Recitiraosamspunozanosa.Inače,utovrijemesrestivelikogTina,snjimzastati,sjestiilirazgovarati,biojezasva-kogodnasvelikidogađaj.Događajkojiseprepričavaoipamtio.Inače,nijemijasnozaštoseTinapredstavljaonakvimkakavoninijebio.Nasvakommjestuprotestiraosamprotivtenepravde.Biojeuredančovjek,poliglot,velikiintelektualac…PravodaVamkažem-Krležajezanjegabio„polaluleduhana“.Međutim, ne treba zaboraviti da je Akademiju kazališnih umjetnosti predvodio dr.

BrankoGavella,neponovljividramskiumjetnikipedagog.Tkojeunjegovojklasipo-ložioprijemniispititkojezavršiostudij,tajjedobiosuhipečatiputokazkauspješnojumjetničkojkarijeri.

Muselimović: Pročitao samda steVi prvi student koji jediplomiraonaAkademijikazališnihumjetnosti.Kakosetodogodilo?

Ante Vican:Biosamodličanstudent.Diplomiraosam30.lipnja1954.godineimojadiplomanosioznakubroja2.Diplomasbrojem1nikadasenijeizdavala.Ponosansaminatoštojemojdiplomskiradodobrioidiplomupotpisaodr.BrankoGavella.

Muselimović: U Srednjoj poljoprivrednoj školi u Križevcima s Vama su, kako sami ka-žete, bili mladi Imoćani koji su u kasnijim, zrelim godinama, postali veliki gospodarstve-nici. Spominjali ste Todoriće, preteče današnjeg diva Agrokora, Mikuliće, Kujundžiće, Joviće. Pamtite li još neko ime iz pučkoškolskih dana?

Ante Vican:Uimotskojpučkojškoliuređivaosamzidnenovine.Mojnajbližisuradnikbiojejedanpametan,naočitmladić,mladićlijepogstasa,plavihočijuipristojnogpo-našanja.BiojetoVeljkoKadijević.Onjeotišaoudrugomsmjeru.Izgradiojezavidnuvojničkukarijeru i tosampoštovao.Nisammogaopretpostavitidaćeon,u jednomprijelomnomtrenutku,napastisvojuimojudomovinu,svojuimojumajku, i izasebeostavitizgarištaVukovara,Mostara, tisuće i tisućežrtava,prognanih inesretnih ljudi.Tužna jesudbinanjegovevojničkeoholosti i zabluda.UmjestodasesusrećemonaimotskomPlavomjezeru,namakarskomprimorjugdjejesagradiovikendicu,onda-nas,sasvojomgrešnomdušom,tumararuskimbespućima,bježećipredsvojomsavje-stiibremenomneoprostivogagrijeha.

Muselimović: Generala Kadijevića malo će se tko sjećati. Ima li još neko pučkoškol-sko sjećanje, nešto Vam je ostalo u trajnom sjećanju?

Ante Vican: OblaciratnogludilanadvilisusenadcijelomEuropom.Iunatočtakvomozračju,vrijemeUskrsasvatko ježivionasvojnačin.Navjeronaučnomdanu, jedne


subote1941.godine,sreosammalu,crnjomanjastudjevojčicu,dugekoseiživahnihpokreta.Vraćajućisekući,otpratiojedonjenogdoma.Ujednomčasu,onaseokrenu-la,mahnularukomiposlalaznakkojegasamdoživiokaoprvibestjelesnipoljubac.Ratjerazdvojiomnoge,patakoimojeiPetričinodjetinjstvo.Prijedvadesetakgodinaprimiosampismopunopozdrava,emocijaičestitkezaulo-

gekojesamostvarivao,akoje jePetricapratila igledala. Jedneprigodeotacmi jerekaodajeuImotskomvidioPetricu isnjomrazgovarao.Požuriosam,optrčaosveimotskeuliceiuličice,aliPetricenijebilo.Znamdasesklonila,niježeljeladajevidimvremešnu,sboramanalicuivratu,sasijedomiprorijeđenomkosom.Moždajeitosret-naokolnost.Vjerojatnonionanebibilaoduševljenamojimgodinama,prorijeđenomkosom,stasalimtrbuščićemiotežalimpokretima.

Muselimović: Odmah po diplomiranju na zagrebačkoj Akademiji kazališnih umjetnosti došli ste u Mostar i s njim se vjenčali. Ostvarili ste zavidnu, zapravo briljantnu kazališnu karijeru i ništa Vas nije moglo povesti u nekom drugom smjeru - prema nekom velikom središtu i velikoj kazališnoj kući.

Ante Vican:UMostarsamdošaoukolovozu1954.godine.Zavoliosamgrad,zavolioansamblNarodnogpozorištaizapočeospripremamaprvedramskeulogeu„Seoskojučiteljici“.UtovrijemeuMostarujeslužiovojnirokgenijalniglumacStevoŽigon.Pratiosamnjegovopripremanjepredstave „DragaRuth“,ali jošvišekako to radikći sucaWilkinsa,kakopiše izmišljenapismavojnicimauVijetnam,kakoglumimojabudućaživotnasuputnica-glumicaDanaKurbalija.Pozavršetkupredstaveuputiosamjojiskrenečestitke,pozvaojepodsvojkišobran

iotpratiodostanauŠantićevojulici.Kišajelila,onakokakokišeuHercegovinipadajunakondugogsušnograzdoblja,Narastankumalosmozastaliiprisjećalisenašihrani-jihsusretauDrvaru,Sarajevu,SamoboruiZagrebu.Razmijenilismonekolikonježnihpogledaipoljubaca.Utommagnovenjuneznamnikakoizgovorih:-Biliseti,Dano,udalazamene?Doksamizgovaraoposljednjusudbonosnuriječ,uzvratimi:-Štovišečekaš,bolan?Takojepočelanovastranicamogaživota,stranicakojajetrajaladokobnog23.stu-

denog2006.godine,kadajemojaDanaotišlanadrugisvijet.Muselimović: Pedeset godina života s glumicom i životnom suputnicom vjerojatno je

dobra podloga za roman sa stotinama stranica…Ante Vican: Kadasam,sizabranicomsvogsrca,pošaokodroditelja,utrenutcima

osame,otacmireče:-Znamjavasglumce,vamajepromijenitiženukopopitičašuvina,aliakomiseova

simpatičnanevjestaiujednomčasupožali,nedolaziuovukuću!Živjelismoskladno,dobilidvojedjece:kćiAnduisinaKamenka,dijelilidobroizlo,

preživjelistrahoteratnihgodina,alidošlojeonoštojemoralodoći-došaojekrajjed-nogživotnogvijeka.Nijelako,trebaseutomesnaći.SpravomjenajednommjestunapisaoIvoAndrić:-Najgorajenesrećainajstrašnijakaznamogaživotajestutomeštosamosuđenda

živimsam.Muselimović: Širok je spektar Vašeg djelovanja i zanimanja. Tijekom duge umjetničke

karijere sresli smo Vas kao pisca, kao redatelja.


Ante Vican: Kadajenasvijetdošlamojakći,oduševljenjunijebilokraja.Utomushitunapisaosammjuzikl„Magarećikvartet“izanjegadobiosvepohvaleinagradeGradaMostara.

Muselimović: Naši čitatelji oduševljeni su Vašim ulogama u televizijskim serijama…Ante Vican:Teškojepobrojatitelezijskeserijeukojimasamigraoitumačiorazličite

likove. Igrao samu serijama “Žuti, žuti kanarinac“, “Našemalomisto“, “Ča smonaovomsvitu“,“Čovikipo“,“Opasnisusreti“,“StojanMutikaša“.Igraosamunekolikofil-mova.Teškojepobrojatinagradekojesamostvariousvojojdugojumjetničkojkarijeri.Pedantnikroničarivremenaikazališnihzbivanjakažudasamosvojio57najznačajnihinajvećihnagrada.Međunagradamanalazeseičetirinarazinibivšedržave.Serija“Žuti,žutikanarinac“posebnajepriča.Jedneprilike,uvrijemesmotreJugosla-

venskeratnemornariceuSplitu,uimedramskihumjetnikaiglumaca,određensamda,zajednosBorisomDvornikom,posjetimJosipaBrozaTita.Nikadanisamdoživiotakveprovjereitakavprotokol.UtrenutkukadasmoseprimicaliTitu,nanašeiznenađenje,izsvegglasareče:-Jovanka,Jovanka,evotiRokaiŽutog,žutogkanarinca...UnašemrazgovoruvidjelismodajeTitoprationašradinašaglumačkaostvarenja.Muselimović: Iz Vaše bogate umjetničke biografije vidljivo je da ste dugo vremena bili

član dramskog ansambla Dubrovačkih ljetnih igara, kultne kulturne manifestacije europ-skih prostora.

Ante Vican: I tojetočno.Sponosomsesjećamdubrovačkihgodina,velikihpred-stava, velikihostvarenja.Dubrovnik jeu vrijeme ljetnih igarabiosredištekulturnog idruštvenogživotacijelezemlje,aliizemaljabližegokruženja.DružiosamseisVladomGotovcem,znamenitimImoćaninom,velikimpiscemikolosalnimintelektualcem.

Muselimović: Posebno značajne dramske uloge ostvarili ste u „Djelidbi“Skendera Ku-lenovića, u „Grešnom Hercegu“ Miroslava Jančića, u drami “Na zelenoj reci čun“ Arsena Diklića.

Ante Vican: Predstavekojestenaveliobilježilesuvrijememojihnajvećihdramskihi uopćeumjetničkihostvarenja.Zaboravili stenavestida samsasuprugomDanom,JozomLepetićem,TonijemPeharom,Tatjanomfeher,RobertomPeharomiVelimiromPšeničnikom,pedesetakputa igrao iuVašojdrami„Drugasavjest“.Nažalost,glavninositeljidramskogteksta,zapletairaspletaDanaKurbalija,JozoLepetićiToniPehar,zauvijeksunasnapustili.Sjećamseizanosaskojimsmopredstaviliokolnostiukoji-masučetvoricadarovihmladićaizTomislavgradališenislobodeisuđeni.Sjećamseiatmosferenakojijenačinovadramskapredstavaprimljenaodpublike.

Muselimović: U proteklih pedesetak godina umjetničkog djelovanja na sceni mostar-skog kazališta odigrali ste više od dvije stotine kazališnih naslova. Je li to moguće i koje ostvarenje na Vas je ostavilo poseban dojam?

Ante Vican: Činimisedajemojadramskaerazapočela izavršilaživotomjednogsvećenika.NaispitnojpredstaviAkademijezakazališnuumjetnost1954.godineogle-daosamseuulozisvećenikaLorenzauShakespearovu„RomeoiJulija“,anasamomkraju, svojomdramomposvećenoj životu i stradanju blaženogAlojzija Stepinca. Zaulogusvećenikaufilmu„Crvenaprašina“dobiosamZlatnuarenunašegnajstarijeginajuglednijegfilmskogfestivalauPuli.

Muselimović: Primiče se mjesec lipanj. Još jedna svijeća označit će početak 87. go-dine života. Kako se osjećate, što radite, a poznajući Vaš stvaralački duh, čini mi se da


bi mogao upitati i - što planirate u idućem desetljeću?Ante Vican: Prijenekolikogodinadoživiosamnesreću,ozlijedioseseitežehodam.

Pišemsvojubiografiju,isveovegodineinagrade,trebalobisačuvatizageneracijekojedolazeionekojećedoći.SjećamsedajenajednommjestunašpremudrinobelovacIvoAndrićnapisao:

- Kada pogledam natrag čini mi se da mi preostaje samo umrijeti, a kada pogle-dam naprijed čini mi se da sam tek od jučer na svijetu. Nije moj život spao na dva dima i četiri srka kave ili vina...I jasetakoosjećam….Jošćedimiti izmojeuzavreleduše,jošćemnogoNeretve

protećidokjanezavršimsveposlovekojenamjeravamuraditi. Muselimović: Uz najiskrenije čestitke za prebogatu umjetničku karijeru i za sve ono

što se darovali ovom gradu, ovoj zemlji i cijelom svijetu, želimo Vam sretne umirovljenič-ke dane, zadovoljstvo je vidjeti Vas na ulici, u restoranu, na nekoj prigodi…

Ante Vican:HvalaVamnaposjetuirazgovoru.Odazivamsenasvakipozivkojidođenamojuadresu.Istina,takvihjepozivasvemanje.Ljudi,kaonitkodrugi,znajuzabora-vitisveonoštosedogađalouovihmojihšezdesetmostarskihgodina.


MiraPEHAR

KronikakulturnihdogađanjauMostarusvibanj-rujan2012.03. 05. Odigrana kazališna predstava „Velike diktatorice“ Summit u izvedbi HNK Zadar.PredstavujeadaptiralairežiralaJasnaAničić,aodigranajeusklopuMostar-skogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskenaMalojsceniHNKMostar.

03. 05. Predstavljen roman Rafaelo autora Ante Marinčića.Oromanusugovoriliprof.ŽeljkoGrahovac,književnikTvrtkoGavran,prof.IvanBaković,tesamautor.PromocijujeupriličiloDruštvohrvatskihknjiževnikaHercegBosneuGalerijikraljiceKatarine.

04.05. Predstavljena knjiga pjesama „Odjeci“ fra Vendelina Karačića i otvorena izložba Ars sacrauKlubuiGalerijiAluminijusklopuMostarskogproljeća2012.–XIV.danaMaticehrvatske.Oknjizisugovoriliprof.JozoMarić,prof.fabijanLovrić,književ-nikDraganMarijanović,teautorfraVendelinKaračić.OizložbijegovorioIgorDragiče-vić,dekanAkademijelikovnihumjetnostiuŠirokomBrijegu.

06. 05. Odigrana kazališna predstava „Maškarate ispod kuplja“ u izvedbi ansam-bla HNKiz Zagreba.PredstavujerežiraoIvicaKunčević,aodigranajeuokviruMostar-skogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

07. 05. Održala svoj prvi koncert u rodnom Mostaru nakon 14 godina mlada hrvat-ska pijanistica Željka MandarićuprepunojGalerijikraljiceKatarineusklopuMostar-skogproljeća2012.–XIV.danaMaticehrvatske.

08. 05. Kazališnu predstavu pod nazivom „Čudo u poskokovoj dragi“autora Ante TomićaurežijiKrešimiraDolenčićaizveloGradskosatiričnokazališteKerempuhizZa-greba.Predstava je izvedenauokviruMostarskogproljeća2012.–XIV.danaMaticehrvatskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

09. 05. Održan instrumentalni koncert Edina Karamazova na lutnji i gitari uz prat-nju gudačkog kvarteta Krakowske filharmonije.KoncertjeodržanuokviruMostar-skogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskeuGalerijikraljiceKatarine.


09. 05. Lutkarsko kazalište Mostar odigralo lutkarsku predstavu „Pepi i obitelj“naŠpanjolskomtrguitimedalisvojdoprinosobilježavanjuDanaEuropeuMostaru.

09. 05. Lutkarko kazalište Pečuh izvelo lutkarsku predstavu „Zečja škola“ (PenčoMančev-LjubicaOstojić)urežijiPetraŠurkalovićanaMalojsceniHNKMostar,usklopuMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatske.

09. 05. Ansambl hrvatskog kazališta Pečuh izveo kazališnu predstavu „Šetnja grobnicom mrtvog djetinjstva“ (Miroslav Krleža) u povodu 30. godišnjice KrležinesmrtinaMalojsceniHNKMostaruokviruMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatske.

10. 05. Otvorena 3. samostalna izložba umjetničkih radova Anela Jakupovićapodnazivom„Promatrači“uCentruzakulturu.

10. 05. - 11. 05. Održan znanstveni skup „Slovo o Maku“posvećenjednomodnaj-značajnijihbosanskohercegovčkihpjesnikaMakuDizdarunafekultetuhumanističkihnaukaUniverziteta„DžemalBijedić“uMostaru.SudjelovalisuznanstveniciizBiH,Hr-vatske,Grčke,Makedonije,Njemačke,Poljske..

12. 05. Predstavu „Tko umije, njemu dvije“ Edija Majerona odigrao ansambl Lut-karskog kazališta Mostar.SavprihododpredstavedarovanjeuhumanitarnesvrheOsnovnojškolizadjecusposebnimpotrebama.

13. 05. Izvedena plesno- kazališna predstava „Majčin dan“ u izvedbi Športskog plesnog kluba Zrinjski Mostar, u častMajčinogdana i posvećena svimmajkama.PredstavajeizvedenauHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

14. 05. Održan okrugli stol o temi „Ličnost, politika i društvo“ (Psihološki profil političara kojima se može vjerovati) uAmfiteatruMedicinskogfakultetaSveučilištauMostaru,usklopuMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatske.NaokruglomstoluorganiziranomusuradnjisKatedromzapsihjatrijuMedicinskogfakultetaSveučili-štauMostarusudjelovalisuprof.dr.sc.Mirojakovljević,doc.dr.sc.DraganBabić,doc.dr.sc.BorisMaslov,doc.dr.sc.MiroKlarićiprof.dr.sc.ZoranTomić.

15. 05. Izvedena monodrama „Na rubu pameti“Miroslava Krleže u izvedbi glumca Dragana Despota uokviruMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskenaMalojsceniHNKMostar.

15. 05. Otvorena izložba odabranih radova akademskog kipara Florijana Mićkovi-ća pod nazivom „Mikro- mega svijet“upivnici„Štefanijinošetalište“.

17. 05. Predstavu „Škrtac“ (Tit Makcije Plaut), premijerno izveli studenti Sveučili-šta u MostarunaMalojsceniHrvatskognarodnogkazalištaMostar.


17. 05. Koncert održao Zlatan Stipišić Gibonni s gostima(Matija Dedić, Marko Ra-mljaki jazz sastav Black coffee uokviruMostarskogproljeća2012.–XIV.danaMaticehrvatskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

18. 05. Koncert održao The Ankara university soloists (Turski kvartet)uokviruMo-starskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatske,ausuradnjisGeneralnimkonzula-tomRepublikeTurskeuMostaru,uGalerijikraljiceKatarine.

18. 05. Održan međunarodni znanstveni skup „Opus fra Petra Bakule“uorganiza-cijifilozofskogfakultetaSveučilištauMostaru,HrvatskihstudijaSveučilištauZagrebu,teHercegovačkefranjevačkeprovincijenafilozofskomfakultetuSveučilištauMostaru.

18. 05. - 19. 05. Održan Demofest u organizaciji Omladinskog kulturnog centra Abrašević,usklopukojegsuupriličeninastupibendova,projekcije filmova, tribine islušaonice.

21. 05. – 26. 05. Održana likovna radionica za djecu pod nazivom „Djeca umjetnici u svijetu sjena“kojajezapravoprojektizložbausklopuDječjegdananaMostarskomproljeću,otvorenazadnjidanlikovneradioniceuGalerijiHrvatskogdomahercegaStje-panaKosače.

22. 05. Odigrana poetska drama „Buđenje kamenog spavača“urežijiŠerifaAljićauNa-rodnompozorištuMostarusklopuMostarskogproljeća2012.–XIV.danaMaticehrvatske.

22. 05. Predstavljena knjiga Lidije Pehar „Kad medicina (za)staje, što preostaje“uorganizacijiMaticehrvatskeMostar,časopisazaprosvjetuikulturu„Suvremenapita-nja“fakultetaprirodoslovno-matematičkihiodgojnihznanostiSveučilištauMostaru.Knjigusupredstaviliprof.dr.LjerkaOstojić,prof.dr.MladenBevanda,prof.dr.ObradŠarenac,prof.IvanSivrić,teautoricauAmfiteatruSveučilištauMostaru.

23. 05. Predstavljena poštanska marka „Bosanskohercegovački nobelovci“ usu-radnji saHrvatskompoštomMostar u sklopuMostarskogproljeća 2012.- XIV. danaMaticehrvatskeuKlubuAluminij.

24. 05. Otvorena izložba fotografija „Ćirini dokumenti“ (Hommage Ćirilu Ćiri Rai-ču)usuradnjisGradomMostaromiGalerijomAluminijuokviruMostarskogproljeća2012.–XIV.daniMaticehrvatskeuGalerijiAluminij.

24. 05. Upriličen razgovor o trotomnoj knjizi Rusmira Mahmutčehajića „Hval i dje-va“uorganizacijiMeđunarodnogforumaBosnaifakultetahumanističkihnaukauMo-staru.OknjizisugovoriliMarkoAntonioBrkić,NerinDizdar,DijanaHadžizukić,AlenKalajdži,DesmondMauereriAdnanVelagić.

24. 05. - 26. 05. Održana 12. Regionalna konferencija gradova svjetske baštineRegionalnoguredazajužnuEuropuiMediteranuMostaru.


25. 05. - 26. 05. Održan Street Arts Festival (Ulični festival umjetnosti)uMostaruuorganizacijiVijećamladihGradaMostaraiKoledžaujedinjenogsvijeta.

26. 05. Izvedena plesna predstava „Snjeguljica i sedam patuljaka“ u izvedbi ŠPK „Erigo“ izMostaranaDječjemdanuuokviruMostarskogproljeća2012.–XIV.danaMaticehrvatskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

27. 05. Održan koncert Irene Vučić na violini i Terezije Cukrov na klaviru,uokviruMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatskeuGalerijikraljiceKatarine.

28. 05. - 04. 06. Postavljena izložba muzejskih slika i predmeta “Mostar kroz sto-ljeća“ uTrgovačkomcentruPiramida,kojomMuzejHercegovinepoprviputobilježavaMeđunarodnidanmuzeja,kojiseusvijetuobilježava18.svibnja.

29. 05. Otvorena samostalna izložba grafika akademske grafičarke Marine Finciu organizaciji franjevačkegalerijeŠirokiBrijeg iHrvatskogdomahercegaStjepanaKosačeuGalerijikraljiceKatarine.

30. 05. Odigrana kazališna predstava „Suze su OK“ autorice Mirjane Bobić Mojsi-lovićurežijiMilanaKaradžića,uprodukcijiagencijeImpressarioizBeograda,uokviruMostarskogproljeća2012. –XIV.danaMaticehrvatskeuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

30. 05. Održan koncert zborske glazbe na kojem su izvedena vokalna djela hrvat-skih skladatelja.NastupilisuDjevojačkizborGlazbeneškoleŠirokiBrijegiAkademskipjevačkizborSveučilištauMostarupodravnanjemmr.art.KatjeKroloŠaracudvoraniSivrić-centra.

30. 05. Otvorena izložba grafičkih listova akademske slikarice i magistrice likovne umjetnosti Marine FinciizSarajeva.IzložbujeotvorionovinaripublicistZlatkoSerda-revićuGalerijikraljiceKatarine.

01. 06. U sklopu Lino turneje Podravka je organizirala radionicu glazbe i plesa za mališaneuvrtiću„Radobolja“uMostaru.

03. 06. Održan koncert pod nazivom „Naša djece plešu klasični balet III“ .Ovajje-dinstvenispojbaletske,glazbeneilikovneumjetnostiizveojeBaletMostarArabesqueuklasiprof.ArleteČehićuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

04. 06. Izveli W.A. Mozartov Requiem u d- molu, KV 626KatedralnioratorijskizborizMostara (zborovođadonDraganfilipović),AkademskipjevačkizborSveučilištauMostaru (zborovođaKatjaKroloŠarac,korepetitoricaMarijanaPavlović), tesolističkikvartetkojegsučinileAntonijaTeskerasopran,IrenaParlovTopićalt,VladimirGarićte-noriMateAkrapbas,teSimfonijskiorkestarMostarumostarskojKatedraliMajkeMarijeCrkve,uokviruMostarskogproljeća2012.-XIV.danaMaticehrvatske.


04. 06. - 10. 06. Otvorena prodajna izložba humanitarnog karaktera,likovnihradovaučenikaidjelatnikaOsnovneškolesposebnimpotrebamaMostarpodnazivom„Čud-novatisvijet“uMercatorCentruMostar.

06. 06. Koncert održao Tamburaški orkestar Glazbene škole Široki Brijeg uGalerijikraljiceKatarineuokviruserijekonceratapoHercegovini.

07. 06. Spektakularnim koncertom na stadionu pod Bijelim brijegom, 40 godina um-jetničkog rada obilježio Mate Bulić.NavelikojproslavisumusepridružiliMarkoPerkovićTompsom,MladenGrdović,MajaŠuput,Shorty,BernyiTihoOrlić,KlapeKršiDrača,teKa-tedralnioratorijskizborizMostara.NarodnoveseljeupotpunilojeHKUDBrotnjoizČitluka.

07. 06. - 08. 06. Održan 18. Festival zabavne glazbe Melodije Mostara 2012. UHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.Grandprix18.MelodijaMostaraodniojeduetNedeUkradeniKemalaMontenaspjesmom„Akosmovrijedniteljubavi“,ana-gradupublikejeosvojioRomeoNikolićspjesmom„Ružomojamirisna“.

07.- 10.06. Održano drugo izdanje književnog festivala Dani Književnog kluba Mo-star. Upriličenjenizumjetničkihprograma(književnevečeri,glazbeniilikovnisadržaji)nanekolikolokacijaugradugdjesusedružiliumjetniciizcijeleregije.

08. 06. Održana promocija knjige „Futsal priručnik - metodologija rada za igrače i trenere“ autora Dževada Habibije.Knjigusupromoviralidoc.dr.MarinĆorluka,dipl.ing.MićoMartićifutsaltrenerIvanBožovićuCentruzakulturu.

09. 06. Predstavom Dubrovačkih ljetnih igara „Kate Kapurelica“u režiji Darija Har-jačekanaotvorenojpozorniciukrugustadionaZrinjskiuMostaruzatvorenojeMostar-skoproljeće2012.XIV.daniMaticehrvatske.

10. 06. Otvorena izložba fotografija pod nazivom „ Sveti Ante Neretvanski“uorga-nizacijiMaticehrvatskeMostariUdrugeIvanPavaoDrugiizSplitauGalerijiHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.Ovaizložbajenastala,kakoističuizUdruge,uskladustežnjamazabeatifikacijomocaAnteGabrića.

12. 06. Otvorena izložba slika i grafika akademskog slikara Mehmeda Slezovića izNovogPazara.IzloženisubiliradovismotivimaMostaraiPočiteljanastaliuokviruUmjetničkekolonijePočitelj2011.i2012.godine.IzložbujeotvorioakademskislikarizBeogradaBranimirKaranovićuCentruzakulturu.

13. 06. Premijerno izvedena predstava „Therese Raquin (Emile Zola).PredstavusuizvelistudentiibivšistudentiMedicinskogfakultetaSveučilištauMostarunaMalojsceniHNKMostar.

15. 06. U povodu završetka školske 2011/2012. godine HKD Napredak Mostar je organizira SusretišteuNapretkovudomuuMostaru.Nastupili suNapretkovimladiglazbenicinaklavijaturama,gitariiharmonici.


18. 06. Promovirana zbirka priča o psima „Rea“ autora Ognjena Pudara. PoredautoraknjigujepromoviraoknjiževnikVeselinGatalouClubuAleksa.

19. 06. Održana književna večer ljubavne poezije,nakojojsuposjetiteljimogličutipo-znateimanjepoznateljubavnestihovemostarskihumjetnika,uNarodnojbibliotecinaLuci.

20. 06. Priređen koncert „Meliha i prijatelji“ u povodu obilježavanja 15-godišnjice smrti istaknutog mostarskog i bosanskohercegovačkog glazbenika mr. Muamera Kulukčije.NastupilisuMelihaKulukčija,ferdinandZovko,DžaniŠehu,MustafaŠantić,AleksandarStojanović,VasiljBuzmakoviAdiŠehu.

21. 06. Otvorena prva izložba 17. generacije maturanata Srednješkolelikovnihum-jetnostiGabrijelaJurkićauMostaruuGalerijikraljiceKatarine.

22. 06. Otvorena izložba mlade mostarske slikarice Đenite Kuštrić, u suradnji sUdrugomgrađanaKruguKlubuAluminij.

22. 06. Održana Svečana akademija u povodu 20. obljetnice Lipanjskih zorauVe-likojdvoraniHrvatskogdomahercegaStjepanaKosače.

26. 06. Izložbom studenata Akademije likovnih umjetnosti na Širokom Brijegu otvoren drugi po redu „mostArt fest“uGalerijikraljiceKatarine.

27. 06. Otvorena izložba fotografija studenata s odsjeka povijesti umjetnosti u Ga-leriji „Virus“, uokviru„mostArtfesta“.

26. 06. Otvorena prva kolektivna izložba udruženja likovnih umjetnika „Format“ iz Mostara.Svojeradove izložilo je15mladihakademskihslikara izMostara-članovaovogudruženja,uCentruzakulturu.

28. 06. Otvorena izložba radova studenatapovijestiumjetnostisaSveučilištauMo-staruistudenataNastavničkogfakultetasodjelalikovneumjetnostiugalerijiMichelan-geloitimezatvorenovogodišnji„mostArtfest“.

28. 06. Otvoren MOtus fest.Usklopu festivalapriređenesu različite izložbe, javnetribine,koncertiiknjiževnevečeriuOKCAbrašević.

28. 06. Predstavljen prvi broj časopisa „Pčele“uorganizacijiUdrugepčelara„MaticaMostar“.ČasopissupredstavilipredsjednikUdrugeBorasKvesić,glavniurednikDobroZovko,tedoc.dr.sc.JozoBagarićuHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

29. 06. Promovirana knjiga „Arheološki vodič Hercegovine“ skupineautora:Snje-žanaVasilj,NinaČuljakiAntePaponja,nafilozofskomfakultetuuMostaru.OsadržajuArheološkogvodičaHercegovinagovorilisuprof.dr.sc.SnježanaMusa,mr.sc.IvankaMiličevićCapek,temr.sc.JureBurić.


02. 07. Premijerno izvedena predstava „Koncert za pticu rugalicu“ uNarodnompozorištuMostar.Režijupotpisuje IrfanMensur, a scenografiju i kostimografijuSašaGlušac.

03. 07. Premijerno izvedena predstava „Rodijaci“ Petra Miloša u režiji Velimira Njirića PšeničnikanaMalojsceniHNKMostar.

03. 07. Održana projekcija filmskog ciklusa (SEKS, POP AND POLITICS)uorgani-zacijisarajevskogotvorenogcentrauOKC-uAbrašević.

03. 07. - 05. 07. Održane 39. Šantićeve večeri poezije u organizaciji Grada MostaraiMuzejaHercegovineusklopuMostarskogljetnogfestivala2012.

04. 07. Održana javna tribina o temi „Žrtve i mučenici drugog svjetskog rata i po-raća u BiH“. Predavač jebiomons.dr. TomoVukšić, vojni ordinarij uBiH.Uvodnopredavanjeotemi„Zakonskeosnoveimogućnosti istaživanjazločinaižrtavauBiH“održaojedr.sc.MileLasić,predsjednikHIZBiH.PredavanjejeorganiziralaHrvatskakulturnazajednicaTropletusuradnjisHrvatskimintelektualnimzboromuBiHuGalerijikraljiceKatarine.

05. 07. Prikazan film“Doživite čaroliju - dobro došli u Mostar“ uGradskojvijećniciMostara.filmjeurađenuprodukcijiAgencije„ZAZ“atekstopisaciscenaristjeIzudinŠahović.

05. 07. Otvorena izložba radova polaznika „Prosvjetine“ likovne kolonije,nastalihnakolonijiasveuorganizacijiSPKD„Prosvjeta“,uĆorovićakući.

07. 07. Odigrena kazališna predstava pod nazivom „Hot lajn“PrijedorskogpozorištanaMalojsceniHNKMostar,uorganizacijiprodukcije„Porta“iSPKD„Prosvjeta“gradskiodborMostar.

11. 07. Održana promocija knjige prof. dr. Adnana Velagića „Hercegovački musli-mani u koncepciji četničkog pokreta 1941. - 1945.“Uzautoraknjigujepromoviraoprof.dr.AdnanJahićizTuzle.PromocijajeodržanausuradnjisMuzejomHercegovineuCentruzakulturu.

13. 07. Otvorena samostalna izložba akademske slikarice Marije Dedić pod nazi-vom „Masovna hipnoza ili na zapadu“uGalerijiAluminij.

18. 07. Otvorena tradicionalna izložba “XV. Anale crteža BiH- Grand prix Mostar 2012.“IzložbujeotvorilaRadmilaKomadinauCentruzakulturu.GrandprixpripaoječlanuULUBiH–aSalimuObraliću,nagradazaklasičnicrtežpripalaječlanuULUBiH-aMersaduKuldiji,dokjenagradazaeksperimentalnicrtežpripalatakođerčlaniciULU-BiH-aAmeliHadžimejić.


19. 07. - 21. 07. Održan 10. Mostar Blues Festival narazličitimlokacijamauMostaru.Izmeđuostalihnastupili suameričkadivaSherrieWilliams injezinagrupaTheWiseGuys,hrvatskadivaJosipaLisac,teGoranBareiMajke.

24. 07. - 31. 07. Održan 6. Mostar World Music Festival u organizaciji World Music Centra. UzWorldmusickoncerteipredstavljanjetradicionalneglazberaznihzemaljasvijeta,ovajfestivalodsamogpočetkanjegujeidrugeumjetničkepravce,kaoinašetradicijskevrijednostiodrukotvorinaigastronomijedokulturnopovijesnognaslijeđa.

25. 07. Otvorena izložba nacionalnih spomenika „Kulturno pamćenje - blago koje nestaje“uorganizacijiKomisijezaočuvanjenacionalnihspomenikaBiH.IzložbusuotvoriligradonačelnikMostaraLjuboBešlićipredsjedavajućaKomisijeAmraHadžimu-hamedovićuCentruzakulturu.

26. 07. Večer „Sjećanje na Sinišu Jokića“upriličilisučlanoviSPKD„Prosvjeta“.Či-tanjemJokićevepoezijeidokumentarnimfilmomonjegovomdoprinosunovinarstvuihumamanostiubaštiĆorovićakućeprisjetilisusenekadašnjegkolegeiprijatelja

29. 07. Održani 446. tradicionalni skokovi sa Starog mosta u Mostaru. Nastupiloje49skakačaunatjecateljskomi10skakačaurevijalnomdijelu.

03. 08. Održana večer pjesnika i kantautora iz SlovenijeuMCPavarotti.Mostarskojpublicipredstavilisuseslovenskipjesnicikojisudiomeđunarodneknjiževnekaravane„Neretvanskevedrine“kojuorganiziračasopiszapoezijuiumjetničkufotografiju„Re-publikapoezije“uorganizacijiKnjiževnogklubaMostariMCPavarotti.

03. 08. - 05. 08. Održan Prvi seminar folklora Hrvata u BiH.Trodnevnodruženje iedukaciju,uorganizacijiUdrugehrvatskihamaterskihkulturno-umjetničkihdruštavauBiH(UHAKUD)privukloje55osobaizraznihdijelovaBiH,HrvatskeiŠvicarske,ameđupredavačimaivoditeljima15stručnjakazafolklorizBiH.

11. 08. SPKD „Prosvjeta“ Mostar organiziralo je književnu večer s književnikom Vladimirom Pištalom,dobitnikomprestižneknjiževnenagradeNINteautoromnajop-sežnijegknjiževnogdjelaoNikoliTesli.UzautorasudjelovalisupjesnikinjaikritičarkaVesnaKaporiknjiževnikVeselinGatalounovoobnovljenomVladičanskomdvoru.

29. 08. Održane prve Mostarske ljetne igre mladih u organizaciji volontera Crve-nog križanaŠpanjolskomtrgu,kojesuokupileokotristomladihMostarkiiMostaraca.

31. 08. Izveden scenski performans „LOVEevolution“kojipovezujeumjetnike,glaz-benikeiDJ-eve.OdržanjepodrugiputuOKC-uAbrašević.

31. 08. - 06. 09. Održan 37. Mostarski teatarski festival autorske poetike uorgani-zacijiMTM1974narazličitimlokacijamaugradu.


02. 09. Otvorena izložba karikatura pod nazivom „SAMI- život u 40 skica“kojomseautorĐokoNinkovićpredstaviomostarskojpubliciuCentruzakulturu.Izložbujeorga-niziralaŽidovskaopćinaMostaruokvirumanifestacijeEvropskidanžidovskekulture.

06. 09. Izvedena predstava „Uan men šou - Otirač“ u izvedbi glumca Ive Krešića,usklopuhumanitarneakcijezakupnjuCTGuređajazapotrebeSKBMostar,uHrvatskomdomuhercegaStjepanaKosače.

07. 09. - 15. 09. Održane „Šantićeve večeri poezije 2012.“podpokroviteljstvomVi-jećaministaraBiH.Značajnesuizbogdodjeljivanjaknjiževnenagrade„AleksaŠantić“kojapredstavljajednoodnajznačajnijihpjesničkihpriznanjauregiji.

13. 09. Otvorena izložba „Poljske kazališne lutke“uorganizacijiAmbasadeRepu-blikePoljskeuSarajevuiArheološkogietnografskogmuzejaizLođa.PublikajeimalaprigodudivitisemajstorstvupoljskihscenografauCentruzakulturu.

19. 09. Priređena izložba stripa pod nazivom „Beyond logic“ autora Adnana Zalihi-ćauMuzičkomcentruPavarotti.

20. 09. Otvorena izložba fotografija pod nazivom „Fotografija godine BiH 2011. usuradnjiAluminijaisarajevskeUdrugeUrbanuGalerijiAluminij.Izložbajeizrođenaiznatječajakojijedrugugodinuzaredomorganiziranputemmrežnestanicefotografija.ba,aprvijetevrsteuBiH.Stručniocjenjivačkisudjeizabrao50najboljihod922uku-pnopristiglihnanatječaj.

20. 09. - 21. 09. Održan festival pod nazivom Džepni fest 2012.nakojemsuprika-zani filmovi u konkurenciji (snimljenimobitelom). Nastupili su i domaći perspektivnibendovi,tesplitskibendZinedineZidan.

21. 09. Primadona Splitske opere sopranistica Cynthia Hansel Bakić uz klavirsku pratnju umjetnika Ivana PemickipriredilajenezaboravanglazbenidogađajuLjetni-kovcuuIlićima.

29. 09. U Mostaru svečano predstavljena Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)uNapretkovukonviktuuMostaru.NazočnimasuseobratilipredsjednikHAZUsasjedištemuMostaruprof.dr.sc.fraAndrijaNikić,predsjednikSkupštineHAZUsasjedištemuMostaruprof.dr.sc.MilenkoBrkić,temr.sc.DraganHazlerpredsjednikHrvatskeakademijeznanostiiumjetnostiudijaspori(HAZUD)sasjedištemuBaselu.


Prim. doc. dr. sc. Boris Maslov, dr. med. (31. 1. 1951. – 30. 6. 2012.)

Prim. doc. dr. sc. Boris Bobo Maslov, po rođenju Mostarac, Bokelj po podrijetlu, po struci neuropsihijatar, po hobiju zaljubljenik u likovnu umjetnost, bio je i ostao neizbrisivom činjenicom mostarske planetarne povijesti.Donosimo govore njegovih kolega na komemoraciji koja se održala naMedicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u utorak, 3. srpnja 2012.

doc. dr. sc. Miro Klarić,pomoćnik ravnatelja SKB Mostar

Poštovani i ožalošćeni članovi obitelji docentaMaslova, cijenjene kolegice i kolege,profesori,studenti,dameigospodo,Moćsmrtiuvijeknastojimorelativiziratinjenomneumitnošću,alijeuvijekdoživljava-

mosamosubjektivno,jernamonauzimanašenajmilije.Onauvijekgasijedankonkre-tanživotskojimsmobilipovezani,odnosinjegovuosobnost,svenjegovevrline,snagunjegoveduhovnosti,dobrotuiplemenitost,sveštonasjevezivalo.Kadasamdobiovijestdajeumrodr.Maslov,osjetiosam,vjerujemkaoimnogiod

vas,konkretangubitak,konkretnuprazninuprepunusadržaja,prazninukojaseširilaipopunjavaladetaljima,neizbrisivimijasnimtragovima,slaganimposlojevimairašire-nimukoncentričnimkrugovima.DocentBorisMaslovbiojenaškolega,aliprijesvegačovjekihumanistkojijesvoju

cjelokupnuprofesionalnukarijeruposvetiopsihijatrijiiduševnimbolesnicima,uzkojejeostaoizavrijemenajtežihratnihrazaranjaovoggrada.DocentMaslovprivlačio jesvojomneposrednošću,otvorenošćuisusretljivošću,te

timestjecaoautoritetučitelja ipedagogamladihgeneracija.Svojeduhovnei intelek-tualnepotencijalestaviojenaraspolaganjeustručnomiznanstvenomsmislurazvojunašesveučilišnemladeži.Uzto,onjebioinaškolega,cijenilismogaipoštovalijerjeznaozaakademskenorme,čuvaojedostojanstvopsihijatrijeiduševnihbolesnika,alii

in memoriam


svojeosobno,takoštojepoštovaoiuvažavaomišljenjekolega,njihovodostojanstvoinjihovstručniiznanstvenirad.Iznadsvega,doc.Maslovjebionašprijatelj,prijateljsvimanamaunašimživotnim

situacijamaipotrebama,aosobitoprijateljduševnihbolesnikaiovoggradakojijene-izmjernovolio,anerijetkosnjimisnjimapatio.Onjeonajrijetkimeđunamakojijeznaodamoćnijeupoložajukojiseobnašanego

upodložnostitogpoložajaljudimainjihovimpotrebama.DocenteMaslov,ranotejeSvevišnjiusvojemuplanupozvaoksebi,upravoutre-

nutkuTvogduhovnogiintelektualnogsnažnogzamahaustvaranjutvojeinaše„nove“psihijatrijeiuvjetazarazvojnašebudućnosti,našemladeži kojusineizmjernovoliokaoštoionavolitebe.PutovisuGospodnjinedokučivi,štoseocrtavaiuovomTvomranompreseljenjuu

vječnost!HVALATIzasveštosiučiniokaoliječnik,psihijatar,nastavnikipedagog,kaojavni

djelatnikiangažiraniintelektualac,kaokolegaiprijatelj.Dijelimoosjećajetugestvojomobitelji,bodrimoihnadomponovnogsusretasTo-

bom,sonustranugroba,uvječnosti.DraginašdocenteMaslov,prijateljunaš,lakaTibilaovahercegovačkagruda!Nekatijevječnimiripokoj,aobiteljiiprijateljimaizražavamosobnusućutisućutsvih

kolegaiuposlenikaSveučilišnekliničkebolniceMostar.

Josip Muselimović,predsjednik Matice hrvatske Mostar

PoštovanaobiteljiMaslov,poštovanarodbinoiprijatelji!Vijestosmrtidr.BorisaMaslovazateklamenaputu,dalekoodgrada.Znaosamdajepobolijevao,aliuprvimahnisammogaoprihvatititeškuspoznajudavećsutra,isvako-ganovogjutra,snamanećebitičovjekkojemusmosemogliobratitiunekimosobnimtjeskobamaibitisigurnidaćebitikakonajboljemožebiti,dasnamanećebitičovjekskojimsmomoglizastati,ugodnorazgovaratiiprijateljevati.Pamtimnašposljednjicjelodnevnisusretkojisedogodio14.svibnjaovegodine,bašovdje,uovojdvorani,kadaje,naMatičinomokruglomstolu,zajednosdr.MiromJakov-ljevićem,dr.MiromKlarićem,dr.DraganomBabićemidr.ZoranomTomićemznanstve-noraspravljaooprofilučovjeka–čovjekapolitičarakojemubisemoglapoklonitivjera.Ne takodavno, tekprijepetnaestakdana,u jednomprijateljskomrazgovoru,preniosammusvojedojmoveioduševljenjeslušateljstvaonačinunakojijegovorioirazmi-šljaoozadanojznanstvenojtemi.Dogovorilismosusretunjegovomdomu,dogovorilipogledatinekestvariinekeispraveizobiteljskeostavštinenastaleudrevnojBokiko-torskoj,uilirskojprijestolnici,ugraduRisnu,čijiseprvispomennalazijošuIV.stoljećuprijeKrista,prijenašeere.Nepredvidivaiokrutnasmrtpresrelajesvenašedogovore.Uposljednjihpetnaestakgodinasretaosamdr.BobuMaslovainjegovusupruguGor-danu,sretaoihkaosvjetionikenadekojiseokupljajuokoMatičinihprograma,osobno


svjedočećidauovomgradunisuporušenisvimostovi,dajezačetoidaizrastajednonovo,pravičnostabloljudskogzajedništva.PoštovanaobiteljiMaslov,Kadanasnapuštajunajbližeinajdražeosobe,ondaječasnoizaplakati.Poznajućiduhdr.BorisaMaslova,kadabimogao,onbivamisadaporučio:-Ne,neplačitenivi,mojinajdraži!Izdigniteseiznadovogatrenutkajer-janisamumro,jasam–kakopjesnikkaže–samozemljuzagrlio.Zemlju,kojusamtolikovolioikojojsam,dozadnjegčasa,odanoslužio.Iutrenutcimanajdubljeboliirastankabuditepo-nosninasvogasupruga,brataisrodnikajerzatoimateiprevišerazloga.NašnobelovacIvoAndrićnajednommjestupiše:-KadaizBosneodlazisvećenik,snjimodlaziidionašepovijesti.Imibismotodanasmoglirećiiponoviti:Iznaših redovaodlazisvjedokvremena inevremena,odlazičovjekkoji senaradio inamučiosljudimainjihovimproblemima,kojisenaslušaotuđihjadainevolja,odlazisvjedokratovaiporaća,odlazičovjekkojiječasnoslužiosvomgraduisvojojzemlji.Ipak,mivjerujemodaovonijekraj,dakraja,zapravo, inema,dajeovo,kakopjevavelikiMak,samo staza uspona od gnijezda do zvijezda.Poštovanigospodinedoktore,Ovdje,naTvomeMedicinskomfakultetu,predmnoštvomkolega,prijateljaisugrađana,snajdubljomtugominajvećimpoštovanjem,upućujemTiposljednjipozdrav.PočivajumiruBožjem!Mostar,3.srpnja2012.

Mr. sc. dr. Katica Nikolić,predstojnica Klinike za psihijatriju SKB u Mostaru

PoštovanagospođoGordana,cijenjenarodbino,dragekolege,prijateljiiznancidoc.dr.sci.BorisaMaslova.UimedjelatnikaKlinikezapsihijatrijuželimuputitiposljednjipozdrav,odatipočastnašemdragomipoštovanomkolegi,prijatelju,velikomprofesionalcu.Dobiojepunoživotnihbitaka,aliposljednjuživotnubitkujeizgubio.Organizamnije

izdržao.Njegovimpreranimodlaskomsmoizgubiliprofesionalca,čovjeka,prijateljakojije imaooriginalanstil upristupupacijentima imladim ljudimakoji tekulazeu svijetmedicine.Prepoznatljivjeinjegovmostarskihumor,britak,čestodvosmislen,kojimjeosvajao

ljudeatakojeponekadarješavaonesporazume.Tojebilanjegova„diplomatskaškola„.Nedostajatćenam.Ugradiojediosebeumostarskupsihijatriju,unjenrazvoj,uob-

razovanjemladihgeneracijakrozfakultetskirad.PočetkomratnihzbivanjanaovimprostorimadošaojesDomanovića,gdjejetada

radio,naOdjelukroničnepsihijatrije,svećimbrojempacijenata.Smjestilisuseupro-store„Dispanzera„,očemujeznaočestopričatiineslutećidaćenatommjestunakon17godinabitiKlinikazapsihijatriju.Nesebičnojeutovrijemepomagaokroničnimpsi-hijatrijskimbolesnicimaaliisvimljudimakojisuutateškavremenabolesni,izgubljeni,uplašenitražilibilokakvupomoć,topluljudskuriječ.


Bilojetonaprvojcrtibojišnice.Svakodnevnojepostojalamogućnoststradanjaodgranata,snajpera.Alinisusamotobile temerazgovorasdr.Borisom.Čestosmoznali razgovaratio

sportu,tenisu,slikarstvuoumjetnostiuopćei,naravno,oMostarunjegovemladosti,štosumladispozornošćupratiliamiostaligeneracijskibliskinjemuevociralisvojeuspomene.Bilisutotrenutcilijepogopuštanja,biojetonjegovduh.Rodio se uMostaru, u njemu radio, živio, smostarskim duhom u najpozitivnijem

smislu.NapustiojeKlinikuspozdravomzaskoroviđenje,kadaseoporavinakonoperacije.Viđatćemoseusjećanju.Pamtitćemonjegoveljudskemaneivrline,samozatajnost,

toleranciju,osebujnost.UimesvihdjelatnikaKlinikezapsihijatrijusneizbrisivimtragovimaunašimsjećanji-

maisrcimanekaTijelakamostarskazemlja,daotiGospodinvječnimir.

Prof. dr. sc. Ljerka Ostojić,dekanica Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

Stasit,vedar,mio,odgovoran,plemenitipoštenprijatelj,kolegainašprofesor,docentBorisMaslov,biojeizauvijekćeostatiprisutanuovojizgradiPsihijatrije,utimmjesti-ma,gdjejesvojukreativnusnaguivelikostručnoznanje,aštojenjegaposebnodičilo,iskrenu ljudskudušu,nesebičnodijeliosasvojimkolegama istudentima iuvijekse,usudilabihsereći,očinski,bratski,brinuozasvesvojepacijente.KadasmopokretalinašprojektuspostaveirazvitkaMedicinskogfakultetaSveučili-

štauMostaru,odmahjeprepoznaovažnostipotrebusvogpunogangažmana.StogaćesesvibezimalozadrškesložitidajebioiostatćeupamćenkaojedanodstupovarazvojaKatedrezapsihijatriju,profesorkojijestudentimaznaoprenijetiznanje,kojiihje inspiriraosvojimvelikimiskustvom,koji jesvukompleksnostratnogzbivanjaiovokontinuiranostanjepsihotraumeukojemživimoznaoprepoznatikaojedinstvenoipo-trebnopodručjeistraživanja.Zajedno sa svojim kolegama ostavio je u trajno naslijeđe najprije svojojmatičnoj

znanstvenojustanovi,Medicinskomfakultetu,teširojstručnojiznanstvenojzajednici,mnogeradoveukojimajeprimarnoobrađivaopovezanostPTSPimetaboličkogsin-dromaidepresije.ProteklihdevetgodinabioječlanorganizacijskogodboraPsihijatrijskesubote,tra-

dicionalnogokupljanjastručnjakeizpodručjapsihijatrijeizzemljeiinozemstva.Biojepožrtvovaniodgovoranmentorsvojimstudentima,kojejeradouključivaousvaistraži-vanjakojasumubiladostupna.Veseliosenapredovanjukojemujezasluženoslijediloiduće godine.Unatoč pogoršanom zdravstvenom stanju, proteklih je godina bio navrhuncusvojestručne i znanstveneproduktivnosti i stogases velikimžalomdanasmoramooprostitiodnjega.PosebnoželimnaglasitidajetijekomratanašBorisbio,štobisereklo,iotacimajka

svojimpacijentima,ubolniciuLiskaulici,asviznademodajetadaLiskaulicabila-neprvacrta,negonultacrtaratnogdjelovanja.


NašdragiBoris,dobriduhovogfakulteta,ponosniMostarac,omiljeniprofesor,cije-njenistručnjak,vječnoćeostatiumislimaisrcimasvihnaskojismoimaličastdijelitisvojemjestopodsuncemsnjim,čutikako razmišlja,naučitiodnjega.Uvijekćemopamtitivedrinuimirkojejenosiosasobom,anjegovaneiscrpnaenergijaipozitivniduhbitćenašavodiljaudaljnjemrazvoju.PokojvječniimirBožjinekajeuvijekstobom,cijenjeniivoljeniprofesore,dragipri-

jateljuBoriseBoboMaslov!

Prof. dr. sc. Željko Šuman

Poštovaniitužniskupe,dragaGordana,poštovanarodbinopokojnogBobe,dameigospodo!

SnevjericomivelikomtugomsamprimiovijestdaBobovišefizičkinijesnama.Prazni-nakojajenastalanjegovimiznenadnimi, ljudskigledajući,preranimodlaskomdugoćeseibolnoosjećati.Dopustitemiuovometužnomtrenutkuizrećinekolikooproštajnihriječikaoiosobnih

reminiscencijanapokojnogBobu,BorisaMaslova.RođenuMostaru31.siječnja1951.godineodocaMilanaimajkeDragice(Rašo),

osnovnuškoluigimnazijuzavršiourodnomgradu,diplomiraonaMedicinskomfakul-tetuispecijaliziraoneuropsihijatrijuuSarajevu,zatimmagistriraoidoktoriraoteizabranzadocentanaMedicinskomfakultetuSveučilištauMostarusamosunekiodpodatakaizbogatogBobinaživotopisa,iočemućepunodetaljnijeikompetentnijegovoritidrugigovornicinadanašnjojkomemoraciji.Pokojni Bobome je uvijek smatrao školskimdrugom, premda zapravo nikada ni-

smoišliuistirazred…Svakakosutome„krivi“nezaboravnizajedničkidaniškolovanjaučuvenoj, „staroj“mostarskojgimnaziji.Štoviše,Bobo je, iakomojegodište, išaouGimnazijusgeneracijomkoja jebilastarija jednugodinu.U timranimgimnazijskim,gotovodječačkimdanima,posebnogapamtimkaoneizostavnogiveomauspješnogsudionikabrojnihđačkihnogometnihutakmicanaškolskimigralištimailinaobližnjemKantarevcu.Potajnosmomuzavidjelinanogometnimbravuramaali,činimise,jošvišena,zatovrijeme,izvrsnoj,izamnogenedostupnoj,športskojopremii„fudbaluglance-ru“.Tasenašagimnazijskavezasvremenomnekakopojačavalakakosesotkucajimabiološkogsatainašageneracijapolakopočelaosipati.Nakongimnaziježivotniputovisunasvodiliuraznimsmjerovima.Poslijestudijame-

dicineispecijalizacijeBobosevraćaurodniMostar,kojinijenapuštaoniunajtežimratnimdanima.Čakmu iodlazaknačetveromjesečnousavršavanjeuVeneciji teškopada…idokbizaogromnuvećinutobila„lutrija“,zaBobujetobila,kakoseznaonašaliti,„robijanalaguni“.GordanijeznaorećidagauMostarusamojautomerazumi-jem,vjerojatnoaludirajućinamojasličnavenecijanskaiskustva.KaoBobinogprijateljaisveučilišnogprofesora,radovalamejenjegovaodlukadakreneiputemsveučilišnekarijere,pričemusamga,kolikosammogao,prijateljskiipoticao.


SBobomodlazidiotakoprepoznatljivogi,rekaobih,neuništivogmostarskogduhaiurbanogmiljea.Odlaziidionaskojismogapoznavaliisnjimdrugovaliiprijateljevali.Mostar jevolionasvojspecifičannačin…ponekadsamozatajno,kaodase ta lju-

bavpremarodnomgradupodrazumijeva,aponekadtako impulzivno istrasnokakotosamoMostarciznaju.BiloječestouBobinimriječimainostalgijezaMostaromkojinestajeikojijeobilježionašumladost,aliinekogtihogbuntapremasvemuonomeštoovajgradsputavaionemogućavadapostaneonoštojeuvijekbioibitće–čarobanineponovljiv.Stogainečudidajesvojuvelikuljubaviafinitetpremaslikarstvuuglavnomiusmjerio

premamostarskomkruguslikara:Soldi,Lediću,Puljiću,Nikšiću,Sefiću,AfandeRiveriidrugimaučijimsedjelima,aliiosobnostima,zrcalitamostarskaljepota,svjetloiduh.SkupasasuprugomGordanombioje,usudiobihsereći,zaštitniznakbrojnihlikovnihdogađanjauKosači,Aluminiju,GalerijiMartino,LikovnojakademijinaŠirokomBrijeguinadrugimmjestima.Višeputasmosespremali,alinažalostnikadostvarili,susretidruženjeuMakarskoj

uz,kakojepredlagao,obveznušetnjuponjemutakodragojriviiOsejavi…Snašimpre-trpanimrasporedimaobvezauvijekbinasneštospriječilo…drugiput,bitćeprilike…nadalismose.VjerujemdaBobosadašećenekimnebeskimstazama,aminastavljamohoditina-

šimzemaljskim…SupruziGordani, bratuNenadu i rodbini pokojnog namBobe kao iMedicinskom

fakultetuSveučilištauMostaruiSveučilišnojkliničkojbolniciupućujemiskrenusućutadragomBobiposljednjezbogom.PočivaoumiruBožjem!

***

Oproštajna riječ na grobu

Don Marko Šutalo

PoštovanasuprugoGordanaibrateNenade,cijenjenaožalošćenarodbinoiprijatelji,usvojeosobnoimeiuimesvihnassvećenikaičasnihsestraizžupeKatedralaprimiteizrazenašesućutiiblizine.PokrajodraovoganašegpokojnogBORISA,pitamosezaštotolikiljudiodlazedok

su jošusnazi,prijenegolisuzavršilisvojezadaće,prijenegolisu iskusilisve faze isvadobaživota.Pitamosezaštotolikiljudiiskrenasrca,kojisunastojalidrugeučinitisretnijima,samiiskusetolikiteretživotashrvanaraznimiskušenjimaibolešću.Jedinoštonammožedatisnageunašimtjeskobama,isvjetlaunašimtamama,jestpolaganjevlastitogpovjerenjauobećanjeIsusaKrista,SinaBožjegaičovjekasnašimljudskimiskustvom.OdnjegamožemoučitištoznačipredativlastitiživoturukeOčeve.OnjeobećaoinamadaćebitiuzsvakogaodnaskaddođetajtrenutakoproštajasovimsvijetomiodlazakOcuunebeskudomovinu.


Danas,kadispraćamopokojnogBORISAprisjećamosesvihlijepihiteškihtrenutakanjegovaživota.Znamodajebiočovjekvelikenade,paiondakadnijebilolakorješa-vatirazneživotneizazove.ZnaojeljubaznošćuioptimizmompomoćiiohrabritiljudeskojimaježivioiradioovdjeuMostaru.Osobnujednostavnostinaduugrađivaojeusvemalestvarikojimajeslužiodrugima.Njegovmarljiviradkaopsihijatariprofesoraivelikodušnosluženjeopćemudobru,biojekaoimolitvapobožnihljudi.OnjeBogaslaviosvojomdobrotom,strpljivošćuimarljivošću.AIsusjeuvijeknaglašavaoupravovažnostčovjekovasluženjadrugima,vraćajućitojdimenzijinašegaovozemaljskogži-votasvuvrijednostisvuveličinu.SlavitiBogaslužećiljudimatajjepozivveomadobroshvaćaoivršionašdragipokojniBORIS,činećisvedaljudimabudeuslužan.Onjeusvomuradničkomživotusveprofesionalnesposobnostiiljudskeodlikeulagaobašusluženjedrugima.Braćoisestre!Svisemiponekad,apoglavitosudjelujućiusprovodubliskihosoba,

upitamokakvismomitovjerniciigorilijošuvijekunamaonosvjetlonašegakrštenja,onasvijećavjere,nadeiljubavi.Ponekadsezadovoljimotekvršenjemizvanjskihobre-da,azanemarimosvojkrsnipozivvršenja ljubavipremabližnjemu.Ponekad iBogasamousnamaslavimoadanamjesrcedalekoodnjega.SigurnismodajeinašdragipokojniBORIS,krozosobnarazmišljanjaimolitvusrca,razgovaraosBogomipostav-ljaomupitanjaunejasnoćamainedoumicamaživota.Vjerujemodajenakrajumogaoodgovoritipoputonogaduhovnogpisca(Martin Gray)kojikaže: Ne znam kakav sam i koliki vjernik ali sam siguran da nikada neću ostaviti one koje ljubim… Kad me sustigne smrt u krugu mojih voljenih zatvorit ću oči.Znam da smrt ne može uništiti ljubav.To znam jer svaki dan živim s onima koje volim.A znam, također, da ljubav i dobrota,vjernost i nada na kraju uvijek slave pobjedu nad zlom i nad smrću. Sve to znam i vjerujem da je Bog u dubini te moje sigurnosti.

Jednogadana,predvečer,naobalijezera,Isusjepozvaosvojeapostole:Prijeđimo na drugu obalu! Jednogadanaupredvečerja života inamaće Isusuputi iste riječi:Pođimo na drugu obalu…BlagoonimakojisupoputapostolaspremniprihvatitiIsusausvojživot,takavkakavjest,pasnjimživjetiuvjeri,nadiiljubavi,anakoncuživotasnjimseuputitinadruguobaluuživotvječni.Vjerujemo,idubokosenadamo,dajenašemudragompokojnomBORISUbašSpasiteljIsusKristbiopratnjauprostorerajagdjejeinašavječnadomovina.Braćo i sestre!Otvorimo se imi poruci života.Ne zatvarajmo se samo u obzorja

onogaštovidenašetjelesneoči.Bognamjedaomnogesposobnosti,anašemživotubeskrajnu vrijednost, unatočmnogih slabosti, bolesti i same smrti. Sve ono lijepo idobroštosljubavljučinimo,služizaizgradnjuBožjegprebivalištameđunama.Tonas


učinašavjera,tojeputkojinasvodidopunineživotaidoradostiponovnogsusretaunebu,kamoseuputioinašpokojniBORIS,kojegaovimobrednimmolitvamaispraća-moipreporučujemoOcunebeskomu.Pokojvječnidarujmu,Gospodine!Isvjetlostvječnasvjetlilanjemu.Amen.

Curriculum vitaePrim. doc. dr. sc. Boris Maslov,dr.med.specijalistneuropsihijatar,subspecijalistkli-ničkepsihijatrijeA. Osnovni podatciRođen:31.01.1951.Mjesto:MostarDržava:BiHRoditelji:MilaniDragica(Rašo)Bračnostanje:oženjenB. ŠkolovanjeOsnovnaškolauMostaruGimnazijauMostaruMedicinskifakultetuPrištiniC. Napredovanje i položaj u zaposlenju1982.-1985.Liječnikopćeprakse-DomzdravljaMostar1985.-1992.Regionalnabolnica«Dr.S.Mujić»Mostar-PsihijatrijskabolnicaDomanovići1992.-1994.RatnaBolnicaHVO-a-Mostar1994.OdjelzapsihijatrijuKliničkebolniceMostar1999.Specijalističkiispitizneuropsihijatrijepoložio1999.godineuSarajevu1995.-2005.ProfesoruSrednjojmedicinskojškoliuMostaruod1992.-2005.2000.Stekaozvanjeprimarijus2011.SubspecijalistkliničkepsihijatrijeD. Obavljanje raznih funkcijaPotpredsjednikUdruženjapsihijataraBiH2003./07.Urednikidirektorweb-stranicePsychomediazaBosnuiHercegovinuDopisničlanuredništvačasopisaMentalno zdravlje u zajedniciČlanstručnogtimapsihijatarapriSavezuudruženjazauzajamnupomoćBiHPredsjednikUdrugehrvatskihliječnikaufederacijiBiHČlanSudačastiUdruženjapsihijataraBiHČlanhrvatskogZboraliječnika


Član Organizacijskog odbora međunarodnog psihijatrijskog simpozija „Mostarskapsihijatrijskasubota,2004.do2012.“ZamjenikvoditeljaKlinikezapsihijatrijuSKBMostarE. HobiTenisislikarstvoF. JeziciEngleskiiRuski

Popis radova i djelatnosti Znanstveni radovi u časopisima

Domaći časopisi1.B.Maslov:Teorijaipraksazdravlja,Mostariensia,2000/01;13-14:65-72,2.B. Maslov: Mentalno zdravlje u zajednici - Iskustva iz Venecije, Mostariensia,2001./2002.;14:37-47,

3.D.Babić,M.Klarić,V.Hofman,Z.Ćavar,M.Džudža,S.Ćorluka,B.Maslov:Utjecajratanaalkoholizam,Medicinskiarhiv,Sarajevo,2003.;57(5-6,supl.1):str.37.-39.

4.B.Maslov:Tradicionalnakineskamedicina,Mostariensia,2004.;19:13.-21.5.B.Maslov:Depresivniporemećajikodžena,Mentalnozdravljeuzajednici,2000.; 2:7-8.

6.B.Maslov:Letiznadkukavičjeggnijezda,Mentalnozdravljeuzajednici2001.;3:16.-18.7.B.Maslov:Kriznastanjauperiodukasneadolescencije,Mentalnozdravljeuzajed-nici,2000;3.(2).

8.L'ospedale psichiatrico Domanovici 1972. – 1992., Psychomedia, www.psychomedia,it/pm/modpsy/bosnerz/maslow,htm.

Strani časopisi: objavljeni znanstveni I stručni radovi koji se indeksiraju u CC, SCI ILI SSCI1. MaslovB,BabićD,KlarićM.Suicidesofthehospitalizedchronicschizophrenicpa-

tientsintheperiodfrom1972to2002.PsychiatryDanub.2003Dec;15(3-4):189-93.PMID:19114927.PubMed.

2. BabićD,SinanovićO,PavlovićS,KlarićM,MaslovB.Comorbidityoftheposttrau-maticstressdisorderandthedepressioninex-prisonersofwar.PsychiatrDanub.2003Dec;15(3-4):195-200.PMID:19114928PubMed.

3. BabićD,KlarićM,HoffmannV,CavarZ,DzudzaM,CorlukaS,MaslovB.EffectofwaronalcoholismMedArh.2003;57(5-6Suppl1):37-9.Bosnian.PMID:15022568PubMed.

4. OstojićZ,KristoT,OstojićL,PetrovićP,VasiljI,SantićZ,MaslovB,VasiljO,CarićD.Prevalenceofscoliosisinschool-childrenfromMostar,BosniaandHerzegovina.CollAntropol.2006Mar;30(1):59-64.PMID:16617577PubMed.


5. BabićD, JakovljevićM,MartinacM,SarićM,TopićR,MaslovB.Metabolic syn-dromeandcombatpost-traumaticstressdisorder intensity:preliminary findings.PsychiatrDanub.2007Jun;19(1-2):68-75.PMID:17603419PubMed.

6.MaslovB, JakovljevićM,Crncević Z,Ostojić L,MarcinkoD,BabićD,KorsićM.Metabolicsyndromeandschizophreniafromintegrativemedicineperspective.Psy-chiatrDanub.2008Sep;20(3):384-9.PMID:18827767PubMed.

7. JakovljevićM,BabićD,CrncevićZ,MartinacM,MaslovB,TopićR.Metabolicsyn-dromeanddepressioninwarveteranswithpost-traumaticstressdisorder.Psychi-atrDanub.2008Sep;20(3):406-10.PMID:18827772PubMed.

8. DemarinV,Basić-KesV,ZavoreoI,Bosnar-PuretićM,RotimK,LupretV,PerićM,IvanecZ,fumićL,LusićI,Aleksić-ShihabisA,KovacB,IvankovićM,SkobićH,MaslovB,Born-steinN,NiederkornK,SinanovićO,RundekT;AdhocCommitteeoftheCroatianSocietyforNeurovascularDisorders;CroatianMedicalAssociation.ActaClinCroat.2008Sep;47(3):181-91.PMID:19175069[PubMed-indexedforMEDLINE]Relatedcitations

9. VasiljI,PilavA,MaslovB,PolasekO:CardiovascularriskfactorsresearchinBosniaandHerzegovina.CollAntropol.2009Dec;33Suppl2:185-8.PMID:20120411[PubMed-indexedforMEDLINE]Relatedcitations

10.MaslovB,MarcinkoD,MilicevicR,BabićD,DordevićV,JakovljevićM:Metabolicsyndrome,anxiety,depressionandsuicidaltendenciesinpost-traumaticstressdis-orderandschizophrenicpatients.CollAntropol.2009Dec;33Suppl2:7-10.PMID:20120396[PubMed-indexedforMEDLINE]Relatedcitations

11.OstojićL,DamjanovićV,VasiljI,JancićE,MaslovB:Biomedicalscientificproduc-tivityoftheMostarUniversityfacultyofMedicineandUniversityHospitalMostarin1999-2008.CollAntropol.2010Mar;34.Suppl1:7-10.PMID:20402288[PubMed-indexedforMEDLINE]Relatedcitations

12.BabićD,MaslovB,MartinacM,NikolićK,UzunS,KozumplikO:Bipolardisorderandmetabolicsyndrome:comorbidityorsideeffectsoftreatmentofbipolardisor-der.PsychiatryDanub.2010Mar;22(1):75-8.PMID:20305595[PubMed- inpro-cess]Relatedcitations

13. JakovljevićM,TomićZ,MaslovB,Skoko: INew imageofpsychiatry,massme-dia impactandpublicrelations.PsychiatryDanub.2010Jun;22(2):145-8.PMID:20562738[PubMed-inprocess]Relatedcitations

Knjige, skripta, poglavlja u knjizi1. MiroJakovljevićisuradnici:Noveidejeikonceptiusuvremenojpsihijatriji,ProMen-

ted.o.o.Zagreb,2008.Udžbenikzastudentedodiplomskeiposlijediplomskena-stavenaMedicinskomfakultetuuMostaru.

2. Miro Jakovljević i suradnici: Duhovnost u suvremenoj medicini i psihijatriji, ProMented.o.o.Zagreb,2008.UdžbenikzastudentedodiplomskeiposlijediplomskenastavenaMedicinskomfakultetuuMostaru.

3. VidaDemarin,VanjaBašićKesisuradnici:Glavoboljaidrugabolnastanja,Medi-cinskanakladaZagreb2011.Bibliotekasveučilišniudžbenici.Sveučilišniudžbenikzastudentedodipplomskogiposlijediplomskogstudija.

4. Skripta:V.Daneš,B.Maslov:Metodezdravstvenogodgoja ipromocijazdravlja.fakultetzdravstvenihstudijauMostaru.2007.


Stručni radovi u časopisima i zbornicima1.M.Jakovljević,D.Babić,M.Martinac,B.Maslov,R.Topić.Metabolicsyndromeinwarveteranswithpost-traumaticstressdisorderwithandwithoutdepressionco-morbidty.TheWorldJournalofBiologikalPsychiarty2007;8(Suppl)67.

2.M.Jakovljević,D.Babić,M.Martinac,M.Šarić,R.Topić,B.Maslov.Metabolicsyn-dromeandcombatpost-traumaticstressdisorder.TheWorldJournalofBiologikalPsychiarty2007;8(Suppl)116.

3.B.Maslov,M. Roje-Bedeković, S.Miškov, V. Demarin. Acupuncture Treatment infacialPalsy-ClinicalObservations,ActaClinicaCroatica,2004;43:275-279.

4.M.Martinac, D.Marčinko, D. Babić, B.Maslov,M. Jakovljević. Psihičke bolesti imetaboličkisindrom.Socijalnapsihijatrija,2007;35:13-20.

Znanstvena i stručna djelatnostKvalifikacijski radovi (magistarski rad, disertacija)Magistarski rad izoblastipsihijatrije:IstraživanjeuslugamentalnogzdravljaugraduMo-staru,naMedicinskomfakultetu19.7.2004.Mentor:Akademikprof.dr.SlobodanLoga.Doktorsku disertaciju iz psihijatrije o temu: »Metabolički sindromu shizofrenih bo-lesnika»obranio14.5.2008.naMedicinskomfakultetuSveučilištauMostaru.Mentor:prof.dr.sc.MiroJakovljević.Sudjelovanje u projektima:Voditelj znanstveno-istraživačkogprojektaMedicinskifakultetSveučilištauMostaru:«Komorbiditetduševnihporemećajaitjelesnihbolesti»Član projektnogtima:1.Zajedničkiprojekt -Medicinski fakultetSveučilištauZagrebu iMedicinski fakultetSveučilištauMostarupodnazivom:»Metaboličkisindromiduševnebolesti»

2.ProjektMedicinskifakultetSveučilištauMostarupodnazivom:»Metaboličkisindromitjelesnebolestiushizofrenihbolesnika».

Sudjelovanje na kongresima: 1. MaslovB.:Drugihrvatskikongresopsihofarmakoterapijismeđunarodnimsudjelovanjem.

Zagreb,3-7.10.2005.Temapredavanja:Metaboličkisindromkodshizofrenihbolesnika.2. MaslovB.:Trećihrvatskikongresopsihofarmakoterapijismeđunarodnimsudjelo-

vanjem.Šibenik2007.Temapredavanja:Metaboličkisindromiliječenjeshizofrenije.3. MaslovB.:Četvrtihrvatskikongresopsihofarmakoterapijismeđunarodnimsudje-

lovanjem.Tema:„Komorbiditetipsihofarmakoterapija“Zadar2009.4. Maslov B., DraganBabić, Nikolina Zovko: Impact of psychofarmaca on the fre-

quencyofmetabolicsyndromeinpatienswithschisophrenia,1.Croatiancongressonsideeffectesofpsychopharmacs,Osijek26.2-1.3.2009.

5. BabićD.,MaslovB.,MartinacM.,NovakovićM.,SinanovićO.:Emotionalcharac-teristicsofchronikposttraumaticdisorderwithcomorbidalcoholism.1.Croatiancongressonsideeffectesofpsychopharmacs,Osijek26.2-1.3.2009.

6. ZovkoN.,BabićD.,MaslovB.MartinacM.:Olanzapineandcarbamazepine tre-atmentofschizoaffectivepsychosis.Croatiancongressonsideeffectesofpsycho-pharmacs,Osijek26.2-1.3.2009.


7. MaslovB.,DraganBabić,MiroJakovljević:PromjeneEKG-aushizofrenihbolesnikasmetaboličkimsindromom.4.hrvatskikongresopsihofarmakoterapiji„Komorbidi-tetipsihofarmakoterapija“Zadar7.-11.listopad2009.

8. MaslovB.,BabićD.,ZovkoN.,JakovljevićM.:Generalyphysicalillinessinschizo-phrenicpatienswithmetabolicsyndrome.2.croatiancongressonsideeffectesofpsychopharmacs,Rovinj11-14.3.2010.

9. BabićD.,MaslovB.,MartinacM.,NikolićK.,UzunS.,KozumplikO.: Metabolicsyndromeascomplicationofbipolardisorder,2.croatiancongressonsideeffectesofpsychopharmacs,Rovinj11-14.3.2010.

10.MaslovB.,DraganBabić,NikolinaZovko: Influenceofageon theprevalenceofmetabolicsyndrome,24.Danubecongressofpsychiatry,Zagreb5-8May2010.

11.Maslov B, Marko Ostojić: Depresija i bol. 5.hrvatski kongres s međunarodnimsudjelovanjem„Zaduhidušu“.Šibenik29.09.-03.10.2010.

12.MaslovB,BabićD,PavlovićM,JurišićD,JakovljevićM,UzunS,KozumplikO:Shi-zofrenijaimetaboličkisindrom:komorbiditetilinuspojavaliječenjashizofrenije,3.hrvatski kongresonuspojavamapsihofarmaka smeđunarodnimsudjelovanjem,Rovinj,23-27.ožujka2011.

13.MaslovB, BabićD, PavlovićM,OstojićM,BabićR, JakovljevićM,UzunS, Ko-zumplikO:Metaboličkisindromielektrokardiografskeabnormalnostiushizofrenihbolesnika. 3. hrvatski kongres o nuspojavama psihofarmaka s međunarodnimsudjelovanjem,posterprezentacija,Rovinj,23-27ožujka2011.

14.BabićD,MikulićM,PerićI,MaslovB,UzunS,KozumplikO:Anksioznostidepre-sivnost u bolesnika hospitaliziranih na odjelu gastroenterologije Klinike za un-utarnje bolesti SKBMostar, 3. hrvatski kongres o nuspojavama psihofarmaka smeđunarodnimsudjelovanjem,Rovinj,23-27ožujka2011

Radovi na domaćim skupovima1. MaslovB:Metaboličkisindromkodshizofrenihbolesnika.Međunarodnipsihijatrij-

skisimpozijIIMostarskapsihijatrijskasubotaMostar-BiH,2005.2. MaslovB:Agresivnostiduševniporemećaji:MeđunarodnipsihijatrijskisimpozijIII

Mostarskapsihijatrijskasubota,Mostar-BiH,2006.3. MaslovB:Psihijatrijauzajednici:Međunarodnipsihijatrijskisimpozij„IVMostarska

psihijatrijskasubota“Mostar-BiH,2007.4. MaslovB,PetrovB,BabićD,ŠimićD&JakovljevićM:MetabolicSyndromeandDe-

pressioninWarVeteranswithPost-TraumaticStressDisorder.CongressofDanu-bianPsychiatricAssociation,Mostar,BiH,October,5-82008.

5. MaslovB,BabićD,PetrovB,MilićevićR,MPavlović&JakovljevićM:MetabolicSindromeinPatientswithSchizophreniainComparisonwithPatientswithPTSD.CongressofDanubianPsychiatricAssociation,Mostar,BiH,October,5-82008.

6. MaslovB,OstojićLj,BabićB,JakovljevićM,CrnčevićŽ&MarčinkoD: MetabolicSyndromeandSchizophrenafromIntegrativeMedicinePerspective. CongressofDanubianPsychiatricAssociation,Mostar,BiH,October,5-82008.

7. BabićB,MartinacM,MaslovB,CrnčevićŽ&JakovljevićM:MetabolicSyndromeandDepressioninWarVeteranswithPost-TraumaticStressDisorder.CongressofDanubianPsychiatricAssociation,Mostar,BiH,October,5-82008.


8. ŠimićD,Zeljko-PenavićJ&MaslovB:ThePsyhologicalImpactofAcneVulgaris.CongressofDanubianPsychiatricAssociation,Mostar,BiH,October,5-82008.

9. K.Nikolić,M.Klarić,I.Soldo,B.Maslov.Cumulativeburdenofnumerousdiagnosesinpatientwithtraumainthepast-case.DrugikongrespsihijataraBiHsameđuna-rodnimsudjelovanjem.Sarajevo,17-20.10.2007.

10.B.Petrov,M.Klarić,B.Maslov,S.Zubac.ComorbidityprofileinPTSDpatientstre-atedasinpatientsatthedepartmentofpsychiatry,ClinicalHospitalMostar.DrugikongrespsihijataraBiHsmeđunarodnimsudjelovanjem.Sarajevo,17-20.10.2007.

11.B.Maslov,M.Klarić,K.Nikolić,B.Petrov:Researchoftheservicesofthementalhe-althcareinacommunityinMostar.DrugikongrespsihijataraBiHsmeđunarodnimsudjelovanjem.Sarajevo,17-20.10.2007.

12.B.Maslov:Najčešćetjelesnebolestiushizofrenihbolesnioka,Međunarodnipsihi-jatrijskisimpozij„VIMostarskapsihijatrijskasubota“Mostar-BiH.2009.

13.B.Maslov:Psihosomatikaibol:Međunarodnipsihijatrijskisimpozij„VIIMostarskapsihijatrijskasubota“Mostar-BiH,2010.

14.B.Maslov:Utjecajstresa,depresijeianksioznostinapojavnostmetaboličkogsin-dromaubolesnikasPTSP-om:Međunarodnipsihijatrijskisimpozij„IX.Mostarska

psihijatrijskasubota“Mostar-BiH,2012.15.D.Babić,B.Maslov,M.Martinac,M.Pavlović:Komordibitetduševnihporemećajai

metaboličkogsindromaTrećikongrespsihijataraBiHsmeđunarodnimsudjelova-njem.Tuzla,12-14.10.2012.

16.R.Babić,B.Maslov,:MehanizmiobraneuveteranaratasPosttraumatskimstresnimporemećajem,posterprezentacija,TrećikongrespsihijataraBiHsmeđunarodnimsudjelovanjem.Tuzla,12-14.10.2012.

17.M.Pavlović,B.Maslov,D.Babić,P.Rastović:Nasilnainenasilnaviktimizacija.TrećikongrespsihijataraBiHsameđunarodnimsudjelovanjem.Tuzla,12-14.10.2012.

18.D. Vuković, B. Maslov, D. Jurišić, R. Babić: Koliko živaca vrijedi ispit.AnalizaanksioznostistudenataMedicinskogfakultetaSveučilištauMostaru.TrećikongrespsihijataraBiHsmeđunarodnimsudjelovanjem.Tuzla,12-14.10.2012.

Ostali radovi1.B.Maslov:Teorijaipraksazdravlja,Mostariensia,2000/01;13-14:65-72,2.B.Maslov:Mentalnozdravljeuzajednici-IskustvaizVenecije,Mostariensia,2001/2002;14:37-47,

3.B.Maslov:Tradicionalnakineskamedicina,Mostariensia,2004;19:13-21,4. B.Maslov:Depresivniporemećajikodžena,Mentalnozdravljeuzajednici,2000;2:7-8.5. B.Maslov:Letiznadkukavičjeggnijezda,Mentalnozdravljeuzajednici2001;3,:16-186.B.Maslov:Kriznastanjauperiodukasneadolescencije.Mentalnozdravljeuzajed-nici,2000;3.(2).

7.L'ospedalepsichiatricoDomanovici1972-1992,Psychomedia,www.psychomedia,it/pm/modpsy/bosnerz/maslow,htm.

8.MaslovB.,PuharićD.,Metaboličkisindrom,Mostariensiabr.28.ISSN1023-8638,Mostar2009.(11-18).


Recenzije knjiga:•Obiteljuburiiolujiiživota.Prof.BrankoBarišić,Hercegtisak,ŠirokiBrieg,2007.•Mladiuvrtloguadolescencije ipuberteta,Prof.BrankoBarišić,Hercegtisak,ŠirokiBrijeg,2009.

Stručno usavršavanje1. 1996/1997Edukacijski tečaj:TheTraumaandHumanDevelopmentTraining forMentalHealthProfessionals,HarvardSchoolofPublicHealth.

2. 1996/99.Post-graduatecoursein.«Posttraumatherapy»,Medicalfaculty,Sarajevo.3. 2000.«Torturairehabilitacijažrtavatorture»,CTVSarajevo.4. 2001/02.Tečajizgrupneanalize:KlinikazapsihološkumedicinuMedicinskogfakul-tetauZagrebu.Basiceducationpsychotherapeutictheoriesandmethods.

5. 2001.«Treningzapomagačežrtvamaipreživjelimnasilja».Medika.6. 2002.«Treningzatrenere-vođenjetreningazapomagačežrtvamaipreživjelimna-silja».Medika,Useofmethadoneintreatmentofopoidaddiction.SwedishPsycho-socialRehabilitation.Sarajevo,2002.

7. Training seminar: EuropeanConvention onHumanRights andMental Disability.MDAC,Sarajevo,2003.

Usavršavanje u inozemstvu1999.DvotjednistudijskiboravakUdine-Italija,uorganizacijiSZO,uprogramuCentrazamentalnozdravlje.2001.Četveromjesečnistudijskiboravakuokviruposlijediplomskogstudija”Mentalnozdravljeuzajednici”uVeneciji-regijaVeneto-Italija.

Članstvo uredništva časopisa, zbornika i različitih edicijaUrednikidirektorweb-stranice«Psychomedia»zaBosnuiHercegovinu.Dopisničlanuredništvačasopisa“Mentalnozdravljeuzajednici”.

Stručne recenzije1.Obiteljuburiiolujiiživota.Prof.BrankoBarišić,Hercegtisak,ŠirokiBrijeg,2007.2.Mladiuvrtloguadolescencijeipuberteta,Prof.BrankoBarišić,Hercegtisak,ŠirokiBrijeg,2009.

MentorstvoMentordiplomskihradova:mentorjevišediplomskihradovanaMedicinskomfakultetuifakultetuzdravstvenihstudijaČlanpovjerenstvaobranediplomskihradovaMentormagistarskihradovaČlanpovjerenstvazamagistarskeradoveMentordoktorskihradovaČlanpovjerenstvadoktorskihdisertacijaVoditeljnagrađenogstudentskograda


Dodiplomska nastava, predavanjaMedicinskifakultet:PročelnikkatedrezaPsihološkumedicinuDocentnapredmetuPsihijatrijaPredavačnapredmetuKliničkapropedeutikaPredavačnaVIP:Bol-znanstvenipristuppatofiziologiji,dijagnosticiiliječenju.PredavačnaVIP:UrgentnastanjaupsihijatrijiPredavačnadoktorskomstudijuPoslijediplomska nastava, predavanjaPredavačnaposlijediplomskomstudijuMedicinskogfakultetaSveučilištauMostaruizpremeta:Osnoveopćepsihopatologijeibihevioralnemedicine.fakultetzdravstvenihstudijaPročelnikkatedreKliničkeznanostiIIIPredavačnapredmetima:Njegapsihijatrijskogbolesnika,Zdravstveniodgojiobrazo-vanje,MedicinskapsihologijaPročelnikkatedrenapredmetima:RadsgrupomusestrinstvuiZdravstvenanjegaoso-basposebnimpotrebama.PredavačnafilozofskomfakultetuSveučilištauMostarunapredmetima:Socijalnapsi-hijatrijaiSocijalniradsovisnicimaOsnivanje, vođenje i sudjelovanje na seminarima i tečajevima1989.UsklopuposlijediplomskenaobrazbenaMedicinskomfakultetuuZagrebuste-kaojezvanjeakupunkturologa.1996/1997.Edukacijskitečaj:TheTraumaandHumanDevelopmentTrainingforMen-talHealthProfessionals,HarvardSchoolofPublicHealth.1996/99.Post-graduatecoursein.«Posttraumatherapy»,Medicalfaculty,Sarajevo.2000.«Torturairehabilitacijažrtavatorture»,CTVSarajevo.2001/02.Tečajizgrupneanalize:KlinikazapsihološkumedicinuMedicinskogfakultetauZagrebu.Basiceducationpsychotherapeutictheoriesandmethods.2001.«Treningzapomagačežrtvamaipreživjelimnasilja».Medika.2002.«Treningzatrenere-vođenjetreningazapomagačežrtvamaipreživjelimnasilja».Medika,iUseofmethadoneintreatmentofopoidaddiction.Sarajevo.2003.EuropeanConventiononHumanRightsandMentalDisability.Sarajevo.Usavršavanje u inozemstvu1999.DvotjednistudijskiboravakuUdinama-Italija,uorganizacijiSZO,uprogramuCentrazamentalnozdravlje.2001.ČetveromjesečnistudijskiboravakuokviruposlijediplomskogstudijauVeneciji-regijaVeneto,Italija.OstaloVeteranidragovoljacDomovinskograta.DjelatnikRatnebolniceHVO-aMostar1992-1994.


NikolaŠIMIĆTONIN

UmrojeRajkoGlibo(Donja Vast kraj Prozora, 24. listopada 1940.- Bili Brig, Zadar 17. 9. 2012.)

Početizapjesnika:...“Umroje...uriječiseneriječi,nestoji...pjesnicineumiru,onisamopotpunopotpuni,prelazeu riječi svojihpjesama, i snjimanastavedalje, živeživotečitanihriječiuočima,umu,dušama,srcu,čitatelja,spomenicisuštoseizdižuunašim sjećanjima.Kako koju ljudsku ljudovanjem... čovjeko čovjeku... izdigne seizgordi,onopjesnik,zapjevbesmrtni,muzaneugasivih,zovdalekihtrubapoeta...onajkojijebivstvovao,biotu,raniRajko,obilježiojeidiomogastvaralačkogaputa,ondajebolestzanjimmrsilakoncepletiva,umjetničkogaiživotnog,razboljelaih,teškihzapet-ljanih,neraspetljivihnepojmljivih,teškooprostivih,alioprostitisemoradabisepošlodalje,ioprosttražimioddrugihkojejedotakaotajzamrspletiva,zamrsio...sjećamseipamtimRajkaizonihzdravihiljudskijihdana,pratimgapoupjesmimaonognajljepšegiznutrineduše,slikovanihlirskokaza,toplinedomakućaodriječi,oneistinskeRajkoveduše,uramljeneuRamisBogomiBosnomnasvojojstrani.

Glibina ljudska i književna putanjaGlibo,Rajko,pripovjedač,pjesnik,dramskipisac,pisacudžbenikaiesejist...(DonjaVastkrajProzora,24.listopada1940.).OsnovnuškoluzavršiojeuUzdoluiProzo-

ru,NadbiskupskuklasičnugimnazijupohađaojeuZadru(1956.-1959.),VišupedagoškuškoluzavršiojeuMostaru(1968.),diplomiraonafilozofskomfakultetuuSarajevu(1972.),MagistriraoizpovijestiiteorijeknjiževnostinafilozofskomfakultetuuZagrebu(1986.),gdjejedoktoriraotemomStrukturneosobitostinarodneknjiževnostiiknjiževnostvaralaštvoIveAndrića(1990.),redovniprofesornaPedagoškomfakultetuSveučilištauMostaru,istraživačnapoljufilologije.Kaoznanstvenikobjaviojeknjigu Lutkarstvo i scenska kultura, tojeprviudžbenikzatajkolegijnafakultetimauBiHiRepubliciHrvatskoj,zatimknjiguMedijska kul-tura (priručnik)istudijuDomoljublje i otpadništvo Ive Andrića. SudjelovaojespriopćenjimanapetkongresaSUfKJisedammeđunarodnihznanstvenihskupova.Objaviojepetknjigapripovijedaka,šestknjigapoezijeipetdrama.ČlanjeHrvatskoga filozofskog društva, Druš-tva hrvatskih književnika, HKD Napredak imatičar jeMatice hrvatske u Zagrebu. Pjesme,pripovijetke,monodrameiradio-drameobjavljujeuperiodiciičasopisimaširomHrvatskeiBiH.Dobitnikjedesetknjiževnihnagradazapriču,trizapoezijuijednuzamonodramui2008.Šimićevanagradzazbirku Očitovanjaiukupnoknjiževnodjelo.Idrugenagrade.


DJELA (beletristika):Ramkinje, Sarajevo 1988; Promicanje (pjesme), Sarajevo 1989;Biogradski lirskokazi (pjesme), Zagreb 1995; Suputnice i supatnice,(pjesme), Zagreb

1995; Ramske legende,Zagreb 1997; Učiteljsko iverje (novele), Zagreb 1997; Slutnje s Rakitja (pjesme), Zagreb 1997; Dozivke(pjesme) ,Vinkovci 2000; Sneni proplamsaji (pjesme), Zagreb 2003; Prozorke (pripovjetke), Prozor-Rama 2004; Zrnca ramskog Sun-ca (duhovna monografija), Prozor-Rama 2004; Hrvatska književnost BiH u XX. stoljeća, urednik - autor uvoda, napomena, predgovora, pogovora, Sarajevo 2006. Rajun Kikonjin, roman 2012, Uzdol zove, monografija, 2012, itd...

Pjesnik i književni teoretičar, Rajko Glibo načini svoj književni stećak.

Daria Krstičević posjetila Maticu hrvatsku Mostar Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH mr. sc. Daria Krstičević posjetila je Maticu hrvatsku Mostar gdje je razgovarala s predsjednikom Josipom Muselimovićem. Tom prigodom predstojnica Krstičević upoznala je Muselimovića o značaju osnivanja Državnog ureda za Hrvate izvan RH i njegovim aktivnostima, naglasivši da je, otvaranjem toga Ureda, RH stvorila okvir za institucionalnu i učinkovitu suradnju s Hrvatima izvan RH.Muselimović je upoznao predstojnicu s aktivnostima Matice hrvatske Mostar, posebice s međunarod-nom kulturnom manifestacijom Mostarsko proljeće – Dani Matice hrvatske koji iduće godine obilje-žavaju svoju jubilarnu 15. obljetnicu. Predstojnica Krstičević izrazila je zadovoljstvo što su Dani Matice hrvatske od jednotjedne manifestacije prerasli u festival europskih razmjera koji je stigao i do svoga 15. izdanja, te dala punu potporu nastojanjima da se Mostarsko proljeće održi kao jedno od najznačajnijih kulturnih zbivanja u regiji.

br. 66-67, časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja · 10 | motrišta br. 66-67, časopis...

Documents