UVODNO SLOVO

Pred nama su još

jedni izbori, ovog puta

za Europski parla-

ment. Bliži se i

dvogodišnjica man-

data načelnice

Katarine Gugić, pa je

bila prigoda da se

načelnica osvrne na

ostvareno u protek-

lom periodu. Ivan

Plantić u novoj

kolumni analizira

društvene aktualnosti

u zemlji. Uz pregled

stranačkih aktivnosti,

upoznat ćemo vas s

našim članom Deni-

jem Vlašićem. U crti-

cama iz povijesti

donosimo priču o

prezimenu Prandel.

S A D R Ž A J B R O J A

K. Gugić: Ususret dvogodišnjici mandata

2-4

Kolumna I. Plantića 5

Stranačke aktivnosti 6

Naši članovi 7

In memoriam 7

Crtice iz prošlosti 8

BILTEN SDP-a VELA LUKA

Svibanj 2019. Br. 10

Na izborima za

Europski

parlament

26. svibnja

izaberite

listu SDP-a

28

Izdavač

Općinska

organizacija

Socijaldemokratske

partije Vela Luka

Uredništvo

Odbor Općinske

organizacije

1. Tonino Picula 2. Biljana Borzan 3. Predrag Matić 4. Romana Jerković 5. Joško Klisović 6. Ivana Posavec Krivec

7. Gordan Maras 8. Barbara Antolić Vupora 9. Mladen Novak 10. Sanja Radolović 11. Mirela Holy 12. Ranko Ostojić

Dragi Velolučani, poštovani članovi i

simpatizeri SDP-a, pred dvogodišnjicu

mojeg načelničkog mandata, osjećam

obvezu podvući crtu i upoznati vas s

aktivnostima i ostvarenjima općinske

uprave u proteklom razdoblju.

Od prvog dana nastojim biti iskrena,

neposredna i otvorena jer je to jedini put

upravljanja mjestom. Smatram da se u

mjestu osjeća dobra energija i sustavan

rad općinske uprave. Sigurna sam u sebe i

ekipu oko sebe, i vjerujem da se to u

Veloj Luci osjeća.

Dakako, da Luka može i treba bolje, a što

ćemo i pokazati u drugoj polovici

mandata, usprkos svim preprekama i

otegotnim okolnostima, kojih nije malo.

No, isto tako mislim da ono što smo

napravili dosad nije zanemarivo. Počnimo

redom.

KOMUNALNA

INFRASTRUKTURA

1. SANACIJA DEPONIJA SITNICA

Ovaj zajednički projekt sa susjednom

općinom Blato vrijedan je više od 31,7

milijuna kuna i najvećim se dijelom

financira bespovratnim novcima Svjetske

banke i Fonda za zaštitu okoliša i

energetske učinkovitosti. Ujedno je to i

posljednja darovnica Globalnog fonda za

okoliš Republici Hrvatskoj. Projekt će biti

završen u srpnju ove godine, no već se i

sada vidi koliki smo iskorak napravili po

pitanju zaštite okoliša i koliko smo

odmakli u Županiji koju čekamo da

konačno započne s aktivnostima izgradnje

Centra za gospodarenje otpadom u

Lučinom razdolju.

2. IZGRADNJA TRAFOSTANICA

Dugi niz godina slušali smo opravdane

prigovore ljudi po uvalama kako

nedostaje trafostanica, a sada smo sa

Elektrojugom pokrenuli i realizaciju istih.

Tu aktivnost smatram i našim najvećim

postignućem. Konkretno, radovi na

izgradnji TS Gradina Bad i TS Guvno sa

priključnim kabelskim vodom su završeni.

Radovi na izgradnji TS Pičena privode se

svom kraju, a u tijeku su dogovori oko

izgradnje i polaganja kabela za TS Stani za

koju smo dobili obje grañevinske dozvole.

Isto tako, ove je godine Općina u suradnji

sa grupom grañana elektrificirala Zli stup,

Lozicu i Pasiku. Trafostanice Široka,

Triporti, Prihonja, Sokolić, Prapatna,

“Projekt sanacije Sitnice

vrijedan 31,7 milijuna kn

pred uspješnim je

završetkom.

Završeni su i radovi na

izgradnji trafostanica

Gradina-Bad i Guvno, a

pri kraju je i TS Pičena”

Šetnica mozaika

N A Č E L N I C A K A T A R I N A G U G I Ć : U S U S R E T D V O G O D I Š N J I C I M A N D A T A

Nova vizura Sitnice iz zraka

TS Pičena pred dovršetkom

Maslinova, Stiniva, Zanavje i Žukova su u

fazi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i

izrade projektne dokumentacije.

3. UREðENJE ŠETNICA I NASTAVAK

ŠIRENJA KANALIZACIJSKE MREŽE

Na širenje priključaka za kanalizaciju i

ureñenje šetnica u centru mjesta

izdvojili smo više od 1,200.000,00 kn, a

odobreno nam je i novih pola milijuna kn

za nastavak ureñenja šetnica preko

Programa razvoj otoka 2019. U

novoureñene šetnice postavljeni su

mozaici, donacija udruge Likovno

stvaralaštvo, čiji rad podupire Općina, a

sve u sklopu projekta „Luka mozaika“.

4. UREðENJE RIVE ISPRED OŽBALTA

Sanirali smo porušenu rivu ispred

Ožbalta, projekt u vrijednosti većoj od

130.000,00 kn, a u tijeku su i radovi na

sanaciji rive od odmarališta Ožbalt do

kupališta Azzuro.

5. UREðENJE PARKA „POD BORIĆE“

Ovaj zajednički projekt sa Županijskom

lučkom upravom bio je vrijedan više od

140.000,00 kn.

6. UREðENJE I ODRŽAVANJE

NERAZVRSTANIH CESTA, PROBIJANJE

POLJSKIH PUTEVA

Za ove aktivnosti koje uvelike olakšavaju

život našim mještanima u okolici Vele

Luke, izdvojili smo više od 700.000,00 kn.

7. IZGRADNJA RECIKLAŽNOG

DVORIŠTA

U prošloj godini smo pripremili

projektnu dokumentaciju te ishodili

grañevinsku dozvolu za izgradnju

Reciklažnog dvorišta u Poduzetničkoj

zoni, a početkom ove godine za isti

projekt potpisali smo i ugovor o dodjeli

2,8 milijuna kn bespovratnih sredstava. U

lipnju kreću i sami radovi. Projekt je

sufinancirala Europska unija iz

Kohezijskog fonda. U tijeku je i rješavanje

imovinsko-pravnih odnosa za pretovarnu

stanicu i reciklažno dvorište za

grañevinski otpad.

Moram istaknuti i da smo uveli aplikaciju

„ZAKRPAJ.to“ za brže otklanjanje

komunalnih problema, kao i Pametno

prometno redarstvo „PRORED“.

PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

U postupku smo ishoñenja grañevinskih

dozvola za nastavak izgradnje sekundarne

mreže kanalizacije Vela Luka, projekta

vrijednog 60 milijuna kn. U sklopu

projekta će se izvršiti i izmjena dotrajalih

cijevi vodovodne mreže.

Isto tako, donijeli smo: Program ukupnog

razvoja Općine do 2023. godine, kao i

Plan gospodarenja otpadom do 2023.

Sufinancirali smo izradu projektne

dokumentacije izgradnje ribarske luke sa

100.000,00 kn.

Naprav i l i smo g lavn i projekt

rekonstrukcije zgrade Dječjeg vrtića, te

smo u postupku ishoñenja grañevinske

dozvole.

Osnovali smo Memorijalnu zbirku „Oliver

Dragojević” pri Centru za kulturu, čijom

realizacijom ćemo kreirati zanimljiv

“Više od milijun kuna

uložili smo u nove šetnice

u centru mjesta, uredili

smo rivu ispred Ožbalta i

park Pod boriće.

Uskoro kreću i radovi na

izgradnji Reciklažnog

dvorišta!”

Uređena riva pred Ožbaltom

Uređena šetnica s mozaicima

kulturni sadržaj u Veloj Luci, na otoku, ali

i u Hrvatskoj.

Posebnu pozornost posvetili smo

rješavanju imovinsko–pravnih odnosa i

uknjižbi nerazvrstanih cesta. Veliki je to posao koji nije vidljiv, ali je nužan za

uspješan razvoj naše općine.

FINANCIJE

Usprkos problemima, bilježimo rast

proračunskih prihoda u odnosu na

prethodne godine, a ocijenjeni smo i

najvišom ocjenom za transparentnost

proračuna temeljem analize IJF.

PODUZETNIČKA ZONA

Da bi razvili zonu, ona mora biti

infrastrukturno riješena. Donijeli smo

Program poticanja razvoja malog

gospodarstva, poduzetništva i obrtništva

u kojem uz poticajne mjere za obrtnike i

poduzetnike, sve buduće investitore

proizvodnih i prerañivačkih objekata u

zoni, u potpunosti oslobañamo plaćanja

komunalnog doprinosa i petogodišnjeg

plaćanja komunalne naknade.

EU FONDOVI

Zaposlili smo višu stručnu suradnicu za

nacionalne i EU fondove što je rezultiralo

s više od 7 milijuna kuna odobrenih

nacionalnih i europskih sredstava za

s l j e de ć e p ro j e k t e : p r o j e k t n u

dokumentaciju rekonstrukcije zgrade

Dječjeg vrtića, ureñenje dvorišta Dječjeg

vrtića, sanaciju rive ispred bivšeg

odmarališta Ožbalt, nabavu komunalne

opreme i izgradnju Reciklažnog dvorišta,

i z g r a d n j u g r a v i t a c i j s k i h

kolektora središnjeg dijela naselja i

ureñenje šetnica, manifestacije u turizmu,

projekt „Želim pomagati“, a tu je i novi

projekt Joint_SECAP (Joint strategies for

Climate change adaptation in coastal

areas), On je financiran preko Programa

INTERREG Italija – Hrvatska, a meñu

osam partnera je i Općina Vela Luka.

DJEČJI VRTIĆ

Krajem mjeseca krenut ćemo s

ureñenjem dvorišta Dječjeg vrtića Radost.

Od 1. lipnja uvodimo ljetnu popodnevnu

smjenu, a od 1.9. i sportski program.

JAVNI RADOVI, OBRAZOVANJE,

ZDRAVSTVO

Preko programa javnih radova u ove dvije

godine zaposlili smo 42 osobe, a 2 osobe

su prošle kroz Program stručnog

osposobljavanja u Centru za kulturu.

Za novoroñenu djecu i stipendije ukupno

smo dodijelili 1.200.000,00 kn.

Sufinanciramo osnovno i srednjoškolsko

obrazovanje, kao i rad Osnovne glazbene

škole. Sufinanciramo medicinsku službu, i

to djelatnosti urologije, dermatologije,

ortopeda, radiologi je , pr imal ja ,

medicinsko-biokemijskog laboratorija, ali i

rad turističke ambulante.

MANIFESTACIJE

Pokrenuli smo niz novih manifestacija s

ustanovama i udrugama: Stajun od lumblije,

Luška trpeza, Žive jaslice, Dani Vele spile,

Luška i Mrkla strka, Dani pustolovnog

turizma, te bogatije proslave Dana

Općine. Zajedno s uredom Ruže Tomašić

i LAG-a 5 organizirali smo meñunarodnu

konferenciju o zdravstvenom turizmu.

Svakako, svi ovi projekti ne bi bili mogući

bez velikog angažmana i rada zaposlenika

Općine Vela Luka i naših proračunskih

korisnika Centra za kulturu, Narodne

knjižnice i Dječjeg vrtića, ali i Općinskog

vijeća. Veliku ulogu imaju obrtnici i

poduzetnici te im zahvaljujem na

njihovom doprinosu u razvoju Općine.

Vjerujem da zajedno možemo realizirati

zacrtane ciljeve i da Luku možemo

infrastrukturno i gospodarski ojačati. Naš

zajednički uspjeh značit će i uspjeh i bolje

perspektive za sve nas pojedinačno.

Vaša načelnica Katarina Gugić

“Ukupno smo osigurali

više od 7 milijuna kuna

nacionalnih i europskih

sredstava za niz

komunalnih i društvenih

projekata!”

Šetnica mozaika

interesantno; najjači afrodizijak za

HDZ oduvijek je bio isključivo miris

novca. Reforma javne uprave nije ni

na vidiku, međutim, u tom moru

gluposti koje natapa ovu suznu dolinu

ja bih se, kako i priliči

socijaldemokratu, malo detaljnije

osvrnuo na mirovinsku reformu.

Prema blistavoj ideji Vlade radit ćete

duže za manje mirovine, a oni koji vas

tjeraju s posla na groblje u mirovinu

će ići po netaknutim povlaštenim

kriterijima. Tko je odgovoran da nam

je demografska slika loša? Tko je

poharao poduzeća u privatizacijskom

zločinu pa mlade ljude poslao u

mirovine? Tko je vitezove iz BiH

nasadio na naš mirovinski sustav

kupujući glasove? Tko je odgovoran

za trenutačni egzodus mladosti?

Umjesto da mirno žive u zasluženoj

mirovini, kad već ne mogu putovati

poput njemačkih vršnjaka, hrvatski

umirovljenici moraju jurišati na

kontejnere ili gladovati. Da nam živi,

živi glad; riječ je o nehumanom i

bezumnom potezu, ali treba razumjeti

filantrope iz HDZ-a; danas ipak rade u

"otežanim uvjetima", za razliku od

1990-ih, kad su uvjeti za pljačku bili

daleko povoljniji. SDP je pružio

podršku sindikatima u prikupljanju

potpisa za referendum jer su ove

teme smisao djelovanja svake prave

socijaldemokratske političke opcije.

Pa i Socijaldemokratska stranka

Hrvatske i Slavonije je osnovana

1894., nakon što je Vlada Khuena

U rukama upravo držite jubilarni broj

našeg i vašeg Biltena; jedna smo od

rijetkih općinskih organizacija koje se

mogu podičiti njime, ali društvene

okolnosti u kojima je Bilten dočekao

svijetlo dana daleko su od

slavljeničkih. Vođena vizionarima koji

ne vide dalje od nosa, Hrvatska je

svakim danom sve sličnija groblju; u

nas pokojni čak i glasaju,

uglavnom za stranku koja je

domovinu sahranila. Vlada organizira

komemoraciju za Židove, Srbe i

Rome, ali bez njih, brodogradilišta

smo već upokojili, gladni radnici na

najboljem su putu da završe isto,

djecu liječimo humanitarnim akcijama,

dok nam Partija (kineska, doduše)

gradi mostove jer su domaće

građevinske tvrtke koje su gradile

ceste i mostove po cijelom svijetu

ugušene u čvrstom domoljubnom

zagrljaju. Tipovi koji bi drugdje bili

medicinski objekt, u nas su stup

društva, i u medijima redovito prazne

svoje verbalne fekalije. Ovih se dana

čulo zagrebačkog gradonačelnika

kako tumači da je on zreo predavati

na Cambridgeu i Oxfordu, kao da i

zadnji manoval ne zna da se ta

sveučilišta otimaju za Borasove

počasne doktore. Prisnažio je i

oštroumni ministar rada tumačeći

kako je Vlada nagnala umirovljenike

da ponovno rade kako ne bi bili

osamljeni?! Ovakve izjave i pristaju

članu kabineta amputirana ukusa. Još

samo čekam da ukinu mirovine.

Budući da je u Hrvatskoj politika

postala cirkus, nije ni čudno da se u

njoj klaunovi najbolje snalaze.

Iza svake neuspješne reforme u

Hrvatskoj stoje jednako takvi ministri

Vlade, skrpane po principu - spoji

neugodno s beskorisnim. Obrazovna

reforma propala je i prije uvođenja u

škole, iako je u nju dosad ulupano oko

dvije milijarde kuna. Jednim od

strateških sustava svake zemlje igra

se irelevantna strančica, jer je

školstvo toliko devastirano da

vladajućoj stranci naprosto nije

Hedervaryja zabranila djelovanje

sindikata. Ljudi, međutim, više nisu

zainteresirani ni za borbu protiv

poteza vladajuće kleptokracije;

Hrvatskom je zavladala apatija kakva

se ne pamti od vremena turskog

zuluma. Hrvatima je očito lakše otići u

Irsku nego izaći na ulicu; ova Vlada

građane je pretvorila u amorfnu masu

netalasajućih individua koje će kroz

život proći spuštene glave i gaća,

tješeći se onom starohrvatskom -

život (čitaj: Vlada) hebe, ali ja biram

pozu! Ma ne biraš ti ništa;

mogućnost izbora privilegija je

slobodnog čovjeka, onog koji živi

onako kako želi. A ako već želiš birati,

onda izaberi ne biti otirač. Ili, za

početak, izaberi mudro na

predstojećim izborima za Europski

parlament i pošalji poruku vlasti da u

ovoj zemlji još ima ljudi koji kleknuti

neće jer bi tako negirali sebe, sve ono

što jesu i u što vjeruju.

Veselo je i kod nas u Luci; ako

redovito slušate sjednice Općinskog

vijeća. Cijela Vela Luka veliko je

gradilište, investicije i radovi u punom

su jeku, međutim, naši oponenti

opterećuju sve oko sebe temama

poput Tuđmanovih portreta ili cjenika

oglasa u dnevnim tiskovinama (što

mislite, jesu li, primjerice, poslali upit

svom ministru rada koliko košta

njegova medijska rekonkvista protiv

referenduma). Uistinu, kakav bih ja

vijećnik bio kad ne bih razumio

njihovu zabrinutost; ta Tuđmanova

slika mora biti dovoljno velika da iza

nje mogu stati svi nestašluci HDZ-a.

Jedan od njih, koji se meni čini kao

kudikamo veći problem, pitanje je

prometnog povezivanja zapadnog

dijela otoka sa Splitom. Zanima vas

zašto se Lučanima ne omogući

kvalitetna veza? Zapitajte se - u

mjestima koja gravitiraju luškom

pristaništu (V. Luka, Blato, Smokvica),

tko je pobijedio, odnosno izgubio na

zadnjim lokalnim izborima? Zašto novi

katamaran Jelena može povezivati

Korčulu sa Splitom, ali Luku ne smije?

A kad odgovorite na ta pitanja, onda

će, valjda, svakome postati jasno

kako je tračak svjetla na kraju tunela

zapravo samo jureći vlak koji dolazi.

D A N A M Ž I V I, Ž I V I G L A D ! (kolumna Ivana Plantića)

“Vođena vizionarima koji ne vide dalje od nosa,

Hrvatska je svakim danom sve sličnija groblju; u nas

pokojni čak i glasaju… brodogradilišta smo već upokojili, djecu liječimo humanitarnim akcijama, dok nam kineska Partija

gradi mostove”

Novogodišnje druženje

Prvog dana veljače 2019. u hotelu "Korkyra" održano je tradicionalno, 16. po redu glavno godišnje druženje članica i članova, simpatizerki i simpatizera SDP-a. Ovom s t r an ačkom okup l j an ju prisustvovali su predstavnici susjednih općinskih organizacija, kao i predstavnici GO SDP-a Korčula i općinske organizacije Orebića. U ime organizatora skup je pozdravio predsjednik Ivo Žuvela Gige, dok su o radu stranke govorili

predsjednici stranačkih foruma. O

rezultatima rada općinske vlasti i planovima za narednu godinu govorio je Zoran Manestar, predsjednik Općinskog vijeća. Ove godine lokalni SDP dodijelio je posebnu zahvalnicu Arminiji Šeparović, najstarijoj članici velolučkog SDP-a za dugogodišnji nesebičan rad u stranci, kao i za dugogodišnji humanitarni rad u Ligi protiv raka Vele Luke i otoka Korčule, te za rad u još nekoliko humanitarnih udruga. (Tonči Donjerković)

J. Klisović S T R A N A Č K E A K T I V N O S T I

IZ RADA FORUMA SENIORA

U proteklom razdoblju održane su dvije tematske sjednice Foruma seniora. Na

njima se raspravljalo o mjesnim aktualnostima. Tako je na 3. tematskoj sjednici 6.3.2019. najviše riječi bilo o

real izac i j i projekta preureñenja Zadru žn og doma i o tva r an j u Memorijalne zbirke Olivera Dragojevića,

elektrifikaciji okolnih velolučkih uvala. Članovi su postavili veliki broj pitanja

koja se tiču poboljšanja prometne povezanosti zapadnog dijela otoka

Korčule s kopnom. (T.D.)

AKTIVNOSTI FORUMA ŽENA

U sklopu blagdana sv. Ivana i Dana

hrvatske državnosti 2018., Forum žena pr iredio je na velolučkoj r iv i prezentaciju tradicionalnih domaćih

gastronomskih ribljih specijaliteta.

Prigodom Meñunarodnog dana žena

2019. prireñen je tradicionalni

humanitarni ples i prikupljeno je 11,326 kn za pokriće troškova sudjelovanja v e l o l u č k i h m a ž o r e t k i n j a n a

meñunarodnom natjecanju u Sarajevu.

Dana 7.4.2019. u humanitarnoj akciji "Omiljeni cvijet Ante Rukavina" aktivistice Foruma žena prodale su tulipane i prikupile za zakladu 3262 kn.

Naše forumašice prikupljale su i hranu za potrebite “Caritasa” župe sv. Josipa, obilazile štićenice Doma staraca i starije članice Foruma žena, potpomogale rad udruge “Cvitić” i “Trtajun”. U svibnju 2019. odobren je projekt županijskog Foruma žena “Povišću pritrujene - povišću osnaŽENE”, u kojem sudjeluje i Forum žena Vele Luke.

Kadrovske promjene u Općinskom

i Županijskom SDP-u

Sredinom lipnja 2018. održani su izbori za županijsku organizaciju SDP-a. U novi Županijski odbor ušla su i tri Velolučanina: Stjepko Padovan, Nino Vlašić i Ivan Plantić, koji je postao i novi vijećnik Općinskog vijeća Vele Luke, ali i politički tajnik županijske organizacije SDP-a. Dana 26.3.2019. održana je Izborna skupština Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a DNŽ. Za predsjednicu je izabrana Zdravka Barišić, a za potpredsjednice naša Silvija Pećanac Bačić i Ljubica Brailo iz Konavala.

Joško Klisović - kandidat za

Europski parlament

Dana 27.4.2019. posjetio nas je Joško Klisović, saborski zastupnik i hrvatski diplomat. Govorio je o programskim načelima za koja će se zalagati SDP i on kao kandidat za Europski parlament. Naš glavni cilj je borba za ravnopravnu Hrvatsku u Europskoj uniji. Da osnovna prava iz zdravstvenog, mirovinskog i socijalnog osiguranja budu ista u Hrvatskoj kao i u zemljama EU. Isto tako zalagat ćemo se za iste minimalne plaće zaposlenika u RH za iste ili slične poslove. Cilj nam je uvesti Europsku uniju u Hrvatsku, nakon što je prije tri godine Hrvatska ušla u Europsku uniju.

D E N I V L A Š I Ć B A J A

On je novo lice koje odiše mladošću (ima tek 26 godina) i svježinom, ali je prožeto i tradicijom. Na prvu djeluje suzdržano i odmjereno. Ne govori puno i ne odgovara na sva pitanja (pa niti uredništvu biltena), ali s malo riječi sažima štošta. Ne zamara se s visokom politikom i nastoji biti konkretan. Ima čvrst stav (i nešto od vodenjačke tvrdoglavosti) i ne mijenja tek tako mišljenje.

Koji su životni interesi Denija Vlašića?

Osoba sam koja je oduvijek bila prepuna aktivnosti i hobija. Uvijek sam želio sudjelovati u nečem i pokazati ono što znam. Još od malih nogu preko školskih aktivnosti, folklora i Narodne glazbe, pa do Kumpanije. Sve su to aktivnosti u kojima sam već duži niz godina i bez kojih jednostavno ne bih mogao zamislit i svoj život niti i jedan dan. A kako izgleda jedan tvoj uobičajeni dan?

Moj radni dan izgleda više-manje isto i poprilično popunjeno. Nakon posla, ostatak dana posvetim probama i treninzima. U kojim sve udrugama djeluješ?

Sviram u Narodnoj glazbi već 14 godina. Stigao sam kao znatiželjni dječak, a danas sam evo ponosan mužikant Narodne glazbe Vela Luka i potpredsjednik društva. Iza mene je preko 30 koncerata i nadam se da će ih biti još dosta. Isto tako sam član folklornog društva Kumpanija Vela Luka već 20 godina. Od toga 8 godina u folklornoj sekciji Mafrina i 12 godina u samoj Kumpaniji (Plesu od boja). Nositi nošnju Mafrine, a kasnije i Kumpanije za mene je oduvijek predstavljalo iznimnu čast i ponos. Kako se osjećaš u Veloj Luci? Kao član najstarijeg i najbrojnijeg društva u Veloj Luci mogu

reći da se osjećam sretno i ispunjeno. Vela Luka je mjesto bogate kulture, a ima li išta bolje od mladih ljudi koji nastavljaju tu lušku tradiciju? Nadam se da će se ta tradicija i kultura i dalje prenositi na našu djecu, jer kulturno bogatstvo koje imamo je zbilja veliko za ovako malo mjesto.

N A Š I Č L A N O V I

I N M E M O R I A M

Ante Butigan (1961.-2018.)

Nakon višemjesečne borbe s opakom bolešću u 58. godini života preminuo je naš istaknuti član Ante Butigan. Roñen je 1961. u južnoj Hercegovini, a u Velu Luku je došao kao mladić nakon završene Srednje škole 1980-ih godina. U V. Luci se zaposlio, stekao brojne prijatelje te zasnovao obitelj. Kao čovjek bio je pošten i plemenit, volio je društvo. Oduvijek su ga zanimala politička dogañanja. Nije bio isključiv, no uvijek je bez sustezanja iznosio lijeva uvjerenja. Čak i onda kada to nije bilo p o p u l a r n o . O d p r v i h d a n a višestranačkog društvenog sustava priklonio se SDP-u, dugo godina kao simpatizer, a kasnije i kao član stranke. Godine 2017. bio je izabran za člana Općinskog odbora Foruma seniora. SDP je pomagao kad god je i koliko god je mogao. Bio je hrvatski branitelj od prvih dana Domovinskog rata. Pokopan

je u mjestu Gradac kod Neuma 5.9.2018. Dragi Ante, neka ti je laka zemlja. (Tonči Donjerković) Kuzma Petković Borčić (1932.-2018.) Naš dugogodišnji član i jedan od osnivača pokopan je 3.10.2018. na luškom groblju sv. Roka. Roñen je 1932. u Potirni. Potječe iz antifašističke obitelji, čiju su rodnu kuću zapalili talijanski fašisti 1943. zbog sudjelovanja u NOP-u. Osnovnu školu pohañao je u Potirni i Veloj Luci. Poslije stječe zvanje grañevinskog tehničara, u čemu je stekao značajnu afirmaciju i priznanje. Sudjelovao je u projektiranju i i z g r a d n j i n i z a k o m u n a l n i h i infrastrukturnih projekata u mjestu. Od mladosti sudjeluje u društvenom i političkom životu Vele Luke i općine Korčula. Nakon promjene društvenog ureñenja odmah pristupa SDP-u te spada u njegove osnivače. 1990-ih

izuzetno se angažirao oko pitanja ureñenja teritorijalnog razgraničenja sa susjednom Općinom Blato, u čemu je dao nemjerljiv doprinos kao roñeni Potirnjanin. Nikada se nije pomirio s činjenicom da je Potirna nepravedno oduzeta Veloj Luci te se čitavim svojim bićem zalagao za ispravku te nepravde. Na tome je radio sve do posljednjeg dana, no nažalost ispravak te nepravde nije dočekao... Bio je strastveni lovac i vrlo aktivno je radio u lokalnom Lovačkom društvu. Zbog starosti i bolesti posljednjih godina nije dolazio na sastanke SDP-a, ali se uvijek interesirao o pojedinim aktivnostima i problemima stranke i mjesta. Iako je bio stranački opredijeljen, razmišljao je mnogo šire, posebno kada su pitanju bila životna pitanja našeg mjesta. Po tom pitanju uvijek se zalagao za političko jedinstvo po zajedničkim neideološkim, već čisto životnim pitanjima. Barba Kuzma, hvala Vam i neka Vam je laka ova naša luška i hrvatska zemlja. (Tonči Donjerković)

Deni Vlašić na čelu

C R T I C E I Z P R O Š L O S T I - L u š k a p r e z i m e n a

Prandeli - austrijski plemići Prezime Prandel (Prantl) potječe iz

Njemačke (Bavarske). Godine 1810.

zbog doprinosa kapetana Andreasa

Prantla u Napoleonskim ratovima,

zaslužili su plemićki naslov “Von

Rittersperg”. Njegov potomak (unuk?)

Karlo Karlov takoñer je bio vojnik (viši

narednik). Rodio se oko 1793. u

Limbachu (danas dio Burgaua). Zbog

svoje vojne službe često je mijenjao

sredine. Oženio se za Elizabetu

Deberg iz Trevisa (?), u Egeru

(sjeveroistočna Mañarska) 1824. rodila

mu se kćer Vjekoslava (Luiña), u

Lodiju kod Milana 1826. sin Karlo, te

ponovno u Egeru 1828. sin Ignac.

Očeva vojna služba dovela ih je 1830-

ih u Dalmaciju, na Vis. Na ovom otoku

umro je najprije mali Ignac (1835.), a

godinu poslije i narednik Karlo. S

njegovom smrću prestaje vojnička i

počinje obrtnička tradicija obitelji.

Potomci slavnog kapetana Andreasa

živjet će poprilično skromno, često i u

oskudnim uvjetima.

Da li je to bilo zbog posla ili kakvog

drugog razloga nije poznato, no

narednikova kćerka Luiña se sredinom

19. st. se preselila na susjednu

Korčulu, u Blato. Godine 1851. se

udala za Matu Jurkovića, udovca i

trgovca iz Vele Luke, takoñer

doseljenika (iz Kaštel Novog). Ona je

prva Prandelica koja se prije više od

stoljeća i pol doselila u V. Luku. Rodila

je 5 kćerki. Frana se udala za Antuna

Miroševića, Marija za Nikolu Burmasa,

Matija za prvog luškog pekara Josipa

Drofeniga, Elizabeta za Franka

Padovana, a Ursa za Nikolu Žuvelu.

Luiñin brat Karlo (1826.-1902.) izučio

je krojački zanat i naselio se u gradu

Korčuli. Godine 1859. oženio je Ursu

Miletić Popovac (1820.-1901.). Dobili

su sina Karla i kćerku Elizabetu. Da su

bili u kontaktu s Luiñom Jurković u V.

Luci svjedoči i činjenica da se Elizabeta

1887. udala za luškog ribara i pomorca

Antuna Cetinića Mengota. Sljedeće

1888. rodila je sina Jakova, ali i

preranom smrću izgubila supruga. U

trenutku njegove smrti bila je

ponovno trudna te će 1889. roditi

drugog sina Antuna. Vjerojatno je ta

činjenica gubitka hranitelja obitelji

dovela do preseljenja Prandela iz

Korčule u V. Luku. I njezinih roditelja,

ali i obitelji njezinog brata Karla.

Elizabeta će se poslije preudati za

Eugenia Franceschija.

Elizabetin brat Karlo (Drago), koji je

nastavio raditi kao krojač, u Korčuli je

1886. oženio Mandu Frankini (r.1859.),

služavku iz splitskog Velog varoša. U

Korčuli su im se rodili sinovi Karlo

(1886.) i Duje (1888.), a možda i Josip.

Naime, on je roñen u srpnju 1890., a

krstio se u u V. Luci tek u studenom

iste godine, pa se obitelj vjerojatno u

meñuvremenu bila preselila iz Korčule

u V. Luku. Godine 1892. u V. Luci im

se rodio Luiñi (Vjekoslav), kojim se

vjerojatno počastilo staru tetku Luiñu

Jurković, ali je iste godine umro i mali

Duje u epidemiji šarlaha. Poslije su se

još rodili Ursa (1895.-1981.), Antun

(1899.) i Ivan (1902.-1985.).

S početkom novog 20. st. zaredale su smrti u obitelji. Najprije je umrla stara Ursa Prandel i Luiña Jurković (1901.),

potom Ursin muž Karlo (1902.), ali i istoimeni sin u svojoj 44. godini života.

Za sobom je ostavio maloljetnu djecu i vrlo skromne imovinske prilike. Nisu posjedovali nikakvu nekretninu pa se

može pretpostaviti da su unajmili kuću ili su živjeli kod sestre Elizabete Cetinić,

kod koje su živjeli i umrli njihovi roditelji. Dragova ostavina je bila pobrojala dvije stare postelje, jedan stari

šivaći stroj, dva stola i 4 stolca. Slijedile su teške godine podizanja ove obitelji koja se usmjerila u obrtna zanimanja.

Karlo (Drago) i Josip-Joško (1890.-1974.) učili su za postolara, Luiñi (1892.-

1964.) za lamara, Ursa za krojačicu (udat će se za Franka Franulovića Njalota), a Antun za drvodjelca (odselit

će se u Boku kotorsku). Ivan koji je jedno vrijeme učio za pekara, preselit će se i oženiti u Blatu. Kod njegovih

potomaka koji dandanas žive u Blatu, izokrenuto je prezime u “Plander”.

Najstariji Karlo (Drago), postolar, podigao je obitelj 1910. s Jakom Bačić

Žilun (1887.-1982.). i stekao manji imetak. Imali su Mandalinu (1910.), Draga (1911.-1972.), Krunoslava

(1913.), Andriju (1915.) i Mariju (1916.). Na Karlov zahtjev, u svibnju 1917. Beč

mu je odobrio da se može služiti obiteljskim plemstvom, i to novim pridjevkom “Prantl von Rittersperg”.

No, sudbina je htjela da sve to već sljedećeg mjeseca nije bilo nimalo važno. U epidemiji dizenterije, jednoj od

nedaća koju je nametnuo Prvi svjetski rat, najprije je u lipnju 1917. umrla 11-mjesečna Marija, a 4 dana poslije i njezin

otac Drago. Umro je u 31. godini života, doslovno ispustivši svoj život. Udovica

je morala baciti krevet i kupiti novi (15 komada daske i 40 kila slame). I mali Krunoslav je bio zahvaćen epidemijom,

ali je preživio rat. Usprkos svim tim nedaćama, mlada udovica se trudila da podigne obitelj i odgoji djecu “na

grañansku“.

I danas u V. Luci živi potomak s imenom

Drago, sedmi u nizu s takvim imenom.

Nažalost, riječ je i o posljednjem

muškom Prandelu u V. Luci. (Tonko

Barčot)

Grb obitelji Prandel