bp.mladi.4.2011 copy 1 - adventisti.hr · ni susret s isusom na putu za damask obiljeæit Êe...

2

Kazalo

01. Pavao: apostol neznaboæaca ........................................................................... 3

02. Pavlov autoritet i Evanelje .......................................................................... 12

03. Jedinstvo Evanelja ....................................................................................... 21

04. Opravdanje samo vjerom............................................................................... 30

05. Vjera Staroga zavjeta ..................................................................................... 39

06. Vaænost ObeÊanja ........................................................................................... 48

07. Put do vjere .................................................................................................... 57

08. Od robova do baπtinika ................................................................................. 66

09. Pavlov pastoralni poziv .................................................................................. 75

10. Dva saveza ...................................................................................................... 84

11. Sloboda u Kristu ............................................................................................ 93

12. Æivjeti po Duhu ............................................................................................ 102

13. Evanelje i crkva ......................................................................................... 111

14. Hvaliti se kriæem.......................................................................................... 120

3

Pouka 124. rujna—1. listopada 2011.

Pavao — apostol neznaboæaca

“A kad Ëuπe ovo, umukoπe, i hvaljahu Boga govoreÊi:dakle i neznaboπcima Bog dade pokajanje za æivot.”

(Djela 11,18 — DK)

Ilust

raci

je:

Jose

Ede

n M

arti

nez

Torr

es

4

Subota, 24. rujna 2011.

Kristovi veleposlanici

UVOD: Djela 15,1-5

Jakov je zaista æelio biti astronaut. »itao je o svemirskim putovanjima isvemirskim brodovima. »ak je kupio i kostim koji je izgledao poput svemirskogodijela. Gledao je dokumentarne emisije o istraæivanjima u svemiru. Dobio jepriliku da intervjuira Ëovjeka koji radi u NASA-i, za jedan od svojih πkolskihpredmeta. »ak je i posjetio svemirski centar Kennedy Space Center na CapeCanaveralu. Jakov je mnogo toga znao o svemirskim brodovima, astronautimai fizici. Kada god je nosio svoje svemirsko odijelo, izgledao je poput astronauta.Meutim, on to nije bio. SliËno tome, i mi se moæemo odijevati poput krπÊana,govoriti poput krπÊana i Ëitati razne knjige o krπÊanstvu. Moæemo pohaatisubotnju πkolu i bogosluæja u crkvi svake subote i druæiti se samo s krπÊanima.Meutim, ukoliko Krist nije srediπte naπeg æivota, mi Êemo zavrπiti baπ poputJakova — kitit Êemo se tuim perjem. UsredotoËenost na vanjπtinu stvara mrtvureligiju. Mi se ne ponaπamo poput krπÊana kako bismo bili krπÊani; mi seponaπamo poput krπÊana zbog toga πto mi jesmo krπÊani, zbog toga πto smonova stvorenja u Kristu, kroz vjeru u Isusa.

Gospodin se javio Savlu kada je ovaj bio na svom putu iz Damaska u Jeru-zalem kako bi iskorijenio krπÊane. Savao je bio predani Æidov koji je vjerovaou vaænost dræanja Zakona kao i u vaænost pripremanja svog naroda da se susret-ne sa svojim Mesijom koji je trebao doÊi kako bi obnovio Izrael. Meutim,njegov susret s Gospodinom pomogao je Pavlu da uvidi tri Ëinjenice. Prvo,Mesija je veÊ doπao i bio je æiv. Drugo, on je pozvan da bude Kristov veleposla-nik, a ne progonitelj krπÊana. TreÊe, doslovni Izrael nije imao iskljuËiva pravana poruku evanelja.

U dosezanju neznaboæaca u Galaciji, Pavao je shvatio da problem nije u tomeπto su æidovski krπÊani ustrajavali na tome da krπÊani iz neznaboπtva dræeMojsijev zakon. On je shvatio da dobra djela ne vode k spasenju, veÊ da su onaposljedica spasenja te da jedini naËin na koji se Ëovjek moæe spasiti jest krozvjeru u Krista i Njegovu pravednost.

Mi trebamo imati iskustvo obraÊenja sliËno Pavlovom. Trebamo se susrestisa æivim Kristom. A potom trebamo postati Njegovi veleposlanici.

ZA RAZMI©LJANJE1. Koja je razlika izmeu izgledati poput krπÊana i biti krπÊani?2. Kako moæemo biti Kristovi veleposlanici?

Steven Manoukian, Avon, Indiana, SAD

Sjeti seUsredotoËenost na vanjπtinu stvara mrtvu religiju.

5

Nedjelja, 25. rujna 2011.

Pavlovo putovanje, naπ primjer

LOGOS: 1. Samuelova 16,7; Matej 7,1; Djela 6,9-15; 9,1-9; 11,19-21;15,1-5

Ugroæeni evaneljem (Djela 6,9-15; 15,1-5)Mnogi Æidovi i njihove vjerske voe osjeÊali su se ugroæeni evaneljem o

Isusu Kristu, zbog toga πto su vjerovali da je ono dovodilo u pitanje njihovetradicije i njihov naËin æivota. U Djelima 6,9-15 Ëitamo kako su Ëlanovi odree-nih sinagoga bili protiv Stjepana zbog toga πto je izgovorio neπto πto je za njihbilo bogohulno. »ak su otiπli toliko daleko da su uredili da laæni svjedociposvjedoËe da je Stjepan rekao kako Êe Isus uniπtiti hram i promijeniti obiËajekoje im je Mojsije dao.

Djela 15,1-5 pokazuju kako su mnogi od ranokrπÊanskih Æidova inzistiralina tome da i Æidovi i neznaboπci moraju biti obrezani te da moraju dræatiMojsijev zakon kako bi bili spaπeni. Pavao i Barnaba doveli su u pitanje tovjerovanje. Pitanje mora li novi vjernik biti obrezan doπlo je sve do Petra iapostola koji su æivjeli u Jeruzalemu (redci 6-11).

Pavlovo poslanje meu neznaboπce ukljuËivalo je razmatranje okolnosti (1.KorinÊanima 9,19-23). On je bio zainteresiran za predstavljanje Krista i samoKrista. Æidovski ærtveni sustav ukazivao je na Krista i doæivio svoje ispunjenjeu Njegovom utjelovljenju, æivotu, smrti i uskrsnuÊu. Tip je susreo svoj antitip.Simboli nisu sredstvo spasenja. Spasenje se moæe steÊi samo kroz Krista. Mno-gi od ranih krπÊana su zapravo bili obraÊeni Æidovi (Djela 6,7), a odræavanjetradicija Mojsijevog zakona njima se Ëinilo jednako vaænim kao i prihvaÊanjeKrista. Meutim, Pavao je hrabro izjavio da se ljudi spaπavaju samo kroz vjeruu Isusa, a ne kroz legalizam koji je, Ëini se, prevladavao u æidovstvu toga vre-mena (GalaÊanima 5,5.6). Poslanica GalaÊanima je provokativno pismo kojezagovara pravednost vjerom i predstavlja izazov za izopaËeno evanelje koje seusredotoËava na djela umjesto na Krista.

Pozvan za neznaboπce (Djela 9,1-9; 11,19-21)Pavlova strast za pravednoπÊu po vjeri je, bez sumnje, djelomiËno bila ute-

meljena na njegovom vlastitom iskustvu obraÊenja. S obzirom da je bio predaniÆidov i farizej te revan progonitelj rane krπÊanske crkve, vrlo je dobro poznavaoopasnosti legalizma i pouzdanja u vlastitu pravednost (Filipljanima 3,2-6).

U Djelima 9,1-9 vidimo Pavla na njegovom putu za Damask kako bi isko-rijenio krπÊanski pokret u tom gradu. Meutim, njegovo je putovanje prekinuoIsus. Kao farizej, Pavao je vjerovao da se Ëovjek spaπava dræanjem Zakona.Upravo tijekom tog dramatiËnog susreta on poËinje uËiti o pravoj naravi spasenja.

Tijekom tri dana bez vida, Pavao je patio u tihoj tami istraæujuÊi svoju duπui kajuÊi se. On “se mogao prisjetiti mesijanskih proroËanstava, kako bi ih pri-

6

mijenio na Isusa iz Nazareta i kako bi mogao prosuditi svoju vlastitu proπlostu svjetlu svojih novih uvjerenja. Kako velika mora da je bila njegova muka, kakousrdne njegove molitve za oprostom, kako sladak dar osobnog Kristovog opro-sta!” (The SDA Bible Commentary, sv. 6, 1. izd., str. 231) Do trenutka kada muse vid vratio i kada ga je ispunio Sveti Duh, njegova obrana æidovstva se okre-nula naglavce te on postaje jednim od najveÊih navjestitelja Krista. Njegov osob-ni susret s Isusom na putu za Damask obiljeæit Êe njegovu sluæbu. Bog jeuporabio Pavlove pogreπke iz proπlosti i rane da donese iscjeljenje neznaboπ-cima, a sada i nama (Rimljanima 11,13; Efeæanima 3,8).

Ne sudite da vam se ne sudi (1. Samuelova 16,7; Matej 7,1)U 1. Samuelovoj 16,7 Bog kaæe Samuelu da ljudi gledaju na izvanjski izgled,

ali Bog gleda na srce. Na kraju, Bog æeli religiju srca. Naπe ponaπanje je samoogledalo stanja naπeg srca. UsredotoËavanje na izvanjsko ponaπanje samo vodik licemjerstvu, k istom licemjerstvu na koje je Isus upozorio farizeje. “Jaovama, knjiæevnici i farizeji, licemjeri jedni, koji ste sliËni okreËenim grobovimaπto se izvana priËinjaju lijepi, a unutra su puni mrtvaËkih kostiju i svakogtruleæa! Tako se i vi izvana Ëinite ljudima pravedni, a unutra ste puni licemjerjai nepravednosti.” (Matej 23,27.28)

U Mateju 7,1 Krist nas upozorava: “Nemojte suditi, da ne budete sueni!” Misudimo jedan drugoga kada usporeujemo svoje ponaπanje s ponaπanjem nekedruge osobe. To postaje tako lako kada viπe nismo usredotoËeni na Isusa. Um-jesto da se usredotoËavamo na sebe i na pogreπke ljudi oko nas, trebamo ucijelosti usmjeriti pozornost na naπeg Spasitelja. Stvarna promjena se moæedogoditi samo kada usmjerimo svoj pogled na Njega (2. KorinÊanima 3,18). Mipostajemo promijenjeni kroz naπu vjeru u Njega.

Pavao upozorava GalaÊane da se usredotoËe na Isusa. Ta vjera, moÊna vjera,vjera koja mijenja æivot, stvara pravednost u naπem æivotu. Tek kada mi samidoæivimo taj susret, kada doæivimo vlastito iskustvo na putu za Damask s us-krslim Gospodinom, tada Êemo i mi u potpunosti moÊi shvatiti veliËinu svogalicemjerja i sav znaËaj onoga πto je Krist uËinio za naπe gotovo beznadnostanje. O tom iskustvu Pavao govori i nudi ga u Kristu kroz cijelu PoslanicuGalaÊanima.

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako biste opisali vaπe putovanje vjere?2. Kako Bog moæe iskoristiti vaπe putovanje vjere da biste sluæili drugima?3. Na koji ste naËin skloni suditi drugima ili skreÊete pogled s Krista?

Jill Manoukian, Avon, Indiana, SAD

Sjeti seTijekom tri dana bez vida, Pavao je patio u tihoj tami.

7

Ponedjeljak, 26. rujna 2011.

Obnovljeni u tren oka

SVJEDO»ANSTVO: Ezekiel 34,12; Luka 15,1-7; Djela 9,9-15

Pavao je nekada bio poput izgubljene ovce iz Kristove usporedbe. Ukolikosmo prihvatili Kristovo otkupljenje, tada smo i mi nekada bili poput te izgub-ljene, uplaπene ovce. S obzirom da smo otkupljeni, kako gledamo na one kojisu joπ uvijek izgubljeni?

“Kao πto pastir voli svoje stado i ne moæe ostati na miru ako mu samo jednanedostaje, isto tako, samo u beskrajno veÊoj mjeri, Bog voli svaku izgubljenui odbaËenu duπu. Ljudi mogu odbaciti Njegovu ljubav, mogu odlutati od Njega,mogu izabrati drugog gospodara; ipak, pripadaju Njemu i On ih æeli vratiti ksebi.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 120)

Zapazite kako se pastir ponaπa prema spaπenoj ovci: “S kakvim olakπanjemËuje iz daljine njezin prvi jedva Ëujni poziv. IduÊi za zvukom, penje se uz naj-strmije padine, dolazi do samog ruba ponora... U svojoj radosti uzima drhtavostvorenje na svoje rame; ako je ozlijeena ili ranjena, uzima je na ruke, pritiπÊeje na svoje grudi da je toplina njegovog srca vrati u æivot. Pun zahvalnosti πtonjegova potraga nije bila uzaludna, nosi je natrag u tor. ... Usporedba ne govorio neuspjehu, veÊ o uspjehu i radosti izbavljenja. ... Sve koji æele biti izbavljeniKrist Êe izvuÊi iz ponora pokvarenosti i iz trnjaka grijeha.

Klonula duπo, ohrabri se... Nemoj misliti da Êe Bog moæda oprostiti tvojeprijestupe i dopustiti ti da doeπ k Njemu. Bog je uËinio prvi korak. Dok si joπbila u pobuni protiv Njega, On je krenuo u potragu za tobom. S njeænim srcempastira ostavio je devedeset devet i krenuo u divljinu da nae onu koja seizgubila. Duπu, ozlijeenu i izranjenu, na rubu smrti, uzima u naruËje svojeljubavi i radosno nosi u siguran zaklon svojeg tora.” (Isto, str. 121,122)

ZA RAZMI©LJANJE1. Koja je bila Ananijina prva reakcija kada mu je Gospodin rekao da ode k toj

greπnoj izgubljenoj ovci, Savlu? (Vidi Djela 9,13-15) Kako je Krist u ovomodlomku ponovio Ananiji istu pouku koju moæemo izvuÊi iz usporedbe oizgubljenoj ovci?

2. Koja je vaπa uloga u spaπavanju Boæjih izgubljenih ovaca?

Sandra Prevost, Avon, Indiana, SAD

Sjeti se“Klonula duπo, ohrabri se…”

8

Utorak, 27. rujna 2011.

Pavlova autoritativna izjava

DOKAZI: Djela 9,1-9; GalaÊanima 1,11.12

Nakon πto je Isus pozvao Pavla da svjedoËi neznaboπcima, on se Ëesto nala-zio u prigodi da se suoËava s ljudima koji su imali predrasude prema nezna-boπcima, kao i onima koji su smatrali tradiciju i obredne zakone jednakimaevanelju (GalaÊanima 2,11-16). U svom pismu GalaÊanima naveo je svoje oso-bite kvalifikacije za suoËavanje s ovim problemima. Spremno se ogradio od bilokakvog imenovanja samog sebe apostolom, izjavljujuÊi da je on postao aposto-lom po “Isusu Kristu i Bogu Ocu” (GalaÊanima 1,1). Prije nego πto im je uputioukor, Pavao je prvo ohrabrio krπÊane u Galaciji primjenjujuÊi balzam milosti imira koji se raa iz evanelja (GalaÊanima 1,3). Milost koju mu je Krist pokazaona putu za Damask pomogla mu je da bude milostiv prema onima koje je æeliodosegnuti za Boæje kraljevstvo.

Ljudsko pogreπno razumijevanje Zakona Pavao pripisuje izopaËavanju evan-elja koje donosi milost i mir. Pavao je bio bez dlake na jeziku u imenovanjuonih koji su πirili izopaËeno evanelje, zbog toga πto je bio svjedokom preobra-æavajuÊe naravi pravog evanelja u svom vlastitom æivotu. Nitko kao on nije takodobro poznavao opasnosti farizejskog pristupa evanelju (Djela 6,9-15). Stoga jeon s autoritetom punim ljubavi propovijedao istinu o spasenju. I Pavao i Ivanizjavili su da je njihova poruka o Ëistom i vjeËnom evanelju doπla od istogIzvora — “objavom Isusa Krista” (GalaÊanima 1,12; Otkrivenje 1,1). PoslanicaGalaÊanima je jasan argument za spasenje kroz vjeru, a ne kroz djela. Ona jepoziv na nezagaeno evanelje koje je po svojoj naravi moÊno, koje daje i mije-nja æivot. Dok hodamo s Pavlom kroz Poslanicu GalaÊanima i pridræavamo senaËela koja u njoj nalazimo, to nam moæe pruæiti Henokovo iskustvo, Ëiji je hododveo Henoka tamo gdje svi mi teæimo (GalaÊanima 5,22.24).

ZA RAZMI©LJANJE1. Je li ono zbog Ëega se Pavao u GalaÊanima 1,6 “Ëudi” vidljivo i danas?

Ukoliko je tako, navedite neke primjere svojeg skretanja s pravog puta kojidoprinose da se “tako brzo odvraÊate od onoga koji vas pozva KristovommiloπÊu na drugo evanelje.” (©ariÊ)

2. U GalaÊanima 1,7, Pavao spominje izopaËeno evanelje koje se propovijeda.©to je to izopaËeno evanelje i kako se ono propovijeda danas? Na koji naËin“evanelje o blagostanju” i “revizionistiËki” pogled na boæansko stvaranjemogu biti dijelom ovog izopaËenog evanelja?

Aquila Crawford, Indianapolis, Indiana, SAD

Sjeti seStoga je on, s autoritetom punim ljubavi, propovijedao istinu o spasenju.

9

Srijeda, 28. rujna 2011.

Izai izvan svojih zidina!

PRIMJENA: Matej 25,34-40

Pavao je morao zakoraËiti izvan zidina judaizma i Mojsijevog zakona kako binauËio pravo znaËenje spasenja i kako bi to mogao podijeliti s drugima. SliËnonjemu, i ja sam bio utvren unutar zidina crkve tako da nisam poznavao nitijednoga “neznaboπca” niti sam imao bilo kakve prilike da sretnem nekoga. Udobi od jedanaest godina zapoËeo sam svoj æivot u adventistiËkom obrazovnomsustavu. (ZapoËeo bih ja i ranije, ali naπa crkva tada nije imala πkolu.) Ostaosam unutar tog sustava sve dok nisam diplomirao na fakultetu. Nakon toga jeuslijedilo sedamnaest godina rada u svojstvu pastora i kapelana. Tijekom rijet-kih prigoda kada bih se susreo s nekim “neznaboπcem”, nisam znao kako seponaπati ili razgovarati s njim.

Nakon dvadeset i sedam godina πkolovanja i rada u crkvi, poËeo sam raditiu svijetu. Od tada sam puno nauËio o tome kako bi svaki pojedinac trebao raditis ljudima i kako se povezati s onima koje ne poznajete da bi vaπ posao napre-dovao. Vjerujem da se sljedeÊa naËela koja sam otkrio mogu primijeniti i nanaπu misiju zadobivanja ljudi za Boga:

Najvaæniji su odnosi. Teπko je imati utjecaj na neËiji æivot ukoliko nematepozitivan odnos s tom osobom. Teπko mi je prodati neπto nekome tko za meneneÊe odvojiti odreeno vrijeme u danu. SliËno tome, ja znam da nikada neÊumoÊi zadobiti nekoga za Boga ukoliko me ta osoba ne poπtuje. Prvo trebam bitiprijatelj s tom osobom, πto znaËi da je trebam upoznati.

Budimo iskreni. Kako bi odnos mogao napredovati, moramo biti iskreni.Trebamo dopustiti da naπa stvarnost odsjajuje Boga koji æivi u naπem æivotu.

Stavimo potrebe drugih ljudi na prvo mjesto. Niπta ne prenosi naπuporuku bolje nego kada upitamo nekoga πto mi moæemo uËiniti za njega/nju.Trebamo biti spremni staviti sebe sa strane i dopustiti Bogu da nam pomognedosegnuti druge; a kada doseæemo druge, moæemo postati Boæjom rukom neko-me tko Ga nikada nije vidio, ili Ga nije vidio u pozitivnom svjetlu.

ZA RAZMI©LJANJE1. Razmislite o petorici ljudi za koje ste uvjereni da nemaju spasonosni odnos

s Isusom Kristom.2. Razmislite kako biste mogli poËeti razvijati prisniji odnos s tim osobama.3. ZapoËnite doticati te æivote joπ danas, i to na takav naËin da Êe oni poæeljeti

upoznati Izvor vaπe radosti, sreÊe i nade!

Neil Richmund, Avon, Indiana, SAD

Sjeti seDa bi odnos mogao napredovati, moramo biti iskreni.

10

»etvrtak, 29. rujna 2011.

Velika rasprava

RAZUMIJEVANJE: Djela 9,1-9

Dok je Savao putovao za Damask, vjerojatno je razmiπljao o svim ljudimakoje Êe privesti u Jeruzalem kako bi im se sudilo za njihova kriminalna djelaprotiv Mojsijevog zakona i izraelskog Boga. Nakon πto je upravo svjedoËio ka-menovanju Stjepana, vjerojatno mu se lice ozarilo, a korak lagano poskakivaopri pomisli na svoj poloæaj pred zakonom.

Tomislav je pohaao subotnju πkolu otkad zna za sebe. On je stup u svojojcrkvi. Bio je Ëlan svakog odbora i povjerenstva o kojemu je ikada mogao sanjati,pouËavao na svakoj razini subotnje πkole te je veÊ bio na svim vodeÊim duæno-stima u crkvi, osim pastorskim. Uvjeren je kako je njegova duænost da savjetujevjernike crkve koji se ponaπaju na naËine koji se smatraju neprihvatljivima uBoæjoj pravoj crkvi. A πto je s onim vjernicima koji se ne æele promijeniti? Njimaonda tu nije mjesto. On sve to Ëini s osmijehom na licu i pjesmom u srcu zbogtoga πto i on, baπ poput Savla, misli kako je apsolutno u pravu i pravedan usvom poslanju. »ak i prije Kristovog roenja postojali su Boæji sljedbenici kojisu rabili Njegov Zakon kao oruæje protiv onih koji nisu slijedili njihova tumaËe-nja ili nisu vjerovali na isti naËin kao i oni. Isusovi najveÊi ovozemaljski ne-prijatelji Ëesto su bili Njegov vlastiti narod kojeg je viπe zanimalo slijeenjeslova Zakona i osuivanje onih koji nisu tako Ëinili.

Kroz povijest krπÊanske crkve rasprava o mjestu Boæjeg zakona u krπÊan-skom iskustvu svakog pojedinca bila je izvorom prepirki i podjela meu krπÊa-nima te najveÊa prepreka πirenju pravog evanelja meu nevjernicima. Za novogvjernika ne postoji niπta tako zbunjujuÊe i obeshrabrujuÊe kao biti svjedokomili se uplesti u neku takvu stoljeÊima staru raspravu o Zakonu i njegovomodnosu prema opravdanju vjerom.

ZA RAZMI©LJANJE1. ©to mislite, koje je vaπe poslanje kada je rijeË o Boæjoj crkvi? Je li ono u

skladu s crkvenom tradicijom ili je u skladu s Kristovim zapovijedima?2. Razmislite o razdoblju vaπeg æivota kada ste doæivjeli iskustvo sliËno Savlo-

vom — iskustvo koje je u potpunosti promijenilo vaπ odnos s Bogom, i tona bolje. Kako biste mogli jednostavnim rijeËima ispriËati to iskustvo drugojosobi? Na koji naËin æivite to iskustvo tako da drugi mogu vidjeti Kristoveplodove u vama?

Arthur Parrino, Avon, Indiana, SAD

Sjeti seA πto je s onim vjernicima koji se ne æele promijeniti? Njima onda tu nije

mjesto.

11

Petak, 30. rujna 2011.

Susret koji mijenja æivot

ISTRAÆIVANJE: Djela 11,18

ZAKLJU»ITEPoput Pavla, i mi smo pozvani da budemo Kristovi veleposlanici. Pavlova

uËinkovitost je proiziπla iz susreta s Isusom na putu za Damask, iz susreta kojimijenja æivot. Isto to je istina i danas. Preobrazba dolazi kroz odnos s naπimOtkupiteljem, a ne naglaπavanjem Zakona ili ispravnog ponaπanja. Naπe posla-nje, baπ poput Pavlovog poslanja, jest uzdiÊi Krista i objaviti spasenje za sveljude kroz vjeru u Njegovu ærtvu za nas.

RAZMOTRITEu Posluπajte pjesmu “I Will Never Be the Same Again” (Darlene Zschech, Hill-

song, Australia). Razmislite o rijeËima u kontekstu Pavlovog iskustva. Zapi-tajte se: Kako ova pjesma govori mom srcu?

u Osmislite skeË ili monolog koji govori o Pavlovom (ili Ananijinom) iskustvuu prvom licu jednine. Ponudite da taj komad izvedete pred vaπim subotnjo-πkolskim razredom ili malom skupinom.

u Intervjuirajte tri ili Ëetiri krπÊana drugih vjerskih zajednica (luterana, bap-tista, slobodnog krπÊana, i sliËno). Zamolite ih da dovrπe svaku od ovihreËenica: “Evo πto Boæja milost meni znaËi: ...” i “Ono πto me najviπe ohra-brilo u mom hodu s Bogom jest ...”

u Provedite istraæivanje o nekoliko suvremenih “apostola” koji su imali πirokopodruËje utjecaja za Krista (na primjer, D. L. Moody; H. M. S. Richardsstariji; Steven Curtis Chapman). Otkrijte kakvo je moglo biti njihovo isku-stvo “na putu za Damask”.

u Uporabite markere Ëija se boja moæe isprati ili koji se mogu obrisati kada seosuπe i napiπite kljuËni izraz iz ovotjedne pouke na vaπem zrcalu u kupao-nici kako biste ga svakoga jutra mogli vidjeti. Kreativno ga ukrasite uzpomoÊ boja.

u Napravite poster na temelju pjesme Edwina Markhama, “Nadmudren” (“Out-witted”, moæete je pronaÊi na internetu). Razmislite o tome na koji se naËinona moæe povezati s ovotjednom poukom.

POVEÆITEWilliam G. Johnsson, Glimpses of Grace; Gerald May, Addiction and Grace;

Philip Yancey, What’s So Amazing About Grace?

Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD

12

Pouka 21.—8. listopada 2011.

Pavlov autoritet i Evanelje

“Jer zar ja sad gledam da dobijem naklonost kod ljudi ilimi je do toga da se svidim Bogu? Ili zar nastojim da

ugaam ljudima? Kad bih joπ ljudima ugaao, ne bih bioKristov sluga.” (GalaÊanima 1,10 — ©ariÊ)

13

Subota, 1. listopada 2011.

Lopovu su svi lopovi

UVOD: Izreke 14,12U jednom crtanom filmu Ëovjek promatra nogometnu utakmicu na televiziji.

Njegova æena kleËi na podu traæeÊi odreeni pojam u enciklopediji. Ne trep-nuvπi, on joj kaæe: “Draga moja, nikakav dokaz me neÊe uvjeriti.” Tako je lakozatvoriti svoj um pred neËim novim. Mi æelimo udobnost i ugodnost, a ne pro-mjenu. Salomon je vrlo korisno zapazio kada je napisao: “Neki se put uËiniËovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.” (Izreke 14,12)

OpÊenito je istina da ljudi vjeruju ono πto æele vjerovati. Samo je nekolicinaotvorena za nove ideje ili svjeæu svjetlost o bilo kojem predmetu. Ljudi teπkoprihvaÊaju bilo πto πto ukljuËuje promjenu. Lakπe je ostati u naπem podruËjuudobnosti nego se upustiti u naporno razmiπljanje potrebno kako bi se ispitalenove zamisli ili odgovorilo na zamisli koje su nam drage.

Postoje dva tipa promjene u æivotu: (1) promijeniti naËin razmiπljanja i (2)promijeniti ponaπanje. Razumnim ljudima nije osobit problem promijeniti raz-miπljanje. Vjerovati da je smrt nesvjestan san zahtijeva da promijenimo svojnaËin razmiπljanja. Takva promjena u naËinu razmiπljanja neÊe nuæno promije-niti naπ naËin æivota. Meutim, prihvatiti Deset zapovijedi i Propovijed na gorikao istinu, zahtijevat Êe promjene u naπem ponaπanju. Puno je teæe preinaËitisvoj naËin æivota nego promijeniti svoj naËin razmiπljanja.

Pavao je napravio promjenu od progonitelja do propovjednika spasenja samou Isusu. On je branio promjenu koju je doæivio i evanelje koje je propovijedaood svih koji su to potkopavali ili na bilo koji naËin napali. On se sukobio snekim ljudima u galacijskoj crkvi koji su zatvorenog uma pristupali evanelju.Oni su vjerovali da je Bog Abrahamu dao obrezanje kao znak zavjeta izmeunjega i Boga te da je stoga taj obiËaj bio nepromjenjiv. Oni su taj obiËaj obre-zanja uËinili puno vaænijim za spasenje od vjere u Isusa i u Njegovu ærtvu.Njihovi zatvoreni umovi predstavljali su prepreku za njihov rast u Kristu. Uovotjednoj pouci mi Êemo istraæiti kako je Pavao odgovorio na ovaj problem.

ZA RAZMI©LJANJE1. Kakvu ste znaËajnu promjenu donijeli u svom æivotu? Je li to bilo lako ili

teπko uËiniti?2. ©to mislite o promjeni koju ste donijeli?3. Imate li otvoreni um kako biste razmotrili promjenu? Ukoliko nemate, zaπto

nemate?

Ann Lawrence, Watford, Hertfordshire, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo

Sjeti sePuno je teæe preinaËiti svoj naËin æivota nego promijeniti svoj naËin razmi-

πljanja.

14

Nedjelja, 2. listopada 2011.

Pavlova borba protiv vjetra

DOKAZI: GalaÊanima 1,11.12

Povijest i Biblija nam govore da je Pavao bio rimski graanin, Hebrej izBenjaminovog plemena, farizej, doktor znanosti kako æidovskog zakona, tako itradicija (Filipljanima 3,1-5). On se prvo pojavio na sceni kao jedan od voa uprogonu Æidova, a zatim je prihvato Krista i krπÊansku crkvu. Da sve bude joπzanimljivije, na svom putu za Damask kako bi uhitio krπÊane, privremeno je biooslijepljen jarkom svjetloπÊu te je Ëuo boæanski glas koji mu je rekao da Êe onobjavljivati Isusa i Æidovima i neznaboπcima (Djela 26,12-18).

Ta burna proπlost Ëini ga savrπenim kandidatom za dovoenje njegovog au-toriteta u pitanje. Pavao je jedan od najpoznatijih krπÊanskih voa u povijesti,pa ipak postoje mnogi struËnjaci koji mu priznaju autorstvo za samo polovinuod njegovih ukupno trinaest poslanica. (F. L. Lucas, urednik, Oxford Dictionaryof the Christian Church, vidi: “Sveti Pavao”)

Biblijski struËnjaci Poslanicu GalaÊanima smatraju najneospornijim Pavlo-vim pismom. Meutim, Ëini se kako sami GalaÊani drugaËije misle. Pogotovo uprvom poglavlju vidimo Pavla kako pokuπava opravdati i dokazati ovlasti svogposlanja. Zaista, on nije bio jedan od dvanaest uËenika koje je sâm Isus izabrao.Pa ipak, Pavao je primio svoj poziv izravno od Boga. To je potvrdio Ananija kojije primio Boæje upute da ode k Pavlu, tada zvanom Savao, te popriËa s njim onjegovom iskustvu (Djela 9). Ananijini i Savlovi pratitelji mogli su potvrditi daje to iskustvo doπlo od Boga. Biblijski struËnjaci ne gledaju toliko na aspektboæanskog autoriteta koliko na njegovu autentiËnost. Ova autentiËnost analizi-rala se kroz povijesne okolnosti, jezik, stil, sadræaj i teologiju, te dokaze izvanai iznutra. Nakon πto je podvrgnut iscrpnoj analizi, Pavlov autoritet prolazi ispit,ali su æidovski uËitelji postali odluËni zaustaviti njegov rad.

©to se dogaa kada Bog neËim upravlja? Djelovanje. ©to se dogodilo s Pa-vlom jednom kad mu je Bog progovorio? On je preokrenuo svoj æivot i æivotmnogih drugih dok je putovao kroz Malu Aziju i GrËku. Kakav autoritet moæeimati promijenjeno srce!

ZA RAZMI©LJANJE©to bi Bog trebao uËiniti kako bi zadobio vaπu pozornost i preokrenuo vaπ

æivot?

Diana Ionita, Bukureπt, Rumunjska

Sjeti seKakav autoritet moæe imati promijenjeno srce!

15

Ponedjeljak, 3. listopada 2011.

Autoritet za propovijedanje evanelja

LOGOS: Izlazak 14; 20; Levitski zakonik 1; Ivan 14,6; Djela 4,12;1. KorinÊanima 3,11; 15,1-3; GalaÊanima 1; 1. Petrova 3,15.16

Samo jedno evanelje (GalaÊanima 1,3-5)Pavao je nesmiljen u odbacivanju autoriteta djelovanja onih koji su stvorili

zbunjenost meu krπÊanima u Galaciji. Postoji samo jedno evanelje — evan-elje o Isusu “koji je sam sebe predao za naπe grijehe da nas izbavi od sadaπ-njega pokvarenog svijeta” (GalaÊanima 1,4). To je evanelje potpuno i stoga mune trebaju dodaci poput obrezanja. Pavao æestoko osuuje one koji izopaËujuevanelje pokuπavajuÊi mu neπto nadodati. On ih se javno odriËe tako πto kaæekako bi æelio da oni koji ustrajavaju na obrezanju sami sebe uπkope (GalaÊa-nima 5,12 — JB). On je toliko siguran da je evanelje koje on propovijeda jedinopravo evanelje da ga niπta na bilo koji naËin ne moæe izmijeniti.

Opasnost neznanja (1. Petrova 3,15.16)Petar je prepoznao da je Pavao pisao o stvarima koje su zahtijevale ozbiljno

prouËavanje. Oni koji nisu upoznati s tim i koji su kolebljivi, na krivi naËinpredstavljaju ne samo ono πto Pavao piπe, veÊ i druge dijelove Pisma. Savjetiznesen u 1. Petrovoj 3,15.16 jest da ukoliko krπÊani æele imati ispravno razu-mijevanje Isusove sluæbe pomirenja, tada je bitno da budu uravnoteæeni. Vaænoje zapaziti da Petar povezuje neznanje i nepostojanost kao razloge zbog kojihljudi pogreπno razumiju Boæju rijeË. Kada bismo iskusili radost spasenja, tadabismo znali πto je evanelje i snaæno bismo ga prigrlili.

Narav evanelja (Izlazak 14; 20; Levitski zakonik 1)Izraelska povijest bila je obiljeæena trima glavnim dogaajima koji prikazuju

da je spasenje Boæje djelo, a ne ljudsko postignuÊe: (1) izlazak iz Egipta; (2)predaja Njegovog svetog Zakona na brdu Sinaj i (3) uspostavljanje sluæbe uSvetiπtu. Svaki od njih objaπnjava odnos izmeu spasenja Boæjom miloπÊu iposluπnosti koja je moguÊa samo tom istom miloπÊu. Æidovi koji su se suprot-stavljali evanelju koje je Pavao propovijedao trebali su poznavati ove istine.

Tijekom izlaska iz Egipta Bog je uËinio za svoj narod ono πto oni nisu mogliuËiniti za sebe — porazio je faraonovu demonsku moÊ koja ih je dræala uropstvu te ih odveo u ObeÊanu zemlju. To iskupljenje se slavi iz psalma upsalam. Na primjer, proËitajte Psalam 106,10. Kada je dao svoj sveti Zakon, Bogje izjavio: “Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuÊeropstva.” (Izlazak 20,2) Samo osoba otkupljena miloπÊu moæe dræati Boæji zakoni samo takva osoba sklona je Ëiniti to. Neotkupljena duπa je u ratu sa Zakonom.Pavao je to jasno izrazio u Poslanici Rimljanima. “Jer je umovanje tjelesnoneprijateljstvo prema Bogu zato πto se ne pokorava Boæjemu Zakonu, a i nemoæe.” (Rimljanima 8,7 — ©ariÊ) Povijest hebrejskog naroda stalno pokazuje tu

16

istinu. U sluæbi u Svetiπtu Bog je jasno objasnio zamjeniËku narav Kristovesmrti. Oltar za ærtve paljenice je greπnika uËio dvjema istinama: (1) Kazna zagrijeh je smrt, stoga je janje bilo ubijeno i ærtvovano. (2) Smrt je bila smrtzamjenske ærtve, a ne smrt greπnika. Ovdje je spasenje potpuno i besplatno, πtoje omoguÊio Krist u korist greπnika koji tomu nisu mogli niπta dodati nitioduzeti. Njihove jedine dvije moguÊnosti su bile: ili to prihvatiti ili odbaciti.

Æidovi koji su se suprotstavili Pavlu u Galaciji pogreπno su razumjeli ovevelike istine. Oni su uËinili obiËaje krajnjim ciljem, a ne sredstvom do istine.Prije Kristove zamjeniËke smrti obrezanje i prinoπenje ærtava trebali su bitidjela vjere u Krista koji Êe doÊi i koji Êe pruæiti spasenje. Oni nikada nisu trebalibiti izvorom spasenja. Pavao, koji je to jasno razumio, odupro se bilo kojempokuπaju kvarenja te istine. Danas je vrlo lako pomisliti da smo dostojni spa-senja zbog toga πto dræimo Deset zapovijedi, vraÊamo desetinu i ne jedemomeso ili mlijeËne proizvode. Pavlov odgovor nas uËi upravo suprotno.

Vidovi autoriteta (GalaÊanima 1,1.2.20)Postoje dvije vrste autoriteta: (1) autoritet zbog poloæaja i (2) autoritet koji

je zavrijeen obavljanjem sluæbe tijekom sluæbovanja. OpÊenito se smatra kakoje vaæniji autoritet zavrijeen obavljanjem sluæbe. Kada su Æidovi izazvali Pavlovautoritet, on je odgovorio tvrdnjom da njegov autoritet dolazi od Krista i BogaOca (GalaÊanima 1,1). Izjavio je kako evanelje koje je πirio nije bilo ljudskogpodrijetla, veÊ objava od Krista (GalaÊanima 1,12). Bog je odredio Pavla da drugi-ma otkriva Krista. To je bilo potvreno od strane samoga Boga (GalaÊanima 1,1).

Pavlov autoritet dokazan u njegovoj sluæbi (GalaÊanima 1,10.18-24)GalaÊani su znali da je Pavao promijenjen Ëovjek time πto je postao robom

za Isusa (GalaÊanima 1,10). Oni su takoer znali da nije primio svoju sluæbu odapostola u Jeruzalemu (GalaÊanima 1,17). Tek tri godine nakon svog obraÊenjaotiπao je u Jeruzalem, i to samo u kratak posjet. Dok je bio tamo, sreo je samoPetra i Jakova, Gospodinovog brata (GalaÊanima 1,18.19). Umjesto toga, Pavlovaje sluæba bila prepoznata i dokazana kroz rezultate u crkvama u Galaciji i Judeji(GalaÊanima 1,18-24). Njegove vjerodajnice i autoritet bili su besprijekorni, omo-guÊivπi mu da u potpunosti razotkrije laæna uËenja Æidova.

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako moæemo znati je li naπa posluπnost Boæjem zakonu posljedica, a ne

temelj spasenja?2. Objasnite zaπto naπa dobra djela ne mogu donijeti spasenje.3. U svjetlu danaπnje pouke, πto bi bio najvjerojatniji ishod dodavanja uvjeta

spasenju vjerom?

Patrick Boyle, Watford, Hertfordshire, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo

Sjeti seDanas je vrlo lako pomisliti da smo dostojni spasenja zbog toga πto ne

jedemo meso ili mlijeËne proizvode.

17

Utorak, 4. listopada 2011.

Zarobljenici zablude

SVJEDO»ANSTVO: GalaÊanima 1

Pavao je “pozvao GalaÊane da ostave laæne voe koji su ih zaveli i da se vratevjeri koja je bila tako nepogreπivo potvrena boæanskim odobravanjem. Ljudikoji su ih pokuπali odvesti od vjere u Evanelje bili su licemjeri, bez svetostiu srcu i pokvareni u æivotu. Njihova se poboænost sastojala od nizanja obredaËijim su vrπenjem oËekivali steÊi Boæju naklonost. Nije im stalo do Evaneljakoje je zahtijevalo posluπnost rijeËima: ‘Tko se odozgo ne rodi, taj ne moæevidjeti kraljevstva Boæjega!’ (Ivan 3,3) Smatrali su da vjera utemeljena na takvomnauku zahtijeva preveliku ærtvu pa su se dræali svojih zabluda varajuÊi sebe idruge.

Vrπenje izvanjskih oblika poboænosti, umjesto svetosti srca i æivota, joπuvijek odgovara neobnovljenoj naravi, kao πto je to bilo u vrijeme ovih æidovskihuËitelja. Danas, kao i u ono vrijeme, postoje laæni duhovni voe Ëiji nauk mnogirado sluπaju. Sotona promiπljeno nastoji odvratiti umove od nade u spasenjevjerom u Krista i posluπnoπÊu Boæjem zakonu. U svakom razdoblju stari nepri-jatelj prilagoava svoje kuπnje predrasudama i naklonostima onih koje nastojiprevariti. U apostolsko doba naveo je Æidove da uzdiæu obredni zakon, a odbaceKrista; danas navodi mnoge koji se smatraju krπÊanima da pod izlikom poπtova-nja Krista prezru moralni Zakon i tvrde da se njegovi propisi mogu nekaænjenoprestupati. Duænost je svakog Boæjeg sluge da se Ëvrsto i odluËno odupre svimakoji izvrÊu vjeru i da rijeËju istine neustraπivo razotkrije njihove zablude.” (EllenG. White, Djela apostolska, str. 243)

“Ljudske tradicije, poput klica koje putuju zrakom, znaju se zakvaËiti naBoæju istinu i ljudi ih smatraju dijelom istine. Kroz laæna vjerovanja Sotonadobiva uporiπte te zarobljava umove ljudi, ËineÊi da se oni dræe teorija kojenemaju osnova u istini. Ljudske zapovijedi se hrabro proglaπavaju doktrinamai prema njima se pouËava; a kako se tradicije prenose s koljena na koljeno, onesnaæno ovladaju ljudskim umom.” (Ellen G. White, Evangelism, str. 589)

ZA RAZMI©LJANJEKako bi preæivjela, zabluda treba sadræavati jedan dio istine. Koje mjere

zaπtite bismo trebali poduzeti kako bismo mogli razluËiti πto je zabluda?

Lars Eric Andersson, Lindsberg, ©vedska

Sjeti se“Ljudske tradicije, poput klica koje putuju zrakom, znaju se zakvaËiti na

Boæju istinu...”

18

Srijeda, 5. listopada 2011.

Boriti se ili pobjeÊi: ©to Êeπ uËiniti sa svojomslobodom?

PRIMJENA: GalaÊanima 5,1

“Ja sam William Wallace. I vidim cijelu vojsku mojih sunarodnjaka okuplje-nu ovdje u borbi protiv tiranije! Vi ste doπli kako biste se borili kao slobodniljudi. A vi i jeste slobodni ljudi! ©to Êete uËiniti s tom slobodom? HoÊete li seboriti?”

“Boriti? Protiv njih? Ne! Mi Êemo pobjeÊi — i æivjeti!”Wallace im je uzviknuo: “Da, borite se i moæda Êete umrijeti. Pobjegnite i

æivjet Êete, makar za neko vrijeme. A kada budete umirali u svojim posteljamamnogo godina kasnije, hoÊete li htjeti zamijeniti sve dane od ovoga dana do togaza jednu priliku ... da se vratite ovdje i kaæete naπim neprijateljima da oni moguuzeti naπe æivote, ali da nikada neÊe uzeti naπu slobodu?” (Mel Gibson, Brave-heart, Paramount Pictures, 2005.)

Stotinama godina ranije Pavao je takoer napisao dirljiv govor u ime slobo-de: “Za tu slobodu Krist nas je oslobodio. Prema tome, budite nepokolebivi i nedopustite da vas ponovo upregnu u jaram ropstva!” (GalaÊanima 5,1) Vjerskivoe su propovijedali da svatko mora biti obrezan kako bi bio spaπen. Oni suæeljeli da ljudi budu robovi pravila i propisa toga vremena. Stoga je Bog poslaoPavla kako bi objavio poruku o slobodi, kako bi podsjetio GalaÊane i nas o Ëemuje rijeË kada je u pitanju spasenje. Evo triju naËina na koje moæemo æivjeti uslobodi koju nam je Bog dao.

Saznajte viπe o tome (Ivan 8,36). Bog nam je dao slobodu zbog toga πtonas voli i æeli da znamo zaπto imamo slobodu (Ivan 3,16).

Rabite samokontrolu (1. Petrova 2,16). Nama je dana sloboda, ali se odnas oËekuje da svoju slobodu uporabimo za Boga. Takva sloboda nije izgovor daËinimo πto god poæelimo. Ona bi trebala biti rabljena na naËine koji pokazujuzahvalnost i ljubav prema Darivatelju naπe slobode (GalaÊanima 5,13).

IspriËajte svoju priËu (Izaija 52,7; 1. Petrova 3,15). Ukoliko bi tamo negdjepostojao bolji naËin æivota, zar ne biste to htjeli znati? Naπa je zadaÊa dadrugima kaæemo o spasenju u Kristu.

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako Ëinjenica da imate slobodu utjeËe na vaπ naËin æivota?2. Kako se moæete boriti za svoju slobodu?

Audrey Christine Reitsma, Laramie, Wyoming, SAD

Sjeti seUkoliko bi tamo negdje postojao bolji æivot, zar ne biste to htjeli znati?

19

»etvrtak, 6. listopada 2011.

Problem star dvije tisuÊe godina

RAZUMIJEVANJE: GalaÊanima 1

Jednog crkvenog vou su Ëuli kako komentira: “To samo potvruje mojesumnje o njemu”, nastavivπi potom s uËinkovitim ocrnjivanjem karaktera. Mo-æda je na taj naËin problem zapoËeo u crkvama u Galaciji. Netko je samo ukazaona to da se Pavao baπ i nije uklapao u kalup i ubrzo je tvornica traËeva bila upunom pogonu, pa i prekovremeno radila. Kako bi traË imao privid punovaæno-sti, on mora imati veliki udio istine pomijeπane s nagovjeπtajem i insinuaci-jom. Pavao se s problemom suoËio licem u lice. U svojoj uvodnoj izjavi onpotvruje svoju akreditaciju: “Pavao — apostol”, a onda nastavlja kako bi seredom suoËio s kritikama sebe kao osobe i svojih uËenja.

Dvije tisuÊe godina kasnije Crkva i dalje pati od traËanja i nesloge. Neki sesvjesno upuπtaju u traËanje, ali postoje situacije kada je teπko razluËiti izmeuprikladnog dijeljenja te “posebne spoznaje” ili povjerljive informacije i traËa.

TraËanju nema mjesta ni unutar crkve niti izvan nje. Salomon je prepoznaotaj problem i kako on uniπtava odnose. ProËitaj Izreke 16,28 i 18,8. Jakov takoeristiËe opasnosti razmiπljanja ustima umjesto mozgom. ProËitaj Jakov 3. Tako-er proËitaj πto Salomon kaæe o traËanju u Izrekama 20,19.

Usko povezano s traËanjem je kritiziranje. Meutim, odreena vrsta kritikeje bitna. Kao πto je Frank A. Clark rekao: “Kritiziranje bi, poput kiπe, trebalo bitidovoljno njeæno da nahrani Ëovjekov rast, a da ne uniπti njegove korijene.”(Frank A. Clark Quotes, Thinkexist.com, http://thinkexist.com/quotation/critici-sm-like_rain-should_be_gentle_enoughto/205890.html, skinuto 4. kolovoza 2010.)Nitko nije savrπen i ponekad svi mi trebamo Ëuti neugodne istine o nama sami-ma i kako drugi doæivljavaju naπe ponaπanje. Pitanje je kako mi iznosimo iprimamo te “istine”. Iskrenost zaogrnuta ljubaznoπÊu i odluËnoπÊu spreËavamnoge probleme. OpÊenito govoreÊi, situacije kojima se ne pristupa otvoreno iiskreno nikada se ne rijeπe. Iskrenost i otvorenost, u kombinaciji s ljubaznoπ-Êu, karakterne su osobine koje bi krπÊani trebali prigrliti.

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako se ponaπate kad va skritiziraju? ©to vas vaπ odgovor pouËava o veπem

odnosu prema onima koji su pogrijeπili?2. Razmislite o strategiji koju biste uporabili prema onome tko traËa, ili kad

ste i sami u kuπnji da o nekome govorite neprikladno?

Audrey Andersson, Lindesberg, ©vedska

Sjeti seIskrenost zaogrnuta ljubaznoπÊu i odluËnoπÊu spreËava mnoge probleme.

20

Petak, 7. listopada 2011.

KiÊenje tuim perjem

ISTRAÆIVANJE: 1. Samuelova 16

ZAKLJU»ITEU 1. Samuelovoj 16,7 Bog nam kaæe da mi gledamo “na vanjπtinu, a Gospo-

din gleda na srce.” (©ariÊ) Pavao se suoËio s nekim vjernicima crkve u Galacijikoji su dovodili u pitanje sluæi li on Bogu te od koga je primio autoritet dapropovijeda. Neki krπÊani u Pavlovo vrijeme su pokazali viπe zanimanja za ob-like ili obrede spasenja, kao πto je obrezanje, umjesto za Krista, sredstvo spa-senja. Mi moæemo biti krivi za iste prijestupe ukoliko se usredotoËavamo jedanna drugoga umjesto na Isusa. ©to u naπem krπÊanskom æivotu moæe sprijeËitiprekrasnu jednostavnost spasenja koju Isus nudi?

RAZMOTRITEu Fotografirajte nekoga u svojoj okolini tko pokazuje krπÊansko ponaπanje

prema drugim Ëlanovima svoje zajednice. Zatim intervjuirajte tu osobu. Uznjezinu suglasnost stavite i fotografiju i intervju s tom osobom na oglasnuploËu vaπe crkve.

u Promatrajte ptice u parku ili osobu koja hrani ptice pa razmislite o tomejesu li one zabrinute zbog toga πto Êete vi reÊi ili misliti o njima. Na kojinaËin one odaju Ëast svome Stvoritelju?

u Pretraæite internet kako biste pronaπli gdje se vaπ pastor uklapa u hijerar-hijski lanac autoriteta unutar vaπe vjerske zajednice. Gdje se vi tu uklapate?

u PomoÊu teleskopa ili golim okom tijekom mraËne noÊi pretraæite nebo kakobiste otkrili najbliæi planet ili galaksiju. Kako je moÊ Evanelja oËita uonome πto vidite?

u Potpomognite projekt izgradnje crkve, ili onima koji marljivo rade u crkvi.Razmislite o tome kako bi to bilo kada bi svi stajali po strani bezbriænorazgovarajuÊi, umjesto da upru svim snagama.

u Sami ili s jednom skupinom izvedite dramsko uprizorenje Pavlovog iskustvaobraÊenja. Porazgovarajte kako je to moglo biti u Pavlovom æivotu, kao πtoje to bilo u Ananijinom, kada je Isus pozvao Pavla da radi za Njega.

POVEÆITEEllen G. White, Odgoj, 2. poglavlje; Ellen G. White, Djela apostolska, 36.

poglavlje.

Jeremy Vetter, Moscow, Idaho, SAD

21


Jedinstvo Evanelja

“UËinite potpunom moju radost: budite sloæni, imajte istuljubav, isto srce i jednu te istu misao!” (Filipljanima 2,2)

22


Kome pripada tvoje srce?

UVOD: Matej 26,39

U Pavlovo vrijeme brojni æidovski krπÊani su pogreπno vjerovali kako nezna-boπci trebaju biti obrezani da bi postali pravim Kristovim sljedbenicima. To jebila ozbiljna prijetnja jedinstvu rane crkve. Pa Ëak i danas, prijetnje jedinstvudolaze od laænih vjerovanja po pitanju spasenja.

Dakle, kome bismo trebali vjerovati? Koga bismo trebali sluπati? Imaju lineki od vaπih prijatelja i neki od Ëlanova vaπe crkve svoje vlastite ideje i miπlje-nja kad je rijeË o naravi spasenja? Svakoga dana mi se suoËavamo s problemimapo pitanju toga πto je ispravno, a πto nije. Svakoga dana borimo se s odlukamakoje moramo donijeti u svezi s tim problemima. Ponekad nas ljudi upuÊuju usmjeru za koji oni smatraju da bismo trebali krenuti. Oni to Ëine iz ljubavi i uredu je da ih sasluπamo i odvaæemo moguÊnosti koje nam stoje na raspolaga-nju. Meutim, uvijek se moramo zapitati jesu li nas oni uputili na put koji senjima svia ili za koji misle da je ispravan za nas. Koje informacije su oniuporabili kako bi donijeli svoje odluke? Jesu li one doπle kao plod njihovograzmiπljanja, od drugih prijatelja, ili iz Biblije, pravog izvora? Od samog postan-ka ljudi su trebali izabrati izmeu dvaju razliËitih naËina æivota — naËina æivotakoji je naπ Stvoritelj planirao za nas od poËetka stvaranja i naËina æivota kojibi Sotona volio da izaberemo.

Nitko od nas ne moæe sa sigurnoπÊu znati πto je u srcu neke druge osobe.Sve se svodi na to da svi mi moramo sami za sebe donijeti konaËnu odluku.Nema veze koga sluπamo ili tko nas savjetuje. Svatko od nas mora poloæitiraËun Isusu za vlastite odluke i djela. Mi moramo biti sigurni u trku koju smotrËali (1. KorinÊanima 9,24). NeÊemo moÊi okriviti nikoga drugoga, niti Sotonu,za odluke koje smo donijeli ili za ono πto smo uËinili. Moramo odluËiti sami zasebe kome Êemo sluæiti. ProËitaj Joπua 24,15.

U povjerenje u Boga se mora uloæiti napor, zbog toga πto greπnu ljudskunarav privlaËe avolje laæi i poluistine. Meutim, dok ovoga tjedna prouËavatepouku, neka vaπe srce bude otvoreno za Svetoga Duha te, poput Pavla, buditenadahnuti da nikada ne dovedete Evanelje u pitanje.

O’Neill Siffles, Duncan, Oklahoma, SAD

Sjeti seSve se svodi na to da svi mi moramo sami za sebe donijeti konaËnu odluku.

23


Istina Êe nas osloboditi

LOGOS: Postanak 17,1-21; Ivan 8,31-38; 1. KorinÊanima 1,10-13;GalaÊanima 2,11-21; Koloπanima 3,11

Jeste li se ikada podvrgli detektoru laæi? ©to struËnjaci kaæu, πto se dogaaprilikom tog testiranja? Ukoliko govorite istinu, mirni ste i tako odgovarate napitanja, a stroj ostavlja ravni trag na papiru. S laæima dolaze preznojavanje inervoza. Stroj to prepoznaje, a vi zavrπavate s priliËno krivudavom crtom napapiru.

Koliko puta je Isusu i uËenicima reËeno da ukoliko poreknu ono πto sugovorili, neÊe ih kazniti i/ili ubiti? –avao je, kada je kuπao Isusa u pustinji, rekao:“Ako [ti]..., ja Êu...” Svi znamo kako je zavrπio ovaj dogaaj.

Boæji zavjet (Postanak 17,1-21)Bog je sklopio zavjet s Abrahamom kada je ovaj imao devedeset i devet

godina. Bog je obeÊao da Êe biti njegov Bog i da Êe umnoæiti njegovo potomstvokao pijesak na obali. Zauzvrat, svaki Abrahamov muπki potomak je trebao bitiobrezan kada navrπi osam dana starosti. Takoer, svaki muπkarac kupljen nov-cem trebao je biti obrezan. Bog je rekao da je obrezanje znak zavjeta izmeuNjega i Njegovog naroda. Abraham i njegovo potomstvo trebali su naslijeditiKanaan. Sara je imala devedeset godina kada se rodio Izak. Izak je bio Boæji dari dokaz da Bog moæe dræati svoja obeÊanja.

Boæja prava djeca (Ivan 8,31-38)Istine o Evanelju su se πirile preko Abrahama, Mojsija i proroka. Meutim,

mnoge od tih istina bile su zakopane ispod nepotrebnih zakona i tradicija kojesu stvorili vjerske voe, ËineÊi time vjerski æivot teretom za obiËne ljude. Kakoje to sliËno Sotoni — pokuπavati navesti nas da zaboravimo na jednostavnostEvanelja! Ukoliko priznamo svoje grijehe Bogu, On je spreman oprostiti nam,a s oprostom dolazi i sloboda od legalizma. Kako je prekrasna takva sloboda!Kada Bogu kaæemo istinu o svojim grijesima, oslobaamo se briga i sumnji.Pavao je prepoznao opasnosti koje leæe u tradicijama kada one u ljudskimoËima postanu nuænima za spasenje. Zbog toga je navjeπÊivao Isusa, i to raspe-toga, gdje god je iπao. Zbog toga je pouËavao o jedinstvu u crkvama koje jepodizao. On je znao da podijeljena kuÊa ne moæe opstati. On je, s pravom, vjero-vao da postoji samo jedno tijelo — Kristovo tijelo — saËinjeno od mnogih udova,a svaki s darovima, tako da Kristovo djelo moæe snaæno koraËati naprijed ksvojem dovrπenju.

Recept za sklad (GalaÊanima 2,11-21)Pavao je s Barnabom i Titom otiπao u Jeruzalem. Jakov, Petar i Ivan su

odluËili propovijedati obrezanima, dok Êe Pavao propovijedati neobrezanima. U

24

Antiohiji je Petar pokazao naklonost prema Æidovima do te mjere da je zapravoizbjegavao neznaboπce. ZnajuÊi da takvo ponaπanje moæe izazvati podjelu unu-tar crkve, Pavao ga je suoËio s time i pomogao mu da uvidi kako njegovoponaπanje moæe biti razorno. “OËito je Petar shvatio svoju pogreπku te se nijeni pokuπao opravdati ili izgovoriti. Takva reakcija je u skladu s onime πto bi semoglo od Petra i oËekivati nakon njegovog velikog priznanja (vidi Ivan 21,15-17).To ga je oznaËilo kao Ëovjeka plemenitog duhovnog dræanja.” (The SDA BibleCommentary, sv. 6, 1. izdanje, str. 947)

Iz ovog dogaaja moæemo nauËiti kako je bitno da se suzdræimo od pona-πanja koje bi moglo donijeti nesklad u crkvi. To je moguÊe dokle god dopuπtamoSvetome Duhu da radi u naπem æivotu. Mi sami ne moæemo izvojevati bitku.Samo kada Krist æivi u naπem srcu i preobraæava nas svojom miloπÊu, moæemoæivjeti u slozi.

Nejedinstvo je zapoËelo na Nebu, s Luciferom. Na kraju Bog viπe nije imaoizbora, veÊ da ga zbaci i progna, zajedno s anelima koji su stali na njegovustranu. Lucifer je oduvijek æelio biti neπto viπe od onoga πto je bio. Ako je biou stanju okrenuti se protiv svojeg Stvoritelja, onda moæete samo zamisliti kakoÊe se okrenuti protiv nas, navodeÊi nas da vjerujemo kako smo uvijek ispravniu svom naËinu razmiπljanja. Zbog toga moramo staviti Boga na prvo mjesto usvojem æivotu. Dok to Ëinimo, nauËit Êemo da smo svi jednaki u Boæjim oËimai da je On naπ Primjer. Stoga, dopustimo Mu da nas nauËi kako se ophoditijedan prema drugome kao prema jednako vrijednima. Pavao nas uËi da nijebitno tko smo ili πto smo. Nije bitno u kojoj smo dræavi roeni, niti jesmo liroeni u adventistiËkoj obitelji ili ne. Krist je u svakome tko vjeruje u Njega.Nikada ne bismo trebali ærtvovati takvo jedinstvo zbog tradicije nekolicine.

ZA RAZMI©LJANJE1. Ukoliko ste shvatili da u vaπoj crkvi postoji nejedinstvo po nekom pitanju,

πto Êete uËiniti? Obrazloæite svoj odgovor.2. Bi li se jedinstvo ikada trebalo oËuvati po cijenu istine? ©to se moglo dogo-

diti da je Martin Luther, otac protestantske reformacije, u ime jedinstva,umjesto u ime istine, zanijekao svoje poglede po pitanju spasenja samovjerom kada je bio doveden na suenje pred Saborom u Wormsu?

3. Koje tradicije bi u vaπoj mjesnoj crkvi mogle, makar i vrlo polako, uzrokovatida vjernici zaborave na jednostavnost Evanelja?

4. Postoje li neke tradicije u adventistiËkoj crkvi opÊenito koje bi mogle istis-nuti Evanelje?

Marty Siffles, Duncan, Oklahoma, SAD

Sjeti seSamo kada Krist æivi u naπem srcu i preobraæava nas svojom miloπÊu, mo-

æemo æivjeti u slozi.

25


Nevolje u Galaciji

SVJEDO»ANSTVO: Djela 15,5.19

“U gotovo svakoj crkvi bilo je nekoliko Ëlanova koji su po roenju bili Æidovi.U ovim su obraÊenicima æidovski uËitelji pronaπli otvorena vrata i kroz njih suzadobili uporiπte u crkvama. Bilo je nemoguÊe argumentima iz Svetog pismaoboriti doktrine koje je pouËavao Pavao; pa ipak, oni su pribjegli najbeskrupu-loznijim mjerama kako bi se suprotstavili njegovom utjecaju i oslabjeli njegovautoritet. Tvrdili su kako on nije bio Isusov uËenik i da nije primio zadatak odNjega, a ipak se usudi pouËavati doktrine u izravnoj suprotnosti s onima kojesu dræali Petar, Jakov i drugi apostoli. Tako su izaslanici judaizma uspjeli uda-ljiti mnoge krπÊanske obraÊenike od njihovog uËitelja Evanelja. Nakon πto suuspjeli u tome, naveli su ih da se vrate pridræavanju obrednog zakona kaoneËega bitnog za spasenje. Vjera u Krista i posluπnost zakonu zapisanom uDeset zapovijedi bili su smatrani neËim πto ima manju vrijednost. ...

Pavlova duπa je bila uznemirena vidjevπi zla koja su prijetila brzom uniπte-nju ovih crkava. On je odmah pisao GalaÊanima, razotkrivajuÊi njihove neis-pravne teorije i najozbiljnije ukorio one koji su se udaljili od vjere.

Pavao ... opisuje posjet u Jeruzalemu kako bi osigurao rjeπavanje upravoonih pitanja koja su sada potresala crkve u Galaciji, kao πto je pitanje bi li seneznaboπci trebali podvrÊi obrezanju i dræati obredni zakon. To je bila jedinastvar u kojoj se on priklonio sudu drugih apostola kao veÊem sudu od njegovog.Prvo je zatraæio privatan razgovor u kojemu je izloæio stvar i svu njezinu pro-blematiku pred vodeÊe apostole, Petra, Jakova i Ivana. Dalekovidnom mudroπÊuzakljuËio je da, ukoliko bi se te ljude moglo navesti da zauzmu pravilan stav, iostala pitanja Êe se rijeπiti. Da je on prvo iznio ovo pitanje pred cijeli sabor,doπlo bi do podjele u miπljenjima. Snaæne predrasude koje su veÊ raspalile vatruzbog toga πto on nije prisiljavao neznaboπce na obrezanje samo bi navele mnogeda ustanu protiv njega. Time bi njegov posjet propao, a njegova korisnost uvelikoj mjeri bila ometena. Meutim, tri vodeÊa apostola protiv kojih nije posto-jala niti jedna takva predrasuda, nakon πto su bili zadobiveni za ispravan stav,iznijeli su predmet pred sabor te od svih nazoËnih dobili potporu u odluci daneznaboπce izostave iz svih obveza obrednog zakona.” (Ellen G. White Com-ments, The SDA Bible Commentary, sv. 6., 2. izdanje, str. 1108)

Lewis Siffles, Duncan, Oklahoma, SAD

Sjeti se“Pavlova duπa je bila uznemirena vidjevπi zla koja su prijetila brzom uniπte-

nju ovih crkava.”

26


Boæji svevaæeÊi zakoni

DOKAZI: 2. Timoteju 3,16

Sunce, planeti, mjeseci oko planeta, zvijezde — svi oni imaju svoje uloge.Zemlja kruæi oko Sunca i zahvaljujuÊi njezinoj rotaciji dobivamo dane i noÊi.Zemljino okretanje oko svoje osi daje nam godiπnja doba. MjeseËevo kruæenjeupravlja plimom i osekom. Bog je sve stvorio tako da bude u meusobnomskladu. Ukoliko pomaknete neko tijelo s njegove putanje, Ëak i za jedan stu-panj, sve se raspada. Tako je i s Boæjom rijeËju. Bog nam je dao naËin pomoÊukojeg moæemo imati odnos s Njim i imati slobodu od grijeha. Pismo nam pruæanaπu jedinu mjeru zaπtite od grijeha. Evanelja su pisali brojni razliËiti ljudi.Poput zvijezda, mjeseca i sunca, svaki autor je imao svoju ulogu u pisanjuEvanelja. Meutim, oni stoje zajedno u jedinstvu i namjeri (2. Timoteju 3,16).

U svijetu punom nesigurnosti, Sveto pismo se ne mijenja (Psalam 119,89).Zanemariti jednu toËku Pisma bilo bi kao da pomaknemo Zemlju s njezineputanje za jedan stupanj. U Postanku 3,1-5, kada je razgovarao s Evom, Sotonaje samo malo izvrnuo istinu. Kakvu je katastrofu ovo izvrtanje prouzroËilo!Evanelist je u Ivanu 10,35 napisao da se Pismo ne moæe ukinuti ili pokazatinetoËnim. Pa ipak, Pavao se morao javno suoËiti s Petrom kada je Petar zane-marivao krπÊane iz neznaboπtva pred krπÊanima iz æidovstva. Uskoro su se idrugi poËeli ponaπati na isti licemjeran naËin. To je Ëak poËelo utjecati i naBarnabu (GalaÊanima 2,1-14).

Ne postoji situacija ili svrha u æivotu koja nije pokrivena nekim biblijskimnaËelom. Ukoliko postoji neslaganje, uvijek se moæemo okrenuti Svetom pismukako bismo to sredili u slozi. Promijeniti neπto ili Ëak preinaËiti to zbog togaπto nam to ne izgleda ispravno, moglo bi utjecati na pojam Boga kod neke drugeosobe. Zbog toga je nuæno prouËavati i da budemo ujedinjeni u tim naËelima.Isus je platio preveliku cijenu za nas da bismo postupali drukËije.

ZA RAZMI©LJANJE1. Zaπto je vrijedno rizika reÊi neπto vjerniku koji pouËava ili govori u zabludi?2. Kada ste zadnji put morali priznati da u neËemu niste u pravu? Ili, jeste li

to uËinili?3. U Pavlovo vrijeme neki su ljudi vjerovali kako spasenje ovisi o obrezanju, a

ne o Boæjoj milosti. Na koja “djela” neki ljudi danas ukazuju kao na sred-stvo spasenja?

Tony Siffles, Duncan, Oklahoma, SAD

Sjeti seNe postoji situacija ili svrha u æivotu koja nije pokrivena nekim biblijskim

naËelom.

27


Jedinstvo u tijelu vjernika

PRIMJENA: 1. KorinÊanima 1,10-13; Efeæanima 4,1-16; Filipljanima1,12-19

Na dan Pedesetnice Bog je izlio svog Duha na stotinu i dvadeset ljudi ugornjoj sobi. Bili su jedno u umu i sloæni u molitvi dok se Sveti Duh izlijevaona njih (Djela 2,1-4). Po nekim pitanjima ne moramo imati svi isto miπljenje, alisvi bismo trebali biti jednoglasni u temeljnim pitanjima naπe vjere. Pavao navodisedam duhovnih stvarnosti koje ujedinjuju sve istinske krπÊane.

Jedno tijelo. Svaki istinski vjernik je dio Kristovog tijela, postavljen u totijelo prilikom obraÊenja Boæjim Duhom (1. KorinÊanima 12,12-31). Iako supojedinci dijelovi velikog tijela krπÊana, oni bi se trebali ujediniti u tijelo isto-miπljenih vjernika u svom mjestu ili gradu. Upravo tamo mi vjeæbamo svojepojedinaËne duhovne darove i pomaæemo drugima da rastu.

Jedan Duh. Isti Sveti Duh prebiva u svakom vjerniku, tako da svi mi uGospodinu pripadamo jedno drugome.

Jedna nada naπeg poziva. To se odnosi na Gospodinov povratak kada seOn bude vratio da odnese svoju crkvu na Nebo. Svaki vjernik koji hodi u Duhui oËekuje Gospodinov povratak teæi biti graditeljem mira.

Jedan Gospodin. To nije nitko drugi nego naπ Gospodin Isus Krist koji jeumro za nas i koji Êe se vratiti po nas. Teπko je vjerovati da dva vjernika mogutvrditi da πtuju istog Gospodina, a ne mogu hoditi zajedno u jedinstvu.

Jedna vjera. Rani krπÊani su pouËavali, πtitili i predavali drugima temeljnavjerovanja (2. Timoteju 2,2). Odvojiti se od ovih vjerovanja ili ustrajavati u tomeda ona znaËe neπto drugo znaËi uzrokovati nejedinstvo unutar Kristovog tijela.

Jedno krπtenje. To se odnosi na krπtenje vodom koje simbolizira smrtgrijehu i naπ novi æivot u Kristu. Kada smo krπteni, mi javno objavljujemo dase sjedinjujemo s crkvom — s Kristovim tijelom.

Jedan Bog i jedan Otac. Vjernicima u Boæjoj obitelji Bog je iznad svega,radi kroz sve i u svima. On od nas æeli da hodimo sloæno, u jedinstvu.

Bog traæi naπu nepodijeljenu odanost kako bismo mogli dopustiti SvetomeDuhu da unese jedinstvo u svaki æivot i u naπu crkvu. Kada se to dogodi, vidjetÊemo duπe kako bivaju dovedene u kraljevstvo i æivote kako se mijenjaju. (War-ren Wiersbe, The Book of Ephesians, str. 96)

ZA RAZMI©LJANJENa koji naËin moæete uËinkovito unijeti jedinstvo u vaπu mjesnu crkvu?

Marian Cheree Headley, Duncan, Oklahoma, SAD

Sjeti seBog je iznad svega, radi kroz sve i u svima.

28


Ujedinjeni stojimo

RAZUMIJEVANJE: 1. KorinÊanima 1,10-13

Nejedinstvo nije bilo nepoznato ranoj crkvi, niti je nepoznato crkvi danas.Prije dvije tisuÊe godina Pavao ih je molio “da ne budu meu vama razdori,budite savrπeni u istoj misli i istom duhu.” (1. KorinÊanima 1,10 — ©ariÊ) Rekaoim je da slijede Krista, ne Apola ili Kefu ili njega samoga. Svi smo mi podloæniKristu, bez obzira tko nam je pastor ili subotnjoπkolski uËitelj. Nije vaæna osobakoja nosi poruku, veÊ Osoba o kojoj poruka govori. Postoje mnogi rjeËiti pastorii uËitelji, a ipak nas ne mogu spasiti. Mi slijedimo “Isusa Krista i to raspetoga”(1. KorinÊanima 2,2 — ©ariÊ).

Danaπnji ljudi su baπ poput onih u Pavlovo vrijeme. Mi ne moæemo napre-dovati ukoliko se stalno nateæemo oko pitanja male ili nikakve vaænosti. Uko-liko postoji neko pitanje meu nama, mudro je potraæiti odgovor na to pitanjeuz prouËavanje Biblije i uz molitvu. Sâm Krist je proveo mnogo vremena umolitvi. Zaπto bismo mi Ëinili iπta manje od toga?

“Jedan Gospodin, jedna vjera i jedno krπtenje” (Efeæanima 4,5) je ono πto sviimamo. Pa ipak u toliko mnogo crkava dolazi do podjela po brojnim raznora-znim pitanjima. Sotona nas stalno pokuπava razdvojiti (1. Petrova 5,8). On stajeizmeu nas i drugih vjernika, izmeu nas i Krista. Ukoliko nas on moæe odræatiu svai, tada je postigao ono πto je i namjeravao.

Meutim, Krist ne æeli da se svaamo jedan s drugim. Kada su uËeniciprimili Svetoga Duha nakon πto je Isus uzaπao na Nebo, “oËito je da je postojalojedinstvo” meu uËenicima (Djela 2,1). (The SDA Bible Commentary, sv. 6, 1.izdanje, str. 135) Mi moramo biti jedinstveni jer u suprotnom tijelo vjernika nemoæe opstati.

Isus je doπao kako bi nam dao odmor. Postoji mnogo oblika mira kojega Êenam On udijeliti samo ako Ga to zamolimo. Osim mira koji dolazi od spoznajeda smo spaπeni Njegovom krvlju, postoji i mir u jedinstvu. Kada smo spaπeniNjegovom miloπÊu te kao posljedicu toga dræimo Njegove zapovijedi, moæemodoæivjeti takav mir.

ZA RAZMI©LJANJE1. Kakvu razliku vidite izmeu vaπe crkve i one u Korintu?2. ©to moæe uzrokovati podjelu u naπim crkvama danas i zaπto?3. Kako je moguÊe da se svi slaæemo unatoË razlikama u miπljenjima?

Austin McCarty, Duncan, Oklahoma, SAD

Sjeti seDanaπnji ljudi su baπ poput onih u Pavlovo vrijeme.

29


Ujedinjeni stojimo, razjedinjeni padamo

ISTRAÆIVANJE: Efeæanima 4,4.5

ZAKLJU»ITEIako Êemo mi kao krπÊani imati razliËita miπljenja po nekim pitanjima, va-

æno je — od æivotne je vaænosti! — da ostanemo ujedinjeni u Kristu! Sotoni nebi niπta priËinilo veÊe zadovoljstvo nego stvoriti razdor meu nama. Njegova jenajdublja æelja postiÊi da dopustimo da nas male i nevaæne stvari navedu dazaboravimo na Evanelje i njegovu prekrasnu poruku o Isusu. Sotona Êe upotri-jebiti bilo koji naËin kako bi to uËinio — legalizam, razlike u miπljenjima iliotvorene laæi — sve dok nas ne navede da skrenemo pogled s Isusa. A kako jesamo lako smesti se! Moramo se Ëvrsto dræati naπeg Gospodina i raditi na tomekako bismo izbjegli meusobno izrugivanje u naπoj krπÊanskoj obitelji.

RAZMOTRITEu Uvedite tjedno prouËavanje Biblije u vaπoj crkvi. Iskoristite to vrijeme kako

biste se udubili u RijeË gledajuÊi da kroz Evanelje stvorite jedinstvo meuvama i da svakoga tko je tu ukljuËen dodatno pribliæite Isusu.

u Napiπite molitvu Gospodinu da vam pomogne odræati jedinstvo s drugimakroz Evanelje. Stavite molitvu u svoju Bibliju kako biste je mogli pogledatisvaki put kada osjeÊate kako vas Sotona kuπa da potaknete izrugivanje.

u Usporedite primjere u Bibliji koji govore o crkvama u kojima je postojalojedinstvo s crkvama koje to nisu bile. Koje su bile najjaËe snage ujedinjenihcrkava? Kako im je to pomoglo da s drugima podijele Isusovu ljubav? Napra-vite popis ili dijagram kako biste organizirali svoje misli.

u Vodite dnevnik o svojim slabostima i podruËjima na kojima vas Sotona kuπakako biste se odvojili od drugih krπÊana. U natuknicama navedite naËinekako se moæete boriti protiv toga u trenucima slabosti.

u Napiπite pismo, poπaljite e-mail ili nazovite prijatelja s kojim ste se okoneËega posvaali. Izrazite svoju zabrinutost, ali uËinite to na ljubazan naËin.Izrazite svoju duboku æelju da se pomirite s tom osobom kroz Isusovuljubav. Moæda biste se mogli dogovoriti da zajedniËki veËerate ili da odete uπetnju kako biste mogli nastaviti razgovarati.

u Naslikajte sliku ili napravite kolaæ kojim Êete prikazati ujedinjenu crkvu.Pokaæite uradak u svom subotnjoπkolskom razredu ili ga stavite na oglasnuploËu vaπe crkve kako bi drugi mogli razmisliti o vaπim idejama.

POVEÆITEIvan 17,11.20-23; 1. KorinÊanima 1,10-13; Jakov 5,13-20; Our Father Cares,

27. sijeËnja, str. 36; Herbert E. Douglass, Messenger of the Lord, 17. poglavlje.

Allison Sauceda, Centerville, Ohio, SAD

30


Opravdanje samo vjerom

“S Kristom sam razapet na kriæ; æivim — ali ne viπe ja,nego Krist æivi u meni: æivot koji sada provodim u tijelu,

provodim u vjeri u Sina Boæjega, koji mi je iskazaoljubav i samoga sebe za mene predao.” (GalaÊanima 2,20)

31


Opravdanje vjerom

UVOD: Rimljanima 3,20

Ideja o opravdanju vjerom je za mnoge strani pojam. Iako je ta zamisao samapo sebi jasna, ona je zbunila i one najinteligentnije. StoljeÊima su ljudi funk-cionirali po naËelu zaraivanja svoje nagrade. Na primjer, na radnom mjestusmo plaÊeni na temelju posla kojeg obavljamo. Ono πto uloæite u njega, dobivatenazad. Boæji dar spasenja nalazi se u oπtroj suprotnosti s mentalitetom “ubacinovËiÊ i nosi”.

Mnogi vjeruju kako trebamo zaraditi ulaznicu za Nebo; meutim, to jevjerovanje u izravnoj suprotnosti s Boæjom rijeËi. Prvo, mi nemamo nikakvogprava na Nebo. Kada kaæemo da nas naπa dobra djela mogu spasiti, time govo-rimo da nismo greπnici, da ne zasluæujemo umrijeti te da, u konaËnici, Isusovaærtva nema nikakve vaænosti u naπem æivotu. Kada tvrdimo da Êe nas dræanjeZakona uËiniti pravednima, time vrijeamo Njegovu savrπenost. Kada gledamona Boæju dobrotu i Njegov Zakon, uoËavamo vlastite grijehe i prepoznajemosvoju potrebu za Spasiteljem. Rimljanima 3,20 kaæe da “nikoga neÊe opravdatipred njim vrπenje Zakona. Zakon, uistinu, sluæi samo toËnoj spoznaji grijeha.”

Tek tada kada postanemo svjesni svoje greπnosti, postajemo ovisni oSpasitelju koji moæe opravdati æivot koji mi sami ne moæemo spasiti.

Opravdanje prema definiciji jest kada se neπto uËini pravednim. UËinitiznaËi “proizvesti”; “prouzroËiti da neπto postane ili se dogodi” i “stvoriti, naËiniti”.RjeËnici definiraju pravednost kao “istinu”, “razumnost”, “pravdu” i “praved-nost utemeljenu na onome πto je ispravno ili zakonito.” Drugim rijeËima, kadasmo mi “opravdani”, Bog stvara metodu pomoÊu koje moæemo biti ispravni ilibiti u skladu sa zakonom. On nam u Rimljanima 3 kaæe da su “svi sagrijeπilii liπeni su Boæje slave” (23. redak), a u Psalmu 14,3 Ëitamo kako “nema nikogakoji Ëini dobro, nema ni jednoga” (©ariÊ). Kroz cijelu Bibliju Bog ponavlja danitko ne zasluæuje titulu pravednika. “Jer pravednost se Boæja od vjere k vjeriu njemu [evanelju] otkriva kao πto je pisano: Pravednik Êe od vjere æivjeti.” (JB)Pisano je da se pravednost otkriva u æivotu koji se æivi u vjeri. Mi primamoopravdanje vjerom u silu naπega Boga da nam to daruje.

Ashley Breetzke, Burtonsville, Maryland, SAD

Sjeti sePravednost se otkriva u æivotu koji se æivi u vjeri.

32


Pouka od Luthera

DOKAZI: Jakov 2

U Poslanici GalaÊanima nalazimo kako su odreeni æidovski krπÊani, po-znati i kao Judejci, uËili krπÊane iz neznaboπtva da moraju dræati Mojsijevzakon kako bi bili spaπeni (Djela 15,1). Pavao u svom pismu vatreno argumentiraprotiv ovog vjerovanja. Upravo je prouËavanjem ove knjige Martin Luther postaouvjeren u pravu narav spasenja. ZakljuËio je da teoloπko opravdanje nikada nijeutemeljeno na zaslugama, da krπÊani ne mogu ovisiti o svom sudjelovanju upriËesti, ispovijedanju i oproπtajnicama kako bi zaradili svoj put za Nebo.

Zaista, naπa greπna narav Ëini vlastito zadobivanje pravednosti apsurdom.Na svu sreÊu, Bog nudi drugu moguÊnost — vjeru u Njegovog Sina koji je umrokako bi nas spasio. Takva vjera nosi silu u sebi. »ak i mala koliËina te vjeremoæe ukloniti velike prepreke iz naπeg æivota (Matej 17,20). Vjera izjednaËavasve druπtvene poloæaje buduÊi da privlaËi ljude iz svih zanimanja k podnoæjukriæa, gdje je Isus umro kako bismo mogli biti opravdani kroz vjeru u Njega.

Ali Ëekajte! To nije sve! Zbog toga πto Ëak i “avli to vjeruju i — drπÊu”(Jakov 2,19), vjera nikada ne moæe biti samo intelektualni pristanak na odre-eni skup vjerovanja. Prava vjera u Boga je takoer i æivotni stil. Jakov nastavljaobjaπnjenjem da su “Abrahamova djela dokazala autentiËnost takve vjere, vjerekoju je Bog nazvao pravednom. Poput Pavla, ... Jakov stavlja vjeru u sræ oprav-danja i prikazuje njenu æivotnu snagu tako πto navodi Ëestita djela opravdanihljudi.” (The SDA Bible Commentary, 2. izdanje, sv. 7, str. 522)

“Vjera se moæe dokazati i pokazati samo kroz djela; i samo kroz vjeru sedjela mogu pokuπati uËiniti i zavrπiti. Vjera se mora pretvoriti u djela; a sdjelima se moæe poËeti tek kad Ëovjek ima vjeru u neki viπi cilj ili naËelo kojeje Bog stavio pred njega.” (William Barclay, The Letters of James and Peter,pregledano izdanje, Philadelphia, Pa.: Westminster Press, 1976., str. 78)

Ta vjera koja objedinjuje intelektualnu vjeru s “Ëestitim djelima” jest vjerakoja nas povezuje s naπim Izvorom æivota i dræi nas ukorijenjenima te Ëini darastemo. Takva vjera je naπe sidro u burnom svijetu. Ona nam omoguÊuje da seËvrsto uhvatimo za Boæju rijeË i budemo sigurni da Êemo rasti i napredovati uKristovoj milosti.

ZA RAZMI©LJANJEKoja su neka od djela, pravila ili zasluga za koje mi kao adventisti ponekad

vjerujemo da Êe nas odvesti na Nebo?

Melissa Breetzke, Burtonsville, Maryland, SAD

Sjeti sePrava vjera u Boga je æivotni stil.

33


Boæje najveÊe obeÊanje

LOGOS: Postanak 15,5.6; Rimljanima 3,8.10-20; GalaÊanima 2,15-21; Efeæanima 2,11.12; Filipljanima 3,7-9

Pavao se tako snaæno zalagao za istinu Evanelja koje je propovijedao da jesmatrao kako je nuæno suoËiti se s Petrom u vezi s njegovim ponaπanjem kojesu drugi moæda smatrali politiËki prihvatljivim. U danaπnjoj Êemo pouci usvojitiPavlove osjeÊaje tako πto Êemo prouËiti dogaaj kljuËan za izraelsku povijest idruge primjere iz njegovih spisa.

Dokazi iz duhovne povijesti (Postanak 15,5.6)ProËitajte 15. poglavlje Knjige Postanka. Abram, otac æidovskog naroda i

duhovno vjernih ljudi u svim narodima, doæivio je iskustvo koje je zapisano uovom poglavlju, a koje je toliko znaËajno da Pavao u Rimljanima 4,1-5 upuÊujena njega. Stanje pravednosti (biti prav i Ëiniti pravo) Abramu je dodijelio Bogneovisno o bilo kakvom njegovom stanju i djelovanju. Dvije kljuËne temeljnestvari oblikuju podlogu za to opravdanje vjerom: (1) nemoguÊnost Ëovjeka dapostigne stanje i da djeluje (u ovom sluËaju, da bude otac tako πto Êe imatidijete) i (2) oËitu nemoguÊnost Ëovjeka da ikada takvo πto uËini.

Abramov hod vjere trebao je posluæiti kao primjer svim istinskim vjernicimasve do posljetka. Svi istinski vjernici dolaze do toËke kada shvaÊaju da ne mogupostiÊi pravednost vlastitim postignuÊima. Oni ne mogu steÊi Boæju milost takoπto Êe biti dobri. Umjesto toga, milost im je darovana prema Njegovom obeÊanju.

Pavlova pisana rijeË (Rimljanima 3,8.10-20; GalaÊanima 2,15-21)ProËitajte treÊe poglavlje Poslanice Rimljanima. Iako postoji toliko toga πto

bi se moglo iscrpno prouËiti u ovom nevjerojatnom poglavlju, hajdemo se po-zabaviti samo Pavlovom oËitom suglasnoπÊu s temeljem za opravdanje vjeromkojeg smo vidjeli u Postanku 15. Prvo, tu vidimo nemoguÊnost ljudi da se samispase iz svojeg greπnog stanja. Baπ kao πto su Abram i Saraja doπli do toËkekada je roditeljstvo raanjem djece postalo ljudski nemoguÊe, tako se Pavaoslaæe da ne postoji nitko tko moæe postiÊi opravdanje svojim stanjem i djelima.Opravdanje jednostavno nije ljudsko postignuÊe. Drugo, opravdanje je neπto πtose dogaa samo kroz vjeru u Boæje obeÊanje.

Sada proËitajte drugo poglavlje GalaÊanima. Vjerske skupine Ëesto dolaze uiskuπenje povjerovati kako se duhovna nadmoÊ postiæe vlastitim stanjem idjelovanjem. Petar se borio s tim kada je podlegnuo glediπtu da su oni koji subili obrezani imali viπi duhovni poloæaj od onih koji to nisu bili.

U usporedbi sa πirom ljudskom zajednicom kojoj se obraÊa u Rimljanima 3,u GalaÊanima 2,15-21 Pavao suæava raspravu. On u tim redcima tvrdi da Ëak iÆidovi — koji su tako dobro upoznati s Boæjim zakonom i koji, u odnosu na

34

ostale, imaju bolje razumijevanje istine i obreda — svejedno moraju pronaÊisvoje opravdanje u Kristu. On ponavlja svoje uvjerenje da se nitko ne moæeopravdati dræanjem Zakona. Æidovi su imali znaËajne duhovne prednosti na-spram neznaboæaca i trebali su te prednosti smatrati velikim blagoslovima (Rim-ljanima 3,1.2). Meutim, one nisu imale nikakve veze sa stvarnim postizanjemopravdanja. Nije postojalo neπto kao kolektivno spasenje samo zbog toga πto jenetko bio Æidov. Pavao ovdje ponavlja istinu da je opravdanje nedostiæno Ëak ivjernicima s najveÊim prednostima.

Sada proËitajte treÊe poglavlje Poslanice Filipljanima. Ukoliko vjerske sku-pine naginju ka tome da se opravdavaju svojim stanjem i svojim djelima, joπ viπetome naginju pojedinci koji tvrde kako su oni pravedni i opravdani. Pavao sebori protiv ovog iskuπenja time πto problem pravednosti vjerom suæava na svojeiskustvo. On je postigao takav stupanj vjerskih postignuÊa kojim se rijetko tkomogao pohvaliti. Meutim, unatoË tome, Pavao kaæe kako je doπao do toËkekada je shvatio da njegova teænja za pravednoπÊu moæe biti zadovoljena samokada je prihvati kao dar od Isusa Krista. Za razliku od takvog obeÊanja, njegovaljudska postignuÊa mu nisu pruæila opravdanje pred Bogom niti ga uËinila istin-ski boljim u odnosu na ostale ljude.

Shvatiti to osobno (Filipljanima 3,7-9)Petrova politiËka praktiËnost potkopava samu sræ evanelja koju je Bog pre-

doËavao ËovjeËanstvu od samog pada u grijeh (Postanak 3,21). Mi bismo trebalidobro razmisliti o tome kako sami sebe opravdavamo na temelju svojeg dru-πtvenog poloæaja, vjerske pripadnosti i dobrih djela koje Ëinimo. U veÊini sluËa-jeva naπa dobrota u tim podruËjima utemeljena je iskljuËivo na naπim ljudskimpostignuÊima.

Meutim, poput Abrama i Pavla, Bog Êe svakoga od nas provesti kroz okol-nosti koje Êe nas uvjeriti da je nama samima nemoguÊe postiÊi ono πto doistaæelimo. Naπa srca Êe se umoriti od napora koji nam neÊe moÊi pruæiti mir(Psalam 107,12.13; Izaija 57,12.13). Bog se nada, kada doemo do te toËke, daneÊemo uprijeti joπ jaËe, veÊ da Êemo usmjeriti svoju nadu prema ispunjenjuNjegovih obeÊanja u naπem æivotu.

ZA RAZMI©LJANJE1. Navedite neke od kuπnji po pitanju duhovne nadmoÊi kojima bi vaπa crkva

ili zajednica mogli biti podloæni.2. Kada biste zaista mogli vjerovati da Boæja ljubav i prihvaÊanje vas kao osobe

nisu utemeljeni na tome jeste li vegan, nosite li nakit ili ne, volontirate liu lokalnoj javnoj kuhinji, u kojoj mjeri bi se vaπ æivot promijenio? Zaπto?

Glenn G. Poole II, Elbert, Colorado, SAD

Sjeti seOpravdanje je neπto πto se dogaa samo kroz vjeru u Boæje obeÊanje.

35


UËiniti vjeru uËinkovitom

SVJEDO»ANSTVO: : : : : GalaÊanima 1-3

“Prije obraÊenja Pavao se smatrao besprijekornim ‘po pravednosti koja do-lazi od Zakona’ (Filipljanima 3,6). Ali nakon promjene srca stekao je jasnuspoznaju o zadaÊi Spasitelja kao Otkupitelja ljudskog roda, jednako pogana kaoi Æidova; nauËio je razliku izmeu æive vjere i mrtvog formalizma.” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 120)

“Neka duπa koja vjeruje stane pokraj kriæa na Golgoti i srcem ispunjenimzahvalnoπÊu i ljubavlju zavapi: ‘Evo Jaganjca Boæjeg koji uzima grijeh svijeta!’[Ivan 1,29] Evo Njega! Recite to srcem i duπom i glasom. Potaknite greπnika dapogleda. Kada je njegov pogled prikovan, pun divljenja, na tako prekrasan Ëinponiæenja, on prilazi bliæe i tako od Spasitelja uËi pouku koju svi moraju nauËiti— pouku o krotkosti i poniznosti. Duπa koja vjeruje vidi Isusa onakvog kakavOn jest i, gledajuÊi, mijenja se na Njegovu sliku. Iskustvo onih koji su zaistaobraÊeni svjedoËi da je Bog autor vjeËnog spasenja i da je Kristova milost mu-drost i sila.” (Ellen G. White, The Advent Review and Sabbath Herald, 7. sije-Ënja 1902.)

“Oni koji Ëekaju postati dostojnima boæanske naklonosti prije nego se usudepozvati se na Boæja obeÊanja, Ëine sudbonosnu pogreπku. Samo nas Isus Ëistiod grijeha; samo nam On moæe oprostiti naπe prijestupe. On je obeÊao da Êesluπati molbe i usliπati molitve onih koji Mu u vjeri dolaze. Mnogi imaju samonejasnu predoæbu o tome i misle da moraju uloæiti neki poseban napor kako bizadobili Boæju naklonost. Meutim, svako oslanjanje na vlastite zasluge je uza-ludno. Samo ako se kroz vjeru poveæe s Isusom, greπnik postaje vjerno Boæjedijete puno nade.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 1, str. 16,17)

“O Boæjem zakonu se naveliko razgovaralo i on je bio predstavljen zajedni-cama vjernika, gotovo potpuno liπen spoznaje o Isusu Kristu i Njegovom odnosuprema Zakonu kao πto je to bila Kainova ærtva. Pokazano mi je da su pomijeπanezbunjujuÊe ideje o spasenju sprijeËile mnoge da priu vjeri, zbog toga πto susluæbenici na pogreπan naËin radili u zadobivanju duπa. ToËka koja je godinamabila predmet mojih misli je Kristova uraËunata pravednost.” (Ellen G. White,Faith and Works, str. 18)

Nicole Breetzke, Burtonsville, Maryland, SAD

Sjeti se“Kristova [je] milost mudrost i sila.”

36


Od legalnog do ilegalnog

PRIMJENA: Rimljanima 3,1.9.10; GalaÊanima 2,15.16; Efeæanima2,11-17

Nama je vrlo lako naviknuti se na razmiπljanje da smo bolji od nekoga tkopuπi, tko nosi nakit i ne “dræi” subotu. Taj naËin razmiπljanja Ja-sam-bolji-od-tebe ono je u πto se Petar upustio kada je odbio jesti s neobrezanim krπÊanimaiz neznaboπtva; a zbog takvog je razmiπljanja æivio licemjernim naËinom æivota.Evo nekoliko naËina na koje moæemo sprijeËiti da uËinimo to isto:

Zaustavi se! A onda zahvali Isusu. Zaustavite bilo kakvu misao nalikovima: (1) “Vidi tetovaæe na njezinim rukama! Mora da je neka nasilnica!” (2)“Vidi, vidi, Jennifer je konaËno odluËila pojaviti se u crkvi.” (3) “Ne mogu vjerovatida je Marko otiπao na kupanje proπle subote!” Umjesto toga, zahvalite Isusu zaljude koje ste inaËe skloni kritizirati i zahvalite Mu πto je umro na kriæu zasvakoga. Tijekom dana, dok Mu zahvaljujete za spasenje ljudi oko sebe, zapazitekako se vaπ stav prema tim ljudima mijenja.

Djeluj/brini se za druge. SljedeÊi put kada ugledate nekoga tko se neuklapa u vaπ profil “dobrog krπÊanina” sprijateljite se s tom osobom pa utvrditekoji je najbolji naËin da joj pomognete. To bi moglo itekako znaËiti ne samo tojosobi, veÊ i vama samima. Moæda to neÊe biti neπto naj-cool πto Êete napravitii moæda Êe vas drugi kritizirati zbog toga, ali to je ono πto bi Isus uËinio, a onoπto On misli je vaænije od svega drugog.

Ujedini se. Efeæanima 2,11-17 nas uËi da smo svi mi jedno u Kristu i da suse zidovi predrasuda sruπili kada je On umro na kriæu. Bez obzira gajimo liprema drugima predrasude zbog boje njihove koæe, tjelesnog izgleda, kako “do-bro” oni dræe subotu ili kako provode svoje slobodno vrijeme, trebamo zapamtitida je Bog umro za sve nas. Svi smo nepravedni i svi smo nedostojni, ali namje On svejedno odabrao pruæiti spasenje. Razmislite i molite se, brinite se idjelujte kako biste se ujedinili s onima oko vas kao jedno tijelo u Kristu.

ZA RAZMI©LJANJE1. Jeste li vi poput Pavla ili poput Petra? Kako oni oko vas znaju komu od ove

dvojice viπe nalikujete?2. Na koji naËin ste moæda zamijenili legalizam Isusovog vremena sa svojom

vrstom legalizma?3. Koja su neka od podruËja u vaπem æivotu na kojima moæete poraditi kako

biste popravili naËin na koji reagirate prema drugima?

Amanda Corea, Hagerstown, Maryland, SAD

Sjeti seZidovi predrasuda su se sruπili kada je On umro na kriæu.

37


Gledati srcem

RAZUMIJEVANJE: Postanak 15,5.6

Nakon πto je Abraham pobijedio Ëetiri kralja koja su zarobila Lota, bio jezabrinut da mu je njegova nagrada veÊ bila dana na zemlji i da, ukoliko budenagrada i u buduÊnosti, one neÊe moÊi biti dane jer nema nasljednika. Stoga jeBog ublaæio njegove brige obeÊavπi mu brojno potomstvo i buduÊe nagrade.Abraham je povjerovao ne traæeÊi neki dodatni dokaz. Bog mu je uraËunao tuvjeru kao pravednost (Postanak 15,6).

Abraham nije bio jedina osoba koja je doæivjela tjeskobu ili se susrela snesigurnim okolnostima. Ljudi tijekom svih stoljeÊa su se borili s tim. U knjiziGrmljavina iz Jeruzalema (Thunder From Jerusalem), knjizi o osnivanju dræaveIzrael, jedan od likova opisuje vjeru: “Iako ne moæemo uvijek vlastitim oËimavidjeti ruku SvemoguÊeg koja nas πtiti, moramo gledati srcem. ... To se zovevjera. »ak i kada se bitka pred nama Ëini tako velikom da je poraz neizbjeæan,i dalje moramo imati povjerenja u Gospodina.” (Bodie i Brock Thoene, ThunderFrom Jerusalem, New York: Viking Penguin, 2000., str. 38) Bez obzira kakoturobna izgledala bitka u naπim oËima (kao πto mora da je bitka za novu dræavuIzrael izgledala njegovim stanovnicima 1948. godine), mi moramo imati povje-renja da Êe Boæji plan za nas uspjeti.

Danas se i vjernici i nevjernici suoËavaju s teπkim vremenima. Gospodarskakriza utjecala je na milijune æivota i, dok ovo piπem, pokazuje tek siÊuπneznakove poboljπanja. Pa ipak, ljudi oËekuju dan kada Êe gospodarstvo ponovnoprocvjetati. Oni koji vjeruju u Krista takoer Ëekaju dan kada Êe zavrπiti svemir-ski sukob izmeu Boga i Sotone i kada Êemo biti na Nebu s naπim Spasiteljem.Znakovi da se ovaj sukob zaoπtrava se sve viπe umnoæavaju.

Bez obzira na to s kojim se iskuπenjem, bitkom ili brigom mi borili — bezobzira radi li se o financijskom πkripcu, nadolazeÊem ispitu ili nemirima uobitelji — Abraham nam je dao odliËan primjer. Petnaesto poglavlje Knjige Po-stanka daje nam jasnu sliku o tome πto moramo uËiniti — imati vjere u Boga.Zauzvrat, On nam tu vjeru uraËunava kao pravednost. Bez obzira na to stiæe linam naπa nagrada dok smo joπ na Zemlji ili hoÊemo li je primiti na Nebu, mimoramo imati vjere u Boga i vjerovati da On ima plan za svakoga od nas. Pavaoprekrasno opisuje naπ hod vjere: “Tako sad vidimo kao kroz staklo u zagonetki,a onda Êemo licem k licu; sad poznajem neπto, a onda Êu poznati kao πto sampoznat.” (1. KorinÊanima 13,12 — DK)

Aleksandra Kozlova-Harris, El Jebel, Colorado, SAD

Sjeti sePetnaesto poglavlje Knjige Postanka daje nam jasnu sliku o tome πto mi

moramo uËiniti.

38


Sve se vrti oko Tebe, Isuse!

ISTRAÆIVANJE: GalaÊanima 2,15-21

ZAKLJU»ITEJedan od najveÊih utjecaja koje je grijeh izvrπio u svijetu jest naπa potreba

da naporno radimo tijekom cijelog svog æivota kako bismo bili “uspjeπni”. Gri-jeh je oblikovao naπ naËin razmiπljanja tako da se “sve vrti oko nas” i onoga πtonastojimo uËiniti za sebe. Mi vjerujemo kako svoje stanje moæemo popravitivlastitim naporima, tako da nam se, kad nam Isus nudi neopisivi dar spasenjau zamjenu za siÊuπno zrno naπe vjere, to Ëini predobrim da bi bilo istinito.

RAZMOTRITEu NaËinite popis razliËitih “sustava” koje je stvorio Ëovjek, a koji zahtijevaju

visok stupanj vaπeg povjerenja, kao πto su avioni, medicinske intervencije isatelitski navigacijski sustavi. Usporedite vaπe povjerenje u tehnologije kojeje naËinio Ëovjek s vaπim povjerenjem u Isusovu sposobnost da vas spasi.

u Snimite kratak film na temu opravdanje vjerom. Prikaæite film tijekom bo-gosluæja ili ga stavite na web-stranicu vaπe crkve ili na YouTube.

u Razmislite o tome πto vam se najviπe svia u pojmu opravdanja vjerom, aonda razmislite o tome koji je za vas najvaæniji aspekt opravdanja vjerom.Kao odgovor na svoje razmiπljanje naËinite osobni odgovor Isusu za NjegovzadivljujuÊi dar. To moæe biti u obliku stihova, pjesme, kolaæa, PowerPointprezentacije, zahvalnice, pisma, i sliËno.

u Nacrtajte dijagram ili sliku kako biste nekome tko ne govori vaπ jezik prika-zali proces spasenja vjerom u Isusa.

u Pozovite svoje prijatelje da po æelji osmisle kako bi prikazali pojam oprav-danja vjerom, nakon Ëega Êete odræati malu izloæbu vaπih stvaralaËkih rado-va. Neka svaka osoba predstavi svoj stvaralaËki rad i opiπe πto taj rad znaËi.

u Napiπite izmiπljeni scenarij o tome kako Bog Otac, Isus i Sveti Duh zajednorade da bi stvorili nevjerojatan proces opravdanja vjerom.

u Ispunite privlaËnu posudu s deset siÊuπnih predmeta pomoÊu kojih se moguuËiniti vaæne stvari, kao πto je to kljuË za vaπ auto; olovka koja moæe napi-sati knjigu koja Êe promijeniti svijet; πibica i sliËno. Razmislite o poukamakoje vam svaki od tih predmeta daje kad je rijeË o silnom utjecaju siÊuπnogzrna vjere u Isusa na vaπ æivot.

POVEÆITEMatej 17,14-20; Marko 9,14-29; Luka 23,32-46; Ellen G. White, Faith and

Works; Philip W. Dunham, Sure Salvation; Morris Venden, 95 Theses on Right-eousness by Faith

Karen Holford, Auchtermuchty, ©kotska

39


Vjera Staroga zavjeta

“Krist nas je otkupio od prokletstva Zakona postavπimjesto nas proklet — stoji, naime, pisano: ‘Proklet svaki

koji visi na drvetu!’” (GalaÊanima 3,13)

40


Vjera = pobjeda

UVOD: Postanak 15,6; 22,1-12

Jamilla je bila tiha i povuËena djevojka. Ona se nije druæila s ostalim uËe-nicima u naπoj krπÊanskoj πkoli zbog toga πto ju je veÊina zadirkivala. Jednogadana, tijekom ruËka, skupila sam hrabrosti da sjednem pokraj nje. Uskoro smopostale prijateljice, a ona se osjeÊala dovoljno slobodnom da mi ispriËa sljedeÊupriËu.

Nekoliko godina ranije, dok je polazila drugu krπÊansku πkolu s uËeniËkimdomom, Jamilla je predala svoj æivot Isusu Kristu. Kada je πkola zatvorila svojavrata tijekom praznika u prosincu, njezini nekrπÊanski roditelji su je odveli uhram njihovih bogova. Nije znala da je od njih bilo zatraæeno da ærtvuju dijetekako bi udobrovoljili laæne bogove koje su oboæavali, a s obzirom da je bilajedino dijete svojih roditelja, ona je trebala biti ærtvovana. Nakon πto su odre-eni obredi bili obavljeni, Jamillu su objesili naglavce iznad razbuktale vatre. Uprvi tren se uspaniËarila, ali se onda sjetila Isusa i poËela Mu se moliti. Dok jeto Ëinila, sjetila se kako je Bog rekao Abrahamu da ærtvuje svojega jedinoga sinakao ærtvu. Sjetila se kako je Abraham posluπao Boga i kako je, na kraju, Bogosigurao janje, koje je predstavljalo Spasitelja, koje je trebalo biti ærtvovanoumjesto Izaka. A onda mi je Jamilla rekla: “Znala sam da ono πto mi se dogaalonije bilo Boæja volja. Stoga sam Mu se molila da osigura ‘janje’ koje Êe bitiærtvovano umjesto mene.”

»ak i nakon πto je tri sata visjela iznad vatre, Jamilla je Ëudom ostala æiva.To je uzrokovalo da hramski ljudi postanu sve nervozniji. Na kraju, kada to viπenisu mogli podnijeti, oslobodili su je i bacili na prag bolnice gdje ju je pronaπaojedan lijeËnik. Ostala je u bolnci sve dok se nije oporavila. LijeËnik koji ju jepronaπao usvojio ju je i podigao kao jedno od svoje djece. A onda ju je doveou πkolu koju sam pohaala kako bi mogla nastaviti svoje obrazovanje.

Divim se Jamillinoj vjeri u Boga. Ona vjeruje da je On urezao njezino ime nadlanu svoje ruke, da ju je On znao Ëak i prije nego πto se ona rodila te da Onima planove koji Êe joj dati buduÊnost i nadu (Izaija 49,16; Jeremija 1,5; 29,11).Njezina nas vjera, kao i Abrahamova, uËi da se temelj naπeg spasenja nalazisamo u vjeri u Krista. Isti dar pravednosti je danas dostupan svakoj osobi kojadijeli Abrahamovu vjeru. Jedini razlog zbog kojeg nismo osueni za naπe pogre-πke jest πto je Isus platio cijenu za naπe grijehe umrijevπi umjesto nas. Dokovoga tjedna prouËavamo ovu temu, moja je æelja da i mi takoer uzvjerujemoda su i naπa imena zapisana na dlanu Spasiteljeve ruke.

Judy Muthungu, Nairobi, Kenija

Sjeti seTemelj naπeg spasenja nalazi se samo u vjeri u Krista.

41


Abraham: Ëovjek kojem se Bog povjerava

LOGOS: Postanak 15,1-6; 12,1-3; 22,1-18; Rimljanima 4,13;GalaÊanima 3,1-14; Hebrejima 11,6

Narav vjere (Postanak 15,1-6; 12,1-3; 22,1-18)Mi se u konaËnici ne mjerimo po onome kako se ponaπamo kada je sve

divno i krasno, veÊ kako reagiramo kada dou poteπkoÊe. Bez obzira pokazuje-mo li duhovni zanos za vrijeme nevolja ili ne, na osnovi toga se ne moæe zaklju-Ëiti da smo krπÊani. Svetost nije zanos, veÊ potpuna predanost Boæjoj volji. Toje æivljenje u skladu sa svakom rijeËju koja izlazi iz Njegovih usta. Svetost jetakoer povjerenje u Boga tijekom mraËnih trenutaka, kao i tijekom svijetlih. Toje hodanje vjerom, a ne vidom; i konaËno, svetost je oslanjanje na Njega sneupitnim povjerenjem i poËivanje u Njegovoj ljubavi.

Ako ne vjerujemo Ëvrsto u neπto, povjerovat Êemo u sve — to je neizbjeæno.Biblija nas jasno uËi da je bez vjere nemoguÊe ugoditi Bogu i da Êe pravedniæivjeti po vjeri.

Abraham, otac vjere i Boæji prijatelj, bio je Ëovjek plemenitog karaktera kojije marljivo traæio Gospodina s djetinjim povjerenjem. On je znao da je bez vjerenemoguÊe ugoditi Bogu.

Hajdemo pobliæe pogledati tko je bio Abraham.1. Doπao je iz grada Ura. Dok je tamo æivio, “grad je posjedovao izvanredno

visoku kulturu. KuÊe su bile dobro konstruirane i obiËno visoke dva kata. Sobeu prizemlju bile su grupirane oko srediπnjeg dvoriπta, a stubiπte je vodilo dodrugog kata. Grad je imao uËinkoviti sustav kanalizacije koji je bolji od sustavakojim se neki gradovi u toj zemlji u danaπnje vrijeme mogu diËiti. U πkolamaUra poduËavalo se Ëitanje, pisanje, artimetika i geografija, kako mnoge restau-rirane πkolske vjeæbe pokazuju.” (The SDA Bible Commentary, sv. 1, 2. izdanje,sv. 1, str. 290)

2. Abraham je bio bogat Ëovjek. Biblija ga opisuje kao Ëovjeka bogatogstokom, srebrom i zlatom (Postanak 13,2). RijeË prevedena kao bogat “doslovnoznaËi ‘vrlo teæak’ ili ‘teæak’, a rabi se u smislu biti ‘natovaren’ dobrima.” (Isto,str. 300)

3. Abraham je bio odliËan uËitelj. Bog je za njega rekao: “Jer znam da Êezapovjediti sinovima svojima i domu svojemu nakon sebe...” (Postanak 18,19 —DK) “Abraham se nije samo molio sa svojom obitelji i za nju, veÊ je posredovaoza njih kao sveÊenik. ... Kao prorok, on je davao upute svojoj obitelji u teorijii praksi religije, s naglaskom na praktiËne vrline. PouËavao je svoju obitelj nesamo da to poznaje, veÊ da to i Ëini.” (Isto, str. 329) Ono πto je dalo snaguAbrahamovom uËenju bio je utjecaj njegovog vlastitog æivota.

4. Abrahamov utjecaj je sezao izvan njegove obitelji i domaÊinstva. Gdjegod bi podigao svoje πatore, sagradio bi i ærtvenik Bogu za ærtvovanje i za

42

bogoπtovlje. Kada je Abraham odlazio dalje, ærtvenik je ostajao kao svjedok,tako da su mnogi lutajuÊi Kanaanci koji su stekli spoznaju o Bogu na temeljuAbrahamovog æivota zastajali kod ærtvenika kako bi prinijeli ærtvu Jahvi. (EllenG. White, Patrijarsi i proroci, str. 99)

5. Abraham je bio Ëovjek velike vjere. Kada mu je Bog rekao da ærtvuje svogobeÊanog sina kao ærtvu paljenicu, Abraham je i to bio spreman uËiniti. To jebio jedan od najveÊih ispita koje je Bog postavio pred bilo kojeg Ëovjeka.

To je bilo onda. A kako je danas? (Rimljanima 4,13; GalaÊanima3,1-14; Hebrejima 11,6)

Kada je Krist bio razapet na kriæu, Njegovi najprisniji uËenici nisu vjerovalida Êe On ponovno ustati. Iako je sâm jasno rekao da Êe treÊega dana ustati, nijeim bilo jasno πto je time mislio. Taj nedostatak shvaÊanja ostavio ih je u kraj-njem oËaju u vrijeme Njegove smrti. Njihova vjera nije mogla doprijeti iza sjenkikoje je Sotona bacio na njihova srca i umove. Sve im je izgledalo beznadno.Koliko bi si tuge uπtedjeli da su samo vjerovali Spasiteljevim rijeËima! Ista silakoja je odræala Abrahama, koja je Kalebu i Joπui dala vjere i hrabrosti, moglaih je osnaæiti da ostanu vjerni tijekom trenutaka æalosti. Na svu sreÊu, tijekomPedesetnice su primili jaËu mjeru vjere i silu Svetoga Duha koja je uËinilanjihov posao uËinkovitim. Takva vjera i sila su odræale Boæju vjernu djecu usvim godinama poslije toga, tako da ni naπe iskustvo ne mora biti niπta druga-Ëije.

Poput Abrahama, i mi danas moramo imati povjerenja u Boæja obeÊanja.Moramo biti spremni uËiniti πto god On zatraæi od nas. Molimo se za snagu dahodimo oslanjajuÊi se na ono πto vidimo, kao i na ono πto ne vidimo, jer onoπto je vidljivo je samo privremeno, ali ono πto je nevidljivo jest vjeËno.

ZA RAZMI©LJANJE1. Na koji naËin mi moæemo poboljπati svoju vjeru dok Ëekamo na skori Kri-

stov dolazak?2. Zaπto naπa vjera ne bi trebala ovisiti ni o kakvim okolnostima, trenutku,

razdoblju æivota ili situaciji?

Festus M. Nthenge, Nairobi, Kenija

Sjeti seTo je bio jedan od najveÊih ispita koje je Bog postavio pred bilo kojeg Ëovje-

ka.

43


Vjera — kljuË koji otvara buduÊnost

SVJEDO»ANSTVO: Postanak 15,6; GalaÊanima 3,1-14

“Abrahamova neupitna posluπnost jedan je od najoËitijih dokaza vjere ucijeloj Bibliji. Vjera je za njega bila ‘jamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokaz zaone stvarnosti koje ne vidimo’ (Hebrejima 11,8). OslanjajuÊi se na boæanskoobeÊanje, bez izvanjskog dokaza o njegovu ispunjenju, on je ostavio dom, roa-ke i domovinu i poπao naprijed ne znajuÊi kamo, tamo gdje ga je Bog vodio. ...

Ispit koji je Abraham proπao nije bio lagan, od njega se nije zahtijevala malaærtva. Snaæne su ga veze vezale uz zemlju, roake i dom. Ali on nije oklijevaoodazvati se pozivu. On nije postavljao pitanja o obeÊanoj zemlji, je li zemljaplodna, a klima zdrava; ima li zemlja ugodan okoliπ i pruæa li moguÊnost zabogaÊenje. Bog ga je pozvao i Njegov je sluga morao posluπati; za njega jenajsretnije mjesto na svijetu bilo ono mjesto gdje je Bog æelio da on bude.”(Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 97)

‘Gospodin je u svojoj providnosti pustio ovu kuπnju na Abrahama da bi gapouËio pokornosti, strpljenju i vjeri — poukama koje Êe biti zapisane za onekoji Êe kasnije biti pozvani da iskuse muËenje. Bog svoju djecu vodi putem kojiona ne poznaju, ali On ne zaboravlja i ne odbacuje one koji u Njega vjeruju. ...Bog dopuπta da kuπnje pogode Njegov narod, da se obogati postojanoπÊu i poslu-πnoπÊu te da njegov primjer bude primjer drugima. ‘Jer ja znam svoje naumekoje s vama namjeravam — rijeË je Jahvina — naume mira, a ne nesreÊe: da vamdadnem buduÊnost i nadu.’ (Jeremija 29,11) Ona ista iskuπenja koja najviπekuπaju naπu vjeru pribliæavaju nas Kristu kako bismo svoj teret poloæili predNjegove noge i iskusili mir koji nam On daje u zamjenu.” (Isto, str. 99, 100)

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako mi moja vjera u Boga moæe pomoÊi da naem “najsretnije mjesto na

svijetu” — mjesto na kojem Bog æeli da budem?2. Dio Abrahamove priËe s kojim se trenutno najviπe mogu poistovjetiti jest ...

Sue Welch, Hemel Hempstead, Engleska

Sjeti se“Za njega je najsretnije mjesto na svijetu bilo ono mjesto gdje je Bog æelio

da on bude.”

44


Vjera! Vjera! Vjera!

DOKAZI: Suci 13,2-24

Dok Ëitamo Stari zavjet nailazimo na mnoge osobe koje su imale Abraha-movu vjeru. Svaka od tih osoba pokazala je takvu vjeru da, bez obzira na to kojipoloæaj zauzela u æivotu, bez obzira na nepriliku u kojoj se naπla, takva osobaostaje vjerna Bogu.

Vjerom je Mojsije odbio nazvati se faraonovim nasljednikom. On je umjestotoga odabrao patiti s Bogom i Njegovim narodom. Henok je vjerom hodao sBogom sve do svojeg uzaπaπÊa. On nije traæio æivotne udobnosti niti je poku-πavao stjecati bogatstvo i sreÊu za sebe. Takoer razmislite o Manoahu i njego-voj æeni. Kada je “aneo Gospodnji” (Suci 13,3 — ©ariÊ) rekao Manoahovoj æenikoja je bila neplodna da Êe ona donijeti dijete koje Êe izbaviti Izrael od Filiste-jaca, i ona i njezin muæ su imali vjeru i æelju da uËine ono πto je bilo ispravno.O Manoahovoj vjeri Ëitamo da je on “u potpunosti prihvatio i vjerovao anelovimrijeËima. On je ‘zdravo za gotovo’ prihvatio da Êe mu se u pravo vrijeme toobeÊano dijete roditi. Njegova vjera je u oπtrom kontrastu s vjerom sveÊenikaZaharije, oca Ivana Krstitelja, koji je zatraæio znak kada mu se ukazao aneoGospodnji i obeÊao mu dijete (Luka 1,18 — ©ariÊ).” (The SDA Bible Commen-tary, sv. 2, 2. izdanje, str. 384) Manoah i njegova æena su pokazali svoju vjerutako πto su vjerovali onome πto je rekao “Aneo Gospodnji” te poπtujuÊi Boæjeupute vezane uz njihovo dijete.

Zatim je tu Job, osoba koja je patila kao nitko drugi. U svom odgovoruBildadu, jednom od svojih prijatelja koji je vjerovao da je Job ispaπtao zbogpoËinjenih grijeha, Job je odgovorio: “Ali znam sigurno da moj Otkupitelj æivi,i da Êe se onda diÊi nad prahom. Tada Êe ova moja koæa opet biti oko mene, izsvojega vlastitog mesa gledat Êu Boga. Jest, ja isti, ja Êu ga gledati; moje vlastiteoËi vidjet Êe ga, ne kao kakav stranac; to je sva Ëeænja mojega srca.” (Job 19,25-27 — ©ariÊ)

Dok razmiπljamo o vjeri tih i mnogih drugih ljudi u Starom zavjetu, razmi-slimo takoer o tome koliko Ëesto smo sami spremni napustiti svoje podruËjeudobnosti kako bismo se pouzdali u Boga.

Nthenya Masika, Nairobi, Kenija

Sjeti se“Ali znam sigurno da moj Otkupitelj æivi, i da Êe se onda diÊi nad prahom.

...”

45


Vjera je neπto πto obvezno moramo imati

PRIMJENA: Matej 17,20

Kada je Bog rekao Abrahamu da ærtvuje svog jedinog zakonitog nasljednika,Abraham se nije prepirao niti æalio. Umjesto toga, obavio je sve pripreme kakobi izvrπio ono πto mu je Bog rekao, a onda poπao izvrπiti ih u potpunosti. UMateju 17,20 Isus kaæe da ako imamo vjeru, makar siÊuπnu kao zrno goruπi-Ëino, moÊi Êemo Ëiniti nemoguÊe stvari. Zaista, s Bogom na naπoj strani, mimoæemo uËiniti bilo πto πto nam On kaæe da uËinimo. Evo Ëetiri naËina na kojemoæemo steÊi takvu vjeru.

Moli se. Molitva nam daje snagu za suoËiti se s iskuπenjima i u teπkimsituacijama uËiniti ono πto Bog æeli. Kada se Daniel molio samo Bogu, unatoËproglasu da se svatko u Babilonu treba moliti kralju ili Êe biti baËen u lavljujamu, Bog ga je izbavio. Kao posljedica toga kralj je izdao proglas da se svatkou njegovom kraljevstvu treba “bojati i plaπiti Danielova Boga”. (Daniel 6,27)

Prestani se æaliti. Kada se æalimo zbog svojih problema, ne usredotoËa-vamo se na Boga i Njegovu moÊ. Stoga, umjesto da gunate zbog okolnosti ukojima se nalazite, gledajte u Njega oËima vjere. On Êe vam dati snagu i odgovorekoji su vam potrebni da biste krenuli naprijed. On zna πto vam je potrebno ikada vam je to potrebno. Sve πto trebate uËiniti jest zatraæiti, i dobit Êete!

Ne dajte se obeshrabriti. Zbog toga πto avao nije sretan kada je vaπazajednica s Bogom dobra, on Êe vas pokuπati odvuÊi od bliske zajednice s Njim.Sotona Êe vas podsjetiti na to kako ste vi uæasan greπnik, a ti podsjetnici ÊeuËiniti da se osjeÊate nedostojnima Boæje ljubavi i pravednosti. »vrsto se dræiteza Boæja obeÊanja i sve Êe biti dobro.

Budite posluπni. Bez posluπnosti nema niπta. Kada je Jakov pisao oAbrahamovoj vjeri, rekao je: “Vidiπ da je [Abrahamova] vjera zajedniËki djelovalas njegovim djelima i da je vjera uz pomoÊ djelâ postala savrπena.” (Jakov 2,22)A onda u 26. retku Jakov izjavljuje da je “vjera mrtva bez djelâ”. Vjera i posluπ-nost idu ruku pod ruku. Mi ne moæemo imati jedno bez drugog.

ZA RAZMI©LJANJE1. Razmislite o trenutcima kada ste gubili svoju vjeru. ©to je izazvalo da je

izgubite i πto vam je pomoglo da je ponovno steknete?2. ©to biste joπ izgubili kada biste izgubili svoju vjeru u Boga? ©to Êete dobiti

kako vaπa vjera raste?

Alex Mutinda, Nairobi, Kenija

Sjeti se[Bog] Êe vam dati snagu i odgovore koji su vam potrebni da biste krenuli

naprijed.

46


Bog je vjeran

RAZUMIJEVANJE: Suci 13,2-24; GalaÊanima 3,13.14

Bog je vjeran ljudima poput Abrahama, Manoaha i njegove æene, Joba iDaniela, zbog toga πto su oni vjerni Njemu. A kada je On vjeran nama, niπta πtoOn od nas zatraæi nije nemoguÊe postiÊi. Na primjer, Manoah i njegova æenanisu mogli imati djece. Ali zbog svoje vjere u Boæju vjernost dobili su dijete zakoje je Bog obeÊao da Êe poËeti izbavljati Izraelce od Filistejaca. Zajedno kaomuæ i æena pokazali su svoju vjeru tako πto su se dræali uvjeta koje im je Bogpostavio u vezi s njihovim djetetom.

Danas takoer znamo da Bog ima zakone koje bismo trebali poπtivati uko-liko tvrdimo da imamo vjere u Njega. Mi ne moæemo istinski biti vjerni ukolikou svojem srcu ne æelimo biti posluπni Bogu. Njegova obeÊanja nisu prazne rijeËi.Meutim, niti jedno Njegovo obeÊanje ne moæe se ispuniti ukoliko nemamovrstu vjere koju vidimo u velikom dijelu Starog zavjeta.

U Knjizi proroka Habakuka, 1. poglavlju, prorok postavlja Bogu ova dvapitanja: (1) Koliko dugo Êe dopustiti zlu da pobjeuje? (Habakuk 1,2.3) i (2)zaπto On πuti “kad opaki [Babilon] proædire pravednijeg od sebe [Juda]?” (Haba-kuk 1,13 — Dretar). Bog u drugom poglavlju odgovara Habakuku, a odgovor jeda Habakuk mora Ëekati na Gospodina (3. redak) i da “Gospodin stanuje usvome svetom Hramu. Pred njim neka zamukne cijeli svijet!” (20. redak — ©ariÊ)Drugim rijeËima, nemojte “biti drski i usuditi se dovoditi u pitanje Boæju mu-drost u voenju sudbina naroda, kao πto je to Habakuk uËinio (redci 1,13; 2,1).”(The SDA Bible Commentary, sv. 4, 2. izdanje, str. 1055)

Koliko Ëesto smo drski i usuujemo se dovoditi u pitanje Boæje vodstvo unaπem æivotu? Takva drskost je znak da nemamo spasonosnu vjeru, vrstu vjerekoju je pokazao Abraham, a koju su preporuËili Pavao te sâm Krist. Nemojmobiti brzi da dovodimo u pitanje Boæju mudrost. Umjesto toga, budimo brzi imativjere u Njega, onu vrstu vjere koja rezultira dobrim djelima za Njega (Izaija 58;Mihej 6,8).

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako u svom æivotu moæete pokazati da ste doæivjeli starozavjetnu vjeru?2. Je li ikada postojao trenutak kada ste dovodili u pitanje Boæju mudrost

kojom On vodi vaπ æivot? Kako je na kraju ispalo?

Damaris K. Masika, Nairobi, Kenija

Sjeti seBudimo brzi imati vjeru u Boga.

47


Od poËetka do kraja

ISTRAÆIVANJE: GalaÊanima 3,13.14

ZAKLJU»ITEU krπÊanskom æivotu, od njegovog poËetka pa sve do kraja, temelj naπeg

spasenja je samo vjera u Krista. Zbog Abrahamove vjere u Boæja obeÊanja, onje proglaπen pravednim. Danas je taj isti dar pravednosti dostupan svakoj osobikoja dijeli Abrahamovu vjeru. Jedini razlog zbog kojega nismo osueni za svojegrijehe jest taj πto je Isus platio za njih cijenu time πto je umro umjesto nas.

RAZMOTRITEu Tri puta proËitajte Postanak 22,1-18. Prvi put se zapitajte πto Ëujete (ptice,

iznenaenje u Izakovom glasu, i sliËno). Drugi put se zapitajte πto vidite(pogled na Abrahamovom licu, i sliËno). TreÊi put se zapitajte πto osjeÊate(uznemirenost, πok, i sliËno). Kako svako Ëitanje proπiruje vaπu spoznaju ostarozavjetnoj vjeri i vaπu æelju za njom?

u Ponovno proËitajte Suci 13,2-24, ali tako πto Êete napraviti tablicu s petstupaca. Stupce imenujte: Zaπto?, Kako?, ©to?, Gdje?, Kada? Dok ËitatepriËu, upiπite u svaki stupac kako priËa odgovara na pitanja postavljena usvakom stupcu. Tada u jednoj ili dvije reËenice napiπite saæetak o tome kakoje ova priËa poveÊala vaπe razumijevanje starozavjetne vjere.

u Ponovno proËitajte izvjeπtaje o starozavjetnoj vjeri o kojima se raspravljalou ovoj pouci, a onda nacrtajte crteæ jedne od tih priËa. Pozorno razmislitekako Êete naglasiti ili simbolizirati znaËenje takve vjere u vaπem crteæu.

u Uprizorite jednu od starozavjetnih priËa predstavljenu u ovotjednoj poucizajedno sa svojim prijateljima. UËinite potrebne pripreme kako biste tajdramski prikaz predstavili odjelu subotnje πkole za odrasle u vaπoj crkvi.

u Otpjevajte pjesmu “Naπ tvrdi grad je Gospod Bog” (br. 187 u KrπÊanskimhimnama.) Kako vam rijeËi ove pjesme pomaæu da razumijete starozavjetnuvjeru? Kako vam melodija pomaæe da naglasite to znaËenje?

u Zamolite baku, djeda, tetku ili tetka da podijele s vama trenutak kada je Bogod njega ili nje zatraæio neπto πto se Ëinilo nemoguÊim. Kako im je topomoglo da razviju spasonosnu vjeru?

u Razmiπljajte o 23. i 91. Psalmu. Kako vam ovi redci pomaæu da razumijetenarav starozavjetne vjere?

POVEÆITEPsalam 40,1-4; Psalam 121.

E. R. Woerkom, Brooklyn, New York, SAD

48

Pouka 629. listopada—5. studenog 2011.

Vaænost ObeÊanja

“Jer ako je baπtina od Zakona, onda nije od obeÊanja;a Abrahamu je Bog iskazao svoju milost obeÊanjem.”

(GalaÊanima 3,18 — ©ariÊ)

49


Prekrπena obeÊanja?

UVOD: Postanak 15,1-6; GalaÊanima 3,15-20

Koliko danih obeÊanja ste prekrπili? Ako ste poput mene, tada ste ihnajvjerojatnije prekrπili i viπe nego se moæete sjetiti. SuoËio sam se s jednim odsvojih prekrπenih obeÊanja kada sam nedavno Ëitao dnevnik svoje preminulesestre. Ona je pisala o mladiÊu koji joj se sviao i kako sam prekrπio obeÊanjeda je neÊu pokuπavati sprijeËiti da se via s njim. Zaπto sam onda prekrπio toobeÊanje? Pretpostavljam da sam mislio kako sam znao bolje od nje. Moæda ijesam. Moæda i nisam. Ona je umrla prije nego πto sam to mogao saznati. Mojasestra je rekla da je to bilo obeÊanje koje nikada nisam trebao dati. Onda, tkoje bio u pravu?

S obzirom da sam samo Ëovjek, nikada neÊu u potpunosti saznati kako bise stvari odigrale da sam ih samo ostavio na miru, i to me plaπi. Meutim, sadadolazi dobar dio. Isus zna kako Êe se stvari odigrati. U Njegovom umu ne postoji“moæda”. On zna kada treba dati obeÊanje, a kada ne. Stoga je logiËno da, kadaOn dâ neko obeÊanje, to obeÊanje mora biti neπto zaista vaæno. Kroz cijeluBibliju Ëitamo o Bogu koji daje obeÊanja svojem narodu. Jedno od najveÊih inajznaËajnijih obeÊanja bilo je ono o Spasitelju koji Êe doÊi. Ponovno proËitajtekljuËne tekstove na poËetku ove pouke. Abraham je primio obeÊanje, a kao dionjegove duhovne obitelji i mi moæemo polagati pravo na to obeÊanje. A kakoznamo da je to obeÊanje istinito? To moæemo znati po Onome koji je to obeÊao.

Koliko puta je Bog prekrπio svoja obeÊanja, poput vas i mene? Nikada! Krozcijelu Bibliju On se uvijek iznova dokazao kao vjeran i istinit. Kada On dâobeÊanje, mi se ne moramo brinuti hoÊe li ga On pogaziti ili ne. On uvijek dræisvoju rijeË. “Rekao sam — ispunit Êu, naumio sam — izvrπit Êu.” (Izaija 46,11— JB)

Ovog Êemo tjedna nauËiti o vaænosti koju Bog pridaje svom obeÊanju ospasenju i u kakvoj je ono svezi s Njegovim zakonom i naπom vjerom.

Asenath Blake, Veliki Kajman, Kajmansko otoËje, Britansko zapadnoindijskootoËje

Sjeti seKada On dâ obeÊanje, mi se ne moramo brinuti hoÊe li ga On pogaziti ili ne.

50


Koji dio od “samo vjerom” ne razumijeπ?

DOKAZI: GalaÊanima 3,18

Ono πto je Pavao govorio GalaÊanima jest: “U redu, zli ljudi pokuπavajuizopaËiti evanelje o Isusu; ali zaπto im dopuπtate da vam se uvuku u glavu?“On je bio uznemiren zbog toga πto su se GalaÊani dali pokolebati u vezi sBoæjim savezom. Bog je obeÊao Adamu, Noi, Abramu i Izraelcima da Êe poslatiIsusa da bude Ærtva za grijeh. U Ëetvrtoj godini prije Krista, On je u potpunostiispunio to obeÊanje, a GalaÊani su æivjeli u vrijeme nakon toga. Stoga se PavaoËudio: ©to bi moglo biti toliko zbunjujuÊe o evanelju kojeg su GalaÊani primilida su poËeli sluπati ljude koji su ih htjeli nagovoriti na obrezanje kao znak dasu nasljednici obeÊanja?

“Hajdemo to joπ jednom ponoviti”, rekao je Pavao. U ljudskim poslovima,zakonski sporazum poput ugovora o kreditu za kupnju automobila primjer jeobeÊanja koje se mora odræati. Svatko tko je pokuπao izbjeÊi zakonsko obeÊanjezna posljedice toga: financijski gubitak, tuæba, noÊna mora sa sredstvima javnoginformiranja, i sliËno. SliËno tome, Bog je sklopio ugovore kojih Êe se dræati.Izraelski narod je potekao od Izaka, obeÊanog sina. A naposljetku, Isus je umrokako bi ispunio obeÊanje da Êe svi ljudi imati priliku da se izbave od grijeha izauvijek æive.

Zakon je doπao kako bi ljude uËinio svjesnima grijeha. Zakon nije ispunjenjeobeÊanja o izbavljenju ljudi od grijeha i smrti. Meutim, judaisti su pogreπnovjerovali da je Zakon bio dan kao obeÊanje i da je dræanje Zakona bio naËinpomoÊu kojega Êe primiti oprost grijeha. Bog je tisuÊu puta ponovio izraelskomnarodu: “Voli me i poπtuj i tako Êeπ napredovati.” Ali Bog nikada nije rekao: “Toπto me voliπ i poπtujeπ oslobodit Êe te od grijeha.” Judaisti su zapravo stavilisvoje vlastite uvjete u sporazum koji nikada nije ni postojao (GalaÊanima 3,18).

ObeÊanje je bio Isus, i to obeÊanje je odræano. Primanje obeÊanja po vjerikao odgovor na taj Ëin jedini je moguÊi ljudski protuËin.

ZA RAZMI©LJANJE1. Pavao istiËe u Poslanici GalaÊanima da su Ëak i crkvene voe, kao i mnogi

vjernici crkve, bili pokolebani pod utjecajem judaista. Koje laæne ideje kole-baju danaπnju crkvu?

2. Po vaπem miπljenju, koje ideje imaju preveliki utjecaj? Koje ideje stavljateiznad obeÊanja o vjeËnom æivotu kroz Isusa? ©to Êe se promijeniti u vaπemnaËinu razmiπljanja?

Tim Lale, Boise, Idaho, SAD

Sjeti seObeÊanje je bio Isus i obeÊanje je odræano.

51


O dugama i obeÊanjima

LOGOS: Postanak 3,15; 9,11-17; 11,4; 15,1-6.18; Izlazak 16,22-26;Brojevi 13; Matej 5,17-20; GalaÊanima 3,15-20

Povijesni savezi (Postanak 3,15; 9,11-17; 15,1-6.18)Nahbi, Geuel, Setur, Gadiel: Ëetiri muπkarca iz istog ulomka u Svetom pi-

smu. Znate li tko su oni bili i πto im je zajedniËko? Razmiπljajte o tome dokprouËavamo o nekim savezima u Starom zavjetu.

Bog je sklopio savez s Adamom i Evom kada ih je stvorio: Nemojte jestiploda s drveta spoznje dobra i zla. Budite posluπni i æivite, ili odaberite nepo-sluπnost i izaberite smrt. Poznato nam je to izvjeπÊe. Naπi praroditelji nisuvjerovali Boæjim obeÊanjima. Oni su prekrπili savez, πto ih je osudilo na smrt.Meutim, Ëim se pojavio grijeh, tu je bio i Spasitelj; a naπ nebeski Otac je daodrugi savez u kojem Êe nam On dati svoju silu da budemo posluπni.

U devetom poglavlju Knjige Postanka Ëitamo o dugi Boæjeg obeÊanja. Njegovsavez s Noom vrijedi i danas. Zapravo, on Êe vrijediti sve dok postoji vrijeme.Osim toga, znamo za Boæji razgovor s Abrahamom tijekom kojega je On obeÊaoAbrahamu da Êe njegova djeca biti brojna poput zvijezda (Postanak 15,1-6). Aonda, tog istoga dana, On je sklopio zavjete da Êe se brinuti za Abrahamovepotomke te da Êe im dati kanaansku zemlju (18. redak).

Meutim, ta obeÊanja su bila viπe od ulijevanja sigurnosti u pitanjima ze-maljskog æivota. U prvom savezu uopÊe, Bog je obeÊao da Êe se jednoga danaljudskom rodu roditi Spasitelj u ËovjeËjem obliku, a kako bi ispunio to obeÊa-nje, On je izabrao posebne ljude kroz koje Êe On djelovati. Uzmimo Abrahama.Boæji savez je bio puno viπe od pukog obeÊanja potomaka muπkarcu koji nijeimao djece. To je bila konaËna nagrada za vjernost — netko iz Abrahamovihpotomaka Êe biti Mesija!

Grijeh nevjerstva (Postanak 11,4; Brojevi 13)Naæalost, nisu svi imali vjere poput Noe. Stoga, nedugo nakon obeÊanja o

dugi, neki su ljudi uvjerili sami sebe da znaju bolje od Boga. Oni nisu vjerovaliprisegi koju je On dao Noi da neÊe poslati joπ jedan potop svjetskih razmjera.(Ellen G. White, Patrijarsi i proroci, str. 91,92) ©to je najtragiËnije, grijehnevjerstva nije zavrπio s tim graditeljima Babilonske kule.

Vratimo se sada Ëetvorici muπkaraca spomenutih na poËetku. Oni se samojednom pojavljuju u Bibliji. Pa ipak, kada bih vam spomenula njihove suvre-menike, najvjerojatnije biste odmah mogli prepoznati o kojem se dogaaju radi.Dogaaj se nalazi u 13. poglavlju Knjige Brojeva, a njihova dva slavna suvreme-nika su Kaleb i Joπua. Da, Nahbi, Geuel, Setur i Gadiel su bili Ëetvorica odukupno trinaest uhoda koje je Mojsije poslao da izvide kanaansku zemlju. Timljudima i drugim uhodama jedno je bilo zajedniËko — oni nisu odluËili uzeti

52

Boæja obeÊanja k srcu pa time nisu mogli uÊi u Boæji savez. Njihov grijeh nijebio u tome πto su vidjeli divove koji su naseljavali Kanaan, pa Ëak ni πto suizvijestili o njima. Njihov grijeh, kao i grijeh mnogih od nas, bio je grijehnevjerovanja da je Bog veÊi od divova. Oni su vjerovali da Bog nije dovoljnomoÊan da odræi svoju rijeË.

Kada mi u svojoj sili i svojim vlastitim metodama pokuπavamo zaraditispasenje, zapravo govorimo Bogu isto to: “Boæe, ja ne vjerujem baπ sto posto uono πto si rekao ili obeÊao.”

Bog misli ono πto kaæe (Izlazak 16,22-26; Malahija 3,6; Matej5,17-20; Titu 1,2)

»ak i povrπno Ëitanje Svetoga pisma vodi nas do temeljne istine da Bog misliono πto kaæe. Njegova obeÊanja su sigurna (2. KorinÊanima 1,20) zbog toga πtoje On dovoljno moÊan da ih ispuni. Ta obeÊanja Ëine prekrasan lanac koji seproteæe kroz Njegovu RijeË i povezuje je u jednu cjelinu. Mi moæemo imatipovjerenja u Njega zbog toga πto smo vidjeli kako se On dokazao vjernim svojemnarodu u proπlosti. »ak ni Zakon, Deset zapovijedi, ne moæe promijeniti Njegovsavez, zbog toga πto su to zapravo lice i naliËje iste kovanice. “S Boæje stranesinajski zavjet (nazvan i prvim Savezom) bio je obnova Abrahamova zavjetamilosti (Hebrejima 9,1). ... Kasniji redci iz Svetog pisma govore o ‘novom iboljem savezu’. Meutim, to nije zato πto je vjeËni zavjet promijenjen, veÊ zatoπto je (1) Izraelovom neposluπnoπÊu Boæji vjeËni zavjet bio izopaËen u sustavdjela; (2) bio zdruæen s novom objavom Boæje ljubavi u utjelovljenju Isusa Kri-sta, u Njegovom æivotu, smrti, uskrsnuÊu i posredovanju (usporedi: Hebrejima8,6-13) i (3) sve do kriæa on nije potvren Kristovom krvlju.” (Seventh-dayAdventist believe..., str. 109)

Nismo spaπeni zbog toga πto je Bog nepromjenjiv, veÊ kroz vjeru u Njega mipostajemo Njegovom djecom i Abrahamovom duhovnom djecom. Bilo koji ugovorpo svojoj definiciji mora imati dvije stranke. Kako bi nagodba imala ikakvuvaænost, mi moramo ispuniti svoj dio. Bog nas poziva da uemo u taj prekrasansavez s Njim kroz vjeru u Krista. Samo tada moæemo postati nasljednicimaprema obeÊanju.

ZA RAZMI©LJANJE1. ©to nevjerovanje Bogu govori o vaπem izvjeπÊu vienoga?2. ©to je najvaænije πto osobno moæete uËiniti kako biste izgradili odnos vjere

s Bogom?

Rachel Atwood, Stanford, Kentucky, SAD

Sjeti seBoæji savez je bio puno viπe od pukog obeÊanja potomaka muπkarcu koji nije

imao djece.

53

Utorak, 1. studenoga 2011.

ObeÊanje u boji

SVJEDO»ANSTVO: Postanak 9,11-17

Svi znamo dogaaj o Noi i Boæjem obeÊanju danom njemu i ËovjeËanstvu, idugi postavljenoj na nebu kao znaku tog obeÊanja. Ovo obeÊanje je jedno odmnogih koje nalazimo u Bibliji. Dok istraæujemo spise Ellen G. White, stjeËemojoπ veÊe razumijevanje Boæjih obeÊanja i joπ ih viπe cijenimo.

“Boæji ideal za Njegovu djecu uzviπeniji je od najuzviπenije misli koju ljudskium moæe dosegnuti. ‘Dakle: budite savrπeni kao πto je savrπen Otac vaπ nebe-ski!’ Ova zapovijed je i obeÊanje. Plan spasenja podrazumijeva naπe cjelovitoosloboenje od sotonske sile. Skruπenu duπu Krist uvijek odvaja od grijeha. Onje doπao raskopati djela avolja i postarao se da Sveti Duh bude darovan svakojduπi koja se kaje, da bi je saËuvao od greπnosti.” (Ellen G. White, Isusov æivot,str. 246)

“Zar ne bi bilo bolje da se uhvatimo za blagoslovljena Boæja obeÊanja iprimijenimo ih na sebe, oslanjajuÊi se na njih u potpunosti? To je vjera. Vjerommi dolazimo u svetu Kristovu blizinu, a ne oslanjajuÊi se na neki osjeÊaj; mitrebamo reÊi: ‘Gospodine, ja vjerujem Tvojim obeÊanjima zbog toga πto si Ti torekao. Tvoja rijeË je prisega; mi znamo da smo djeca Boæja zbog toga πtoudovoljavamo uvjetima, zbog toga πto se On zakleo svojom rijeËju.’” (Ellen G.White, The Advent Review and Sabbath Herald, 29. srpnja 1890.)

“‘Molite, i dat Êe vam se! Traæite, i naÊi Êete! Kucajte i otvorit Êe vam se! Jersvaki koji moli, prima; tko traæi, nalazi, i tko kuca, otvara mu se.’ (Matej 7,7.8)HoÊete li vjerovati ovim jamstvima? HoÊete li reÊi: Da, Gospodine, ja Te dræimza Tvoju RijeË; poËet Êu od ove toËke gdje se nalazim, kako bih svjedoËio opoveÊanju vjere; uhvatit Êu se za obeÊanja — ona su namijenjena meni! O braÊoi sestre, ono πto æelimo jest æiva, borbena, rastuÊa vjera u Boæja obeÊanja kojasu zaista za tebe i za mene.” (Ellen G. White, Pacific Union Recorder, 26. pro-sinca 1912.)

ZA RAZMI©LJANJEZbog toga πto ljudi priliËno olako daju i krπe obeÊanja, Ëini se gotovo ne-

shvatljivim da su Boæja obeÊanja uvijek istina. Kako moæemo sami sebe uvjeritida On zaista dræi svoja obeÊanja?

Jodie Morgan, Veliki Kajman, Kajmansko otoËje, Britansko zapadnoindijskootoËje

Sjeti se“Ono πto æelimo je æiva, borbena, rastuÊa vjera u Boæja obeÊanja.”

54

Srijeda, 2. studenoga 2011.

Njegujte svoju vjeru

PRIMJENA: Rimljanima 1,17; Hebrejima 10,38; 11,6

KrπÊani u Galaciji su se borili s navodnim zategnutim odnosom izmeuBoæjeg zakona, Njegove milosti i obeÊanja o spasenju te svoje vjere. I danaskrπÊani isto tako mogu postati savladani ovim pretpostavljenim napetostima. Astvari zapravo stoje ovako: Boæji zakon dan na Sinaju pokazuje nam razmjerenaπe greπne naravi te nam pomaæe prepoznati naπu potrebu za obeÊanjem ospasenju koje Bog nudi svim ljudima kroz Abrahama i njegove potomke. Krozvjeru mi polaæemo pravo na ovo obeÊanje. Kako onda moæemo njegovati takvuvjeru?

Mi moramo ovisiti o Bogu na svakom podruËju svojeg æivota. Kakobi u nas utisnula vaænost vjere, Biblija nas pouËava potpunoj ovisnosti o Bogu.Kada je stotnik preklinjao Isusa da izgovaranjem samo jedne rijeËi izlijeËi nje-govog oduzetog slugu koji je patio, Isus je naglasio izvanrednu vjeru ovogaËovjeka (Matej 8,5-10). I mi takoer moramo imati potpuno povjerenje u Boga iNjegovu sposobnost da radi za nas i kroz nas.

Vjerujmo da Boæja rijeË uvijek ispuni ono πto obeÊa. Sama Boæja rijeËima stvaralaËku moÊ, jer “Jahvinom su rijeËju nebesa sazdana i dahom ustanjegovih sva vojska nihova.” (Psalam 33,6) Boæja samoispunjavajuÊa RijeË morabiti naπ jedini vodiË i izvor nadahnuÊa zbog toga πto samo ona moæe ispunitiNjegovu volju u naπem æivotu. (A. T. Jones, Lessons on Faith, Ringgold, Ga.:TEACH Services, 1995., str. 15)

ProuËavajmo, molimo se i radimo za Boga. Njegovanje naπe vjere po-staje sve praktiËnije dok prouËavamo Sveto pismo, molimo se i razmiπljamo otome. Dok to Ëinimo, dopuπtamo Mu da nam govori i uvodi nas u svoju volju.Kako Ga sve bolje budemo upoznavali kroz prouËavanje i molitvu, to Êemo bitinadahnutiji u radu za Njega i pomaganju drugima da ispune svoje tjelesne iduhovne potrebe (Izaija 58,6-11).

ZA RAZMI©LJANJE1. Zaπto su poznavanje Boæjih obeÊanja i vjera u njih tako vaæni za naπ duhovni

razvoj?2. Kako nam sluæenje drugima u Boæje ime pomaæe da naπa vjera joπ viπe

raste?

Richard Hugh Wildman, George Town, Kajmansko otoËje, Britanskozapadnoindijsko otoËje

Sjeti seKako budemo sve bolje upoznavali Boga kroz prouËavanje i molitvu, to Êemo

biti nadahnutiji da idemo raditi za Njega.

55

»etvrtak, 3. studenoga 2011.

Pijte s izvora vjeËne mladosti

RAZUMIJEVANJE: Hebrejima 4,14.15

Trube glasno trube. Ljudi se rasprπuju na sve strane. Muπkarci, æene i djecazastaju na svojim putovima i okreÊu glave u pravcu zvuka. Preko neba se pre-lijevaju dugine boje. S druge strane svijeta, ljudi su se probudili iz sna. IskaËuiz svojih kreveta kako bi ugledali jarko sunËevo svjetlo. Ponovno zvuk trubeodjekuje nebom. ZagluπujuÊi, ali pobjedniËki. Usred tog mnoπtva sjedi Isus usvoj svojoj slavi, veliËanstven — naπ Gospodin, Spasitelj i Kralj nad kraljevima.

Da. Isus je obeÊao ponovno doÊi, a Biblija je ispunjena podsjetnicima oNjegovom spasenju i prilici da imamo vjeËni æivot s Njim. Pavao u 2. Timoteju2,11.12 kaæe: “Vjerodostojna je rijeË: Ako s njime umrijesmo, s njime Êemo iæivjeti. Ako ustrajemo, s njime Êemo i kraljevati.” (JB) Kakvo prekrasno obeÊa-nje!

Mnogi ljudi traæe alternative za Boæje obeÊanje o vjeËnom æivotu. Jednatakva slaba zamjena za to je mit o izvoru mladosti. Ta legenda se prenosi veÊtisuÊama godina. StarogrËki povjesniËar Herodot spominje izvor u Etiopiji kojije sadræavao posebnu vodu koja je pomagala Etiopljanima da dugo æive. (Hero-dot, III. knjiga, 22.—24. poglavlje)

Meutim, kako bismo pronaπli pravi izvor mladosti, ne trebamo gledati daljeod Biblije. Tamo Ëitamo Boæja obeÊanja o vjeËnom æivotu. Vjera u Njegova obe-Êanja o spasenju kroz Isusa, naπeg Velikog sveÊenika, Ëaπa je pomoÊu kojeuvijek iznova moæemo piti iz tog izvora. Isus zna kako se osjeÊamo. On poznajenaπa iskuπenja. Ne postoji niπta u naπem æivotu πto ne moæemo podijeliti sNjim. Kako Êete se osjeÊati tog veliËanstvenog dana kada se On bude vratio?HoÊete li slaviti i biti ushiÊeni? Ili Êe se vaπe srce istopiti od straha i osjeÊajakajanja zbog toga πto Mu niste predali svoj æivot?

Jeste li spremni? Pijete li s vjeËnog izvora, u pripremi za Njegovo vjeËnokraljevstvo? Zamolite Boga da vam pomogne pripremiti se za Njegov povratak.

Stacy Bodden, Veliki Kajman, Kajmansko otoËje, Britansko zapadnoindijskootoËje

Sjeti seIsus zna kako se osjeÊamo. .... Ne postoji niπta u naπem æivotu πto ne

moæemo podijeliti s Njim.

56

Petak, 4. studenoga 2011.

Onaj koji vjerno dræi obeÊanja

ISTRAÆIVANJE: GalaÊanima 3,18

ZAKLJU»ITEMoæda Sotona ni u Ëemu viπe ne uæiva nego kada sije neslogu meu vjerni-

cima u onome πto se odnosi na njihovo spasenje. On nas Ëesto navodi da Boæjibesplatni dar dræimo bezvrijednim. Ukoliko to ne funkcionira, nagoni nas da sejoπ viπe trudimo kako bismo zaradili svoje spasenje i bili sigurni da Êe nas Bogprihvatiti. Ova posljednja prijevara bila je u sræi drame koja se odigravala meuobraÊenicima u Galaciji. Apostol Pavao si je dao truda u svom izlaganju —ponekad bi gotovo izgubio strpljenje — kako bi istaknuo da se pravednost moæepostiÊi samo kroz Isusa Krista (GalaÊanima 2,15-21). Poπtivanje æidovskih obi-Ëaja i dræanje zakona nikada nije moglo zamijeniti pravednost vjerom u IsusaKrista. Ova istina ostaje kljuËna i danas!

RAZMOTRITEu Provedite video-intervju s Ëlanom svoje uæe obitelji. Zamolite tu osobu da

podijeli najsvetija obeÊanja koja je on ili on dao i zaπto. Zatim zamolite tuosobu da podijeli njemu ili njoj drago obeÊanje iz Biblije.

u Pronaite tri uvjetna obeÊanja u Bibliji. Razmotrite uvjete koje je Bog naveoda bi odræao svoja obeÊanja. Na koji su naËin ovi uvjeti podjednaki u svakomobeÊanju? Na koji se naËin razlikuju?

u Na YouTubeu potraæite moÊnu baladu o Isusovoj ærtvi koju pjeva RachaelLampa, a nosi naslov “No Greater Love Than This”. Nakon πto ste je posluπali,razmislite o tome zaπto tolikim ljudima predstavlja problem jednostavnoprihvatiti Isusovu nevjerojatnu Ærtvu.

u Dobro razmislite o dvama naËinima na koja biste prijatelju objasnili odnosizmeu Zakona, grijeha i spasenja.

u Izvedite dramsko Ëitanje GalaÊanima 2,15-3,7. Zapazite kako snaæne rijeËiPavao koristi u ovom dijelu svog poziva.

u Napiπite u svom dnevniku nekoliko kratkih reËenica na temelju znaËenjaGalaÊanima 6,9.

u Napiπite molitvu u tri do Ëetiri reËenice kako biste zahvalili Bogu πto vas jeprihvatio kao svoje dijete, kao ravnopravnog nasljednika s Kristom.

POVEÆITEIvan 1,11,12; Rimljanima 3-6; Hebrejima 10,1-22.Ellen G. White, Djela apostolska, 36. poglavlje; Ellen G. White, Isusov æivot,

79. poglavlje.

Dwain Esmond, Hedgesville, West Virginia, SAD

57

Pouka 75.—12. studenoga 2011.

Put do vjere

“Ali je Pismo sve zatvorilo pod grijeh, da se obeÊanje, naosnovi vjere u Isusa Krista, dadne onima koji vjeruju.”

(GalaÊanima 3,2)

58

Subota, 5. studenoga 2011.

©to donosi pobjedu, vjera ili zakon?

UVOD: GalaÊanima 3,23-25

Zavrπnica Svjetskog nogometnog prvenstva. »uje se zvuk zviædaljke. Utak-mica poËinje. Meutim, primjeÊujete kako neπto nije u redu. IgraË jednog timaneprestano zastaje kako bi neπto proËitao. On zapravo Ëita pravila! A zatimzapaæate drugog igraËa iz istog tima kako neprestano trËi k sucu kako bi vidioje li svaki potez koji je napravio u skladu s pravilima. Takoer primjeÊujetevratara koji vadi metar kako bi vidio koliko je udaljen od mreæe! Ovo Êe bitizaista dugaËka utakmica!

Ukoliko na svom krπÊanskom putu svakoga trenutka zastajemo kako bismoprovjerili pravila i usporedili kako stojimo u odnosu na Zakon — Deset zapovi-jedi — nikada se neÊemo pomaknuti naprijed. Umjesto toga, trebali bismo bitiusredotoËeni na Krista. Pavao je upravo o tome govorio kada je napisao: “Takonam je Zakon bio nadzirateljem sve do Krista da se po vjeri opravdamo.” (Ga-laÊanima 3,24 — JB)

ZnaËi li to da odbacujemo zakon? Ne. Deset zapovijedi su okvir za “utak-micu” æivota. A sada zamislimo drugaËiji scenarij za utakmicu Svjetskog kupa.Joπ je dvije minute do kraja, a rezultat je izjednaËen. Vi ste igraË, a vaπ trenerje dao upute vaπoj momËadi da namjesti priliku za gol na naËin koji vam baπnema smisla. Joπ nikada niste izveli taj potez, stoga niste sigurni hoÊe li touspjeti ili ne. Pa ipak, odluËujete to uËiniti. Dok trËite po terenu, lopta dolazido vaπih nogu. Pogledate ispred sebe i ugledate vratara suprotnog tima kakozuri u vas.

Udarate loptu. Postiæete gol! Dok vas odnose s igraliπta u euforiji pobjede,osvrÊete se i gledate preko ramena da biste ugledali zadovoljan osmijeh svogtrenera.

Vidite, vi ste igrali utakmicu, a ne pravila. Pravila nam pomaæu, ali ona neËine samu utakmicu. Pavao kaæe da “otkako je nadoπla vjera, nismo viπe podnadzirateljem.” (GalaÊanima 3,25 — JB) Vjera je kljuË; ali kako to ide pod rukusa zakonom? Dok budete prouËavali ovotjednu pouku, otkrit Êete odgovor naovo i mnoga druga pitanja. Moja je æelja da, dok istraæujete ovu temu, stekneterazumijevanje te budete blagoslovljeni onime πto budete otkrili.

Rebecca Poole, Perth, zapadna Australija

Sjeti seDok vas odnose s igraliπta u euforiji pobjede, osvrÊete se i gledate preko

ramena da biste vidjeli svog trenera kako se zadovoljno smijeπi.

59

Nedjelja, 6. studenoga 2011.

Æivi u duhovnom zakonu

LOGOS: Levitski zakonik 18,5.6; Rimljanima 3,1.2.9-19; 8,1-4; 1.KorinÊanima 9,19.20; GalaÊanima 3,21-25

Uredbe, zakoni i sloboda (Levitski zakonik 18,5; Rimljanima 8,1-4;GalaÊanima 3,21-25)

Levitski zakonik 18,5 kaæe da Bog ima odredbe koje Njegov narod trebaslijediti. U prvom redu te zapovijedi ukljuËuju granice po pitanju spolnosti kojebi Bog æelio da slijede. Na primjer: “Neka se nitko od vas ne pribliæuje svojojkrvnoj rodbini da otkriva njezinu golotinju. Ja sam Jahve!” (6. redak) Zaπto jeBog tako jasno izrazio ono Ëega bi se Njegov narod trebao pridræavati? Zbog togaπto dræanje Njegovih zakona vodi ka æivljenju boljeg æivota. “Zato dræite mojeuredbe i zapovijedi! Tko ih vrπi, imat Êe po njima æivot.” (Levitski zakonik 18,5— ©ariÊ)

Izak je prepoznao posluπnost svog oca Abrahama i uæivao prednosti te po-sluπnosti. Bog je rekao Izaku: “Umnoæit Êu tvoje potomke tako mnogobrojnokao zvijezde na nebu. Sve ove zemlje dat Êu tvojim potomcima, i u potomstvutvojem bit Êe blagoslovljeni svi narodi na zemlji.” A zbog Ëega? “Za nagradu πtoje Abraham sluπao moj glas i slijedio moju zapovijed, moja pravila, propise iupute.” (Postanak 26,4.5 — ©ariÊ)

Pavao nam kaæe da “nam je Zakon bio nadzirateljem sve do Krista da se povjeri opravdamo.” (GalaÊanima 3,24 — JB) Kakva prekrasna promjena — od togada smo po Zakonu bili proglaπeni krivima i osueni na smrt, do toga da smoosloboeni kroz vjeru u Krista.

Moæda se onda moæete zapitati trebamo li doista dræati Zakon. Pavao kaæe:“Zakon je bez sumnje svet, a zapovijed i sveta, i pravedna, i dobra.” (Rimljanima7,12) Nadalje, Isus je rekao svojim uËenicima: “Tko ljubi mene, dræat Êe mojurijeË, i moj Otac Êe ljubiti njega.” (Rimljanima 7,12 — ©ariÊ) Ne moæemo pobjeÊiod ovih redaka. Boæji zakon je ono tko On jest. Njegov Zakon opisuje Njegovkarakter; a On od nas traæi da na to odgovorimo iz ljubavi. UËenici su imalipriliku odgovoriti Isusu licem u lice, poput Petra na obali kada ga je Isus triputa upitao: “Petre, voliπ li me?” Isus sada nama postavlja to isto pitanje (vidiIvan 21,15-17).

Meutim, nemojte ni za trenutak pomisliti kako je za to plaÊena neka smije-πna cijena. Nama je reËeno kako je cijena naπeg æivota Boæji Sin, Isus Krist.Doista nikada nije i neÊe biti plaÊena veÊa cijena. Kao greπnici, mi zasluæujemoumrijeti vjeËnom smrÊu. Zapravo, mi moramo umrijeti. Meutim, Isus je na sebeuzeo naπe grijehe. A “kako bismo parafrazirali drevnu teoloπku istinu: Isus jepostao ono πto smo mi kako bismo mi mogli postati ono πto je On.” (DouglasJ. Moo, Encountering the Book of Romans, Grand Rapids, Mich.: Baker Aca-demic, 2002., str. 133)

60

Prednost Æidova? (Rimljanima 3,1.2.9-19)Pavao govori o tome kako Æidovi imaju prednost u odnosu na druge. U Ëemu

je ta prednost? U Rimljanima 3,2 on kaæe da su Æidovima “povjerene rijeËiBoæje”. (DK) Kasnije on zavrπava popis prednosti sljedeÊim: posinjenje, boæan-ska slava, savezi, zakon, bogoπtovlje u hramu, obeÊanja koja se tiËu Mesije iNjegovog kraljevstva (Vidi Rimljanima 9,4.5). Zbog svih ovih razloga Æidovi subili u prednosti. Meutim, zapazite kako su sve te prednosti vezane uz povijestspasenja, a ne uz samo spasenje. (Isto, str. 75)

Zaista je bila Ëast æivjeti u razdoblju povijesti spasenja; meutim, spasenjesamo po sebi ne dolazi iz takvih veliËanstvenih iskustava i Ëasti. Pavao pod-sjeÊa svoje Ëitatelje da su i Æidovi, kao i neznaboπci, podjednako pod grijehom.On vrlo kratko i jasno kaæe zaπto je to tako. Nitko nema πto reÊi na tu izjavui svatko je uistinu odgovoran Bogu. “Nema pravedna ni samo jednoga.” (Rimlja-nima 3,10)

PremoπÊivanje svih podjela (1. KorinÊanima 9,19.20)1. KorinÊanima 9,20 naglaπava Pavlovu privræenost svojem narodu. Imajte na

umu kako je Pavao nekada bio odvaæan legalistiËki Æidov koji je progonio novekrπÊane. Meutim, on ovdje pokazuje svoju posveÊenost spaπavanju Æidova ionih koji su “pod Zakonom”. Neki primjeri te posveÊenosti ukljuËuju situacijukada je obrezao Timoteja zbog toga πto su mjesni Æidovi znali da je Timotejevotac Grk. To je bilo bitno za izgraivanje mostova do æidovskih srca u timmjestima (Djela 16,3).

Drugom prilikom je Pavao platio troπkove πiπanja kose Ëetvorice muπkaracakad im se pridruæio u obredima ËiπÊenja. “Jedini naËin na koji je mogao zado-biti odobravanje Æidova ... je bio da im pokaæe kako je on vjeran [Zakonu].” (TheSDA Bible Commentary, sv. 6, 1. izdanje, str. 405)

Na kraju, Pavao, koji je bio i apostol neznaboæaca, izjavljuje da bi voliovidjeti Æidove ljubomorne na neznaboπce kako bi i oni poæeljeli spasenje kojesu neznaboπci doæivljavali (Rimljanima 11,14).

ZA RAZMI©LJANJE1. Koja je razlika izmeu toga da Zakon nadzire vas, i Krista koji vas nadzire?2. »emu nas uËi Pavlova metoda πirenja evanelja? Na koji naËin biste mogli

primijeniti njegovu metodu u dijelu svijeta u kojem æivite?

Tim Shelton, Sydney, Australija

Sjeti se“Isus je postao ono πto smo mi kako bismo mi mogli postati ono πto je On.”

61

Ponedjeljak, 7. studenoga 2011.

Vjeruj i sluπaj

SVJEDO»ANSTVO: Propovjednik 12,13.14

“‘Prema tome, Zakon nam je bio Ëuvar da nas vodi u Krista, da se vjeromopravdamo.’ (GalaÊanima 3,24) U ovom pismu Sveti Duh kroz apostola govoriponajprije o moralnom Zakonu. Zakon nam otkriva grijeh te u nama budi osje-Êaj potrebe za Kristom i Ëini da pohrlimo zatraæiti od Njega oprost i mir takoπto Êemo pokazati pokajanje prema Bogu i vjeru prema naπem Gospodinu IsusuKristu.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1, str. 234)

“Adam i Eva su prekrπili Gospodnje zahtjeve i straπne posljedice njihovoggrijeha trebaju biti upozorenje nama da ne slijedimo njihov primjer neposluπno-sti. ... Nema istinskog posveÊenja, osim posluπnoπÊu istini. Oni koji ljube Bogasvim svojim srcem, ljubit Êe i sve Njegove zapovijedi. PosveÊeno srce je u skladus propisima Boæjeg zakona...” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str. 253)

“Zakon izraæen u Deset zapovijedi ne treba toliko promatrati kao skup za-brana, veÊ kao izraz milosti. Njegove zabrane su sigurno jamstvo sreÊe kaoposljedice posluπnosti. Kada ga primamo u Kristu, zakon u nama uzrokujeËistoÊu karaktera koja Êe nam donositi radost kroz cijelu vjeËnost. Posluπnimaon predstavlja zid koji ih πtiti. U njemu gledamo objavu dobrote Onoga kojiljude, otkrivajuÊi im nepromjenjiva naËela pravednosti, nastoji zaπtititi od zalakoja proistjeËu iz prijestupa Zakona.” (Ellen G. White, Selected Messages, sv. 1,str. 235)

“Danielov æivot je nadahnuta ilustracija posveÊenog karaktera. To je poukaza sve nas, a posebno mlade. Strogo usuglaπavanje s Boæjim zahtjevima bla-gotvorno djeluje na zdravlje tijela i uma.” (Ellen G. White, Moj æivot danas, str.257)

“Nije dovoljno samo vjerovati Kristu za oprost od grijeha; mi vjerom stalnomoramo primati duhovnu snagu i hranu od Njega i Njegove RijeËi. ... Kristovisljedbenici moraju biti dionici Njegova iskustva. Oni moraju primiti i usvojitiBoæju rijeË tako da ona postane pokretaËka sila nihovog æivota i djela. OniKristovom silom moraju poprimiti Njegov lik i odraæavati nebeske osobine.”(Ellen G. White, Isto, str. 278)

ZA RAZMI©LJANJEUkoliko je Zakon odraz Boæjeg karaktera, kako ga se moæemo uËinkovito

dræati?

Bruce McCourt, Perth, zapadna Australija

Sjeti se“Kristovi sljedbenici moraju biti dionici Njegova iskustva.”

62


Uloga grËkih nadzornika

DOKAZI: GalaÊanima 3,23-25; 5,18

Kada je Pavao krenuo krπÊanima u Galaciji objaπnjavati ulogu Boæjeg za-kona, uporabio je primjer utemeljen na neËemu πto su oni svakoga dana pro-matrali — ulogu nadzornika djeteta ili tinejdæera u svojoj obitelji. GrËki i rimskiroditelji brinuli su se za osobni razvoj svoje djece tako πto su im dodjeljivalinadzornike. Ti nadzornici su obiËno bili stariji muπki robovi od povjerenja.

Nadzornik je doslovno bio s djeËakom kamo god je ovaj iπao. Ukoliko ste biligrËki djeËak, vaπ nadzornik bi pazio da ste primjereno odjeveni, a kosa lijepopoËeπljana. Pratio bi vas do πkole i nosio vaπu torbu sa πkolskom opremom, πtoje ukljuËivalo opremu za pisanje, svitke i najvjerojatnije vaπu harfu, ukoliko steimali poduke iz glazbene kulture. Usput bi provjeravao vaπu grËku gramatikukoju ste trebali zapamtiti za satove gramatike toga dana. (Ben Witherington III,Grace in Galatia: A Commentary on Paul’s Letter to the Galatians (Edinburgh:T&T Clark, 1998.), str. 264,265)

Naravno, stalna nazoËnost vaπeg nadzornika mogla je biti pomalo frustrira-juÊa. GrËki pisac zvan Aristid dokumentirao je neka “zvocanja” nadzornikadjeËacima za koje su bili zaduæeni: Ne trpaj hranu u usta!, Ne buËi!, Pristojnohodaj ulicom! ZvuËi li vam iπta od ovoga poznato?

Nadzornici su takoer trebali upuÊivati djeËake u Êudoree i πtititi ih. Kadabi djeËak uπao u tinejdæerske godine, njegov nadzornik ga je takoer πtitio odneæeljenih ljubavnica ili ljubavnika koji su ga mogli pokuπavati zavesti.

Bez obzira na to koliko je nadzornik bio osoba od povjerenja, dolazilo jevrijeme kada je djeËak trebao sazrijeti u potpuno neovisnu odraslu osobu. Kraj-nji cilj roditelja bio je zreli mladiÊ bez potrebe za usmjeravanjem od stranenadglednika. Pavao je uporabio ovaj primjer kako bi prikazao kako Bog æeli danaËinimo taj prijelaz od moralnog πtiÊenika Zakona do osobe koja pokazujepravu duhovnu zrelost i slobodu kroz vjeru u Isusa Krista i kroz æivot samo-kontrole po Njegovom Duhu. (F. F. Bruce, Commentary on Galatians, New Inter-national Greek Testament Commentary (Exeter: Pasternoster Press, 1982.), str.182,183)

Sven Östring, Perth, zapadna Australija

Sjeti seNe trpaj hranu u usta!, Ne buËi!, Pristojno hodaj ulicom! ZvuËi li vam iπta

od ovoga poznato?

63


Postati vozaËem

PRIMJENA: Rimljanima 3,21-24; 6,23; 10,8.9; GalaÊanima 3,21.24;Otkrivenje 3,20

Nitko ne moæe jednostavno uskoËiti u automobil i odvesti se na cestu bezvozaËke dozvole. Ovi koraci prikazuju faze rasta u naπem odnosu s Kristom.

1. Korak: Upiπite se u autoπkolu. Kada sam se prvi put upisala u autoπkolu,nisam zaista æeljela nauËiti voziti. Trebalo mi je pet godina da zaista poËnemuzimati satove voænje. Upisivala sam se u autoπkolu i obnavljala status kandi-data, pronalazila razliËite izgovore, sve dok mi nadleæni nisu rekli da produ-æenje viπe nije moguÊe. SliËno tome, kako biste upoznali Boga, morate razvitiæelju da to Ëinite. Moæete biti okruæeni prilikama, ali to jednostavno ne æelite.Meutim, nemojte traæiti izgovore i nemojte odgaati (Otkrivenje 3,20).

2. Korak: PoËnite uzimati satove voænje. Instruktor Êe vas nauËiti svemu πtoo voænji trebate znati. I πto je najvaænije, trebate poznavati razliËite znakove ipravila ponaπanja na cesti — to Êe vam omoguÊiti sigurnu voænju. KrπÊanskaautocesta takoer ima znakove i pravila — Boæje zapovijedi. Njegov Êe vas Zakonsigurno provesti kroz æivot kako ne biste doæivjeli nesreÊu koja Êe vas stajatipuno novca, vaπeg dobrog glasa, pa Ëak i vaπeg æivota (GalaÊanima 3,24).

3. Korak: Mudro odaberite svoj put. »estitamo! Poloæili ste ispit i sada imatevozaËku dozvolu. Poznajete pravila ponaπanja na cesti i znaËenje znakova nacesti. Oni Êe vas odvesti tamo kamo ste se zaputili. Poπtivanje tih znakova Êevas sigurno dovesti na vaπe odrediπte.

SliËno tome, i Boæje zapovijedi imaju vaæan zadatak: dovesti vas ka Kristukako biste mogli biti opravdani i spaπeni kroz Njegovu ærtvu. Kada imate vjereu tu ærtvu, vi Êete biti spaπeni (Rimljanima 3,21-24; 10,9; GalaÊanima 3,24), aSveti Duh Êe vam pomoÊi da rastete u Njemu dok vas On vodi kroz æivot. Kadapriznate Krista za svojeg Spasitelja i tako uete u Boæje kraljevstvo, æeljet Êeteputovati u skladu s Njegovim Zapovijedima i Njegovim planom za vaπ æivot. Vaπeje putovanje otada usmjereno kamo On vodi.

ZA RAZMI©LJANJE1. Objasnite ulogu koju Bog Otac, Sin Isus Krist i Sveti Duh imaju u vaπem

spasenju. Zaπto je svaka od njihovih uloga podjednako vaæna?2. Ponekad nas u voænji zna ometati mobilni telefon ili glazba koju puπtamo.

Takve vrste ometanja mogu dovesti do prometne nezgode. Koje vrste ometa-nja bi mogle prouzroËiti da prestanemo biti usredotoËeni na Krista?

Ana Lotawa Turaganitabua, Burerua, Tailevu, Fiji

Sjeti seNjegov Êe vas Zakon provesti kroz æivot sigurno.

64


Sposobnost slijeenja autokarte

RAZUMIJEVANJE: GalaÊanima 3,24

Na zakone se moæe gledati na razliËite naËine. Maloljetni prijestupnik moæegledati na zakon kao na skup samovoljnih pravila stvorenih iskljuËivo kako biometala zabavu. ObiËan graanin najvjerojatnije gleda na zakon kao na neπtoπto odvraÊa nemoralne osobe da otmu djecu ili opljaËkaju banku. Za policiju jezakon podloga za odræavanje reda i mira. Za osuene kriminalce, meutim,zakon je neπto πto osuuje.

Kada bi netko ogolio zakon do sræi, sloj po sloj, ustanovio bi da je zakonmnogo viπe od gomile odredaba koje govore πto “smijeπ” i “ne smijeπ”, pojaËanihnovËanim kaznama, zatvorom, a moæda i smrÊu. Zakoni odraæavaju druπtvo izkojeg potjeËu. Oni odraæavaju vrijednosti svakog pojedinca u druπtvu i onoga πtoveÊina graana tog druπtva smatra prihvatljivim ponaπanjem. VeÊina civilizira-nih druπtava vjeruje da ljudi ne bi trebali lagati, varati, krasti, ubijati druge iliimati spolne odnose s braËnim drugom neke druge osobe.

Boæja definicija moralnog ljudskog biÊa sliËna je naπoj. C. S. Lewis je teore-tizirao da je to zbog toga πto je On “Netko ili Neπto tko stoji iza moralnogZakona” (Clive S. Lewis, KrπÊanstvo, str. 33), odgovoran za bilo kakav unutra-πnji osjeÊaj za razlikovanje dobra i zla kojeg moæemo imati. K tome, Boæji namzakon pokazuje πto On misli o tome kakav bi krπÊanin trebao biti. Zbog toga πtosmo mi Njegovi predstavnici na Zemlji, On nas nije ostavio da sami odgonetamoπto bismo trebali Ëiniti. Umjesto toga, dao nam je svoj Zakon kako bismo gauporabili kao autokartu. Njegov Zakon moæemo usporediti i sa zrcalom u koje-mu provjeravamo svoj odraz. Ukoliko slijedimo Njegov Zakon, zrcalo u kojegledamo odraæavat Êe Njega, a ne nas. ©toviπe, kada pogledaju u nas, drugi Êevidjeti Njega. Bog nas ne ostavlja da slijedimo Njegov Zakon kako god znamo iumijemo, zbog toga πto zna da je to za nas nemoguÊa misija. Kada Ga pozovemou svoj æivot, On nas uËi da je “ljudima ... nemoguÊe, ali je Bogu sve moguÊe”.(Matej 19,26) Bilo bi dobro pozvati se na to obeÊanje.

ZA RAZMI©LJANJE1. VeÊina ljudi u danaπnjem svijetu nije opsjednuta slovom zakona dræave u

kojoj æive. Zaπto se onda mi legalistiËki odnosimo prema Boæjem zakonu?2. Kako moæemo istinski prepoznati Onoga tko stoji iza Zakona u Bibliji, a da

ne odemo u krajnost da postanemo opsjednuti samim Zakonom ili ga upotpunosti odbacimo?

Michelle Luo, Perth, zapadna Australija

Sjeti seBog nas ne ostavlja da slijedimo Njegov Zakon kako god znamo i umijemo.

65


Jesu li Zakon i vjera spojivi?


ZAKLJU»ITESmatrate li se krπÊaninom zato πto dræite odreene vjerske obiËaje? Ili nala-

zite svoj identitet u Kristu? To je ono o Ëemu je Pavao govorio GalaÊanima.Njihov ulazak u crkvu nije trebao biti kroz dræanje æidovskih obreda. Pa ipak,æidovski su vjernici æeljeli da ovi pokaæu svoju pripadnost crkvi tako πto Êe sepodvrgnuti obredima poput obrezanja. A GalaÊani su u to povjerovali! Nevjero-jatno, zar ne? Nismo li ponekad svi mi zarobljenici Zakona zbog toga πto je naπavjera postala pomalo klimava? Kada poËnemo sumnjati da su Kristova milost ipravednost dovoljni, pomiπljamo kako bismo Mu trebali pomoÊi, zar ne? Ipak,evanelje o kriæu je takvo da u Boæju obitelj ulazimo samo i iskljuËivo krozKristovu ærtvu. Sposobnost da æivimo osloboeni straha i krivnje povezanih spokuπajima dræanja Zakona nalazi se u Njegovoj krvi i Njegovom Duhu koji æiviu nama i pomaæe nam da pobijedimo grijeh kroz Njegovu pobjedu na kriæu. Toje naπe jedino pravo i udio! To je upravo ono πto je tako nevjerojatno legalistiË-kom naËinu razmiπljanja! I to je bitka koju vodi svaki krπÊanin!

RAZMOTRITEu Navedite koje izbore u æivotnom stilu donosite kao krπÊanin adventist sed-

moga dana. UËinite to na lijevoj strani papira. Zatim u stupcu s desne stranenavedite πto je Krist uËinio za vas. Koji je popis duæi? Koji stupac predsta-vlja ono πto vam pruæa osobnu sigurnost da moæete stajati pred Bogom?

u Napiπite svoje iskustvo dolaska Kristu. UkljuËite svoje osjeÊaje kada ste prviput doπli Kristu i “istovarili” svoje grijehe pred Njegovim nogama. Zatimnapiπite o proturjeËnom naËinu na koji ste se uhvatili u koπtac kada je rijeËo ravnoteæi izmeu dræanja Boæjeg zakona i vaπe vjere.

u Podijelite ono πto ste napisali u gornjoj vjeæbi s vaπim subotnjoπkolskimrazredom ili sa svojim prijateljem/prijateljicom. Ili zamolite vaπeg pastora daiskustvo podijelite s crkvom kao vaπe svjedoËanstvo vjere.

u U pjesmarici pronaite pjesme o vjeri i pobjedi. ©to rijeËi svake pjesmeimaju zajedniËko? Otpjevajte vama najdraæu pjesmu. Ukoliko ste osobitoglazbeno nadareni, pokuπajte skladati vlastitu melodiju na rijeËi te pjesme,kao naËin na koji Êete dati osobnu notu hvale za ono πto je Bog postigao uvama.

POVEÆITEFritz Ridenour, How to Be a Christian Without Being Religious

Liane Edlund, Ekebyholm, ©vedska

66


Od robova do baπtinika

“Stoga nisi viπe rob, nego sin. A ako si sin, i baπtinik sipo Bogu.” (GalaÊanima 4,7)

67


Baπtinici — u Boæje vrijeme

UVOD: GalaÊanima 3,26; 4,1

Zamislite sebe kao predsjednika uspjeπne korporacije koju ste osnovali.Plodovi vaπega rada omoguÊavaju vam da stanujete u vili ureenoj prema vaπimomiljenim bojama i stilovima. Na posjedu koji okruæuje vaπ dom nalaze se bistripotoci, botaniËki vrtovi i sjenice za odmor. Posluga skaËe na svaku vaπu potrebui æelju, dok se vaπa djeca igraju na briæno njegovanim travnjacima i uæivaju uizobilju drugih pogodnosti.

Meutim, pored sve te raskoπi, doÊi Êe vrijeme kada viπe neÊete moÊi vodititu korporaciju. Tada Êete morati odluËiti tko Êe iÊi vaπim stopama, tko Êe dobitipriliku uæivati u raskoπi koju ste stekli. Nadam se da Êete tu prednost dodijelitidjeci kojom vas je Bog blagoslovio da bi postala vaπim nasljednicima.

Kada Bog povjeri roditeljima djecu da ih podignu, bez obzira na okolnosti,oni imaju odgovornost osposobiti tu djecu i nauËiti ih vaænim æivotnim pouka-ma. Roditelji bi trebali podiÊi svoju djecu da postanu osobe koje Êe poπtivatidruge, ljubazno se ophoditi prema njima i pomagati im. Nije bitno imaju li djecasluge koje sve Ëine za njih ili ne. Roditelji bi ih svejedno trebali nauËiti dapoπtuju odreena pravila i smjernice. S druge strane, djeca ne bi trebala bitiposluπna oËekujuÊi nasljedstvo kao nagradu, veÊ iz ljubavi prema roditeljima.

Netko bi mogao reÊi: “Ali, ako djeca imaju zadatke i odgovornosti, πto ihrazlikuje od slugu?” I jedni i drugi moraju polagati raËune roditeljima ili vlas-niku imanja, ali je razlika u tome πto su se roditelji tako trudili kako bi djeciosigurali æivot kakav imaju. Djeca Êe postati nasljednicima imanja svojih rodi-telja kada roditelji odluËe da je pravo vrijeme za to.

Isto je i s Isusom. On je doπao na Zemlju kao novoroenËe i na kraju jeumro za nas. On voli nas, svoju djecu, pa je otiπao kako bi nam pripremiomjesto na Nebu koje Êe biti daleko ljepπe od bilo Ëega πto naπ zemaljski ummoæe zamisliti. Kada doe pravo vrijeme, vratit Êe se po nas, Njegove nasljed-nike. Dok On vrπi pripreme za nas, mi se spremamo postati Njegovim nasljed-nicima tako πto prihvaÊamo Njegovu milost, a potom dopuπtamo Njegovom Du-hu da nam pomogne postupati po Njegovim Zapovijedima.

Dok prouËavate pouku od ovog tjedna, razmiπljajte o sebi kao o kraljevskomsinu ili kÊeri, kao o nasljednicima najviπeg prijestolja u svemiru (Otkrivenje22,3). Imajte povjerenja da Êe vas Bog voditi u procesu promjene od roba grijehudo baπtinika ili baπtinice Njegovoga prijestolja.

Edwina L. Taylor-Grayer, Ocala, Florida, SAD

Sjeti seRazmiπljajte o sebi kao o ... nasljednicima najviπeg prijestolja u svemiru.

68


Ti si nasljednik krune

DOKAZI: Postanak 1,26-31; GalaÊanima 3,26—4,20; Titu 2,11-15

Iako nas je Bog stvorio kako bismo uæivali u zajednici s Njim, stvorio nasje i sa slobodom izbora. Naæalost, Adam i Eva su odabrali ropstvo grijehu.Meutim, s obzirom da je On Otac pun ljubavi, Bog je osigurao zamjensku ærtvukako bi otkupio svoju djecu od grijeha, Ëak i prije nego πto ih je stvorio (1.Petrova 1,18-20). A onda, kada se ispunilo vrijeme, Isus je doπao kako bi æiviokao Ëovjek, da bismo mi, kroz vjeru, mogli naslijediti kraljevstvo koje je Bogpripremio za nas. Ukoliko smo robovi grijeha u bilo kojem obliku, ne moæemoprimiti baπtinu koju nam Bog æeli dati. Bilo πto πto nas odvaja od Boga sprijeËitÊe nas da primimo naπe nasljedstvo — spasenje i vjeËni æivot.

“U starozavjetna vremena Æidovi su bili podloæni ‘zakonu’ ... kao πto je robpodloæan svom gospodaru. Bog je od njih zahtijevao da poπtuju Njegova pravilakao πto se od maloljetnika oËekuje da poπtuje svoje nadglednike. Kako je ondaËudno da su ‘nerazumni’ GalaÊani teæili vratiti se u to stanje ropstva (GalaÊa-nima 3,1; 4,9; 5,1). Oni nikada ne bi uspjeli pronaÊi slobodu od osude koja jebila sve πto zakon moæe ponuditi (GalaÊanima 3,13). I tko se god danas pouzdajeu vlastite napore kao sredstvo spasenja, nalazi se u istom stanju ropstva kaoi Æidovi starozavjetnog vremena i kao GalaÊani dok su bili podloæni judaistima.... Bilo koja samonametnuta duænost ili duænost koju zahtijeva duhovni autori-tet, ukoliko preuzima mjesto vjere u Boga i pokornosti Njegovoj volji, rezultiraduhovnim ropstvom.” (The SDA Bible Commentary, sv. 6, 1. izdanje, str. 965)

Bog je spreman pomoÊi nam da prihvatimo sve πto nam ima za ponuditi. Kaoπto roditelj svakodnevno pruæa njegu i brine se za novoroenËe, tako i Bogsvakodnevno podmiruje i brine se za naπe potrebe. Isusov æivot je pokazao daje spasenje moguÊe. Bog obeÊaje da Êe pruæiti izlaz za svako iskuπenje. On namje dao svoje anele da bdiju nad nama, Ëuvaju nas i πtite.

Sloboda ponekad moæe znaËiti izbavljenje iz neke situacije. Ponekad saslobodom dolazi i cijena ili obveza. Mi smo stvoreni jednakima u smislu da namje svima pruæena ista prilika da naslijedimo vjeËni æivot. Isus je platio cijenu zanaπu slobodu tako πto je prolio svoju krv na kriæu. Naπ Otac je Kralj nadkraljevima. Zaπto bismo se zadovoljili ropstvom?

ZA RAZMI©LJANJE1. Koliko vrijedite?2. »emu ste moæda trenutno rob?

Marlon F. Taylor, Ocala, Florida, SAD

Sjeti seBog je spreman pomoÊi nam da prihvatimo sve πto nam ima za ponuditi.

69


Vrhunska nadogradnja

LOGOS: Luka 15,11-32; Rimljanima 6,1-11; 9,1-5; GalaÊanima3,26—4,20; Hebrejima 2,14-18; 4,14.15

Posljednjih nekoliko godina moj posao je podrazumijevao dosta putovanjaavionom. ObiËno sjedim u straænjem dijelu aviona. Meutim, ponekad sam znalaprimiti besplatnu “nadogradnju” karte u prvi razred, gdje vas doËekaju mekanai udobna sjedala presvuËena koæom. Opuπtena tiπina ispunjava zrak dok vamdomaÊini zrakoplova nude Ëaπe soka. Hrana je ugrijana, ukusna i besplatna.Kad god mi se pruæi prilika, ne odbijam ponudu za besplatnom “nadogradnjom”.U ovoj pouci razmiπljamo o vrhunskoj “nadogradnji” — od robova do sinova ikÊeri i baπtinika bogatstva koje nije od ovoga svijeta. GalaÊanima 4,7 kaæe: “Tidakle, nisi viπe rob, veÊ sin [ili kÊi]; i kao sin [ili kÊi], ti si takoer baπtinikom:to je djelo Boæje.” (Dretar) To postavlja pitanja koja zasluæuju pobliæe razmatra-nje: Komu ili Ëemu smo mi robovi? Kako je preobrazba moguÊa? Kako bismo,kao Boæja djeca, trebali æivjeti?

Æivjeti u ropstvu (Rimljanima 6,1-11)Rimljanima 6,1-11 kaæe da smo robovi grijehu. U 17. retku Pavao nas ponovno

identificira kao “robove grijehu”. Zapazite neke od grijeha i strahova koji nasdræe u ropstvu: neËistoÊa (Rimljanima 6,19); bezakonje (Rimljanima 6,19 —©ariÊ); robovanje trbuhu (Rimljanima 16,18); robovanje “prirodnim duhovimasvijeta” (GalaÊanima 4,3) (Izraz dolazi od grËke rijeËi stoicheia, koja se odnosina “bilo πto stvoreno, a koje prisvaja boæanski autoritet nad ljudskim biÊima”;Howard Clark Kee, urednik, Cambridge Annotated Study Bible, Cambridge Uni-versity Press, 1993.); “bogovi koji uistinu ne postoje” (GalaÊanima 4,8 — ©ariÊ)te strah od smrti (Hebrejima 2,15). Apostol Petar dodaje da smo mi “robovipokvarenosti” te kaæe: “Jer svatko robuje onomu tko ga svlada.” (2. Petrova 2,19— JB)

Meutim, Biblija takoer govori o tome da smo osloboeni od grijeha te dapostajemo “robovi pravednosti” (Rimljanima 6,18 — Dretar). Pavao objaπnjavaπto to znaËi: “Kao πto nekoÊ predadoste udove svoje za robove neËistoÊi ibezakonju — do bezakonja, tako sada predajte udove svoje za robove praved-nosti — do posveÊenja.” (19. redak — JB) On takoer kaæe da imamo izbor:“Robovi ste onoga koga sluπate: bilo grijeha — na smrt, bilo posluπnosti — napravednost.” (16. redak — JB)

Preobrazba (GalaÊanima 4,7)Preobrazba koja nas od robova grijehu Ëini sinovima i kÊerima pravednosti

poËinje tako πto prvo prihvaÊamo Boæju ljubav prema nama (1. Ivanova 3,1). Nakriæu, gdje je Isus dao svoj æivot za nas, najjasnije vidimo Njegovu ljubav. “Ali

70

kad doe punina vremena, posla Bog svoga Sina, roena od æene, roena podZakonom, da otkupi podloænike Zakona, da primimo posinjenje. ... Stoga nisiviπe rob, nego sin. A ako si sin, i baπtinik si po Bogu.” (GalaÊanima 4,4-7)

Isus je u svemu postao poput nas (Hebrejima 2,14-18), tako da nas svojimbezgreπnim æivotom moæe izbaviti od sotonske sile. On je doπao izbaviti nas izokova ropstva grijehu i uzdiÊi u radost Ëinjenice da smo Njegova djeca. Ne samoda nas opravdanje oslobaa osude; ono nas takoer izbavlja od sile grijeha: “Jeronaj koji je umro, osloboen je [doslovno: ‘opravdan’] od grijeha.” (Rimljanima6,7 — ©ariÊ) Tada viπe nismo “pod zakonom”, veÊ “pod miloπÊu”, zbog toga πtoje Zakon zapisan u naπim srcima (2. KorinÊanima 3,3).

Samo odgovaranjem na Boæju veliku ljubav mi moæemo postati “od srca”posluπni. “Bijaste robovi grijeha, ali ste, hvala Bogu, od srca posluπali...” (Rim-ljanima 6,17 — JB) Kroz vjeru u Krista postajemo Boæji sinovi i kÊeri (GalaÊa-nima 3,26). Kada se ujedinjujemo s Kristom umiruÊi svojim starim sebiËnimputovima, okovi ropstva se kidaju i mi postajemo Njegovim baπtinicima (Gala-Êanima 4,7).

Od roba do sina (Luka 15,11-32)Isus je u Luci 15,11-32 prikazao razliku izmeu roba i sina. Ovdje Ëitamo o

dvojici sinova jednog bogatog oca — ali su se obojica ponaπala poput robova.Stariji je sin sluæio svom ocu zbog onoga πto je mogao dobiti od njega. Mlaije odluËio da viπe ne æeli æivjeti prema pravilima svoga doma. ÆeleÊi svoju“slobodu”, napustio je dom i postao robom samome sebi — neËistoÊi, bezakonju,svome trbuhu, “prirodnim silama svijeta” (GalaÊanima 4,3) i “bogovima kojiuistinu ne postoje” (GalaÊanima 4,8 — ©ariÊ).

U meuvremenu, njegov je stariji brat ostao kod kuÊe — kao rob pravila,dræeÊi ih samo zbog onoga πto je zahvaljujuÊi tome mogao dobiti, zbog Ëega seu njemu gomilala ogorËenost.

KonaËno je mlai sin postao spreman odreÊi se ropstva samome sebi. On seusudio ponadati da Êe mu otac moæda dopustiti da se vrati kuÊi kao sluga.Naravno, mi znamo kako ta priËa zavrπava. Otac s dobrodoπlicom doËekujesvoga sina kao pravog sina koji Êe zauvijek sluæiti svom ocu — ne iz straha ilipohlepe, veÊ iz zahvalnoga srca.

ZA RAZMI©LJANJE1. Kome ili Ëemu ste vi rob?2. ©to znaËi “umrijeti” samome sebi?3. Ukoliko ste Boæje dijete i Njegov nasljednik, koje je vaπe naslijee?

Gina Wahlen, Silver Spring, Maryland, SAD

Sjeti se“Jer svatko robuje onomu tko ga svlada.”

71


Mi smo otkupljeni!

SVJEDO»ANSTVO: Rimljanima 6,1-11

“U zakonima koji su dani Izraelu postoji jedan lijep, slikovit prikaz o Kri-stovom odnosu prema svom narodu. Kad je Hebrej zbog siromaπtva bio primo-ran napustiti svoje nasljedstvo i sebe predati kao roba, duænost iskupljenja injega i njegovog nasljedstva pripadala je onome tko je bio njegov najbliæi roak.(Vidi: Levitski zakonik 25,25.47-47; Ruta 2,20.) Tako i djelo otkupljenja, nas inaπeg nasljedstva, izgubljenog zbog grijeha, pripada Onome koji je ‘od rodanajbliæi’ nama. Da bi nas izbavio, On je postao naπ roak. Gospodin Spasiteljbliæi je od oca, majke, brata, prijatelja ili voljenog biÊa. ‘Ne boj se’, govori On,‘jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj! ... Jer dragocjen si umojim oËima, vrijedan si, i ja te ljubim. Stog i dajem ljude za tebe, i narode zaæivot tvoj.’ (Izaija 43,1.4)

Krist voli nebeska biÊa koja okruæuju Njegovo prijestolje; ali kako se moæeobjasniti velika ljubav kojom ljubi nas? Mi je ne moæemo razumjeti, ali svojimiskustvom moæemo znati da je ona istinska. Ako odræavamo svoju rodbinskuvezu s Njim, s kakvom Êemo se njeænoπÊu odnositi prema onima koji su braÊai sestre naπega Gospodina! Zar neÊemo brzo prepoznati zahtjeve naπeg boæan-skog srodstva? PrihvaÊeni u Boæju obitelj, zar neÊemo poπtovati svoga Oca isvoje srodnike?” (Ellen G. White, Isusov æivot, str. 260,261)

“Nebo nam znaËi sve. Svoje mjesto na Nebu ne smijemo dovoditi u rizik nina koji naËin. S tim nema kockanja. Moramo biti svjesni da naπe korake vodiGospodin. Neka nam Bog pomogne u ovom velikom poslu svladavanja. On imakrune za sve one koji pobijede. On ima bijele haljine za pravednike. On imavjeËni svijet slave za one koji traæe slavu, Ëast i besmrtnost. Svi koji budu uπliu Boæji grad, uÊi Êe u njega kao pobjednici. Oni neÊe uÊi u njega kao osuenikriminalci, veÊ kao Boæji sinovi. A dobrodoπlica upuÊena svakomu tko ue ugrad, glasit Êe: ‘Doite, blagoslovljeni Oca mog, i primite u posjed kraljevstvokoje vam je pripravljeno od postanka svijeta!’ (Matej 25,34)” (Ellen G. White,Child Guidance, str. 567)

ZA RAZMI©LJANJE1. Koja podruËja u svom æivotu moæete promijeniti kako biste osjeÊali istinsku

povezanost s Kristom?2. Koliko vama znaËi Nebo?

Chris Grayer, Ocala, Florida, SAD

Sjeti se“Nebo nam znaËi sve.”

72


U ropstvu — viπe ne!

PRIMJENA: Rimljanima 6,11

Johnny je bio zarobljenik novca i uspjeha. »itao je motivacijske knjige kakobi postao samostalan poduzetnik. U pet godina postao je priliËno uspjeπan. Kaopoduzetnik primio je brojna priznanja i uæivao je voditi vlastiti posao. Taj jemladi Ëovjek bio na dobrom putu da postane jedan od najbogatijih izvrπnihdirektora Amerike. No, i dalje je redovito odlazio u crkvu. Meutim, njegov naËinæivota nije bio onakav kakav bi trebao biti. Johnny se “pretplatio” na ideje kaoπto su zabavljaj se æestoko i radi æestoko. Njegov æivot je u stvarnosti bio oblikropstva, æivot na kakav Sotona potiËe milijune mladih ljudi. Bilo koji uspjeh kojiiskljuËuje Boæju istinsku nazoËnost u konaËnici je osuen na propast. Kako seJohnny oslobodio Sotoninih okova?

Prihvatio je Isusa u svoje srce. Kada je Johnny prihvatio Isusa, cijelinjegov æivot se promijenio. PrihvaÊanje Isusa u æivot iskrenim srcem jedini jenaËin na koji moæete napustiti ono πto ovaj svijet nudi kao zadovoljstvo i is-punjenje te doæivjeti rast i preobrazbu u Kristu.

Sklopio je nova prijateljstva. Uz pomoÊ Svetoga Duha Johnny se spri-jateljio s pravim krπÊanima. On se sada okruæuje ljudima koji teæe k Nebu. Onisvakoga dana ohrabruju jedan drugoga na tom putu prema gore. To ne znaËi damoraju okrenuti lea svojim bivπim suradnicima. Ne. Vi trebate s njima podije-liti æivotne promjene koje ste uËinili i razloge zbog kojih ste ih uËinili.

Nije se pretvarao i æivio laænim æivotom. PoËeo je odlaziti na prouËa-vanja Biblije i provoditi kvalitetno vrijeme s krπÊanskim prijateljima. Kako jeKrist u njemu rastao, on je shvatio da je polako postajao mrtav grijehu, a da jepoËeo æivjeti za Krista. “Tako i vi smatrajte sebe mrtvima grijehu, a æivima Boguu Kristu Isusu.” (Rimljanima 6,11) Zbog toga πto Bog sve zna, mi Ga ne moæemozavarati. On poznaje naπa srca. Pretvaranje da ste krπÊanin neÊe vas odvesti uNebo. Odlaæenje u crkvu jednom tjedno nije dovoljno. Mi moramo æivjeti æivotkoji je sliËan Kristovom, a ne laæima koje Sotona oslikava.

ZA RAZMI©LJANJE1. Vozite li se trenutno na Sotoninom brodu za prijevoz robova? Ukoliko je

tako, zaπto?2. Kako vas Bog moæe upotrijebiti da pozovete nekoga da naslijedi obeÊanje

namijenjeno njoj ili njemu?

Patrick Desire i Jahmel Weary, Gainesville, Florida, SAD

Sjeti seZbog toga πto Bog sve zna, mi Ga ne moæemo zavarati.

73


Primite svoje nasljedstvo

RAZUMIJEVANJE: Tit 3,1-7; Jakov 2,5

Razmislite o tom kritiËnom trenutku kada ste shvatili da ne upravljate svo-jim æivotom te da je vrijeme da zaista sve predate Isusu Kristu. ©to ste uËinili?Kako ste se osjeÊali? PrihvaÊajuÊi Njega kao svog osobnog Spasitelja te odluËu-juÊi tog istog trenutka da Êete æivjeti za Njega preobrazili ste se na viπe naËina.Ne samo da ste postali krπÊanin, veÊ ste postali i Boæje dijete, baπtinik namjestoroba. Vi ste takoer prihvatili obeÊanje o vjeËnom æivotu.

Kao Boæja djeca, sav ponos moramo ostaviti sa strane. Moramo Mu bitivjerni. To ne znaËi da viπe nikada neÊemo biti u kuπnji. Zapravo, Ëesto sedogaa da ljudi koji prihvate Krista osjeÊaju kao da su kuπnje joπ ËeπÊe. I baπu tim trenucima moramo ostati Ëvrsti i moliti se Bogu za snagu, hrabrost imudrost da pobijedimo u toj bitci. Isus nikada nije obeÊao da Êe put k spasenjubiti lagan; ali nam je obeÊao da Êe nas Ëuvati, voljeti nas, voditi nas i oprostitinam sve naπe grijehe.

Prije nego πto je netko postao Boæje dijete, ta se osoba moæe smatrati robomgrijeha ovoga svijeta i osobom koja æivi bez svrhe i smisla. Meutim, jednomkada ta osoba prihvati Isusa Krista i odluËi æivjeti za Njega, ona postaje Njegovnasljednik. Nema razloga da se itko ponovno okrene k ropstvu jednom kadiskusi Gospodinovu dobrotu. Bez obzira na sva zemaljska bogatstva koja moæeposjedovati, cilj svakog krπÊanina je ostati vjeran Kristu, znajuÊi da Êe samoono πto Ëinimo za Njega imati trajnu vrijednost. Bog Êe odræati svoje obeÊanje— On ne moæe lagati. On nam obeÊaje vjeËni æivot pa stoga, kao Njegovi baπti-nici, ostanimo vjerni i poloæimo pravo na svoju baπtinu koja nam je osiguranakroz ærtvu Njegovog Sina.

ZA RAZMI©LJANJE1. Ukoliko iπta moæemo uËiniti da budemo sigurni da æivimo pravednim æivo-

tom, πto je to?2. Kako se ponos moæe uplesti i dovesti u pitanje neËije spasenje?3. Osim vjeËnog æivota, koja su neka od drugih obeÊanja koja nam je Isus dao?

Na koja od tih obeÊanja biste joπ danas htjeli polagati pravo?

Lakisha R. Crumpler, New Port Richey, Florida, SAD

Sjeti seBog Êe odræati svoje obeÊanje — On ne moæe lagati.

74


Zakoniti prijestolonasljednik


ZAKLJU»ITEBiblija Ëesto govori o naπoj ulozi u odnosu prema Bogu kao “nasljednicima”

ili “baπtinicima”. Bez obzira na to preuzima li uhodani posao ili politiËko car-stvo, baπtinik ima i prava i odgovornosti. Prva meu tim odgovornostima jeodgovornost koja dolazi sa slobodom — odgovornost da izbjegava saveze i du-gove iz kojih se ne moæe osloboditi. Mi moæemo uæivati æivot kao nasljedniciBoæjeg kraljevstva ukoliko prihvatimo slobodu od grijeha koju je Krist omoguÊiokada je na kriæu platio naπe dugove.

RAZMOTRITEu Napiπite zamiπljeno pismo Boga vama, u kojem vam objaπnjava znaËenje

baπtine koju je osigurao za vas.u Usporedite nasljedstvo koje moæete oËekivati da Êete dobiti od svojih ze-

maljskih roditelja s onim koje je pripremio vaπ nebeski Otac.u Posluπajte pjesmu I Am Free koju pjevaju Newsboys i/ili Live Out Loud koju

pjeva Steven Curtis Chapman. Potom naËinite popis svega πto ste slobodniËiniti s obzirom da vas je Isus oslobodio (Ivan 8,36).

u ProËitajte nekoliko prvih poglavlja romana KraljeviÊ i prosjak Marka Twai-nea. Koje su neke od stvari u vaπem æivotu koje se Ëine besmislenima ilibeznaËajnima ako razmiπljate o sebi kao o kraljeviÊu ili kraljevni, a ne kaoo prosjaku?

u Istraæite o nekim poznatim nasljednicima — ukljuËujuÊi neke koji su ab-dicirali ili napustili svoj poloæaj (na primjer: Ivanka Trump, HuntingtonHartford, Paris Hilton, Edward VIII. od Engleske, itd.). ©to iz njihovih isku-stava moæete primijeniti na svoj duhovni æivot?

u Osmislite odoru za krunidbu “nasljednika kraljevstva” — neπto kao “oruæjeBoæje” (Efeæanima 6,10-18).

u Intervjuirajte tri ili Ëetiri starije osobe. Zapitajte ih πto su moæda naslijediliod svojih roditelja — ili πto su ostavili svojoj djeci — te kako je to utjecalona njihov æivot.

POVEÆITESons and Daughters of God, 1. poglavlje; KrπÊanske himne, pjesme br. 364:

“Ja sad mislim na svoj novi”; br. 388: “Ja se zovem carski sin”; br. 401: “NaNebu me veÊ Ëeka dom”; Scott Bessenecker, How to Inherit the Earth: Submit-ting Ourselves to a Servant Savior

Sharon Wright, Silver Spring, Maryland, SAD

75


Pavlov pastoralni poziv

“Molim vas, braÊo, budite sliËni meni, jer sam i ja postaosliËan vama.” (GalaÊanima 4,12)

76


Od voe, s ljubavlju

UVOD: GalaÊanima 4,12-20

Promjena. Ona se moæe od nas zatraæiti, mi moæemo na nju biti navedeni,a Ëak moæemo i teæiti ka njoj. Uviamo da su, kad je rijeË o promjenama unaπem æivotu, uz njih vezane mnoge pozitivne i negativne posljedice. Meutim,bez odgovornosti nekome, pozitivne promjene mogu biti teπke za postiÊi. Jesteli ikada postali frustrirani zbog prijatelja ili Ëlana obitelji koji vam je predbacioda Ëinite neπto loπe — moæda zbog neke odvratne navike ili zbog toga πto steslijedili gomilu koja je iπla u pogreπnom smjeru? Imate li prijatelje koji sunapustili crkvu zbog toga πto se od njih na netaktiËan naËin zatraæilo da sepromijene?

Vi najvjerojatnije moæete suosjeÊati s crkvama koje Pavao ukorava u Posla-nici GalaÊanima, ali je razlika u tome kako se on njima obraÊa. On osjeÊaodgovornost kao njihov duhovni roditelj te shvaÊa kako je vaæno pokazati im datrebaju obratiti pozornost na svoje duhovno ponaπanje, na to tko na njih utjeËei zaπto. U jednom trenutku on im Ëak postavlja sljedeÊa pitanja: “Gdje je dakle,vaπa tadaπnja radost? ... A sada, jesam li ja to postao vaπim neprijateljem zatoπto vam govorim istinu?” (GalaÊanima 4,15.16 — Dretar)

IznaÊi poniznost kako bi se sasluπao netko tko istiËe vaπe pogreπke postajemalo lakπe kada nam ta osoba prilazi s ljubavlju i strpljenjem. Meutim, pro-mjene s kojima se suoËavamo Ëesto su teπke za provoenje u djelo. Kada se radio naπoj duhovnosti, lako je Ëiniti ono πto nam se Ëini prirodnim ili najugod-nijim. Meutim, vaæno je zapamtiti da smo mi kao krπÊani pozvani raditi protivprirodnih teænji ovoga svijeta i protiv naËina na koji nas je Sotona pokuπaopovesti. ©to je to Pavlu bilo tako vaæno da je s crkvama u Galaciji bio takoizravan kada je rijeË o njihovom prihvaÊanju izopaËenog evanelja? Njegovaljubav prema njima kao njihovog duhovnog roditelja jasno se otkriva u GalaÊa-nima 4,12-20, a njegova predanost Ëistim rijeËima i Kristovom primjeru je oËita.

Poput Pavla, Bog nas poziva da budemo Njegovi sinovi i kÊeri. Poput Pavla,i mi se moæemo suprotstaviti onima koji propovijedaju drugaËije evanelje. Po-put Pavla, i mi moæemo slijediti Isusov primjer i na taj naËin pokazati ljubav istrpljivost prema naπoj braÊi i sestrama u Kristu. Nemojte se sramiti postatiprimjerom tako πto Êete u svoje srce staviti Ëiste Kristove rijeËi. PoËnite veÊdanas.

Aimee S. Burchard, Lookout Mountain, Georgia, SAD

Sjeti seImate li prijatelje koji su napustili crkvu zbog toga πto se od njih na netak-

tiËan naËin zatraæilo da se promijene?

77


Biti svjedokom svim ljudima

LOGOS: 1. KorinÊanima 9,19-23; 11,1; 2. KorinÊanima 4,7-12;GalaÊanima 4,12-20; Filipljanima 3,17

Biti svjedokom svim ljudima (1. KorinÊanima 9,19-23)U 1. KorinÊanima 9,19-23 Pavao predstavlja svoju strategiju za dovoenje

ljudi Kristu. Kada je bio sa Æidovima, tada je æivio kao Æidov. SliËno tome, kadaje bio s neznaboπcima, tada je æivio kao neznaboæac. Naravno, krπÊanima seovdje pojavljuju neka pitanja. Zar ne bismo trebali biti svjetlo na brdu kojesvijetli u tami? Zar nas Bog ne poziva da budemo poseban narod? Neki ljudimogu misliti kako Pavao kaæe da bismo trebali iznevjeriti krπÊanska mjerilakako bismo se sprijateljili s nevjernicima. Oni mogu pomisliti kako je u redusniziti naπa mjerila na razinu onih s kojima se druæimo kako bismo se s njimamogli povezati. Je li to zaista ono πto Pavao ovdje govori?

Kada Pavao kaæe da on æivi poput Æidova, ili neznaboæaca, kako bi im poka-zao Krista, on tu ne æeli reÊi da bismo mi trebali iznevjeriti Kristova mjerila.Ono πto on pod time misli jest da on traæi vjerovanja, ideje ili vrijednosti kojedijeli sa Æidovima i s neznaboπcima. A onda na tom temelju gradi odnos s njimai vodi ih ka Kristu. On kaæe da ne prilazi k strancima i odmah im poËinjegovoriti da je sve πto oni Ëine pogreπno, a njegovo ispravno. Namjesto toga, onprvo pronalazi zajedniËku toËku, izgrauje povjerenje i prijateljstvo, a potom ihvodi ka Spasitelju.

KrπÊanska borba (2. KorinÊanima 4,7-12)U 2. KorinÊanima 4,7-12 Pavao predstavlja krπÊanski æivot kao borbu, stalnu

bitku izmeu dobra i zla. U sedmom retku kaæe kako naπa smrtna tijela odsja-juju Boæju slavu pokazujuÊi da naπa postignuÊa i pobjede pripadaju Kristu te danisu proizvod naπih vlastitih napora. U ovom greπnom svijetu mi Êemo stalnobiti kuπani. Past Êemo, ali Êe Krist biti tu da nas podigne. Ovi redci takoer dajunagovijestiti da Êe to biti viπe od puke duhovne borbe. Bit Êe ljudi koji Êe nasmrziti i progoniti zbog naπe vjere u Krista. A nas Êe prezirati i rugati nam sezbog naπih vrijednosti i mjerila koja su tako razliËita od vrijednosti i mjerilaovoga svijeta. Na taj naËin mi postajemo sudionicima u Kristovoj smrti. Tako seIsusova ljubav moæe vidjeti u naπem æivotu; a na kraju, primit Êemo vjeËni æivot.

Pavlova zabrinutost za GalaÊane (GalaÊanima 4,12-20)Pavao je GalaÊanima upravo uputio neke vrlo teπke rijeËi i misli. Laæni

uËitelji s Ëudnovatim zamislima pokuπavali su ih odvesti od Krista. On govoriGalaÊanima da mu je stalo do njih i da ne æeli da budu zavedeni na stranputicu.A onda im, iz oËaja, govori istinu, bez dlake na jeziku.

Ponekad se kao krπÊani naemo u neugodnom poloæaju kada nekome tre-

78

bamo objasniti kako on ili ona Ëini ili vjeruje neπto πto je pogreπno. U PavlovomsluËaju on im je napisao pismo zbog toga πto ih tada nije mogao osobno po-sjetiti. Dijelovi ovoga pisma su oπtri i Ëine se bezosjeÊajnima. U GalaÊanima4,12-20 on ih preklinje da se sjete kako su nekada bili bliski prijatelji te da muje vrlo stalo do njih. IspriËava se πto je tako otvoren, ali kaæe da takva prigodazahtijeva odluËnu akciju. Najvaænije je ovdje da je Pavao veÊ imao izgraenodnos s ovim vjernicima. On je bio njihov prijatelj i voa. GalaÊani nisu bili tekneka skupina ljudi za koje je on Ëuo pa je odluËio dovesti ih na pravi put. Kadavidimo da je nuæno reÊi nekome neπto u lice, trebali bismo prvo uspostavitiodnos s tom osobom. Trebali bismo biti netko koga oni vole i poπtuju. A mibismo im, s ljubavlju i iskrenom zabrinutoπÊu za njihovo spasenje, trebali reÊiistinu. Nije naπe da provodimo vrijeme upiruÊi prste u druge i izlaæemo njihovepogreπke svjetlu dana. Meutim, postoje prigode kada se istina mora izgovoritikako bi se noge suvjernika koji je krenuo pogreπnim putem ponovno vratile napravi put. U takvim prilikama uvijek trebate govoriti taktiËno i s ljubavlju.

KrπÊanski primjer (1. KorinÊanima 11,1; Filipljanima 3,17)U ova dva retka moæe se Ëiniti kako je Pavao pomalo uobraæen. Meutim,

ono πto zapravo govori jest da on tako usko slijedi Boga da se Kristov likodraæava u njemu. Mnogi ljudi traæe nekoga koga Êe slijediti, nekoga premakome Êe oblikovati svoj æivot. Mnogi ljudi pokuπavaju oponaπati politiËare, film-ske zvijezde, pjevaËe ili poslovne ljude i æene. Oni traæe dobar primjer kojegmogu slijediti. Neki ljudi gledaju u krπÊane kako bi vidjeli kakav je Krist. Uko-liko ne vide nikakvu razliku izmeu onih koji priznaju Krista i onih koji Ga nepriznaju, zaπto bi trebali postati krπÊanima? Mi bismo trebali teæiti tome daodsjajujemo Boæji lik tako da, kada ljudi vide nas, ugledaju i Krista.

ZA RAZMI©LJANJE1. Koje granice biste trebali postaviti kada se sprijateljujete s ljudima da biste

ih doveli ka Kristu?2. Ukoliko netko s kime se sprijateljujete ne prihvati Krista, biste li trebali

prestati viati se s tom osobom? Objasnite svoj odgovor.3. Patite li za Krista u svakodnevnom æivotu? ©to vaπ odgovor govori o vaπem

odnosu s Isusom?4. ©to moæete uËiniti kako biste dosegli ljude za koje znate da viπe ne odlaze

u crkvu?

Sarah White, Ooltewah, Tennessee, SAD

Sjeti seMnogi ljudi traæe nekoga koga Êe slijediti.

79


Crkva u Galaciji na odjelu za duhovnuintenzivnu njegu

SVJEDO»ANSTVO: 1. KorinÊanima 11,1; GalaÊanima 4,12-20

“U pismu vjernicima u Galaciji Pavao je ukratko spomenuo glavne dogaajevezane uz vlastito obraÊenje i prva krπÊanska iskustva. Time je æelio pokazatida je posebnim oËitovanjem boæanske snage bio naveden da vidi i shvati velikeistine Evanelja. ZahvaljujuÊi uputama πto ih je primio od samoga Boga, Pavaoje bio potaknut da na sveËan i pozitivan naËin upozori i savjetuje GalaÊane.”(Ellen G. White, Djela apostolska, str. 243) “Oni koji su ga Ëuli, znali su da jebio s Isusom. Obdaren silom odozgo, bio je sposoban usporediti duhovno sduhovnim i ruπiti Sotonine utvrde.” (Isto, str. 131)

“Apostol je pozvao GalaÊane da ostave laæne voe koji su ih zaveli i da sevrate vjeri koja je bila tako nepogreπivo potvrena boæanskim odobravanjem.Ljudi koji su ih pokuπali odvesti od vjere u Evanelje bili su licemjeri, bezsvetosti u srcu i pokvareni u æivotu. Njihova se poboænost sastojala od nizanjaobreda Ëijim su vrπenjem oËekivali steÊi Boæju naklonost. Nije im stalo doEvanelja koje je zahtijevalo posluπnost rijeËi.” (Isto, str. 243)

“Koliko je razliËit bio Pavlov naËin pisanja korintskoj crkvi od naËina na kojise obratio GalaÊanima! Prvu je korio vrlo paæljivo i njeæno, dok za posljednjunije πtedio rijeËi ukora.” (Isto, str. 242) “Stanje je bilo kritiËno. Nastalo zloprijetilo je brzim uniπtenjem galacijskih crkava.” (Isto, str. 241) “Pisao je ne soklijevanjem i sumnjom, veÊ sa sigurnoπÊu proizaπlom iz osvjedoËenja sigurnespoznaje. Jasno je ocrtao razliku izmeu poduke koja se prima od Ëovjeka iupute koja dolazi izravno od Krista.” (Isto, str. 243)

“Vaæna pouka koju mora nauËiti svaki Kristov propovjednik jest da svoj radtreba prilagoditi okolnostima u kojima se nalaze ljudi kojima nastoji pomoÊi. ...Mudro postupanje s razliËitim umovima, u razliËitim okolnostima i uvjetima,posao je koji zahtijeva mudrost i prosuivanje prosvijetljeno i posveÊeno BoæjimDuhom.” (Isto, str. 242)

Jessica Marie White, Ooltewah, Tennessee, SAD

Sjeti se“Stanje je bilo kritiËno.”

80


Djela ili hod po vjeri?


Poslanica GalaÊanima je jedan strastveni poziv. Pavao vidi ljude koje voli iza koje je rekao da bi oni “kad bi bilo moguÊe, izvadili oËi svoje i dali ih meni”(GalaÊanima 4,15) kako zapadaju u smrtonosnu klopku pravednosti po djelima.

GalaÊani su u poËetku radosno primili dobru vijest od Pavla, ali su se ubrzoodvratili i otiπli od onoga πto su nauËili. Pavao im je odmah uputio pismo kojeje sadræavalo ukor upuÊen s ljubavlju u kojem im je rekao da ukoliko im on, “ilianeo s neba navijesti evanelje drukËije nego πto vam navijestismo, neka budeproklet!” (GalaÊanima 1,8 — ©ariÊ)

On ih poziva na naËin za koji zna da Êe razumjeti. Objaπnjava kako jeAbraham radio na tome da dobije Jiπmaela, a onda mu je Bog rekao da gaotpremi od sebe. ObeÊanje se odnosilo na Izaka. Izak je bio dar, a Abraham nijeimao veÊe izglede da ga svojim vlastitim naporima donese na svijet nego πto miimamo izgleda da sami, vlastitim naporima postanemo pravedni.

Pavao nagovara GalaÊane da shvate kako tu nije rijeË o njihovim djelima, veÊo Kristovoj pravednosti. On jasno postavlja ravnoteæu izmeu vjere i djela usljedeÊem retku: “S Kristom sam razapet na kriæ; æivim — ali ne viπe ja, negoKrist æivi u meni: æivot koji sada provodim u tijelu, provodim u vjeri u SinaBoæjega, koji mi je iskazao ljubav i samoga sebe za mene predao.” (GalaÊanima2,19.20) U ovom retku Pavao odgovara na goruÊe pitanje u srcima GalaÊana:kako udovoljiti Bogu? Krist bi trebao æivjeti u njima, jer njihova djela nisu niπtaznaËila, s obzirom da je “sva pravda naπa ko haljine okaljane”. (Izaija 64,6)Pravednost je doslovno “Boæja osobina” i “prikazana je u Kristovoj smrti”. (MerrillUnger i William White Jr., Vine’s Concise Expository Dictionary of Biblical Words,str. 77) S obzirom na ovu definiciju, lako je razumijeti kako dobra djela nikadane mogu proizvesti pravednost. Dobra djela se mogu proizvesti samo kada Kristæivi u nama. Pavlove rijeËi nisu bile upuÊene samo GalaÊanima. One su upuÊenei nama. Mi to znamo zbog toga πto je “sve ... Pismo Bogom nadahnuto i korisnoza uËenje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravdi, da bude savrπenËovjek Boæji, spreman za svako dobro djelo”. (2. Timoteju 3,16.17 — ©ariÊ)

ZA RAZMI©LJANJE1. Razmislite o praktiËnim primjenama — πto znaËi kada Krist æivi u nama?2. Postoji li joπ uvijek opasnost da nas Sotonini aneli, koji se pojavljuju kao

nebeski, odvedu krivim putem? ©to bi trebala biti naπa obrana?

Liesse Bohlmann, Hendersonville, Sjeverna Karolina, SAD

Sjeti seDobra djela se mogu proizvesti samo kada Krist æivi u nama.

81


Slijediti obrazac

PRIMJENA: Filipljanima 3,17

Djeci su omiljene zagonetke spajanje toËaka, i slike gdje odreeni broj trebaobojiti odreenom bojom. Ukoliko slijede obrazac, pojavi se traæena slika. Pavaoje pozvao nove krπÊane da æive “prema primjeru πto vam ga mi dajemo!” (Filiplja-nima 3,17) Mladoj crkvi je Pavao bio uzorak krπÊanina zbog toga πto je on samslijedio Kristov primjer. Pavlov primjer nije vrijedio samo za crkve biblijskogavremena. I mi trebamo æivjeti “prema primjeru”. Evo kako to moæemo uËiniti:

Promotrite zagonetku. Kako biste sklopili komadiÊe u slagalicu, prvomorate vidjeti potpunu sliku te slagalice. Za krπÊane to znaËi da prvo moramoprepoznati da postoje istine koje tek trebamo otkriti, pouke koje tek trebamonauËiti i toliko toga πto nam Bog æeli pokazati. Ukoliko zanemarimo tu Ëinje-nicu i bacimo papir kao da nam viπe ne treba, slagalica Êe ostati nedovrπena. Mimoramo biti spremni dopustiti Bogu da nam pomogne vidjeti nove istine, bezobzira na to koliko one na prvi pogled izgledale teπke ili zbunjujuÊe.

Provjerite kljuË. Bez kljuËa za sliku gdje odreeni broj treba obojiti od-reenom bojom, bilo bi teπko obojiti sliku. SliËno tome, Bog nam je dao “kljuË”— Bibliju. U njoj nam On daje sve πto trebamo znati.

Zatraæite pomoÊ. Kao dijete nisam znala kako se piπe rijeË “z-e-l-e-n-o”, ilikoji broj dolazi iza broja 53, ali nikada nisam oklijevala obratiti se majci iupitati je. I krπÊani bi u tome trebali biti poput djece. Nikada nemojte oklijevatiupitati Boga ono πto æelite znati. Ponekad Êe se Njegov obrazac moæda Ëinitinejasnim ili Êe ga moæda pomutiti drugi vjernici. Meutim, kada s djetinjimpovjerenjem zamolimo Boga za pomoÊ, On nas nikada neÊe iznevjeriti.

Poveæite toËke. Baπ kao πto ste kao dijete povezivali toËke, sada slijeditebiblijske upute za svoj æivot. Da, svi mi Ëinimo pogreπke — ponekad moæemotoËku broj 2 povezati s toËkom broj 4 — ali Bog ima nepogreπivu “gumicu zabrisanje” zvanu “milost”. On Êe uvijek oprostiti, a uz Njegovu pomoÊ ishod Êebiti prekrasan æivot koji Ga jasno prikazuje.

ZA RAZMI©LJANJE1. Koje su neke od “slagalica” ili “zagonetki” u vaπem æivotu koje mogu biti

rijeπene prouËavanjem Boæje rijeËi?2. Koju ulogu igraju duhovni mentori i drugi krπÊani u pomaganju da ponovno

stvorite Kristov obrazac?3. Je li naπa “slika” ikada potpuna? Gdje se tu uklapa svjedoËenje drugima?

Amanda Ernst, Charlotte, Sjeverna Karolina, SAD

Sjeti seBog ima nepogreπivu “gumicu za brisanje” zvanu “milost”.

82


NauËiti voditi

RAZUMIJEVANJE: 1. KorinÊanima 11,1.2

Pavao je mogao govoriti GalaÊanima na onakav naËin zbog osobnog odnosakojega je imao s Kristom. Kako bismo i mi mogli govoriti o Kristu drugima,moramo osobno poznavati Onoga o kome æelimo govoriti. Potrebno je bliskopoznanje Boga kako bi nam On postao stvaran. Provedite neometano vrijeme napoËetku i na kraju dana u molitvi, prouËavanju i pozivanju Boga da On budenazoËan u vaπem æivotu. Kaye Johns je napisala: “Sve dok nisam napunilaËetrdeset i πest godina, nisam shvaÊala da bih mogla imati osobnu zajednicu sGospodinom. Ni tada to ne bih doæivjela da konaËno nisam poËela imati redovitotiho vrijeme koje je ukljuËivalo molitvu i posveÊeno vrijeme za prouËavanjeBiblije. Bez dosljednog vremena provedenog s Gospodinom nemoguÊe je imatizajednicu bilo koje dubine s Njim. A bez prisne zajednice ne moæemo imatisnaæan, uËinkovit æivot molitve koji bi veÊina nas æeljela iskusiti.” (Kaye Johns,Can We Have a Personal Relationship With the Lord?)

ProvodeÊi vrijeme u molitvi i prouËavanju Biblije, moÊi Êete u svoj um usa-diti ono πto vjerujete. Moæete prouËavati teme poput: Gdje Êu biti kada Isusponovno doe? Kako Êe On doÊi? Kako mogu prepoznati Antikrista? Zaπto jevaæno koji dan svetkujem? Kakav je Isus zaista?

Odgovore na æivotno vaæna pitanja potraæite u Bibliji. Znate li πto Biblija uËio smrti? Je li Boga briga kada ste obeshrabreni?

Napravite biljeπke o onome o Ëemu trenutno prouËavate i podijelite s dru-gima ono πto ste nauËili. ©to viπe prouËavate, to Êe lakπe biti podijeliti te spo-znaje.

Dok se pribliæavate Isusu, u srcu Êete osjetiti kako se u vama budi snaæanporiv da svoje spoznaje o Njemu podijelite s drugima. »inite to u svakoj prilicikoja vam se ukaæe! Govorite o Isusu. Æivite poput Isusa. Molite se s drugima.©to viπe dijelite, to Êe lakπim i prirodnijim to postati.

ZA RAZMI©LJANJE1. Koje teme moæete prouËavati a koje Êe vam pomoÊi da prisnije upoznate

Boga?2. ©to moæete uËiniti kako biste molitvu uËinili zanimljivijom?3. Ako vas ljudi zapitaju πto vaπa crkva vjeruje, πto Êete im reÊi?4. ©to naËin vaπeg æivota i ophoenja prema ljudima govori drugima o vaπem

odnosu s Kristom?

Karen Pires, Lexington, Juæna Karolina, SAD

Sjeti seGovorite o Isusu. Æivite poput Isusa.

83


Strpljivo podnosite jedan drugoga

ISTRAÆIVANJE: Efeæanima 4

ZAKLJU»ITEPonekad nas dragi pastor ili prijatelj moæe pozvati da uËinimo teπku promje-

nu u svom ponaπanju. Drugom prilikom nas Bog moæe pozvati da upozorimoprijatelja na opasan put. Pavao nas u Efeæanima 4,2 preklinje da “sa strplje-njem, podnosite jedni druge u ljubavi”. (Dretar) Kada nekoga koga volimo su-oËavamo s Boæjom istinom, osoban odnos s Isusom je naπa prva i najveÊapomoÊ. Nove istine Ëesto otkrivaju naπe pogreπke, ali Pavao u Efeæanima 4,7kaæe da je “svakomu ... od nas dana milost po mjeri, kako ju je Krist darovao”.(©ariÊ) Zapamtite, vi imate Boæji dar milosti.

RAZMOTRITEu Napravite popis pa porazgovarajte s prijateljem o trima naËinima na koje

ovoga tjedna moæete biti strpljiviji na poslu ili πkoli, Ëime Êete odsjajivatiBoæji karakter svojim kolegama i kolegicama na poslu ili u πkoli. A ondatako i djelujte!

u Otiite na neku stazu u prirodi ili u park kako biste pronaπli zornu poukuu prirodi koja prikazuje njeænost i poniznost. Podijelite ono πto ste otkrilis nekim koga poznajete.

u Razmislite o nekoj osobi u Bibliji koja je pokazala karakter spreman napromjene, a onda napiπite i odigrajte kratak skeË o trenucima u æivotu teosobe kada je njegov ili njezin karakter doπao do izraæaja.

u Ispecite neπto za svoje susjede te ukljuËite biblijski redak o Boæjoj æelji dapromijeni naπa srca. Ukoliko vas zapitaju zaπto to radite, zapoËnite razgovoro tome kako je Bog promijenio vas.

u Odaberite jednu stvar ovoga tjedna koju Êete promijeniti u svojoj rutini. Naprimjer, ograniËiti vrijeme koje provodite na internetu i pred televizijskimprijamnikom. Podijelite s jednom osobom kako je ta promjena utjecala navaπ odnos s Bogom.

u PomoÊu jednadæbe ili pokusa prikaæite kako i najmanja promjena moæeimati presudan uËinak na rezultat vaπih izraËuna. Porazgovarajte u skupini,kao πto je vaπ subotnjoπkolski razred, o posljedicama koje proizlaze izmijenjanja elemenata jednadæbe ili procesa.

POVEÆITEEfeæanima 4,1-16; 2. Timoteju 1,8-4,8; Titu 3; Ellen G. White, Isusov æivot,

str. 235— 242.

Jeremy Vetter, Moscow, Idaho, SAD

84

Pouka 1026. studenoga—3. prosinca 2011.

Dva saveza

“A onaj Jeruzalem koji je gore, slobodan je, i taj je naπamati.” (GalaÊanima 4,26 — ©ariÊ)

85


Utapati se u grijehu ili æivjeti po milosti

UVOD: Efeæanima 2,8-10

Zachova glava tone pod vodu, a onda se ponovno pojavljuje. Zach hvata zrakprije nego ga sljedeÊi val udari. Bori se, sav zadihan. Bez obzira na to kolikobrzo plivao, on jednostavno ne moæe stiÊi do obale. Upire svu snagu i odluËnostkako bi se odræao na povrπini, ali uzalud — iscrpljenost uzima sve viπe maha.Na rubu je snaga — jedva dræi glavu iznad vode, tek toliko da uspije uputitipovik za pomoÊ prije nego ga joπ jednom progutaju valovi.

Je li Zachova situacija bezizlazna? Moæe li on spasiti samoga sebe? Kolikodugo se joπ moæe boriti protiv valova koji ga neprestano udaraju prije nego πtoga poklope? Zach pliva, maπe rukama i viËe za pomoÊ, ali mu niπta od toga neÊepomoÊi.

Najbolji dio ove priËe je taj πto ne samo da pomoÊ stiæe, veÊ da je pojas zaspaπavanje veÊ baËen u podivljalo more, baπ pored njega! Meutim, bît u svemutome je da Zach treba vjerovati da ga pojas za spaπavanje moæe spasiti! Samotada Êe se uhvatiti za njega i prestati se boriti protiv valova.

Ovo nije lekcija iz spasilaËke sluæbe. Ovo je lekcija iz milosti! Ukoliko nevjerujem da Êe me milost spasiti, onda Êu se utopiti u grijehu — i to ili u svojojvlastitoj pravednosti ili, nakon πto se umorim od pokuπavanja æivljenja poboæ-nog æivota, u svjetovnosti. Kako god okrenem, neÊu imati mir niti spasonosniodnos s Isusom.

Bît milosti je u tome da nas ona spaπava jer mi ne moæemo spasiti samisebe. Kao plivaËica krπÊanka mogu uzeti poduke kod najboljih uËitelja i moguusavrπiti sve zamahe; ali niπta od toga me neÊe spasiti. Tek kada dopustimIsusu da me izbavi iz vode i primi u novi savez, u novi naËin æivljenja mogæivota, utemeljen na Njegovim obeÊanjima, moÊi Êu u potpunosti udisati Njegovæivotodavni zrak, kupati se u Njegovoj svjetlosti i spoznavati Boga, Boga lju-bavi.

Upravo je to taj Bog koji je osigurao izlaz kada izlaza nije bilo, koji je poslaoOnoga koji Mu je prirastao srcu da zauzme moje mjesto na osueniËkoj klupi,kako bih ja mogla zauzeti Kristovo mjesto i sjesti s Njim na prijestolje na Boæjojsvetoj gori.

Cheryl Woolsey Des Jarlais, Ronan, Montana, SAD

Sjeti seOvo nije lekcija iz spasilaËke sluæbe. Ovo je lekcija iz milosti!

86


Oni nisu “rasjekli”

DOKAZI: Postanak 1,28; 2,2.3; 3,15: 15,1-6; Izlazak 6,2-8; 19,3-7;GalaÊanima 4

U Starom zavjetu, rijeË zavjet ili savez dolazi od hebrejske rijeËi berith kojaoznaËava “rezanje mesa”. U Postanku 15,9-18, Bog daje upute Abramu da uzmerazliËite æivotinje, rasijeËe ih na pola pa te polovice poloæi jednu nasuprot dru-goj. Kada se spustio mrak, zadimljena peÊ i ognjeni plamen proπli su izmeu tihdijelova. PeÊ i plamen predstavljali su Boæju nazoËnost, a prolaskom izmeutrupala Bog je ukazao da time sklapa savez s Abramom. (The SDA Bible Com-mentary, sv. 1, 2. izdanje, str. 313—315) Bog je slijedio obiËaj da, kada sesklapao savez, ukljuËene strane prereæu æivotinje na pola i prou izmeu tihkomada. Time su buduÊi saveznici izjavljivali da, ukoliko prekrπe svoje obeÊa-nje, i oni trebaju biti prerezani na pola. Time je Bog govorio Abramovim jezikomkako bi ga uvjerio da su Njegova obeÊanja vjeËna.

Savez koji je Bog sklopio s Abramom trebao se prenositi na njegove po-tomke. Meutim, nakon Ëetiri stotine godina u ropstvu, Izraelci su potpunoizgubili pojam o Boæjim obeÊanjima, Njegovom karakteru i planu spasenja kojegje nakratko vidio Abraham. Nakon godina i godina pokoravanja faraonovoj volji,izraelsko shvaÊanje Boæjeg zakona je bilo tako usko da su pomislili kako gamogu dræati (vidi: Izlazak 19,5-7). Meutim, nije trebalo dugo i naËinili su sizlatno tele da ga oboæavaju umjesto Gospodina, a Zakon kojega su obeÊali dræatileæao je razbijen na komadiÊe u pustinjskom pijesku.

GalaÊanima 4 je kljuË za razumijevanje dvaju saveza. Kada je Abraham po-kuπao pomoÊi Bogu da odræi svoje obeÊanje, Jiπmael je roen kao rob; ali kadaje Bog pruæio obeÊanog nasljednika na svoj naËin, Izak je roen u slobodi. Boæjinovi savez znaËi da je Njegov Zakon zapisan u naπim srcima. Mi moæemo pri-hvatiti Njegovo obeÊanje o spasonosnom odnosu vjere, vjerujuÊi da Êe On uËinitikao πto je obeÊao, a onda æivjeti u slobodi kao istinski Boæji sin ili kÊi. Amoæemo i ostati okovani naπom ljudskom nemoguÊnoπÊu da ispunimo BoæjaobeÊanja, kao πto su to Ëinili Izraelci u pustinji. Oni su moæda bili slobodni, alisu i dalje razmiπljali i ponaπali se kao robovi.

ZA RAZMI©LJANJE1. Koje vrste obeÊanja Ëesto dajemo Bogu?2. Kada dajemo ta obeÊanja, koja je naπa jedina nada da Êemo ih i ispuniti?

Heather Holloway, Ronan, Montana, SAD

Sjeti seZakon kojega su obeÊali dræati leæao je razbijen na komadiÊe u pustinjskom

pijesku.

87


Dva saveza

LOGOS: Postanak 3,15; Izlazak 19,3-6; 24,3-8; Izaija 53,12;Jeremija 31,33; Rimljanima 5,12-20; 2. KorinÊanima 12,9;GalaÊanima 4,21-31; Hebrejima 7,17-22; 8,7-13; 10,8.9

Stari zavjet ili savez (Postanak 3,15; Izlazak 19,3-6; 24,3-8)Stari zavjet ili savez bio je utemeljen na Zakonu. Bog je Izraelcima dao

Zakon i obeÊao im da Êe biti njihov Bog, da Êe uËiniti da budu Njegovo “blago”(Izlazak 19,5 — DK) i “kraljevstvo sveÊenika, narod svet” (Izlazak 19,6 — JB).Izraelci su se sloæili da Êe uËiniti sve πto im je Bog zapovjedio kada su prvi putËuli za savez, kao i ponovno kasnije kada je taj savez bio potvren. Meutim,iako je taj savez bio zasnovan na Zakonu, bio je utemeljen na milosti. Zajednosa Zakonom, Bog je izraelskom narodu dao svetiπte i ærtveni sustav koji jeukazivao na vrijeme kada Êe se ispuniti Njegovo obeÊanje da Êe æenin Potomaksatrti zmijinu glavu (Postanak 3,15).

Oslabljeno ËovjeËanstvo (Izlazak 19,3-6; Rimljanima 5,12-20)Svaka osoba roena nakon πto su Adam i Eva sagrijeπili greπnik je i suoËava

se sa smrÊu greπnika. Boæji zakon prikazuje koliko zapravo grijeh vlada u na-πem srcu. Meutim, postoji nada, jer “gdje se umnoæio grijeh, ondje se joπ viπeumnoæila milost”. (Rimljanima 5,20 — ©ariÊ)

Neki ljudi vjeruju kako Boæji zakoni nisu bili poznati sve do Sinaja. Meu-tim, Boæji putovi nisu bili niπta novo. Bog je uveo subotu odmah nakon πto jestvorio svijet. Kajin se bojao za svoj æivot nakon πto je ubio brata. Hamovipotomci su bili prokleti zbog toga πto nisu poπtovali svoga oca; a Josip jepobjegao od kuπnje da poËini preljub. Prije nego πto su Izraelci uopÊe bilidovedeni do brda Sinaj, bila je naËinjena razlika izmeu grijeha i pravednosti.Meutim, Izraelci su bili robovi u poganskoj zemlji te su zaboravili Abraha-move, Izakove i Jakovljeve putove. Bog je u njihov um morao usaditi Ëinjenicuo slabosti ËovjeËanstva i njihovoj potrebi za Spasiteljem.

Zakon i zemaljske ærtve ne mogu oËistiti od grijeha (Hebrejima 10,8.9)Kada bismo mogli biti spaπeni vlastitim djelima, tada ne bi bilo potrebe za

Zakonom ili ærtvenim sustavom koji je ukazivao na Kristovu ærtvu pomirenja.Zakon “posjeduje samo sjenu buduÊih dobara” (Hebrejima 10,1), ali nije mogaospasiti u Mojsijevo vrijeme niti moæe spasiti danas. Isto je sa ærtvama koje subile prinoπene u zemaljskom svetiπtu. Da je æivotinjska ærtva zaista mogla uËi-niti ljude savrπenima, tada ne bi bilo potrebe za Isusovom ærtvom. Meutim, “niærtava, ni prinosa, ni paljenica, ni okajnica nisi htio”. (Hebrejima 10,8) Stoga jeIsus doπao na Zemlju kako bi Ëinio volju svojega Oca (Hebrejima 10,8). Isus jebio poslan da uËini ono πto Zakon i ærtve nisu imali snage uËiniti.

88

Razlika izmeu staroga i novoga (Izaija 53,12; Jeremija 31,33;Rimljanima 5,16; Hebrejima 8,7-13)

Novi zavjet ili savez je bio potreban u Starom zavjetu. Taj je savez spomenutu Jeremiji i ponovljen u Hebrejima. Izraelci nisu slijedili sve ono πto im je Bogzapovjedio, stoga je Bog obeÊao: “Zakon Êu svoj staviti u duπu njihovu i upisatiga u njihovo srce. I bit Êu Bog njihov, a oni narod moj.” (Jeremija 31,33) Meu-tim, i kroz Novi i kroz Stari zavjet, Isusova se ærtva provlaËi kao neπto ne-promjenjivo. Stari je zavjet upuÊivao na Isusovo djelo u naπu korist. U Novomje zavjetu On ispunio obeÊanje dano prilikom Adamovog pada u grijeh da Êe nasizbaviti iz naπih grijeha (vidi Izaija 53,12).

Isus je bio ærtveno Janje Ëija je krv pomirnica za grijehe. Pavao u Rimlja-nima 5,16 izjavljuje: “presuda nakon jednoga grijeha posta osudom, a dar nakonmnogih grjeha — opravdanjem”. (JB) Novi savez je razrada teme Isusove za-mjenske ærtve, i poËinjemo shvaÊati da smo zbog Isusove smrti na kriæu “mi ...viπe no pobjednici po onome koji nas je volio”. (Rimljanima 8,37 — Dretar)

Djeca staroga i novoga saveza (2. KorinÊanima 12,9; GalaÊanima4,21-31; Hebrejima 7,17-22)

Bog je oduvijek bio Bog obeÊanja. Kada je On sklopio savez s Abrahamomda Êe ovaj imati potomstvo poput zvijezda, obeÊao je neπto πto je Abrahamu injegovoj æeni bilo nemoguÊe ostvariti vlastitim snagama, neπto πto je bilo moguÊesamo kroz boæansko uplitanje. Bogu nije trebao Abraham da uzme Hagaru kaoæenu kako bi ispunio to obeÊanje. Meutim, zbog toga πto je Abraham imaodijete koje nije bilo dio Boæjeg obeÊanja, ovdje imamo primjer problema koji sepojavljuju kada pokuπavamo spasiti sami sebe, na svoj naËin.

Jiπmael je bio sin ropkinje; i iako je postao silan, on nije bio nasljednikobeÊanja. Izak jest bio obeÊano dijete, stoga je on bio nasljednik obeÊanja. Onje predstavljao obeÊanje o spasenju do kojega se ne moæe doÊi nikakvim ljud-skim naporom. Isus je takoer bio obeÊano dijete, roen bez utjecaja ljudskevolje i snage. On je bio obeÊan izraelskom narodu kao Onaj koji Êe ih otkupitii dovesti u novo kraljevstvo. On je bio roen kako bi postao SveÊenikom novogasaveza. Kada imamo povjerenja u Njega, iskusit Êemo ispunjenje svih BoæjihobeÊanja (Hebrejima 7,17.21.22).

Kroz vjeru u Boæja obeÊanja svatko od nas moæe biti dijete Abrahama i Sare— dijete obeÊanja, slobodno dijete. Meutim, to ne znaËi da smo slobodni Ëinitiπto god nas je volja. To znaËi da smo slobodni slijediti Boga bez progona krivnje.Slobodni smo od grijeha koji oko nas plete mreæu i hvata nas u klopku. Slobo-dni smo od pokuπavanja da spasimo sami sebe. Mi se odmaramo u obeÊanju.Osnaæeni smo da æivimo æivotom sliËnim Kristovu. Bog kaæe: “Dosta ti je mojamilost, jer se moja snaga savrπeno oËituje u slabosti.” (2. KorinÊanima 12,9)

Sarah Holloway, Ronan, Montana, SAD

Sjeti seMi se odmaramo u obeÊanju.

89


Boæji vjeËni savez obnovljen

SVJEDO»ANSTVO: Postanak 22,18; Hebrejima 6,18

“Kao πto Biblija opisuje dva zakona, jedan vjeËni i nepromjenjiv, a drugiprivremen i prolazan, tako postoje i dva saveza. Savez milosti je prvo sklopljens Ëovjekom u Edenu, kada je nakon pada u grijeh primio boæansko obeÊanje daÊe æenin Potomak satrti zmijinu glavu. Ovaj savez je svim ljudima nudio oprosti pomoÊ Boæje milosti da u buduÊnosti budu posluπni vjerom u Krista. On imje takoer obeÊavao vjeËni æivot uz uvjet vjernosti Boæjem zakonu. Tako supatrijarsi primili nadu u spasenje.

Isti savez je obnovljen s Abrahamom u obeÊanju: ‘Svi Êe se narodi zemljeblagoslivljati tvojim potomstvom.’ (Postanak 22,18)” (Ellen G. White, Patrijarsii proroci, str. 303)

“Premda je ovaj savez sklopljen s Adamom i obnovljen s Abrahamom, onnije mogao biti potvren sve do Kristove smrti. On je postojao na temelju BoæjegobeÊanja od prvog nagovjeπtaja otkupljenja, a prihvaÊan je vjerom. Ipak, kad gaje Krist potvrdio, nazvan je novim savezom. Boæji zakon je bio temelj saveza kojije jednostavno bio dogovor za vraÊanje ljudi u sklad s boæanskom voljom,stavljajuÊi ih u poloæaj u kojem mogu sluπati Boæji zakon.

Prvi sporazum, koji Sveto pismo naziva stari savez, sklopljen je izmeu Bogai Izraela na Sinaju, a potvren je krvlju ærtava. Abrahamov savez je potvrenKristovom krvlju i naziva se drugi ili novi savez, jer je krv kojom je zapeËaÊenprolivena nakon krvi prvoga saveza. Da je novi savez vrijedio u Abrahamovovrijeme, oËituje se u Ëinjenici da je potvren i obeÊanjem i Boæjom zakletvom,‘dvjema nepromjenjivim stvarima u kojima Bog ne moæe prevariti’ (Hebrejima6,18).” (Isto, str. 304)

ZA RAZMI©LJANJE1. Ukoliko je Boæji “novi“ savez milosti prvobitno bio uspostavljen s Adamom

i Evom, nakon πto su ovi pogrijeπili, zaπto je bilo nuæno da Bog uspostavi“stari” savez?

2. Otkrivenje 12,17 kaæe da Êe u posljednje dane za Boæje ljude biti karakte-ristiËno da “dræe zapovijedi Boæje i imaju svjedoËanstvo Isusa Krista.” (©ariÊ)©to ovaj redak znaËi za ljude koji æive pod Boæjim “novim” savezom milosti?

Twyla Geraci, Belgrade, Montana, SAD

Sjeti se“Patrijarsi su primili nadu u spasenje.”

90


Potrebno je dvoje

PRIMJENA: Rimljanima 3,21-24; Efeæanima 2,8

Kada kupite zemljiπte u susjedstvu koje se ravna po odreenim pravilimaureenja (internim ili prema opÊem urbanistiËkom planu), morate pristati nauvjete koji odreuju uporabu zemljiπta, mjere vaπeg doma, i sliËno. Taj spora-zum ili savez je na dobrobit svih strana zbog toga πto odræava susjedstvo pri-vlaËnim, Ëime πtiti vrijednosti imovine. Potrebno je makar dvoje ljudi, od kojihse svaki dræi svoga dijela, kako bi sporazum ispunio svoju svrhu. Kada je Bogsklopio savez s Hebrejima, obeÊao je oprost grijeha, milost, blagoslove, spasenjei vjeËni æivot. I mi imamo svoju ulogu u tom savezu. Meutim, postoji razlikaizmeu onoga πto su Hebreji vjerovali da trebaju Ëiniti kada je u pitanju savezi onoga πto mi, koji trenutno dræimo “novi” savez, moramo Ëiniti.

Moramo prihvatiti Boæju milost. Kao greπnici, nemoguÊe nam je dræati odre-dbe ili zakon saveza. Kada bi naπe spasenje ovisilo o naπoj sposobnosti danikada ne “uprskamo”, tada bismo bili izgubljeni (Rimljanima 3,21-24). Ne samoda nas Boæja milost Ëisti od proπlih grijeha, ona nam takoer pomaæe izbjeÊibuduÊe grijehe. Boæja milost je dar koji moramo prihvatiti. To prihvaÊanje jemehanizam ukljuËen u dræanje novoga saveza.

Moramo biti vjerni Bogu. Martin Luther je definirao vjeru kao “Boæji posaou nama koji nas mijenja i daje novoroenje od Boga (Ivan 1,13). Ona ubija starogAdama i Ëini nas potpuno drugaËijim ljudima. Ona mijenja naπe srce, naπ duh,naπe misli i sve naπe snage”. (Martin Luther, “An Introduction to St. Paul’sLetter to the Romans,” u Vermischte Deutsche Schriften, str. 124,125) Starisavez se bavi starim tobom. Novi savez je ugovor s novoroenim tobom, kojiimaπ Boæji zakon upisan u srcu. Vjera u Boga je puno viπe nego puko vjerovanjeu Njega. Vjera stvara pravednost u nama. Abraham je imao vjere u Boga, a Bogmu je to uraËunao kao pravednost (Postanak 15,6). A poput milosti, i vjera jetakoer dar od Boga (Efeæanima 2,8).

ZA RAZMI©LJANJE1. Zaπto je toliko vaæno razumjeti da se spasenje stjeËe vjerom, a ne djelima?2. Kako vjera radi u nama da bi nas promijenila i preoblikovala u Kristov lik?

Joshua Holloway, Kalispell, Montana, SAD

Sjeti seStari savez se bavi starim tobom.

91

»etvrtak, 1. prosinca 2011.

©to se dogodilo?

RAZUMIJEVANJE: Postanak 3,15; Psalam 102,27; Hebrejima 13,8

Profesor je uπetao u uËionicu, otvorio ladicu u stolu i izvukao olovku. Stav-ljajuÊi olovku za uho, odπetao je do stolice koja se nalazila ispred uËeniËkihklupa i sjeo. Studenti su poËeli meusobno πaputati. Meutim, zbog toga πtonjihov nastavnik nije niπta drugo radio veÊ samo tamo sjedio, polako su utihnu-li. A onda im je rekao da napiπu πto se upravo dogodilo. Kada su studentipredali svoje uratke, profesor ih je poËeo Ëitati, jedan po jedan. Jedan studentje spomenuo profesorovu odjeÊu; drugi se usredotoËio na zvukove njegovihpokreta; treÊe zapaæanje je izgledalo toliko razliËito da se profesor pitao je li taosoba uopÊe stvarno vidjela πto se upravo dogodilo! Nakon πto je proËitao svihpedeset uradaka, profesor je shvatio da ima pedeset razliËitih glediπta.

Zaπto su studenti napisali tako razliËita izvjeπÊa o tome πto se dogodilo?Moglo bi biti zbog brojnih stvari: zbog rasprave koju su netom vodili, njihovihosobnosti, stilova uËenja ili mjesta na kojem su sjedili u prostoriji. SliËno tomu,naËin na koji mi gledamo na spasenje i Boæji savez ovisi o mnogoËemu: o naπojosobnosti, proteklim okolnostima, svjetonazorima koji u naπ um usauju idejeda niπta nije besplatno i da bilo πto πto je predobro ne moæe biti istinito. Nekiod nas, poput farizeja i saduceja, mogu gledati na Boæji dar vjeËnoga æivota kaona neπto πto treba zaraditi. Drugi, poput kralja Davida i apostola Pavla, mogurazumjeti da je to dar koji treba jednostavno prihvatiti. Meutim, naπ ograniËenvid ne mijenja ono πto spasenje zapravo jest!

VjeËni savez je bio uspostavljen Ëak i prije stvaranja (Efeæanima 1,4). On jeprvi put spomenut u Knjizi Postanka, odmah nakon πto su Adam i Eva sagrije-πili. Bog nije morao razbijati glavu zbog nekog rjeπenja. On je zbog nas biospreman liπiti Nebo njegova najveÊeg Blaga. »ak i prije nego πto su Adam i Evasaznali kako Êe se njihov æivot promijeniti, dano im je obeÊanje zapisano uPostanku 3,15. To je ono πto mi zovemo novi savez. Moæda je naπe poimanjeznaËenja saveza izblijedjelo, baπ kao πto je to bio sluËaj s Izraelcima koji suupravo iziπli iz ropstva. Meutim, iako moæda naπe razumijevanje i odnos premasavezu trebaju ponovno dobiti na sjaju, “novi savez” je zapravo popriliËno star.Pa ipak, on je vjeËno svjeæ i upravo ono πto smo oduvijek i trebali.

ZA RAZMI©LJANJE1. ©to vam oteæava da prihvatite Boæji dar spasenja?2. ©to moæete uËiniti kako biste si pomogli prihvatiti Boæji dar spasenja?

Kristi Rich, Bozeman, Montana, SAD

Sjeti seBog nije morao razbijati glavu zbog nekog rjeπenja.

92

Petak, 2. prosinca 2011.

Nova osoba

ISTRAÆIVANJE: Rimljanima 6,23

ZAKLJU»ITEKao greπnici smo osueni na smrt (Rimljanima 6,23). Meutim, Bog je naËi-

nio plan kako bi nas spasio. Taj se plan naziva savez. Stari je savez bio uteme-ljen na Zakonu. PostupajuÊi prema Zakonu, pojedinac je mogao æivjeti u skladus onim πto je Bog zahtijevao. Meutim, kada je Krist doπao i umro, pretvorio jestari savez u novi, utemeljen na milosti i oprostu. Taj novi savez je savez kojine samo da mijenja vaπ sadaπnji i buduÊi æivot na ovoj Zemlji, veÊ vam daje ivjeËni æivot (Rimljanima 6,23 — drugi dio).

RAZMOTRITEu Napiπite pjesmu ili sastavak o tome kako se savez mijenjao kroz Bibliju.

Uporabite razliËite napomene o savezu te zavrπite s prekrasnim obeÊanjemkoje nam taj novi savez daje.

u Vodite dnevnik o tome kakav utjecaj novi savez ima na vaπ krπÊanski æivot.Kada ste nauËili razumijevati novi savez, kako je to promijenilo vaπ pogledna Isusa?

u NaËinite grafikon ili dijagram pomoÊu kojeg Êete usporediti stari i novi sa-vez.

u UpriliËite igrokaz pomoÊu kojeg Êete objasniti kako vas novi savez mijenjau novu osobu. Razmislite o tome da svoj uradak podijelite s vaπim subotnjo-πkolskim razredom ili skupinom za prouËavanje Biblije.

u Molite se da vam Gospodin pokaæe podruËja u vaπem æivotu koja nisu uskladu s Njegovim Zakonom. Nakon πto vam ta podruËja budu otkrivena,molite se da vam Bog dâ snagu kako biste izvrπili promjene, koje god bilenuæne, te da moæete polagati pravo na obeÊanje o milosti koje donosi novisavez.

u Stupite u kontakt s osobom koja ima jasno razumijevanje ovih saveza.Pronaite vrijeme kako biste se naπli s tom osobom i porazgovarali o tomekako je novi savez promijenio vaπ æivot. NaËinite neke zabiljeπke o naËinimana koje se moæe vidjeti kako novi savez mijenja vaπ æivot.

POVEÆITEEllen G. White, Patrijarsi i proroci, 8. poglavlje; Induktivna studija “Cov-

enant Precept Upon Precept”, Precept Ministries (http://www.precept.org)

Allison Sauceda, Centerville, Ohio, SAD

93

Pouka 113.—10. prosinca 2011.

Sloboda u Kristu

“Vi ste, braÊo, zaista pozvani na slobodu; samo ne dajteda sloboda bude izlika tijelu, nego ljubavlju sluæite jedan

drugome!” (Ivan 4,23 — Dretar)

94

Subota, 3. prosinca 2011.

Sloboda! Sloboda!

UVOD: Ivan 8,31.32

Mjesto radnje: Egipat. Vrijeme radnje: oko 1.500 godina prije Krista. Faraonje na vrhuncu svoje moÊi. Osim toga, ima mnoπtvo hebrejskih robova koji praveopeke za gradnju dvaju gradova u kojima Êe se egipatsko bogatstvo uskladiπtitiu hramovima pod budnim okom egipatskih bogova. (The SDA Bible Commen-tary, sv. 1, 2. izdanje, str. 497) Zamislite samo Boæji odabrani narod kako gunai plaËe pod ugnjetavanjem (Izlazak 2,23). Zamislite teæinu njihove patnje dokËeznu za slobodom. Kada Mojsije traæi od faraona da pusti Boæji narod da ide,faraon joπ viπe pritiπÊe robove (Izlazak 5,6-17), navodeÊi time izraelske voe dakritiziraju Mojsija. Mojsije odmah zove Boga da intervenira. I tako, nakon πto sebrojna zla izliju na EgipÊane, Bog Ëudesno izvodi svoj narod u novi æivot uslobodi.

PriËa o izraelskom narodu ne razlikuje se od naπe priËe danas. Mi smorobovi grijehu. Kao nadglednik nas robova, avao nas teπko muËi. On se svimsilama trudi zadræati nas u ropstvu. Meutim, kada poviËemo Kristu i zatraæimopomoÊ, On nam daje slobodu. Preko kriæa je On postao naπ Branitelj koji naszastupa. S Njegovim Svetim Duhom koji æivi u nama moæemo se osloboditi odneprijatelja i pobijediti u bitci izmeu dobra i zla.

Ovoga tjedna Êemo prouËavati o slobodi koju imamo u Kristu. Kroz svako-dnevno prouËavanje otkrit Êemo πto takva sloboda ukljuËuje te sadræi li ogra-niËenja i kakva. NauËit Êemo i kako je sloboda u Kristu povezana s Boæjimzakonom. Do petka Êemo, u idealnom sluËaju, veÊ napraviti nekoliko koraka knaπem oslobaajuÊem odnosu s naπim voljenim Spasiteljem.

Mary Awuor, Mbita Point, Kenija

Sjeti sePriËa o izraelskom narodu ne razlikuje se od naπe danas.

95

Nedjelja, 4. prosinca 2011.

Sloboda u Kristu

LOGOS: Rimljanima 8,1-4; 13,8; 1. KorinÊanima 6,20; GalaÊanima5,1-15

Sloboda u Kristu — 1. dio (Rimljanima 8,1-4)AmeriËki domoljub Patrick Henry je jednom rekao: “Dajte mi slobodu, ili mi

dajte smrt!” Vojnici se Ëesto bore do smrti kako bi zaπtitili slobodu svoje zemljeili kako bi joj vratili slobodu ako je ona bila izgubljena. Rijetke su osobe kojevisoko ne cijene slobodu.

Meutim, postoji sloboda koju mi kao krπÊani ne moæemo postiÊi vlastitimnaporima. To je sloboda od grijeha i njegovih posljedica, sloboda od oËaja,beznaa i vjeËne smrti koju uzrokuje grijeh. U Rimljanima 8,1-4 Pavao govorisvojim suvremenicima, kao i nama danas, da je takva sloboda moguÊa jedinokroz Isusa Krista. On piπe ljudima koji su okovani za samopravednost, kojistalno pokuπavaju udovoljiti Bogu svojim djelima. I dok se Ëvrsto dræe slovaZakona, oni iz vida gube spasonosni Ëin koji je Bog kroz Krista uËinio za njih.Zbog te sljepoÊe oni, kada druge pouËavaju o Kristu, ne uspijevaju uporabitipristup usredotoËen na Evanelje. Njima nedostaje prava bît krπÊanstva, bît otome tko je Bog i πto je On kroz Krista uËinio za nas.

“Dobra vijest o evanelju je da je Krist doπao kako bi osudio grijeh, a negreπnike (Ivan 13,7; Rimljanima 8,3). Onima koji povjeruju i prihvate velikodu-πnu ponudu evanelja, koji se u vjeri predaju æivotu potpune posluπnosti izljubavi, njima Krist pruæa opravdanje i slobodu [od osude].” (The SDA BibleCommentary, sv. 6, 1. izdanje, str. 560)

Sloboda u Kristu — 2. dio (1. KorinÊanima 6,20)Pavao je znao koje opasnosti prijete od pogreπnog razumijevanja sræi slobode

u Kristu. On je zapazio kako su mnogi krπÊani ispovijedali posluπnost Zakonu,ali su se prema drugim ljudima ponaπali na nemoralan i neljubazan naËin. U 1.KorinÊanima 6,20 on ih podsjeÊa da su kupljeni po posebnoj cijeni — krvljuIsusa Krista. Vjera u Njega je upravo ono πto krπÊanima daje slobodu u Duhu,slobodu koja nam dopuπta da budemo ponovno stvoreni na Boæju sliku (Posta-nak 1,23). “Sve dok ne doæivite tu preobraæavajuÊu zajednicu s Kristom, nemoæete polagati pravo na slobodu od osude.” (Isto)

Sveti Duh nas preobraæava dok hodimo vjerom. Taj proces se zove posveÊe-nje, a on nas oslobaa od okova dræanja slova Zakona. Zbog toga je Pavaopotvrdio vaænost novoga saveza — “ne slova, nego Duha, jer slovo ubija, a Duhoæivljuje”. (2. KorinÊanima 3,6)

Umjesto osuivanja æidovskih voa Kristovog vremena zbog njihovoga le-galizma, trebali bismo ispitati vlastita srca kako bismo vidjeli jesmo li moædapoput njih. Odlazimo li u crkvu svake subote, dajemo li desetinu, hranimo li se

96

zdravo nadajuÊi se da Êe nas to naπe ponaπanje odvesti u Nebo? Pokazuje li naπæivot suÊut kakvu je Krist imao prema ljudima? Imamo li na umu da nas ljubavprema Kristu pokreÊe da Mu budemo posluπni?

Sloboda u Kristu — 3. dio (GalaÊanima 5,1-15)U GalaÊanima 5,1-15 Pavao govori o opasnosti pouzdavanja u æidovske ob-

rede kao sredstva spasenja. On je znao kako su mnogi njegovi kritiËari bilijudaisti — ljudi koji su pouËavali da novoobraÊeni krπÊani moraju dræati odre-ene dijelove Mojsijevog zakona kako bi bili spaπeni.

Pavao nije bio protiv tih zakona. U konaËnici, oni su ukazivali na Krista. Onoπto su krπÊani u Galaciji trebali shvatiti jest da su dræanjem tih zakona, kakobi bili spaπeni, “oni negirali upravo ono πto je Krist doπao uËiniti za njih i timesu sami sebe liπavali Njegovih zasluga. Ukoliko bi zaista mogli zaraditi spasenje,za πto bi im onda uopÊe trebao Krist? Ono πto je On uËinio umjesto njih postalobi tada suviπno, jer su oni pronaπli naËin kako da se sami izmire s Bogom. Akosu mogli pronaÊi opravdanje izvan Krista, tada im On nije bio niti potreban.Meutim, Isus je rekao kako niti jedan Ëovjek ne moæe doÊi k Ocu, osim krozNjega (Ivan 14,6)”. (Isto, str. 976) Dræanje bilo kojeg zakona, Ëak i samih Desetzapovijedi — kako bismo se spasili — ne moæe osloboditi nikoga. Umjesto toga,takva osoba postaje robom samoga zakona kojeg dræi.

Pavlove upute dane GalaÊanima su, naravno, i za nas. Kako bismo izbjeglizatvor u okovima opravdanja djelima, moramo budno Ëuvati Kristovu slobodu,inaËe Êe naπa sloboda u Njemu polako iπËeznuti, a mi Êemo postati robovilegalizmu. Uvijek imajte na umu da samo Krist moæe spasiti.

ZA RAZMI©LJANJE1. ProËitajte Rimljanima 13,8. Objasnite u kakvoj su vezi vrsta ljubavi o kojoj

se govori u ovom retku i spasenje i naπa sloboda u Kristu.2. Koje filozofije zasljepljuju ljude da ne vide narav Boæjeg spasenja i slobodu

u Kristu?3. Na koji je naËin duh judaista prisutan i u danaπnjoj crkvi?

Tony Philip Oreso, Nairobi, Kenija

Sjeti sePokazuje li naπ æivot suÊut kakvu je Krist imao prema ljudima?

97

Ponedjeljak, 5. prosinca 2011.

UËvrstiti naπu vjeru

SVJEDO»ANSTVO: Djela 4,12

Sloboda u Kristu je moguÊa samo ukoliko Mu dopustimo da nas iznutrapreobrazi. Nitko od nas ne moæe tvrditi da je slobodan u Njemu ukoliko Ga nijeprihvatio kao svog osobnog Spasitelja. “Nijednom Ëovjeku, nijednom skupu lju-di nije dana vlast da oslobodi duπu krivnje.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.665)

“Meu Njegovim [Isusovim] sluπateljima mnogi su u vjeri bili privuËeni kNjemu pa im je rekao: ‘Ako ustrajete u mojoj nauci, uistinu ste moji uËenici;upoznat Êete istinu, a istina Êe vas osloboditi.’

Ove su rijeËi uvrijedile farizeje. Ne obaziruÊi se na dugu podËinjenost narodatuem jarmu, ljutito su uzviknuli: ‘Mi smo potomci Abrahamovi... i nikada ni-kom nismo robovali. Kako moæeπ reÊi: ‘Postat Êete slobodni’?” (Isto, str. 383) Uovom razgovoru vidimo kako su farizeji mislili da su oni veÊ bili osloboeni timeπto su bili Abrahamovi potomci.

“Isus je pogledao ove ljude, robove pakosti Ëije su misli bile okrenute osveti,i æalosno odgovorio: ‘Zaista, zaista, kaæem vam, tko god Ëini grijeh, rob jegrijeha.’ Oni su se nalazili u najteæem obliku ropstva — podËinjeni zlom duhu.”(Isto)

To je bilo onda. A kako je s nama danas? Moæemo li reÊi da smo veÊ oslo-boeni? Pod kojim uvjetima mi primamo potpuno osloboenje?

Ellen G. White je zapazila: “U promjeni koja nastaje kad se duπa podËiniKristu nalazi se najuzviπeniji smisao slobode. ...

Jedini uvjet koji omoguÊuje Ëovjekovu slobodu postoji u jedinstvu s Kri-stom. ‘Istina Êe vas osloboditi’, a Krist je istina. Grijeh moæe pobijediti samoako oslabi um i uniπti slobodu duπe. PodËinjavanje Bogu znaËi obnovu Ëovje-kove osobnosti — prave slave i Ëovjekova dostojanstva. Boæanski Zakon kojemse pokoravamo jest ‘zakon slobode’. (Jakov 2,12)” (Isto)

ZA RAZMI©LJANJE1. ©to vi kao pojedinac morate uËiniti kako biste zaπtitili svoju slobodu u

Kristu?2. Kako se duhovna sloboda razlikuje od graanske slobode?3. Smatrate li da je u redu da se krπÊani hvale svojom slobodom te u svakoj

prilici govore: “Ja sam spaπen! Ja sam spaπen!”?

Augenia M. Ndunge, Machakos, Kenija

Sjeti se“Istina Êe vas osloboditi — a Krist je istina.”

98

Utorak, 6. prosinca 2011.

Naπa sloboda u ovom æivotu

DOKAZI: 2. KorinÊanima 3,17

SljedeÊi navodi pokazuju πto su neke poznate osobe rekle o slobodi. Kakooni opisuju slobodu? Zaπto se slaæete s pojedinim navodom, a zaπto ne?

Epiktet: “Sloboda je pravo da æivimo onako kako æelimo.”Abraham Lincoln: “Sloboda je posljednja i najbolja nada Zemlje.”Alan Keyes: “Sloboda je prije svega odgovornost pred Bogom od kojega po-

tjeËemo.” (“Freedom Quotes,” About.com, http://quotations.about.com/cs/inspi-rationquotes/a/Freedom 1.htm, skinuto 13. rujna 2010.)

U 2. KorinÊanima 3,17 Pavao je napisao: “Gospodin je Duh, a gdje je DuhGospodnji, ondje je sloboda.” (JB)

Kao krπÊani trebamo traæiti prilike koje Êe nam pomoÊi da razumijemo πtoje zapravo sloboda u Kristu. Zbog toga πto smo po naravi greπni, mi smo samipo sebi skloni grijehu. Vjerovanje o opravdanju samo vjerom jedini je lijek zanaπe stanje. Mi trebamo prihvatiti Boæju rijeË do te mjere da doæivimo potpunuslobodu u Kristu. Ponekad je svatko od nas poput krπÊana u Galaciji koji su bilivrlo lako zavedeni ljudima koji su vjerovali kako morate dræati Mojsijev zakonda biste bili spaπeni.

Meutim, kada “dopustite Gospodinu da preuzme potpuni nadzor nad vaπimæivotom, iznenada Êete otkriti novopronaenu slobodu. Pavao nam kaæe da gdjeje Gospodinov Duh, tamo je sloboda. Nama je obeÊana sloboda — sloboda odbriga, od tjeskobe, od straha, od sumnje. Isus nam daje tu slobodu. Ali, mi Muprvo moramo dopustiti da bude Gospodar naπeg æivota. No, osjeÊamo poriv dase vratimo u stare okove: umjesto slobode u Duhu, traæimo pomoÊ vlastite slabei nerazumne naravi. Posljedice su lako predvidive — vraÊamo se na stare traËnice.Umjesto slobode, zatiËemo se u okovima. Umjesto izbavljenja, nalazimo probleme.Umjesto radosti, otkrivamo strah. Umjesto slobode, vraÊamo se u zatoËeniπtvo.Krist je doπao kako bi nas oslobodio. Ali, prvo moramo dopustiti Duhu da nampomogne”. (David Humpal, “Freedom in Christ,” http:// www.hurtingchristian.org/PastorsSite/otherscripture/2corin3-6-18.htm, skinuto 25. listopada 2010.)

ZA RAZMI©LJANJE1. Koja je razlika izmeu slobode u Kristu i legalizma?2. Kako svaki krπÊanin moæe izbjeÊi zamku legalizma koja je GalaÊane odvela

u ropstvo?3. Kako crkva moæe izbjeÊi legalizam? Obrazloæite svoj odgovor.

Joash Oketch, Nairobi, Kenija

Sjeti se“Krist je doπao kako bi nas oslobodio.”

99

Srijeda, 7. prosinca 2011.

Koraci k slobodi u Kristu

PRIMJENA: Ivan 8,36

Grijeh vlada naπim svijetom. Nemoral, ovisnosti, gnjev i sukobi zarazili suveliki dio danaπnjega druπtva. Zbog toga je jako dobro da preispitamo svoj æivoti pozovemo Svetoga Duha da æivi u naπem srcu kako bismo mogli doæivjetislobodu u Kristu. Evo nekoliko koraka koje moæemo poduzeti kako bismo upra-vo to mogli doæivjeti:

S — Stavi Krista u srediπte. Kada se usredotoËimo na Njegovu ljubav premanama, umjesto na kuπnje i nevolje, puno je lakπe iskusiti slobodu od tjeskobe,straha i sumnje.

L — LegalistiËki veo? Ukloni ga! Mi ne moæemo doæivjeti slobodu u Kristudokle god smo pokriveni velom legalizma. Prava sloboda dolazi samo kada od-bacimo taj veo i prihvatimo Kristovu pravednost kao vlastitu. Jedan komentatorzapaæa: “Kada god se osoba okrene Kristu i otkrije Ga kao svrπetak ili ispunje-nje Zakona, Gospodin u potpunosti uklanja veo s njegovog srca. Njegovo duhov-no shvaÊanje viπe nije ograniËeno. On prepoznaje da je sustav milosti zamijeniosustav zakona. On je novo stvorenje u Kristu.” (Frank E. Gaebelein, urednik,The Expositor’s Bible Commentary, sv. 10, Grand Rapids, Mich.: Zondervan, 1992.,str. 338)

O — Otjeraj grijeh. Ukoliko Krist æivi u naπem srcu, mi viπe nismo robovigrijehu. Umjesto toga mi hrabro govorimo o svojoj vjeri, a Kristova milost nasmoæe preobraziti iznutra i izvana.

B — Budi promjena u svijetu u kojem æiviπ. Dok dopuπtamo Svetome Duhuda radi u nama, postajemo nova biÊa u Kristu. ©to viπe postajemo poput Njega,to je veÊa promjena koju moæemo uËiniti u svom kutku svijeta.

O — OjaËaj u Duhu. Sloboda u Kristu vodi k duhovnom rastu i razvoju. Kadase takav rast dogaa, naπ odnos s Bogom i drugima se popravlja.

D — Djeluj aktivno protiv nepravde. Nakon πto smo postali nova stvorenjau Kristu, raspolaæemo svime potrebnim za borbu s grijehom. Krist je Pobjednik.On je Istina — a istina nas oslobaa.

A — A sada koraËaj hrabro naprijed. Kada Krist vlada u naπem srcu, naπegeslo postaje: “Uvijek naprijed; nikada natrag!”

ZA RAZMI©LJANJENa koji naËin vi osobno moæete osnaæiti svoju vjeru tako da ne izgubite nadu

prije nego πto doæivite potpunu slobodu u Kristu?

James Omondi, Nairobi, Kenija

Sjeti seKrist je Pobjednik. On je Istina — a istina nas oslobaa.

100


Izvrπiti promjenu

RAZUMIJEVANJE: Filipljanima 1,27

Nisam uvijek bila adventistica sedmoga dana. Nekolicina ljudi za koje samznala da su adventisti bili su shvaÊeni kao “oni koji ne mogu raditi subotom,pa Ëak ni zapaliti vatru toga dana”. Smatrali su ih joπ i nadmenima, a neki odnjih su i pili alkohol i puπili cigarete. Oni se u osnovi nisu razlikovali odkrπÊana u Galaciji u Pavlovo vrijeme. Adventisti koje sam poznavala prije negoπto sam i ja postala jednom od njih mislili su da je “dræanje” Deset zapovijedidovoljno. SliËno tome, krπÊani u Galaciji su mislili da Êe im dræanje Mojsijevogzakona pruæiti spasenje.

Gdje se tu uklapa promjena? Odgovor se nalazi u Kristovoj smrti. On je zanas umro smrÊu vjeËne odvojenosti od Boga. Kada prihvatimo Njegovu smrt zanas i pozovemo Njegovog Svetog Duha da æivi u naπem srcu, mi postajemoosloboenim krπÊanima. Tada nam priËinjava zadovoljstvo govoriti drugima ka-ko je On jedini koji je sposoban i voljan osloboditi sve one koji imaju povjere-nja u Njega.

John Scott je napisao: “To je, dakle, evanelje. To nije πtivo o povijesnomIsusu, veÊ toËno odreene objave o raspetome Isusu Kristu. ... Greπnici mogubiti opravdani pred Bogom i zahvaljujuÊi Bogu, ne zbog bilo kakvih vlastitihzasluga, veÊ zbog Kristovog djela pomirenja; ne zbog bilo Ëega πto su oni uËiniliili πto mogu uËiniti, veÊ zbog toga πto je Krist uËinio kada je umro. Evaneljenije dobar savjet ljudima, veÊ Radosna vijest o Kristu; ono nije poziv da bilo πtouËinimo, veÊ objava o onome πto je Bog uËinio; ono nije zahtjev, veÊ ponuda.”(John R. W. Stott, The Message of Galatians, Leicester, England: InterVarsityPress, 1968., str. 70) To znaËi da nam povjerenje u vlastita djela i koriπtenjezakona kao sredstva za samopravednost neÊe dati slobodu u Kristu. To je Pavaoæelio prenijeti GalaÊanima. To je moj sadaπnji cilj kao adventistice u ovomnaraπtaju. Neka to bude i vaπ cilj.

ZA RAZMI©LJANJE1. Razmislite o vlastitom spasenju. ©to je to, ukoliko postoji, πto vas spreËava

da doæivite punu slobodu u Kristu?2. Koji su nedostaci samopravednosti (legalizma)?3. Kako se Krist u vaπem æivotu dokazao kao Spasitelj?

Rose Omondi, Nairobi, Kenija

Sjeti se“Evanelje [je] ... objava o onome πto je Bog uËinio.”

101


Æivjeti slobodan

ISTRAÆIVANJE: Rimljanima 8,1-4

ZAKLJU»ITEIstinska sloboda ne ovisi o fiziËkim ograniËenjima ili njihovom nedostatku.

Mi moæemo biti zatoËeni u zatvoru, ograniËeni tjelesnim nedostatkom, druπtve-nim pritiscima ili kulturoloπkim oËekivanjima, ili ograniËeni svojom novËanomili druπtvenom neprilikom. Prava sloboda je stanje uma. Ona je dar od Isusa ukojemu svi moæemo uæivati, gdje god se nalazili i tko god bili. Kada jednompostanemo svjesni svoje potpune slobode u Isusu, nitko i niπta nam je nikadaviπe neÊe moæe oduzeti.

RAZMOTRITEu Odsluπajte glazbeni komad koji izraæava ono πto sloboda znaËi za vas. Do-

pustite glazbi da nadahne vaπe pokrete dok zahvaljujete Bogu za slobodukoju doæivljavate u svom æivotu.

u Istraæite web-stranicu organizacije Amnesty International (http://www.amne-sty.org, http://www.amnesty.hr) kako biste nauËili neπto viπe o iskustvimazatvorenih zbog savjesti. Slijedite jedan od prijedloga na stranici kako dauËinite neπto za makar jednog od tih zatovorenika.

u Napiπite pjesmu, usporedbu, priËu ili rijeËima oslikajte kako je bilo kada steprvi put doæivjeli duhovnu slobodu u svom odnosu s Isusom Kristom.

u Napravite ljestvicu koju Êete oznaËiti brojkama od 0 do 10 pa izmjeritekoliko se druπtveno, emocionalno, duhovno, tjelesno i intelektualno slobod-no osjeÊate. ©to biste trebali uËiniti kako biste doæivjeli veÊu slobodu nasvim tim podruËjima?

u Radite zajedno s timom iz vaπe crkve kako biste pripremili interaktivnobogosluæje na temu slobode. Podijelite taj program sa zatvorenicima najbli-æeg zatvora.

u Doæivite “zatoËeniπtvo” tako πto Êete na sat-dva ograniËiti svoje kretanje nabilo koji naËin. Razmislite o tome kako taj doæivljaj mijenja vaπe razumije-vanje slobode.

u NaËinite skulpturu ili maketu koja prikazuje duhovnu slobodu.

POVEÆITELuka 4,16—21; Djela 12,1-17; Filipljanima 1,12-26; 4,10-13; Ellen G. White,

Isusov æivot, 26. poglavlje; Terry Waite, Footfalls in Memory: Reflections inSolitude, New York: Doubleday, 1997.; Merlin Carothers, Prison to Praise, vlastitanaklada, 1970.)

Karen Holford, Auchtermuchty, ©kotska

102


Æivjeti po Duhu

“A velim: æivite po Duhu pa sigurno neÊete udovoljavatipoæudi tijela.” (GalaÊanima 5,16)

103


Biti krπÊaninom sedam dana u tjednu

UVOD: GalaÊanima 5,16

John Mason u svojoj knjizi An Enemy Called Average (Neprijatelj zvanprosjeËnost) istiËe da se “Ëovjek ne mjeri onim πto Ëini u crkvi, veÊ onim πtoËini u svom svakodnevnom æivotu”. (John L. Mason, An Enemy Called Average,Colorado Springs, Colo.: Cook Communications Ministries, 2003., str. 181) Sje-Êam se πto je jedan pastor rekao tijekom jedne od svojih propovijedi kad jegovorio o tome kako æivjeti krπÊanskim æivotom: “Mi bismo trebali biti adven-tisti ne samo sedmoga dana, veÊ svih sedam dana u tjednu.” To je velika istina,pogotovo za nas koji sada æivimo.

Kako je samo lako praviti ustupke svijetu, staviti Boæju rijeË nakratko sastrane, samo kako bismo se mogli stopiti s ostalima i zadovoljiti vlastite æelje.Lako je tvrditi da smo krπÊani, ali kako reagiramo kada smo suoËeni s proble-mima svakodnevnog æivota, bilo da smo sami ili u druπtvu drugih ljudi?

Moæe se Ëiniti preteπkim, a moæe Ëak i zvuËati dosadno æivjeti svakoga danakao pravi krπÊanin. Ali upravo to je ono πto nas Bog poziva da Ëinimo. Moæe bititeπko ili Ëak nemoguÊe svakoga dana æivjeti bez popuπtanja naπoj greπnoj na-ravi, ali to ne moramo Ëiniti sami. Bog nam daje Svetoga Duha da nas vodi.

Kada nas Sveti Duh vodi, neÊemo pasti kao ærtva Sotoninih iskuπenja. SvetiDuh Êe nam pomoÊi da budemo budni i svoje misli usmjerimo k Bogu, tako daGa moæemo Ëuti kada nam govori u πkoli, na poslu, u crkvi, ili kada se opuπta-mo s prijateljima. Isus nikada nije obeÊao da Êe biti lako slijediti Njega, ali kadaGa slijedimo, moæemo pronaÊi pravu radost, mir i vjeËni æivot. Ovoga tjednaÊemo nauËiti kako moæemo pobijediti svoju greπnu narav i imati novi æivot,dopuπtajuÊi Svetom Duhu da nas vodi svakoga dana.

ZA RAZMI©LJANJE1. Hodati po Duhu znaËi “stalno razmiπljati o Kristu”. (Andrews Study Bible,

str. 1540) O Ëemu razmiπljate tijekom dana? Koliko vaπih misli ukljuËujevaπeg Spasitelja?

2. Na koji naËin “biti prosjeËan” moæe biti preprekom da æivimo krπÊanskimæivotom?

Marq Wilson Bello, Quezon City, Filipini

Sjeti seBog nam daje Svetoga Duha da nas vodi.

104


Duh protiv tijela

DOKAZI: GalaÊanima 5,15-23

Navika æivljenja po “tijelu” umjesto po “Duhu” proæimala je crkvu Ëak i uvrijeme apostola Pavla. U svojim pokuπajima da dostignu duhovno savrπenstvo,krπÊani u Galaciji su se optereÊivali svojim slabaπnim naporima da odræe Moj-sijev obredni zakon opÊenito, a posebno zakon o obrezanju. U svojim pokuπa-jima da time steknu zasluge za sebe, oni su se odvojili od Boga; i unatoËnjihovoj odanosti “djelima zakona”, njihovi meusobni odnosi su bili katastro-falni (GalaÊanima 5,15). GalaÊanima 5,15 predstavlja “snaænu metaforu kojaprikazuje sliku ljudoæderstva. GalaÊani su se ponaπali poput divljih, proædrljivihzvijeri. RijeËima i djelima oni su vrebali jedan na drugoga. To je nesumnjivoukljuËivalo djela kao πto su πirenje glasina, klevetanje i spletkarenje”. (The SDABible Commentary, sv. 6, 1. izdanje, str. 980)

Stoga nije Ëudno πto ih Pavao ljubazno ali odluËno opominje da æive poDuhu. Umjesto oslanjanja na svoje ljudske napore kako bi postigli pravednostvlastitim djelima, oni bi se trebali pokoriti pozivima Svetoga Duha. Jer, kadaosobu vodi Duh, tada æelje tijela viπe neÊe prevladavati. Ljubav prema Bogu ibliænjima bit Êe prisutna u izobilju. Tada u crkvi viπe neÊe vladati “bludnost,neËistoÊa, raspuπtenost, idolopoklonstvo, vraËanje, neprijateljstva, svaa, ljubo-mornost, srdæba, sebiËnosti, razdori, stranËarenja, zavisti, pijanke, razuzdanegozbe i ovima sliËna [djela tijela]” (GalaÊanima 5,19-21). Umjesto toga, ovakvistavovi i ponaπanje bit Êe zamijenjeni plodovima Duha: “ljubav, radost, mir,strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdræljivost” (GalaÊanima 5,22.23).Te osobine Êe cvjetati u æivotu krπÊanina ispunjenog Duhom. S Duhom se reli-gioznost zamjenjuje duhovnoπÊu.

Danaπnja crkva nije poπteena problema æivljenja “po tijelu”. Mi vidimovjernike koji su slijepi za Boæjeg Svetog Duha zbog toga πto su sami sebeopteretili pravilima i odredbama. Kada u srce pustimo Svetoga Duha, naπa semotivacija da slijedimo Boæji zakon u potpunosti mijenja. Njegov Zakon se tadaupisuje u naπa srca i mi smo posluπni iz ljubavi.

ZA RAZMI©LJANJE1. Na koja se pravila i odredbe, mimo Deset zapovijedi, ponekad usredotoËu-

jemo misleÊi da Êemo si time osigurati spasenje?2. Kako moæemo pozvati Duha u svoj æivot?

Ernesto E. Piguing Jr., Bagong Silang, Caloocan City, Filipini

Sjeti seDobra vijest joπ uvijek u sebi nosi preobraæavajuÊu silu. S Duhom se reli-

gioznost zamjenjuje duhovnoπÊu.

105


Bitka izmeu tijela i duha

LOGOS: Matej 22,35-40; Rimljanima 7,14-25; GalaÊanima 5,16-24

NajveÊa zapovijed (Matej 22,35-40)Iz razgovora kojeg je Isus vodio s farizejem, osobom koja je bila dobro

upoznata sa æidovskim vjerskim zakonima, saznajemo osnovnu razliku izmeutoga πto to znaËi æivjeti po tijelu i æivjeti po Duhu. NavodeÊi dijelove Starogzavjeta (Levitski zakonik 19,18; Ponovljeni zakon 6,4.5), Isus je pouËio njega, ai nas, da “prvo mora postojati ljubav u srcu osobe prije nego πto ta osoba moæe,Kristovom snagom i miloπÊu, poËeti dræati naredbe Boæjeg zakona. ... Posluπ-nost bez ljubavi je nemoguÊa i bezvrijedna. Tamo gdje je ljubav nazoËna, osobaÊe automatski poËeti usklaivati svoj æivot u skladu s Boæjom voljom onakokako je ona izraæena u Njegovim zapovijedima”. (The SDA Bible Commentary,sv. 5, 2. izdanje, str. 484)

Ukoliko zaista volimo Boga i svoje bliænje, mi Êemo æeljeti dræati NjegoveZapovijedi. Tada Êemo se, umjesto da brinemo o svemu onome πto ne bismotrebali Ëiniti, usredotoËiti na ono πto moæemo Ëiniti kako bismo pokazali svojuljubav prema Bogu i drugima. Taj duboki i osobni odnos s Njim trebao bi seproπiriti na one oko nas i pomoÊi nam u pripremi da budemo nebeski susjedi.Postoji samo troje πto Êemo ponijeti u vjeËnost: svoj odnos s Kristom, odnos sdrugima oko nas i svoj karakter. U naπem bi se karakteru trebao odraæavatiKristov karakter. Kada imamo osobni odnos s Njim, drugi Êe Ga vidjeti u namai time Êe biti privuËeni k Njemu.

Isus stiæe u pomoÊ (Rimljanima 7,14-25)Rimljanima 7,14-24 je joπ jedan odlomak koji prikazuje bitku izmeu tijela

i Duha. Ovdje Pavao opisuje “odnos koji postoji izmeu [Boæjeg] zakona, evan-elja i osobe koja je potaknuta na ozbiljne borbe protiv grijeha u pripremi zaspasenje. Pavlova poruka je da, iako Zakon moæe sluæiti da ubrza i pojaËa borbu,samo Isusovo evanelje moæe donijeti pobjedu i olakπanje”. (Isto, sv. 6, 1. izda-nje, str. 554)

Kada æivimo po tijelu, Boæji zakon neÊe biti niπta viπe nego popis onoga πtobismo trebali i πto ne bismo trebali Ëiniti. Njegov Zakon Êe biti teret, zbog togaπto je nemoguÊe zaraditi spasenje.

Ali ako se usredotoËimo na Njegovu veliku ljubav prema nama, razumjetÊemo da svi moramo u potpunosti ovisiti o Njemu zbog naπega spasenja. Mi nemoæemo zaraditi spasenje svojim dobrim ponaπanjem. Drugi zakon o kojemPavao govori u 23. retku jest grijeh koji je u nama. Taj zakon prikazuje naπusebiËnu narav koja je stalno u ratu s Boæjim zakonom ljubavi. “To je ta naπaslabost prema grijehu; to se odnosi na sve ono u nama πto je odanije naπemstarom naËinu sebiËnog æivota nego Bogu.” (Life Application Study Bible,Wheaton, Ill.: Tyndale House, 1991., str. 2040)

106

Ovdje si moramo postaviti isto pitanje koje i Pavao postavlja: “Tko Êe meizbaviti od ovog smrtnog tijela?” (24. redak — ©ariÊ) Njegov odgovor je “IsusKrist” (25. redak). Samo kada svoj tjelesni æivot predamo Njemu, samo kadaNjegov Duh æivi u naπem srcu, samo tada Êemo biti uspjeπni u pobjeivanjugrijeha koji æivi u nama (vidi Ezekiel 36,26.27).

Voeni Duhom (GalaÊanima 5,16-24)U GalaÊanima 5,16-24 Pavao joπ jednom usporeuje æivot po Duhu sa æivo-

tom po tijelu. On joπ jednom istiËe da se spasenje ne postiæe udovoljavanjemæidovskim obrednim propisima (18. redak). On nastavlja prilaganjem dvaju po-pisa. Prvi (koji nije iscrpljen do kraja) sadræi djela i stavove koji su tipiËni zaæivot po tijelu (redci 19-21). Drugi popis (redci 22.23) opisuje plod Duha i, u bîti,Kristov karakter. Ukoliko smo voeni Duhom, ukoliko Krist æivi u nama, razvitÊemo taj plod (vidi Ivan 15,4.5).

Pavao zavrπava ovaj ulomak izjavom da su oni koji pripadaju Kristu “raza-peli... svoje tijelo s njegovim strastima i poæudama”. (24. redak) To razapinjanjeukljuËuje “odluku da se Kristu preda srce i volja kako bi On mogao oËistitisvaku loπu naviku iz æivota. Ta odluka treba biti ponovno uËvrπÊena svakogadana i onoliko Ëesto tijekom svakoga dana koliko Ëesto mogu doÊi iskuπenja.... Bog prihvaÊa ovu Ëvrstu odluku volje i nastavlja s nebeskim djelom preo-braæavanja æivota (Rimljanima 12,2) i usklaivanja æivota da bude sliËan Kri-stovom”. (The SDA Bible Commentary, sv. 6, 1. izdanje, str. 982)

ZA RAZMI©LJANJE1. Ponovno proËitajte Matej 22,34-40. Kako Deset zapovijedi odraæavaju dvije

zapovijedi koje Isus navodi u ovim redcima?2. Ponovno razmislite o plodovima Duha te za koji od tih plodova vam je pomoÊ

najpotrebnija. Zamolite Boga da vam pomogne razviti ih.3. Ponovno proËitajte popis djela greπne ljudske naravi. Koja druga djela biste

mogli dodati tom popisu?4. S kojim djelima greπne naravi se borite? Zamolite Boga da vam pomogne da

ih pobijedite.5. Razmislite o svakom plodu Duha. Kako Êe svaki od njih izgledati u æivotu

nekog krπÊanina?6. Po Ëemu je krπÊanin koji æivi po Duhu, a ne “po tijelu” bolji svjedok nego

bilo koja propovijed?

Liezel Patricio, Vallejo, Kalifornia, SAD

Sjeti sePostoji samo troje πto Êemo ponijeti u vjeËnost.

107


Æivjeti po Duhu i po Boæjoj rijeËi

SVJEDO»ANSTVO: Rimljanima 7,24.25; GalaÊanima 5,16

Kada budemo æivjeli po Duhu, a ne po tijelu, nauËit Êemo da je “krπÊanstvojednostavno æivljenje po svakoj rijeËi koja je izaπla iz Boæjih usta. Mi trebamovjerovati u Krista, koji je put, istina i æivot, i æivjeti. Mi imamo vjere u Boga kadavjerujemo u Njegovu RijeË; mi imamo povjerenja u Boga i posluπni smo Mu kadadræimo Njegove Zapovijedi; i mi volimo Boga kada volimo Njegov Zakon. Vjero-vanje u laæ neÊe nikoga od nas dovesti na put posveÊenja. I kada bi nam svipropovjednici na svijetu rekli kako smo sigurni Ëak i kada smo neposluπnisamo jednom propisu svetog mjerila pravednosti, to ne bi umanjilo naπe obvezeniti bi nas uËinilo manje krivima, ukoliko odbacimo jasno ‘»ini’ ili ‘Nemoj Ëiniti’.Ne smijemo razmiπljati da nam je zbog toga πto su naπi oËevi Ëinili neπto naodreeni naËin i umrli sretni, dopuπteno slijediti njihove stope i da Êemo bitiprihvaÊeni sluæeÊi Bogu na isti naËin kao i oni i ËineÊi ista djela koja su i oniËinili.

Mi imamo viπe svjetlosti nego πto su oni imali u svoje vrijeme; i ako æelimoda nas Bog prihvati, moramo biti isto tako vjerni u posluπnosti primljenojsvjetlosti i hodanju u njoj kao πto su oni bili u primanju i posluπnosti svjetlostikoju je Bog poslao njima. Moramo prihvatiti i pojaËati svjetlost koja svijetli nanaπ put jednako vjerno kao πto su oni prihvatili i pojaËali svjetlost koja je palana njihov put u njihovom naraπtaju. Nama Êe biti sueno prema svjetlosti kojasvijetli na naπ hram duπe u naπe vrijeme; i ukoliko slijedimo tu svjetlost, bitÊemo slobodni muπkarci i æene u Isusu Kristu”. (Ellen G. White, The AdventReview and Sabbath Herald, 25. oæujka 1902.)

“Æivot krπÊanina nije uvijek kao u bajci. »ekaju ga oπtra protivljenja. Sali-jeÊu ga ozbiljna iskuπenja. ‘Jer tijelo æudi protiv duha, a duh protiv tijela.’[GalaÊanima 5,17] ©to se viπe pribliæavamo kraju povijesti ove Zemlje, to Êeneprijateljevi pokuπaji biti podmukliji i lukaviji. Njegovi Êe napadi biti sve snaæ-niji i uËestaliji. Oni koji se odupiru svjetlosti i istini otvrdnut Êe, na njih se neÊemoÊi ostaviti nikakav dojam, a bit Êe joπ ogorËeniji protiv onih koji vole Bogai dræe Njegove Zapovijedi.” (Ellen G. White Comments, The SDA Bible Commen-tary, sv. 6, 2. izdanje, str. 1111)

Rachel Lynn Pineda, Pasay City, Filipini

Sjeti se“Vjerovanje u laæ neÊe nikoga od nas dovesti na put posveÊenja.”

108


Sloboda u Kristu

PRIMJENA: Jeremija 17,14; Rimljanima 5,21.21; 1. Ivanova 1,9

Mnogo puta sam vapio Bogu moleÊi Ga za oprost i slobodu. Svaki put samse osjeÊao oËiπÊenim i spremnim suoËiti se s iskuπenjem licem u lice. Ali,nakon nekoliko tjedana, ili ponekad samo nekoliko dana, ponovno bih pao.Meutim, Bog me nauËio nekim stvarima koje mi pomaæu da æivim viπe u Duhu.Evo πto sam nauËio:

1. Ispovjedi se i priznaj (1. Ivanova 1,9). Samo onda kada shvatite kolikoste oËajni i slomljeni, shvatit Êete koliko jako trebate Spasitelja. Zapamtite danikada sami ne moæete pobijediti iskuπenja. Moæete prestati Ëiniti zlo, svakogadana Ëitati Bibliju, odlaziti u crkvu, izbjegavati odreene prijatelje i usredotoËitise na dobro, ali time nikada neÊete rijeπiti problem. To je zbog toga πto seoslanjate na sebe — kao da rjeπenje vaπih problema leæi u onome πto Ëinite, ane u onome πto je Isus uËinio za vas i onome πto On moæe uËiniti u vama.

2. ObraËunajte se s korijenom svojih grijeha (Jeremija 17,14). Ukolikose ne obraËunate s korijenom svojih grijeha, oni Êe vas i dalje ranjavati. VrloËesto korijen vaπih grijeha raste u tlu onoga πto vam se u proπlosti dogodilo.Jeste li kao dijete bili tjelesno, verbalno ili spolno zlostavljani? Jeste li joπuvijek povrijeeni zbog onoga πto su vam roditelji uËinili? Jeste li im oprostili?Predajte svoj gnjev Bogu. To je jedini naËin da vam rane zacijele. Nikada neÊeteu potpunosti doæivjeti Boæju ljubav i iscjeljenje ukoliko niste spremni predatiMu te stvari.

3. Nikada nemoj odustati (Rimljanima 5,20.21). Za mnoge ljude æivot uDuhu moæe biti borba. To je u redu, jer ponekad, ako se teπkom mukom neizborite za svoju slobodu, neÊete je toliko ni cijeniti. Stoga, Ëak i ako padnete,nastavite pokuπavati. Nikada nemojte odustati. Kada vam ponestane snage, Bo-æji Sveti Duh koji æivi u vama borit Êe se s vama i za vas. ©to je teæa borba, toÊe vam viπe snage Isus dati kako biste mogli pobijediti!

ZA RAZMI©LJANJEKoji je korijen vaπih grijeha? Oko Ëega vam je baπ sada potrebna pomoÊ?

Prije nego πto ovaj dan proe, napravi planove s Bogom da proeπ kroz svaki odtriju navedenih koraka te se zavjetuj da Êeπ svaki dan uËiniti novim danomæivota u Duhu.

Harold Rivero Bernal, Caloocan City, Filipini

Sjeti se»ak i ako padnete, nastavite pokuπavati. Nikada nemojte odustati.

109


Æelja koja Mu je ugodna

RAZUMIJEVANJE: 1. KorinÊanima 12,31; GalaÊanima 5,16-26;6,8.9

Bog nas blagoslivlja darom æelje, ali je grijeh izopaËio taj dar tako da miËesto ne æelimo Njega. Sinonimi rijeËi “æelja” ukljuËuju rijeËi “æuditi za”, “Ëez-nuti za” i “priæeljkivati”. I najvjerojatnije je da mi æudimo, priæeljkujemo i Ëe-znemo za stvarima koje nisu dobre za nas, onim πto je od tijela, a ne od Duha.»esto æudimo za onim πto je upravo suprotno od onoga πto Bog æeli za nas.»esto se oslanjamo na svoje ljudske osjeÊaje potrebe za sebiËnom ljubavlju ipozornoπÊu, kako bismo zadovoljili svoje æelje. Stoga se muËimo u sebi i pada-mo, zbog toga πto je jedini avlov cilj da nam skrene pozornost s naπeg odnosas Kristom.

Pa ipak, kroz naπe borbe se moæe oËitovati Boæja snaga. Naπa nemoguÊnostda æivimo u Duhu moæe nas podsjetiti na to koliko trebamo ovisiti o naπemSpasitelju, koliko nam je potrebna molitva, prouËavanje i razmiπljanje o Nje-govoj RijeËi. Kada se time bavimo, Bog Êe nam pomoÊi da poæelimo æivot uskladu s Njegovom voljom — æivot posluπnosti i sluæbe drugima. U GalaÊanima5,22-26 Pavao nas poziva da æivimo po plodovima Duha, da razapnemo tijelo, dane budemo oholi i zavidni te da ne izazivamo jedan drugoga.

–avao nas svim silama nastoji obeshrabriti i poraziti. Ali æiveÊi po Duhu,osnaæeni smo da pobijedimo zlo. “Tko sije u svoje tijelo, od tijela Êe poæetipropast; a koji sije u duh, od duha Êe poæeti vjeËni æivot. Neka nam ne dosadiËiniti dobro, jer Êemo u svoje vrijeme poæeti, ako ne malakπemo.” (GalaÊanima6,8.9 — ©ariÊ)

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako æivot u Duhu moæe privuÊi ljude Kristu?2. Za svaki krivi osjeÊaj ili stav koji imate, razmislite o nekom plodu Duha kao

njegovoj suprotnosti. Na primjer, ukoliko ste nestrpljiva osoba, suprotnostbi bio plod strpljenja. Nakon πto ste napravili popis tri ili Ëetiri loπa osjeÊajai njihovih suprotnih plodova, molite se nad tim popisom da vam Bog pomo-gne skresati loπe plodove, a da vaπi dobri plodovi probujaju.

Melissa Patricio, Vallejo, Kalifornija, SAD

Sjeti se–avao nas svim silama nastoji obeshrabriti i poraziti.

110


Stalna predaja


ZAKLJU»ITESamo kada volimo Isusa cijelim srcem, duπom i umom, moæemo zaista æivje-

ti æivot u Duhu. Samo tada zaista moæemo biti posluπni Bogu. Pripadanje Kristuzahtijeva svakodnevno predanje i intenzivnu usredotoËenost. Neprestano preda-vanje naπeg æivota Njemu pomoÊi Êe nam da trijumfiramo nad grijehom i razvije-mo plod Duha.

RAZMOTRITEu ProËitajte GalaÊanima 5,13-26 iz najmanje tri razliËita biblijska prijevoda

koje do sada niste rabili. Dok Ëitate, zabiljeæite kako vam svaki prijevodpomaæe da bolje razumijete svaki aspekt æivota ispunjenog Duhom.

u Na listu papira napravite dva stupca. U jednom stupcu navedite “djela tijela”,a u drugom “plod Duha”. Nakon svakoga djela tijela napiπite neku posljedicu(na primjer: gnjev moæe prouzroËiti gubitak prijateljstva). Zatim i nakonsvakog ploda Duha napiπite neku posljedicu (na primjer: samouzdræanjemoæe za posljedicu imati zdraviji æivotni stil i bolje odnose). Usporedite tadva popisa te se upitajte kojem popisu æelite da nalikuje vaπ æivot. Molite seBogu da vam pomogne razviti Njegove duhovne plodove.

u Promatrajte u svojoj crkvi ljude koji pokazuju plodove Duha, pogotovo plo-dove za koje osjeÊate da ih joπ trebate razviti. Vodite dnevnik zabiljeπki oonome πto oni rade, πto govore, kako se ponaπaju prema drugim ljudima, itako dalje. Kako vas te osobe nadahnjuju da razvijete te plodove?

u Svakoga jutra, sedam dana uzastopce, molite se Bogu da vam pomogne datijekom toga dana æivite æivotom ispunjenim Duhom. Na kraju tjedna seosvrnite na to kako vam je Duh pomogao da rodite razliËite plodove.

u Odigrajte igru uloga sa skupinom prijatelja o jednom od plodova Duha okoËijeg razvoja svi imate problema. Na primjer, budite ljubazni prema nekometko je obiËno neljubazan prema vama. U idealnom sluËaju, glumeÊi takvevrste ponaπanja, Sveti Duh Êe vam pomoÊi da ih uËinite dijelom svoga biÊa.

u Istraæite tri ili Ëetiri vrste voÊa kako biste vidjeli kakve zdravstvene pred-nosti ono pruæa. Zatim razmislite o tome kako nas Boæji duhovni plodoviodræavaju duhovno zdravima. Takoer pretraæite na internetu kako nam lju-baznost, ljubav, radost i mir mogu pomoÊi da budemo i tjelesno zdravi.

POVEÆITEEfeæanima 5,1-21; Koloπanima 3,1-17; Richard O’Ffill, The Fruit of the Spirit,

Nampa, Idaho: Pacific Press, 2009.

Frank A. Campbell, Ottawa, Ontario, Kanada

111


Evanelje i crkva

“Prema tome, dok imamo povoljnu priliku, Ëinimo dobrosvima, posebno onima koji po ovoj vjeri pripadaju istoj

obitelji.” (GalaÊanima 6,10)

112


Prilika i odgovornost

UVOD: Ivan 13,34.35; GalaÊanima 5,13.14; 6,10

Ukrasi krase izloge trgovina. Kupci su natovareni paketima. Djeca upiruprstom u igraËke i odjeÊu koje æele da im njihovi roditelji kupe. Ljudi odlaze ucrkvu, pjevaju pjesme, kupuju darove i uæivaju u blagdanskom ugoaju. Mnogiod njih ograniËavaju darivanje na bliske prijatelje i obitelj, i moæda svoje kolegena poslu. Ponovno je to doba godine kada se neki ljudi sjeÊaju Kristovog roe-nja. Meutim, postoje mnogi ljudi koji nikada nisu Ëuli za Boæje ime. Kada godimamo priliku, ili kada je stvorimo, osjeÊamo li odgovornost da nekome kaæemoo Isusu? I πto naπa djela govore ljudima o Bogu kojemu sluæimo?

Bismo li trebali raspravljati o toËnom datumu Isusovog roenja ili bismo setrebali usredotoËiti na to da πto je moguÊe veÊem broju ljudi s kojima sesusretnemo kaæemo da je Isus doπao i umro te da ponovno dolazi? On je doπaokako bi spasio sve nas i otiπao je kako bi pripremio mjesto za sve one koji Êeprihvatiti Njegov poziv. Bismo li trebali posvetiti viπe pozornosti tomu da slu-æimo jedan drugome u ljubavi (GalaÊanima 5,13) ili to nije naπa briga zbog togaπto znamo da se neÊe svi ljudi spasiti?

Krist je prvi put doπao kao novoroenËe. On je roen u neuglednoj πtalici.Odreeni “Ëlanovi crkve” su Ga kao odraslu osobu ismijavali. Meutim, On jetakoer zapanjio crkvene starjeπine svojim dubokim razumijevanjem duhovnihpitanja. Na kraju su Ga razapeli na kriæ. Ali, hvala Bogu, On je ponovno ustaoi ispunit Êe obeÊanje o svom drugom dolasku. On Êe otkupiti ljude svih rasa ivjerskog uvjerenja koji na kraju prihvate Njegovo spasenje.

Neka sliËnost Kristu i Njegov karakter u nama budu oËiti svima s kojimadolazimo u susret, pogotovo tijekom ovih blagdana. Neka se to ne pokazujesamo kroz ono πto svi rade — darivanje prijatelja i obitelji — veÊ iskaæimoljubaznost i strancu, nekome manje sretnijem od nas, udovicama i siroËadi utjednima, mjesecima i godinama koje su ispred nas.

Gotovo smo na samom kraju putovanja kroz ovaj svijet. Koji je posao povje-ren nama kao vjernicima crkve? Izvrπimo posao Onoga koji nas πalje dok joπtraje dan, jer dolazi noÊ kada nitko neÊe moÊi raditi. Ispunimo evanelje izPoslanice GalaÊanima i privucimo sve ljude k Njemu svojim æivotom i djelima!

Carl Henry, Biloxi, Mississippi, SAD

Sjeti seOn je roen u neuglednoj πtalici.

113


Duhom voen æivot ljubavi u Crkvi

LOGOS: Matej 18,15-17; Luka 22,3; Ivan 13,34.35; Rimljanima15,1.2; 1. KorinÊanima 10,12; 2. KorinÊanima 2,5-8; GalaÊanima5,13-26; 6,1-10; Jakov 2,18

U GalaÊanima 5,13-26 Pavao nas poziva da vodimo æivot voen Duhom. UGalaÊanima 6,1-10 on piπe da æivot i hod u Duhu ukljuËuju ljubazno ophoenjeprema drugim vjernicima u crkvi.

Oprostiti zabludjelima i vratiti ih u prijaπnje stanje (Rimljanima15,1.2; 2. KorinÊanima 2,5-8)

Pavao nas preklinje da oprostimo, utjeπimo i potvrdimo svoju ljubav premaonima koji su u zabludi te tvrdi kako smo “duæni ... mi jaki nositi slabostislabih” (Rimljanima 15,1 — ©ariÊ). U GalaÊanima 6,1 on poziva one koji su“duhovni” (pneumatikoi) — one koji su jedini u poziciji da izvrπe taj zadatak —da isprave (katartizo) onoga tko je pao. RijeË katartizo, koja je takoer uporab-ljena u Mateju 4,21 za krpanje mreæa, prenosi ideju o povratku u prijaπnjestanje, obnovi odnosa s Bogom i Njegovom crkvom.

Taj Ëin obnove mora biti obavljen u “duhu blagosti” (GalaÊanima 6,1). Bla-gost je takoer navedena kao jedan od plodova Duha (GalaÊanima 5,23). “Du-hovnoj” osobi koja “popravlja” drugoga savjetuje se da pokaæe duh blage po-niznosti, da “pazi na samoga sebe da i ti ne budeπ iskuπan” (GalaÊanima 6,1).Na jednom drugom mjestu Pavao upozorava: “Dakle, tko misli da stoji, nekapazi da ne padne.” (1. KorinÊanima 10,12) On zna da Ëak i oni koji su voeniDuhom nisu otporni na iskuπenje te da i oni mogu pasti. Stoga bi se oni sblagoπÊu i suÊuti trebali odnositi prema onima koji su pali. Ukoliko ostanemosvjesni vlastite podloænosti iskuπenju, bit Êemo blaæi prema onima koji su pod-legli iskuπenju. Stalna svijest o tome da pred Bogom “nijednoga nema prave-dna”, stvara postojanu sklonost praπtanju, ËineÊi nas time strpljivijima i s viπerazumijevanja prema onima koji moralno posrÊu. MijenjajuÊi u skopon, oblikjednine, kada kaæe “ËuvajuÊi” (DK) i “pazi” (KS, ©ariÊ), Pavao preusmjeravapozornost sa zajednice vjernika u cjelini (GalaÊanima 6,1) na vjernika pojedinca(2. redak). Iako je ispravljanje onih koji su pali zadatak svih koji su voeniDuhom, odgovornost “bdijenja” (skopon) nad pojedincem, kada je rijeË o pre-poznavanju slabosti i podloænosti iskuπenjima, ne leæi na skupini, veÊ je toosobna odgovornost svakoga vjernika. To je poziv na ponizno samoispitivanjevlastitih slabosti, πto Êe nas nagnati da oprostimo i dovedemo natrag, a neosudimo i izopÊimo one koji padnu.

Podupirati optereÊene (Ivan 13,34; Jakov 2,18)Pavao nas preklinje: “Nosite terete, jedni drugima” (GalaÊanima 6,2 — Dretar).

RijeË prevedena kao “teret” dolazi od grËke rijeËi baros, koja oznaËava “teπku

114

optereÊenost, teret koji muËi”. (Gerhard Kittel, urednik, Theological Dictionaryof the New Testament, sv. 1, prijevod G. W. Bromiley, Grand Rapids, Mich.:Eerdmans, 1964., str. 553) Najbliæi kontekst sugerira da su to tereti u vidukuπnji i poteπkoÊa te krivnje koja proistjeËe iz podlijeganja iskuπenju. Meutim,ti tereti bi se takoer mogli odnositi na bilo koji teπki izazov s kojim se suoËiosuvjernik.

U greπnom okruæju nitko nije izuzet od teπkih æivotnih tereta. Dok uGalaÊanima 6,1 Pavao preklinje jednu skupinu pojedinaca, one “duhovne”, daispravljaju drugu skupinu, one posrnule, ovdje u drugom retku on stavlja svevjernike u istu kategoriju te poziva na meusobnu podrπku. To govori o meu-sobnoj ovisnosti koja ne poznaje nikakve duhovne ili druπtvene slojeve. Svi miimamo terete pod kojima patimo i svi se trebamo meusobno podupirati noseÊiterete jedni drugih. Pavao kaæe da Êemo tako “ispuniti zakon Kristov” (GalaÊa-nima 6,2). Ovdje on ponovno potvruje tvrdnju zapisanu u prethodnom poglavljuda je ljubav prema drugima srediπte æivota voenog Duhom: “Jer je sav Zakonispunjen jednom jedinom zapovijedi: ‘Ljubi bliænjega svoga kao samoga sebe!’”(GalaÊanima 5,14) Ovaj nalog, za kojeg se takoer kaæe da je “kraljevski Zakon”(Jakov 2,8), Pavao opisuje kao “zakon Kristov”, zbog toga πto je Kristov zakonzakon ljubavi. Ne samo da je Krist pokazao da ljubav prema Bogu i ljubav premaËovjeËanstvu Ëine sræ Zakona i proroka (Matej 22,37-40), veÊ je On svojimuËenicima dao i “novu zapovijed”: “Ljubite jedan drugoga; kao πto sam ja ljubiovas, ljubite i vi jedan drugoga.” (Ivan 13,34) Kada na takav naËin ljubimo jedandrugoga, moÊi Êemo oprostiti onima koji padaju i vratiti ih te nositi terete jedandrugoga.

Voljeti svakoga i sluæiti svakome (GalaÊanima 6,1-10)IduÊi dalje od svojeg naloga u kojem govori kako se ponaπati prema vjerni-

cima crkve koji su u zabludi i optereÊeni, Pavao zavrπava ovaj dio savjetom daustrajemo u æivljenju æivota ispunjenog ljubavlju i Duhom. Kao vjernici crkveimamo duænost pokazivati ljubav tako πto Êemo Ëiniti dobro svima, a osobitodrugim vjernicima. Od toga se ne bismo trebali umoriti, Ëak i ako trenutno nevidimo nikakve pozitivne rezultate, buduÊi da Êe oni doÊi u svoje vrijeme uobliku vjeËnog æivota. Jer: “tko sije u duh, iz duha Êe æeti æivot vjeËni” (Gala-Êanima 6,8).

ZA RAZMI©LJANJE1. Kako moæemo pomiriti poziv da nosimo terete jedan drugoga s izjavom da

bi svatko trebao nositi vlastite terete (GalaÊanima 6,5)?2. Je li praksa iskljuËivanja Ëlanova iz crkvene zajednice sukladna s uËenjem

iz 2. KorinÊanima 2,5-8 i GalaÊanima 6,1, s obzirom na to kako se trebaponaπati prema onima u zabludi? Obrazloæite svoj odgovor.

Orlando Moncrieffe, Teaneck, New Jersey, SAD

Sjeti seU greπnom okruæju nitko nije izuzet od teπkih æivotnih tereta.

115


Mi sijemo, Bog umnoæava

SVJEDO»ANSTVO: Matej 18,15-17; Ivan 13,3.35; Rimljanima15,1.2; 1. KorinÊanima 10,12; GalaÊanima 6,1-10

“Sredstva koja imamo moæda nam neÊe izgledati dostatna za rad; ali akokrenemo naprijed u vjeri, vjerujuÊi u Boæju silu koja je dostatna, pred nama Êese otvoriti obilni izvori. Ako je djelo od Boga, On Êe sâm osigurati sredstva zanjegovo izvrπenje. On Êe nagraditi iskreno, jednostavno pouzdanje u Njega. Iono πto je neznatno, ali se mudro i πtedljivo koristi u sluæbi nebeskog Gospo-dina, poveÊat Êe se tijekom samog Ëina davanja. U Kristovoj ruci mala koliËinahrane ostala je nepotroπenom sve dok se gladno mnoπtvo nije nasitilo.” (EllenG. White, Isusov æivot, str. 301)

“U pouci o sijanju sjemena naglaπava se velikoduπnost i na duhovnom i natjelesnom podruËju. Gospodin kaæe: ‘Blago vama koji sijete pokraj svake vode!’(Izaija 32,20 — DK) ‘Ovo velim: tko πkrto sije, πkrto Êe i æeti; tko obilato sije,obilato Êe i æeti!’ (2. KorinÊanima 9,6) Sijati pokraj svake vode znaËi neprestanodijeliti Boæje darove. To znaËi davati kada god Boæje djelo ili potrebe ËovjeËan-stva zahtijevaju naπu pomoÊ. To nas neÊe dovesti do siromaπtva. ... SijaË umno-æava svoje sjeme bacajuÊi ga. Tako je i s onima koji su vjerni u dijeljenju Boæjihdarova. DajuÊi drugima, umnoæavaju svoje blagoslove. Bog im je obeÊao obiljeda mogu nastaviti davati. ‘Dajite, pa Êe vam se davati: dobra, zbijena, stresenai preobila mjera iskrenut Êe vam se u skut.’ (Luka 6,38)

Joπ mnogo viπe od toga obuhvaÊeno je sijanjem i sabiranjem roda. Dokdijelimo Boæje zemaljske blagoslove, dokazi naπe ljubavi i suosjeÊanja bude usrcu primatelja zahvalnost i hvalu Bogu. Tlo srca priprema se za primanje sje-mena duhovne istine. A Onaj koji je sijaËu dao sjeme, uËinit Êe da ono proklijai donese rod za vjeËni æivot.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 52,53)

ZA RAZMI©LJANJE1. Dokle bismo trebali iÊi kako bismo osigurali da sijemo “obilato”?2. ©to u ljudskom kontekstu vjera ima zajedniËko sa sjemenom koje se sije?3. Zar ne bi bilo lakπe ostaviti “sijanje sjemena” Svetome Duhu i ne optereÊi-

vati se time πto ljudi ne prihvaÊaju naπe pozive? Obrazloæite svoj odgovor.

Mark Henry, Phillipsburg, New Jersey, SAD

Sjeti se“SijaË umnoæava svoje sjeme bacajuÊi ga.”

116


Zbog Ëega sam ja uopÊe ovdje?

DOKAZI: 1. KorinÊanima 11,1; GalaÊanima 5,5.6; 6,13-15

“Bog je imao plan za konaËno spasenje svijeta — plan koji je osmiπljen odpoËetka stvaranja — i Bog nikada nije odstupio od njega.” (Kenneth L. Boles,Galatians and Ephesians, Joplin, Mo.: College Press, 1997., str. 85) Svi smoskloni grijehu zbog svoje naravi, ali svi moæemo pobijediti zbog Kristove smrtina kriæu kao ærtve za naπe grijehe.

Kada je Pavao osnovao crkvu u Galaciji, nije ostavio vjernike prepuπtenesebi, veÊ ih je ohrabrivao povremenim posjetima kao i kroz pisma. Njegovo jeposlanje bilo odnijeti evanelje neæidovskim narodima Europe i Azije. On nijezahtijevao od krπÊana iz neznaboπtva da postanu Æidovi, da se obreæu ili obav-ljaju odreene obrede. Umjesto toga, on je pouËavao da spasenje dolazi samokroz vjeru u Krista — vjeru koja je neizbjeæni dio putovanja od greπnika dosveca (GalaÊanima 5,6). Zbog toga πto je u ranoj crkvi bila prisutna prepirka,ljudi danaπnjeg doba koji oËekuju Kristov povratak moæda se mogu pitati jesuli oni to dobro shvatili; meutim, Pavao nas podsjeÊa da uvijek trebamo bitiusredotoËeni na to da budemo novo stvorenje u Kristu (GalaÊanima 6,13-15).

Bog prihvaÊa sve oni koji Mu dolaze vjerom. Abraham je primjer vjere nadjelu. On je napustio Ur i vjerom otiπao u zemlju o kojoj niπta nije znao. A ondamu je Bog rekao da pogleda u nebo i izbroji zvijezde zbog toga πto Êe “toliko...biti tvoje potomstvo” (Postanak 15,5), pokazujuÊi da Êe on i njegova æena imatidijete unatoË Ëinjenici da su imali stotinu, odnosno devedeset godina. Meutim,Abraham “povjerova Gospodu, i on mu to uraËuna u pravednost”. (Postanak 15,6— ©ariÊ)

Je li promjena koju Bog moæe uËiniti u neËijem æivotu vaænija od onoga πtooËekujemo od ovog svijeta? Bismo li stoga trebali traæiti od Boga da korjenitopromijeni naπ um i naπe srce (Ezekiel 36,26.27; 2. KorinÊanima 5,17.19)? Mitrebamo “religiju Isusa Krista uËiniti tako privlaËnom da drugi budu privuËenipredati svoj æivot Spasitelju. Sada je vrijeme da Boæja crkva bude na blagoslovsvijetu”. (The SDA Bible Commentary, sv. 4, 1. izdanje, str. 1104)

ZA RAZMI©LJANJE1. Opiπite pravilan odnos izmeu obreda i ceremonija kada se radi o spasenju.2. U svjetlu Pavlovog stava prema nevjernicima i njegovog stava prema Æidovi-

ma, kakav bi trebao biti naπ stav prema osobama koje traæe krπÊanskuzajednicu?

Beverly I. Henry, Mandeville, Jamajka, Zapadnoindijsko otoËje

Sjeti seAbraham je primjer vjere na djelu.

117


Isusova odjeÊa

PRIMJENA: Matej 25,14-30; GalaÊanima 2,20; 6,1-10; Efeæanima2,4-10

GalaÊanima 2,20 predstavlja priliËan paradoks. Kako moæemo biti razapeti uKristu, a ipak biti æivi? Kada Krist æivi u nekoj osobi, je li to isto kao i nositiNjegov plaπt pravednosti? Ne nosimo svi istu veliËinu odjeÊe, pa kako ondasvakome od nas moæe odgovarati Isusova odjeÊa? Na sreÊu, Njegova odjeÊa nijeuniverzalne veliËine. Umjesto toga, to je neπto πto svaka osoba mora doæivjeti.Kako onda moæemo pomoÊi drugima da osobno upoznaju Boga i doæive Njegovospasenje koje mijenja æivot?

Pripremite se. Sve predajte Kristu kako biste imali stvarnu zajednicu s Njim— kroz molitvu, prouËavanje Biblije, razmiπljanje i sluæbu. Tijekom tog procesa“brusite” talente koje vam je dao tako πto Êete vrijedno raditi za Njega.

Uporabite ono πto vam je pri ruci. Mnogi ljudi osjeÊaju snaænu potrebu zaprivatnoπÊu. To nam ne olakπava dijeljenje “evanelja iz Poslanice GalaÊanima”.Ljudi su sumnjiËavi prema onima koji idu od vrata do vrata i dijele literaturu,ili prema onima koji s nekim æele govoriti o Kristu. U nekim dræavama ljudi Ëakmogu dospjeti u zatvor zbog toga πto su svjedoËili. U mnogim sliËnim sluËaje-vima moæemo uporabiti tehnoloπke prednosti koje su nam doslovno nadohvatruke (iPod, iPad, Facebook, Twitter, itd.) kako bismo podijelili svoju vjeru.

Sluæite kao πto je Krist to Ëinio. Mi smo stvoreni kako bismo Ëinili dobradjela. Mi koji smo primili dar spasenja trebali bismo biti spremni podijeliti sdrugima Radosnu vijest tako πto Êemo volontirati u mjestu u kojem æivimo, bitidobri susjedi i biti sliËni Kristu u svakodnevnom ophoenju prema drugimljudima. Sve πto god Ëinimo, bilo veliko ili malo, kako bismo proπirili Boæjekraljevstvo, vrijedno je u Njegovim oËima.

Opustite se i prepustite se Bogu. Mi trebamo prihvatiti Krista u Njegovojsavrπenosti i dopustiti Mu da preoblikuje naπ æivot u prekrasnu poruku kojagovori svijetu: “Isus ti je dovoljan. Pogledaj πto je On uËinio za mene!”

ZA RAZMI©LJANJE1. Zaπto je biti razapet u Kristu tako vaæno za uspjeπan, stvaran odnos s Njim,

odnos koji mijenja æivot i spaπava duπe?2. Koje praktiËne korake moæete poduzeti kako biste osigurali da to razapinja-

nje bude vaπa stvarnost?

Ralna Simmonds, Mandeville, Jamajka, Zapadnoindijsko otoËje

Sjeti seSve πto god Ëinimo, bilo veliko ili malo, kako bismo proπirili Boæje kraljevstvo,

vrijedno je u Njegovim oËima.

118


Bez obveza

RAZUMIJEVANJE: GalaÊanima 2,15.16

Prava posluπnost Boæjem zakonu moguÊa je samo kada imamo odnos sNjim. Kako bi taj odnos bio smislen, treba biti izgraen na temelju vjere. Krozvjeru moæemo doÊi k Bogu, prihvatiti Ga i vjerovati u Njega. Vjerom prihvaÊamoNjegovo postojanje, Njegovu stvaralaËku moÊ koja je stvorila ovaj svijet i Nje-govu otkupljujuÊu silu da preobrazi naπ æivot.

Povrπno Ëitanje GalaÊanima 2,15.16 moglo bi stvoriti dojam da dræanje Zakonanije tako vaæno. Meutim, kako ulazimo dublje, postaje jasno kako Pavao uËi dase spasenje ne postiæe naπim naporima da se strogo dræimo Zakona niti da gaje moguÊe postiÊi time πto Êemo se brojnim dobrim djelima pokuπati iskupiti zapoËinjene grijehe. Æidovi su u Pavlovo vrijeme pridodali vlastite zahtjeve (tra-dicije) Zakonu i strogo ih provodili. Oni su pogreπno naglaπavali pravednostdjelima umjesto pravednosti vjere u Isusa. Spasenje je besplatno! To znaËi da nepostoji niπta πto mi moæemo uËiniti kako bismo stekli pravednost.

Æivimo u svijetu u kojem moramo platiti za gotovo sve. Darove uglavnompoklanjamo ljudima koji su nam bitni. VjenËani dar uglavnom donosimo kaouzvrat, zbog toga πto smo bili pozvani na taj obred i zakusku. Teπko da bismodarivali potpunog stranca ili nekoga koga dobro ne poznajemo. Ukoliko namnetko daruje neπto πto nismo zaradili ili zatraæili, pitamo se πto darovateljzauzvrat æeli.

Kako bismo bili spaπeni, moramo prihvatiti Boæju milost i vjerovati da jespasenje omoguÊeno Isusovim zaslugama. Naπa se djela ovdje ne raËunaju, nisudio ove jednadæbe. Ono πto se ovdje raËuna jest Isusova ærtva na kriæu. Potpunavjera i povjerenje u Boga znaËi da Êemo Mu bez zadrπke predati sve svojeplanove i dopustiti Mu da u potpunosti upravlja naπim æivotom. Tek tada Êemou potpunosti razumjeti da je pravednost nemoguÊa bez vjere.

ZA RAZMI©LJANJEKoja su neka od “djela vjere” koja svakodnevno Ëinimo?

Lilith Scarlett, Mandeville, Jamajka, Zapadnoindijsko otoËje

Sjeti seNaπa djela se ne ubrajaju u ovu jednadæbu.

119


Dojmljiva zavrπnica


ZAKLJU»ITEPavlovo oπtro neslaganje s vjernicima u Galaciji navelo ga je da snaænim

rijeËima, pa Ëak i strastveno, piπe o slobodi koja se moæe dobiti samo krozKristovu pravednost. Laæna uËenja æidovskih uËitelja posijala su duboke podjelekoje su sigurno mnoge od tih vjernika ostavile ranjenima, a da ne govorimo onjihovim uËincima na buduÊe obraÊenike. Poslanica GalaÊanima zavrπava pozi-vom i izazovom na æivot ispunjen Duhom, na davanje u Ëijem je srediπtu Kristi na svjedoËenje ispunjeno ljubavlju. Ovoga tjedna smo prouËavali dojmljivuzavrπnicu Pavlovog pisma. A ona glasi: Kada prihvatimo Kristovu pravednost, miæivimo novim æivotom. Tada ostavljamo tjelesna djela, volimo druge i s njimadijelimo Radosnu vijest o spasenju!

RAZMOTRITEu Pronaite fotografiju koja prikazuje raznoliku skupinu ljudi. Odaberite dvije

osobe na fotografiji pa razmislite o tome na koji biste naËin s njima podije-lili Radosnu vijest o spasenju.

u Vodite biljeπke o: (1) svakom ljubaznom djelu kojeg budete uËinili ovogatjedna i (2) svakom ljubaznom djelu koje bude uËinjeno vama. Pored svakogadjela napiπite jednu reËenicu koja opisuje kako ste se osjeÊali prije i nakontog djela.

u Posluπajte biblijskog pripovjedaËa Stephena Johnstona kako Ëita Luku 10,odnosno redak u kojem je Isus poslao svoje uËenike, dvojicu po dvojicu, dasluæe izgubljenima. Audio-zapis moæete pronaÊi na http://www.audio-bible.com.

u Napravite kratki, tihi dramski prikaz utemeljen na Pavlovom izazovu vjerni-cima u Galaciji, a koji se nalazi u GalaÊanima 6,1.

u Pozovite susjede u svoj dom na veËeru. Neka vide da æivite po istini.u Napiπite kratki zapis u svom dnevniku na temelju znaËenja GalaÊanima 6,9

i kako vam to moæe promijeniti æivot.u Prepoznajte u prirodi ono πto se Ëudesno obnavljaju sukladno ciklusu go-

diπnjih doba. Ako Bog vjeruje u ponovno roenje i obnovljenje, zaπto jenama ponekad teπko vratiti u prijaπnje stanje one koji su pali?

POVEÆITEMatej 28,18-20; 1. KorinÊanima 13,2; Efeæanima 5,9; Filipljanima 1,21; Ellen

G. White, Put u bolji æivot, poglavlje “U dodiru s drugima”, str. 307—317; LeroyE. Froom, The Coming of the Comforter, Hagerstown, Md.: Review and Herald,1989., 9. poglavlje

Dwain Esmond, Hedgesville, Zapadna Virginia, SAD

120


Hvaliti se kriæem

“A ja sam daleko od toga da se iËim ponosim, osimkriæem Gospodina naπega Isusa Krista, po kome je meni

razapet svijet i ja svijetu!” (GalaÊanima 6,14)

121


PriËa o dva krπÊanina

UVOD: 1. KorinÊanima 1,27-31; GalaÊanima 6,14

Jednom davno i jako daleko æivjela su dva Ëovjeka. Jedan je bio bogat, punraskoπi i ponosa. On je bio samostalan poduzetnik, s popisom postignuÊa du-gaËkim koliko i ogroman hodnik u njegovom veliËanstvenom domu. Volio jegovoriti o tim uspjesima svakome tko ga je æelio sluπati. Taj Ëovjek je takoertvrdio da je krπÊanin. Bio je siguran da ide ravno u Nebo. Kako je mogao bititako siguran? Bez oklijevanja bi vas obavijestio da je krπten u dobi od osamgodina, da je vjerno davao desetinu zadnjih trideset i pet godina, prilagao veli-koduπno darove u crkvenu koπaricu, nosio u crkvu odijela Armani svake subote,jeo samo organsku vegansku hranu te vjerno dræao subotu, ukljuËujuÊi i duga-Ëak popis obiËaja i obreda.

U ovom trenutku ste vjerojatno izgubili zanimanje za ovog uobraæenogËovjeka, pa Êu vam sada neπto reÊi o onom drugom. Koliko je prvi bio ponosan,toliko je ovaj bio ponizan. Bio je vrijedan poljodjelac, poznat kao ljubazan,velikoduπan i uljudan. Svaki svoj uspjeh i svaku pohvalu popratio bi s: “To jesamo miloπÊu Boæjom.” Poput naπeg nadmenog prijatelja i ovaj je Ëovjek tvrdioda je krπÊanin. Meutim, kada biste ga upitali zaπto, njegov bi odgovor biopriliËno jednostavan. Pognuo bi glavu i priznao: “Ja sam samo bijedni greπnikkoji ne zasluæuje niπta viπe nego najokrutniju smrt”, a onda bi sa smijeπkomnastavio: “Ali je Bog u svojoj neizmjernoj milosti i milosru poslao svoga SinaIsusa da plati cijenu za moje grijehe kako bih jednoga dana mogao biti s Njimu raju. A za to sam Mu vjeËno zahvalan!”

A sada, πto mislite koji je Ëovjek æivio viπe u skladu s krπÊanstvom kojepouËava Sveto pismo? »ovjek koji æivi farizejskim naËinom izvanjskog savrπen-stva, ili Ëovjek Ëiji je æivot prikazivao Pavlov æivot u svojoj jednostavnoj poslu-πnosti Isusovom uËenju o ljubavi i koji je priznao svoju greπnost i slavu njego-vog Spasitelja koji je umro na kriæu? A πto je joπ vaænije — s kojim se od tedvojice vi moæete najbolje poistovjetiti?

Dok prouËavate ovotjednu pouku, razmislite o svojim stavovima o sebi, svo-jim postignuÊima i svojem spasenju. Zapamtite da u vama ne postoji niπta πtoje vrijedno neprocjenjivog dara koji je Krist dao. Ponosite se samo Kristom, i toKristom razapetim.

Kriselle Dawson, Lae, Papua Nova Gvineja

Sjeti seS kojim se od te dvojice moæete najbolje poistovjetiti?

122


Pavao je izglasao nepovjerenje svome “ja”

DOKAZI: 1. KorinÊanima 7,19; GalaÊanima 6,14; Filipljanima 3,3

Bog nam svim silama nastoji pokazati greπnost ponosa. Kada su ljudi uzemlji ©inearu pokuπali izgraditi grad Babel iz prkosa Boæjem suverenitetu, Onim je pokazao kako ne mogu uspjeπno kovati zavjeru protiv Njega (Postanak11,4.9). Kada je Nabukodonozor postao tako bahat da je poËeo πtovati sam sebe,Bog ga je ponizio do te mjere da je iπao na sve Ëetiri i jeo travu (Daniel 4,28-33). Kada se tirski kralj hvalio svojom navodnom samodovoljnoπÊu, doπavπipritom do toËke da “srce svoje izjednaËi s Boæjim” (Ezekiel 28,2 — JB), Bog jeizjavio da Êe on i njegov grad biti doslovno sastrugani s lica zemlje te da se Tirnikada viπe neÊe ponovno izgraditi (Ezekiel 26,4.14; 28,6-8). Sâm Pavao je pisaoda je hvalisanje iskljuËeno (Rimljanima 3,27). Zaπto nam onda kaæe da se tre-bamo hvaliti kriæem?

GrËka rijeË koju je Pavao u GalaÊanima 6,14 uporabio za “hvalisanje” jestkauchaomai, koja se takoer moæe prevesti kao “slava”, “radost” ili “veselje”.(James Strong, Strong’s Exhaustive Concordance of the Bible, Peabody, Mass.:Hendrickson Publishers, 2007., str. 1640) U Filipljanima 3,3 on rabi istu rijeË naovaj naËin: “Jer [pravo] obrezani smo mi koji uz poticaj Duha Boæjega vrπimobogosluæje i koji se ponosimo Kristom Isusom, a ne stavljamo svoga pouzdanjau tijelo.”

Uistinu, Biblija nas uËi da ne veliËamo sebe; meutim, hvalisanje kriæem jepotpuno suprotno od veliËanja sebe. To je priznavanje da je Krist sve i da svinaπi najbolji napori imaju jednako toliko spasonosne sile kao i prljava krpa zaposue. To je veselje radi milosra koje je doæivjelo svoj vrhunac na Golgoti. Toje æivot u Duhu i ostavljanje naπe tjelesne greπnosti iza nas (Koloπanima 2,11).

Kada gledamo na kriæ, gledamo na Onoga Ëija ljubav Ga je navela da predasvoj æivot kako bismo mogli zauvijek æivjeti u toj ljubavi. Dok gledamo naNjegovo “Ëelo s koga teËe u muci krvav znoj”, istoga trenutka postajemo svjesniËinjenice da u nama ne postoji niπta vrijedno Ëime bismo se mogli hvalisati. Toje trenutak kada se ne pouzdajemo u tijelo, veÊ u slavu u Kristu Isusu. Tada sezaista ponosimo kriæem.

ZA RAZMI©LJANJEBog æeli da budemo ponizni, ali On isto tako æeli da budemo sretni zbog

onoga tko smo mi u Njemu (Ivan 15,11). Opiπite uravnoteæenu sliku o sebikakvu Bog æeli da imamo.

Jose Javier Perez, Long Island, New York, SAD

Sjeti se[Hvalisanje kriæem] je priznavanje da je Krist sve.

123


Kriæ u srediπtu

LOGOS: 1. KorinÊanima 2,2; GalaÊanima 6,11-18

Kriæ joπ uvijek govori (1. KorinÊanima 2,2)“Prije nekoliko godina evangeliËki Ëasopis Christianity & Renewal, koji se

izdaje u Ujedinjenom Kraljevstvu, izvijestio je o marketinπkoj kampanji koju jeosmislila tvrka Khameleon Advertising, s ciljem da se pojaËa doæivljaj vaænosticrkve. Njihov prijedlog? Odbacite kriæ. ‘Mi smatramo kako ljudi ne æele da imse propovijeda i nismo æeljeli tradicionalne slike poput slika koje prikazujuIsusa na kriæu.’” (Dominic Timms, “Church Must Stop Preaching to the Conver-ted, Say Ad Agencies,” Guardian, http://www.guardian.co.uk/media/2003/aug/14/marketingandpr.advertising, skinuto 1. studenog 2010.)

Simbol kriæa se zlorabi, ali i dalje ostaje dobar razlog da ga se istiËe. “Iakopostoje mnoge laæne i pogreπne primisli koje ga mogu okruæivati, kriæ joπ uvijekgovori — bio onaj tko ga pokazuje ili nosi svjestan toga ili ne: ‘Ja sam iskupljenIsusovim patnjama i Njegovom smrÊu i ja pripadam Bogu. Boæanski plan, kojegasam ja dio, nadvija se nad ljudskom povijeπÊu u obliku kriæa.’” (Dallas Willard,The Divine Conspiracy, New York: HarperCollins, 1998., str. 334)

Marketinπki prijedlozi poput spomenutog daleko su od okosnice Pavlovogæivota i misije: “Jer ne htjedoh meu vama znati πto drugo osim Isusa Krista,i to raspetoga.” (1. KorinÊanima 2,2 — JB) Kristov kriæ je srediπte velike borbe,povijesti naπega svijeta, srediπte krπÊanstva, a trebao bi biti i srediπtem naπegæivota.

Srediπnja uloga kriæa (GalaÊanima 6,11-15)Drugi pisci su takoer pokuπali opisati srediπnju ulogu kriæa. “Kriæ je zdenac

Ëuda, srediπte æelja, πkola vrlina, kuÊa mudrosti, prijestolje ljubavi, kazaliπteradosti i mjesto tuga; on je korijen sreÊe i vrata Neba.” (Thomas Traherne,Centuries of Meditation, New York: Cosimo Classics, 2007., str. 39) A evo πto jenapisao jedan adventistiËki pisac: “Tema nisu krπÊani, ili crkve, ili vijeÊa, ilivjerovanja. Umjesto toga jedina tema je kriæ, srediπnja toËka o kojoj ovisi sud-bina ËovjeËanstva, mjesto gdje se stvarnost podijelila u dvije vjeËne moguÊ-nosti.” (Clifford Goldstein, God, Gödel, and Grace, Hagerstown, Md.: Review andHerald, 2003., str. 60) Svi ovakvi opisi pokuπavaju prenijeti veliku vaænost togdogaaja i njegovu srediπnju ulogu za krπÊansku vjeru i praksu.

Na kraju svog pisma GalaÊanima Pavao se ponovno prihvaÊa tog zadatkapokuπavajuÊi na svaki moguÊi naËin usaditi u rane vjernike duboka bogatstvaKristovog kriæa. Njegove zavrπne rijeËi poËinju neËim Ëime privlaËi pozornost.Ne samo da piπe velikim slovima, veÊ i istiËe da s razlogom piπe velikim slovima(vidi GalaÊanima 6,11). Moæda je to bila prvostoljetna inaËica “vikanja” u onlinerazgovoru, odnosno pisanja SAMO VELIKIM SLOVIMA kako bi se zadobila pozor-

124

nost Ëitatelja i prenijela æeljena poruka. U vrijeme kada su papir, pergament ilina Ëemu god je Pavao pisao bili vrlo skupi, on je æelio jasno dati do znanja daon ne baca papir. On je æelio da primijete πto im govori. Ovdje valja zapaziti daneki komentari predlaæu kako je Pavao pisao samo velikim slovima zbog togaπto je imao loπ vid ili zbog toga πto je diktirao svoja pisma pisaru i stoga nijebio naviknut pisati pa je ovo bilo najbolje πto je mogao.

U 12. i 13. retku Pavao nastavlja tako πto primjeÊuje upitnu motivaciju onihkoji su smatrali da kriæ nije dovoljan da osigura spasenje. Kroz svoje spisePavao je uvijek u stanju pripravnosti zbog onih koji bi pokuπali sruπiti jed-nostavnost i sigurnost evanelja te srediπnju ulogu kriæa. Moæda ga je to podsje-tilo na njegovu vlastitu proπlost kada je bio farizej i progonitelj Isusovih sljed-benika pa je prepoznao kako je lako Ëiniti loπe stvari zbog naizgled dobrihrazloga te kako se lako moæemo odvojiti od sræi onoga πto bi trebalo biti slijee-nje Boga. Tako on izjavljuje: “A JA, BOÆE SA»UVAJ DA SE »IM DRUGIM HVALIMOSIM KRIÆEM GOSPODINA NA©EGA ISUSA KRISTA.” (GalaÊanima 6,14 — ©ariÊ)Kada to usporedimo s naËinom na koji se prije ponosio svojim vjerskim isku-stvom — i sjetimo se da je ovo pismo napisano moæda svega nekoliko godinanakon njegovog dramatiËnog obraÊenja — tada ova izjava pokazuje duboku pro-mjenu koju je doæivio: “Zbog tog kriæa je moje zanimanje za ovaj svijet davnoumrlo, a zanimanje svijeta za mene takoer veÊ davno umrlo.” (GalaÊanima6,14b — slobodan prijevod/NLT) To je ista ona promjena koju je traæio od onihkojima je pisao: “Ono πto se raËuna jest jesmo li zaista promijenjeni u nove idrugaËije ljude” (GalaÊanima 6,15 — slobodni prijevod/NLT).

UsredotoËavanje na Kristov kriæ bi nas trebalo pokrenuti, nadahnuti imotivirati, ali prije svega ono bi nas trebalo promijeniti. Kada prihvatimo sredi-πnju ulogu Isusove ærtve u povijesti naπeg svijeta i æivota, mi postajemo noviljudi, s novim vizijama i novim misijama.

A ovo je Pavlov zakljuËak njegovog pisma: “Neka Boæja milost i mir budunad svima onima koji æive po ovom naËelu. Oni su novi Boæji narod.” (GalaÊani-ma 6,16 — slobodan prijevod/NTL)

ZA RAZMI©LJANJE1. Koji od spomenutih navoda iz Biblije ili drugih izvora je vaπ omiljeni navod?

Zaπto?2. Kako biste mogli opisati vaænost kriæa u svom æivotu u stilu nekog od gore

navedenih navoda?3. Pisanje SAMO VELIKIM SLOVIMA u online razgovorima smatra se nepristoj-

nim. Smatrate li da je Pavlovo “vikanje” svojim Ëitateljima u ovim zakljuË-nim redcima opravdano? Zaπto jest, ili zaπto nije?

4. Na koje toËno naËine bi nas usredotoËavanje na Kristov kriæ trebalo pro-mijeniti?

Nathan Brown, Melbourne, Australija

Sjeti seUsredotoËavanje na Kristov kriæ bi nas trebalo — promijeniti.

125


ObeÊanje u boji


“ViseÊi na kriæu, Krist je bio evanelje. Sada mi imamo poruku: ‘Gle, jagnjeBoæje koje uze na se grijehe svijeta.’ [Ivan 1,29 — DK] Zar neÊe vjernici naπecrkve dræati svoje oËi usmjerenima na raspetog i uskrslog Spasitelja u kojegasu poloæene sve naπe nade za vjeËni æivot? To je naπa poruka, naπ dokaz, naπevjerovanje, naπe upozorenje nepokajanima, naπe ohrabrenje tugujuÊima, nadaza svakog vjernika. Ukoliko moæemo pobuditi zanimanje u ljudskim umovima inavesti ih da usmjere svoje oËi na Krista, moæemo se ukloniti u stranu i reÊiim da samo nastave dræati svoje oËi usmjerenima na Boæje Janje. Oni tako uËe.‘Tko æeli iÊi za mnom, neka se odreËe samoga sebe, neka uzme svoj kriæ i nekame slijedi.’ [Marko 8,34] Onaj Ëije su oËi usmjerene na Isusa, taj Êe ostaviti sve.On Êe umrijeti sebiËnosti. On Êe vjerovati u svaku Boæju rijeË koja je takoveliËanstveno i prekrasno uzviπena u Kristu.

Kada greπnik vidi Isusa onakvog kakav On jest, kao Spasitelja punog suÊuti,nada i sigurnost obuzimaju njegovu duπu. BespomoÊna duπa se bez zadrπkebaca na Isusa. Nakon pogleda na raspetog Isusa Krista, nitko ne moæe otiÊi nitis trunkom sumnje. Nevjerstvo je nestalo. ...

Kriæ na Golgoti izaziva i u konaËnici Êe pobijediti svaku zemaljsku silu isvaku silu pakla. U kriæu je stjeciπte i izvor svakog utjecaja. U njega su uprtesve oËi, jer na njemu je Krist dao svoj æivot za ljudski rod. Ta ærtva je prinesenazbog obnavljanja Ëovjeka u njegovu izvornu savrπenost. To, i joπ puno viπe, jeprineseno kako bi Ëovjeku bila omoguÊena potpuna promjena karaktera, stva-rajuÊi od njega i viπe od pobjednika.

Oni koji u Kristovoj sili pobijede velikog Boæjeg i ljudskog neprijatelja, zau-zet Êe poloæaj u nebeskim dvorovima iznad anela koji nikada nisu pali.

Krist izjavljuje: ‘A ja, kad budem podignut sa zemlje, sve Êu ljude privuÊi ksebi.’ [Ivan 12,32] Ukoliko kriæ ne nailazi na utjecaj u prilog sebi, on ga stvara.Kroz naraπtaje i naraπtaje otkrivala se istina za sadaπnje vrijeme. PosredstvomKrista na kriæu milost i istina su se susrele, a pravednost i mir poljubili. To jesredstvo koje treba pokrenuti svijet.” (Ellen G. White Comments, The SDA BibleCommentary, sv. 6, 1. izdanje, str. 1113)

Leslie Jane Brewer, Washington, D.C., SAD

Sjeti se“Kriæ na Golgoti ... u konaËnici Êe pobijediti svaku zemaljsku silu i svaku

silu pakla.”

126


Maknite se sa svjetla reflektora

PRIMJENA: Rimljanima 12,3; 2. KorinÊanima 11,17; GalaÊanima 6,14

ZnaËi, uËinili ste neπto veliko. Svaka Ëast! Doite na pozornicu, pred svjetloreflektora, neka svi vide kako ste divni. Poloæili ste ispit s izvrsnim? »estitke!IspriËajte nam o tome kako ste naporno uËili. Dali ste velikoduπnu donacijudobrotvornoj organizaciji? Jako dobro! Dopustite da vas obaspemo pohvalama icvijeÊem. ProuËavali ste biblijsku pouku svakoga tjedna tijekom cijele godine?Izvrsno obavljeno! Zapanjite nas svojim vrsnim poznavanjem Biblije i duboko-umnim duhovnim razmiπljanjima! Biti u srediπtu pozornosti je dobar osjeÊaj.Ali, imam loπu vijest za vas. To nije mjesto gdje Bog æeli da budete. ApostolPavao koji je, za razliku od vas ili mene, imao puno viπe toga Ëime bi se mogaohvaliti, izrazio je to sljedeÊim rijeËima: “Kriæ naπega Gospodina Isusa Kristajedino je Ëime se ja hvalim.” (GalaÊanima 6,14 — slobodan prijevod/NCV) Trebamose usredotoËiti na kriæ, a ne na svoja postignuÊa. Ali, kako to moæemo uËiniti?

Daj Bogu slavu u svakoj prilici. Kada poloæite taj ispit s odliËnim, ilizaradite πkolarinu, ili dobijete æeljeno mjesto u prestiænoj glazbenoj πkoli, tadaskromno primite pohvale i Ëestitke od drugih, podsjeÊajuÊi ih da vam je Bog daosposobnosti i prilike. Primjerice, ovako: “Tako sam zahvalan πto me Bog bla-goslovio glazbenim talentom!” ili “Predao sam to Bogu i molio se da otvori izatvori prava vrata.” Takvi odgovori ukazuju drugima koga smatrate istinskizasluænim za svoj uspjeh; i svaki put kada drugoga podsjetite da Bog zasluæujeslavu za vaπ uspjeh, time podsjeÊate i sami sebe.

Provedite vrijeme u podnoæju kriæa. Vrlo je lako dopustiti da vas ponesuosjeÊaji vlastite vaænosti i vlastita postignuÊa. I prije no πto toga postanemosvjesni, izgubili smo orijentaciju. Redovno razmiπljanje o Isusovoj ærtvi za naste o bezgreπnom æivotu kojeg je On æivio siguran je put koji Êe stvari ponovnopostaviti na svoje pravo mjesto. Spoznaja da je Isus umro zbog naπih grijehaËini naπa postignuÊa beznaËajnima.

Stoga hajde, maknite se sa svjetla reflektora i predstavite ljudima ono πto jedoista vrijedno hvale — Krista koji je razapet za vas i mene.

ZA RAZMI©LJANJE1. Zaπto Pavao tako otvoreno govori protiv hvalisanja? Koje su moguÊe

kratkoroËne i dugoroËne posljedice hvalisanja vlastitim uspjesima?2. Kako biste odgovorili na popularno glediπte da je jedini naËin da se napre-

duje u æivotu uzdizanje samoga sebe u svakoj prilici?

Karen Collum, Brisbane, Australija

Sjeti seI prije no πto toga postanemo svjesni, izgubili smo orijentaciju.

127


Hvaliti se kriæem

RAZUMIJEVANJE: GalaÊanima 6,11-18

Mnogi krπÊani stavljaju naglasak na to kako uspjeπno “izvesti” duhovniæivot. Ukoliko ne odlazite na molitvene sastanke i subotnja bogosluæja, ne da-jete desetinu svakoga mjeseca, ne sudjelujete u akcijama prodaje literature tene æelite jednog dana postati pastor, ljudi se poËinju pitati imate li vi uopÊeduhovni æivot. Nema niπta loπega u vrlo aktivnom ukljuËivanju u rad vaπe crkve.Meutim, treba zapamtiti da nas ukljuËenost ne spaπava. Na takvo πto je Pavaoupozorio vjernike u svom pismu GalaÊanima.

Pavao je posjetio Galaciju tijekom svog drugog misijskog putovanja, ali na-kon njegovog odlaska drugi su ljudi tamoπnje krπÊane zaveli na stranputicu pasu ljudi priznavali “neko drugo evanelje” (GalaÊanima 1,6-9 — JB) koje seusredotoËavalo na spasenje kroz posluπnost Mojsijevim zakonima (legalizam).

Pavlov problem s ljudima koji su donijeli to “neko drugo evanelje” bio jeËetverostruk: (1) oni su pokuπavali prisiliti GalaÊane na obrezanje: (2) oni su bilimotivirani strahom; (3) oni sami nisu dræali Mojsijev zakon i (4) njihov cilj je biorazmetati se. (Scot McKnight, Galatians, The NIV Application Commentary, GrandRapids, Mich.: Zondervan, 1995., str. 299)

Biti krπÊaninom ne znaËi slijediti popis zakona i raditi stvari kako bi se“dobili bodovi” kod Boga. Mi se ne moæemo hvalisati niËim πto Ëinimo i reÊi danas to Ëini boljim krπÊanima od drugih. Dobro je Ëiniti dobro, a dræanjemMojsijevog zakona imat Êete pune ruke posla dok budete pokuπavali pronaÊiodjeÊu koja nije mjeπavina pamuka i sintetike, ali nijedno ni drugo neÊe iskupitinaπe grijehe.

Izaija je pisao da, bez obzira na to kako dobro se mi osjeÊali zbog onoga πtoËinimo, svi smo neËisti, a sva naπa dobra djela kao “haljine okaljane” (Izaija64,5). Isus je naπ jedini Spasitelj, a Sveti Duh Êe nas voditi u naπem æivotuukoliko Mu to dopustimo. Pavao je napisao: “A ja, Boæe saËuvaj da se Ëimdrugim hvalim osim kriæem Gospodina naπega Isusa Krista po kojemu je menisvijet raspet, i ja svijetu.” (GalaÊanima 6,14 — ©ariÊ) Isaac Watts je, nadahnutovim retkom, napisao himnu “When I Survey the Wondrous Cross” (“Kada gle-dam taj Ëudesan kriæ”). Kriæ otkriva Boæju ljubav prema svima i otvara nampristup Njegovoj otkupljujuÊoj milosti. Zaista! “Ljubav tako zapanjujuÊa, takoboæanska, traæi moju duπu, moj æivot, moje sve.” (The Seventh-day AdventistHymnal, br. 154)

Adele Nash, Cooranbong, Australija

Sjeti seBiti krπÊaninom ne znaËi ... raditi stvari kako bi se “dobili bodovi” kod Boga.

128


PronaÊi pravu perspektivu u Kristovom kriæu


ZAKLJU»ITERimljani i Grci su kriæ smatrali simbolom srama i neizrecivog uæasa, neËime

πto nije bilo predmetom razgovora u pristojnom druπtvu. »ak se i u krπÊanskimkrugovima danas neprofinjenost kriæa zamjenjuje profinjenim krπÊanstvom, uËijem su srediπtu nade za unosnim æivotom na Zemlji kao nagradom πto steodabrali Krista. Pa ipak, pravo se krπÊanstvo u potpunosti razlikuje od svakedruge religije. Bez obzira je li rijeË o budizmu ili hinduizmu, islamu ili judaiz-mu, svuda se pokuπava postiÊi savrπenstvo vlastitim sposobnostima. Meutim,za pravog Kristovog obraÊenika nema slave u ljudskom uspjehu zbog toga πto,dok promatramo Krista na Golgoti, svako pouzdanje u vlastita postignuÊa ot-pada. Poput Pavla i mi shvaÊamo da moæemo slaviti samo kriæ. Zaπto? Zbog togaπto usmjeravanjem svoga pogleda na kriæ shvaÊamo da su naπi grijesi naveliBoga milosti i ljubavi da sudjeluje u Ëinu najveÊe sramote kako bi nas spasio.Kriæ nam pomaæe shvatiti u kolikoj smo potrebi i koliko malo nam svijet zaistamoæe ponuditi. U sjeni Isusovog kriæa nalazimo sebe zarobljenima Njegovomljubavlju koja nas neprestano preobraæava. To je prizor na koji uvijek trebamovraÊati svoj pogled, kako ne bismo izgubili orijentaciju.

RAZMOTRITEu ProËitajte rijeËi pjesme “When I Survey the Wondrous Cross” (br. 154 u The

Seventh-day Adventist Hymnal) i “Na Golgoti je kriæ” (br. 173. u KrπÊanskimhimnama). Pjevuπite tu melodiju te dopustite rijeËima pjesme da ispunevaπe misli tijekom cijeloga tjedna. Koja kitica na vas ostavlja najveÊi dojam?

u Vodite dnevnik u koji Êete zapisivati svoja razmiπljanja o sebi i svom spase-nju. Dok navodite svoja postignuÊa, razmislite o tome daju li vam ona pouz-danje i sigurnost u pogledu toga kako stojite pred Bogom i vaπeg spasenja.

u Napravite popis onoga πto bi ljudi mogli uporabiti da opravdaju mjeru dokoje prihvaÊaju Boga te spremnost da se suoËe s Njim. Koja osobna postig-nuÊa istiËu krπÊani namjesto isticanja Kriæa u svom æivotu? Razmislite otome kako se taj pogled mijenja kada doæivimo svoje prvo iskustvo s naπimspasenjem.

u Nacrtajte sliku koja prikazuje Pavlovo svjedoËanstvo u GalaÊanima 6,14.Stavite se na Pavlovo mjesto, prikazujuÊi kako vidite sebe u svjetlu kriæa.

POVEÆITETy Gibson, Shades of Grace: Exploring the Depths of God’s Healing Love, 8.

poglavlje: “From Whom We Avert Our Eyes.”

Jean A. Kellner, Fulton, Maryland, SAD

129

01 S Koloπanima 1,18 Glava Crkve

02 N Matej 5,14 Suradnici s Njim03 P Ivan 16,33 Krist proslavljen u svom narodu04 U 1. Petrova 4,16 Kraljevsko ime05 S Izaija 60,1.2 Neka Crkva ustane i svijetli06 » Izaija 58,8 Nebo Ëeka na suradnju07 P Izaija 55,6 Crkva Êe biti pridodana crkvi08 S 1. Ivanova 1,7 Najvaæniji objekt

09 N Djela 4,32 Jedinstvo u Crkvi10 P 1. Timoteju 4,12 »istoÊa11 U Ivan 13,35 Ljubav je dokaz uËeniπtva12 S Jakov 5,16 Tajna molitva i prouËavanje Biblije13 » Ivan 14,30 Istina Êe pobijediti14 P Ivan 5,24 Potrebna je odluËna promjena15 S Rimljanima 6,4 Obred krπtenja

16 N Hebrejima 10,25 Blagoslovi subotnjeg bogosluæja17 P Psalam 119,72 Prepoznavanje Boæjeg vlasniπtva18 U 1. Petrova 3,3.4 Neprolazna ljepota19 S Ivan 5,46 Korijen i plod20 » Ivan 1,36 Predstaviti neπto bolje21 P GalaÊanima 5,1 »ekajuÊi da budemo sabrani22 S Jakov 3,17 Trostruka aneoska vijest

23 N Matej 24,12.13 Zbijte redove! Zbijte redove!24 P Luka 4,18 Svaka crkva je πkola25 U 2. KorinÊanima 9,6 Veliki reformatorski pokret26 S Koloπanima 3,12.13 Boæji odabrani narod27 » Ponovljeni zakon 5,4 Uvijek svjedoËiti u Crkvi28 P Otkrivenje 15,3 Crkva Êe pobijediti29 S 2. Timoteju 2,19 Svjetlo istine

30 N 2. Timoteju 1,12 Boæja snaga, a ne naπa31 P Otkrivenje 2,1.2 Kristova vjeËna budnost

JUTARNJI STIHOVI — LISTOPAD 2011.Uzvisimo Isusa kao Glavu Crkve

130

01 U 1. Ivanova 2,1 Isus naπ Zagovornik02 S Hebrejima 7,25 U nebeskom Svetiπtu03 » Hebrejima 4,14 Posrednik04 P Matej 28,18 Isusovo posredniËko djelo danas05 S 1. Ljetopisa 28,9 Naπ nepogreπivi Sudac

06 N Djela 4,12 Veliko pomirenje07 P Propovjednik 12,14 Nebeske knjige08 U Otkrivenje 3,5 Knjiga æivota09 S Daniel 7,10 Sud sjede — knjige se otvoriπe10 » Efeæanima 2,19 Popis zapisanih u nebeske knjige11 P Hebrejima 8,1.2 Nebesko Svetiπte12 S Levitski zakonik 22,27 Æivjeti u veliki Dan pomirenja

13 N Hebrejima 6,19 Vjera u pomirenje14 P Ivan 14,27 Pomirenje — naπ temelj mira15 U Hoπea 6,3 Dræati se uz Isusa16 S Matej 7,1.2 Ne sudite17 » Matej 7,3 Jedino pravo mjerilo karaktera18 P Psalam 119,11 Istina — temelj karaktera19 S Matej 23,37 Krist je govorio kao sudac

20 N Rimljanima 14,10 Svi se moraju pojaviti na sudu21 P 1. Samuelova 1,27.28 Vjernim majkama — poËast na Sudu22 U Joπua 24,15 Izaberite Krista23 S Psalam 24,3.4 Biti krπÊanin znaËi biti sliËan Kristu24 » Rimljanima 2,12.13 Mjerilo karaktera na Sudu25 P 2. Timoteju 4,8 Vijenac æivota26 S Psalam 35,24 Kad Krist doe, plaÊa ide s Njim

27 N Hebrejima 9,12 Naπ milostivi i vjerni Veliki SveÊenik28 P Luka 16,10 Na dan Suda29 U Daniel 12,1 Oni koji su zapisani u Knjizi æivota30 S Ivan 5,26.27 Sav sud pripada Sinu

JUTARNJI STIHOVI — STUDENI 2011.Uzvisimo Isusa kao Zagovornika i nepogreπivog Suca

131

01 » Luka 21,28 Kralj dolazi02 P Juda 14.15 Henok i Kristov drugi dolazak03 S Luka 21,36 Potaknuti na djelovanje

04 N Marko 16,15 Po svemu svijetu05 P Rimljanima 5,6 Sposobni smo za bolje06 U Efeæanima 5,14-16 IskoriπÊujte vrijeme07 S 2. Petrova 3,14 Postojan do kraja08 » Izaija 59,14 Posljednja kriza09 P Matej 5,16 Pozvani za svjedoke10 S Ivan 15,16 Traæite i spasite izgubljene

11 N Filipljanima 2,15 Treba uËiniti korjenite promjene12 P 1. Petrova 1,6.7 Niπta izmeu nas i Boga13 U Rimljanima 11,33 Tada Êemo spoznati14 S Luka 18,7.8 Bræe nego πto to mnogi oËekuju15 » Luka 1,15 Pouka o umjerenosti16 P Joel 1,15 Na rubu velike krize17 S Matej 24,37 Priprema za Kristov dolazak

18 N Psalam 29,2 Proslaviti Boga je πto nas pokreÊe19 P 1. Petrova 4,7 Preobraæaj miloπÊu20 U Marko 13,33 Bdijte i molite21 S Rimljanima 6,11 Jednostavna vjera sjedinjuje s Bogom22 » Daniel 10,12.13 Nevidljiva borba23 P Juda 20.21 Pretpotopne pouke24 S Hebrejima 10,35 »ekanje i bdjenje

25 N Hebrejima 9,28 Prvi i drugi dolazak26 P Zaharija 2,12 Bog neÊe zaboraviti svoju djecu27 U 1. Ivanova 5,4 Opremljeni za pobjeivanje28 S 1. Ivanova 3,2.3 Zavrπni dodir besmrtnosti29 » Otkrivenje 19,8 Haljina Kristove pravde30 P Efeæanima 1,9.10 UËenje za vjeËnost31 S Izaija 25,9 Sudionici s Kristom u slavi

JUTARNJI STIHOVI — PROSINAC 2011.Uzvisimo Isusa kao Kralja koji dolazi

132

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.

02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-53

09. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.

16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-29

23. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-15

30. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-31


13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-136

20. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.25. Psalam 123.26. Psalam 124.

27. Psalam 125.28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.


11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-11

18. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.22. Psalam 148.23. Psalam 149.24. Psalam 150.


133

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-4

02. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-8

09. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-614. Matej 7-915. Matej 10-14

16. Matej 15-1717. Matej 18-2018. Matej 21-2319. Matej 24-2620. Matej 27-2821. Marko 1-322. Marko 4-7

23. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-628. Luka 7-929. Luka 10-14

30. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-3

04. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-6

11. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-3

18. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica

25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-9

06. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-311. Djela 4-612. Djela 7-10

13. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-3

20. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-10

27. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

134

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2011.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25

135

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2011.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju od posljednjeg vikenda u listopadu.)

136

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 4/2011.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;www.znaci-vremena.com • Odgovorni urednik: SreÊko KuburiÊ • Urednik: Mario©ijan • Prijevod: Maja Molnar i Mirta –idara • Lektura: Tihana Karika • Korektu-

ra: Ljiljana –idara • Prijelom: Miroslav VukmaniÊ • Tisak: TIPOMAT

COLLEGIATE QUARTERLY — 4/2011 • Printed in Croatia

bp.mladi.4.2011 copy 1 - adventisti.hr · ni susret s isusom na putu za damask obiljeæit Êe...

Documents