bizdirekt zagreb 09 lipanj 2008

7/26/2019 BIZdirekt Zagreb 09 Lipanj 2008

1/31

tema broja

Upravljanjenancijama

posebni prilozi

NekretnineTransport i logistikaUre|enje interijera

intervju

Kamilo Antolovi}

prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis broj 9, godina II, lipanj 2008.


2/31

poseban prilog:Nekretnine

poseban prilog:

Transport i logistika

poseban prilog:Ure|enje interijera

Sadràj

www.mirakul.h

tema broja:

Upravljanje nancijama

Financijska pismenost jedno je od temeljnih znanja kojima

uspje{an poduzetnik, vlasnik ili manager mora vladati. Oni koji

nisu previ{e upoznati s nancijskim znanjima ~esto prepu{taju

nancijsku problematiku svojim kolegama, nancijskim

stru~njacima. Me|utim, da bi bili u~inkoviti, svi manageri trebaj

znati vrjednovati nancijske analize, donositi odluke na temelju

tih analiza te pratiti njihovu primjenu.

15

23

31

37

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca- Kamilo Antolovi}, direktor marketing agencije K&K

Promotion

Reportaà

- 16. festival trì{nog komuniciranja - FESTO

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

-Portugal

Intervju-Drayton Bird

Gastronomski vodi~

Poslovni kalendar

5

6

8

11

12

14

46

58


3/31

Uvodni

www.mirakul.h

Impressum:Glavni urednikKre{imir [imac

Izvr{ni urednikAnte Veki}

SuradniciJuraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do-

mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor

Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela ZboduljaKolumnistiprof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektoricaAleksandra Zrinu{i}

Gra~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Gra~ka urednicaMaja Homen

Zamjenik gra~ke uredniceIvan Ba{i}

FotograJelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

DirektoricaBojana Zabrdac

Marketing i prodajaDubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanovi, marketingmirakul.hr

DistribucijaHrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

TisakARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradika, www.arca.hr

Naklada10.000 (6.000 zagrebako izdanje, 4.000 osjeko-baranjsko izdanje)

tovani,

pratite li nogometno prvenstvo? âk i oni malobrojnine mogu pobje}i od kockica bez obzira sjedili u svomomiljenom ka}u, gledali TV, surfali Internetom, ku-povali novi TV ili mobitel, jednostavno, crveno-bijelekockice svuda su oko nas. Marketinga{i svake dvije go-dine (ukoliko Hrvatska nastupa na najva`nijoj smotrina svijetu i svemiru) imaju samo jedan zadatak: dodaj

kockice (i po mogu}nosti loptu) na reklamu! Vjerujem

da im nije lako jer treba svaki put biti druga~iji i krea-tivniji od drugih koji poku{avaju - isto. U trenutkupisanja ovog uvodnika, Prvenstvo jo{ nije po~elo, alisa sigurno{}u mogu predvidjeti velik porast bolovanjapro{log tjedna. Jadni doktori, zamislite kroz koji stresprolaze uslijed silne navale pacijenata.

Jeste li ra~unali koliko }ete zaraditi ili izgubiti zbognogometnog prvenstva? U ovom slu~aju doslovce

vrijedi ona stara Kad jednom smrkne, drugom svane.Pitajte svog knjigovo|u, sigurno moè izvu}i pouzda-ne pokazatelje i napraviti vam kvalitetnu nancijsku

analizu. Ili ne moè? E u tom s lu~aju Poduzetnici su~esto vrlo nezahtjevni u pogledu knjigovodstvenih ser-visa i usluga koje im nude, a svi znamo da broj~ice nelaù. Neto dobit na kraju godine govori nam vrlo maloi ono {to nam zapravo treba nancijski su izvje{taji s

pokazateljima gdje se nalazi na{e poslovanje i u kojemsmjeru idemo. To je ~esto nu`no za stabilnost tvrtke imora se vrlo ozbiljno shva}ati te zato natjerajte svogknjigovo|u (ili voditelja ra~unovodstva) da vam ih

pripremi i protuma~i. Ostale teme ne}u komentiratijer pri~ati o naplati potraìvanja d oista nije umje-sno dok se na{i de~ki znoje na terenu za domovinu.

Ne znam smijem li re}i vatreni s obzirom da je na-vedeni pridjev za{ti}en i pla}aju se tantijemi (od sadapa nadalje vrlo }ete ga rijetko gledati na reklamama).

Zato }emo ih vrlo vjerojatno po~eti zvati plameni. Ilipepeljasti, ako rezultat ne bude zadovoljavaju}i. Prvaopcija ipak puno bolje zvu~i. Naravno nakon na{ih,ne sumnjam, blje{tavih utakmica treba dobro pojestii zaliti, a za to samo okrenite na{ gastronomski vodi~ iupustite se u avanturu koju smo vam pripremili.

Za one malobrojne koji nisu pohodili Austriju, ostajeda se izvale u toplini svog doma (ili ureda) i na HD

plazmi lijepo gledaju utakmicu koju, zahvaljuju}i no-vim tehnologijama i na{em HTV-u, toliko dobro videda su zapravo mo`da i bolje pro{li nego oni koji sjedena stadionu. E sada, kada bi jo{ dom ili ured bili novi,s ergonomskim namje{tajem i kvalitetnom izolacijom,

to bi bio pravi uìtak. Kako do toga, pro~itajte u na{imprilozima.

O nafti i rastu}im prijevoznim tro{kovima ne}u punopri~ati, moèmo samo sa zebnjom i{~ekivati {to nas~eka, ali vijesti vjerojatno ne}e biti dobre. Iako nevolim pri~e mali-veliki, u ovom slu~aju doista nemoèmo ni{ta, osim ukoliko netko u Baranji ili Lici neotkrije bu{otinu i Hrvatska postane novi Brazil.

Kreimir imac


4/31

Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske 13.svibnja zapo~elo je s objavljivanjem programa poti-caja (dodjele bespovratnih sredstava) za mala i sre-dnja poduze}a za 2008. godinu. Za projekte i sredstvapoticanja malog i srednjeg poduzetni{tvo u 2008.godini osigurano je 351 milijun kuna, od toga zakonkurentnost i inovacije 89 milijuna, obrazovanje upoduzetni{tvu 8 milijuna, poticanje regionalne konku-rentnosti 118 milijuna kuna te poticanje razvoja obrta12 milijuna kuna. Ve}ina projekata otvorena je do krajalipnja, a bespovratna sredstva namijenjena su, izme|uostalog, za nabavu informati~ke opreme i poslovnogsoftvera, dodatno poduzetni~ko obrazovanje, stru~noosposobljavanje, nastupe na sajmovima, uvo|enje icerticiranja sustava kvalitete, suradnju sa znanstve-nim institucijama, promid`beni materijal, razvoj i na-

bavu novih tehnologija, nabavu opreme i alata za tra-dicionalne i umjetni~ke obrte, razvoj zadruga i dr.

Svi poticaji objavljeni su na web stranici Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetni{tva www.mingorp.hr, adetaljne informacije mogu}e je dobiti i putem besplat-nog info telefona 0800 234 505.

u cjelini. Sustav ima maksimalni kapacitet od 400 Gbit/

s, podràva prijenos svih telekomunikacijskih usluga(podatkovne, govorne, video, Internet), a realiziran je u

suradnji s partnerima Ericsson Nikola Tesla i King ICT.Na DWDM sustav, putem kojeg je Metronet ostvariopovezanost s najve}im globalnim pruàteljima uslugapristupa Internetu, prijenosa podataka i govornih uslu-ga, naslonjena su Metronetova me|unarodna ~vori{tau Ljubljani i Be~u.

Metronet je realizacijom ovog sustava svojim kori-snicima dugoro~no osigurao velike kapacitete brzog ipouzdanog pristupa Internetu i zna~ajne kapacitete zabrzo podatkovno i govorno povezivanje izme|u Hrva-tske, Slovenije i Austrije.

Tvrtka Formel odnedavno je na trì{te lansirala uslu-gu IP telefonije pod nazivom VoIP DIREKT. Osim {tovam nudi ekstremno jeftino telefoniranje prema ino-zemstvu, VoIP DIREKT osigurava ~itav niz dodatnihusluga vezanih za IP telefoniju, kojima ne samo damoète ostvariti u{tedu, nego moète omogu}iti jef-tinije pozive svima koji vas èle kontaktirati. Jedna odtih mogu}nosti je i kori{tenje tzv. geografskih telefon-skih DID brojeva, gotovo svih ve}ih gradova svijeta!

[to DID broj zna~i za poduzetnika? Ukratko: vi{e nistevezani svojim telefonskim brojem za grad ili zemljuu kojoj ìvite. Ako, recimo, zakupite broj s pozivnimbrojem Zagreba, koristit }ete ga kao klasi~ni telefon-ski broj. Me|utim, otputujete li u Berlin ili bilo kojidrugi grad, va{ zagreba~ki broj ide s vama. I tu stvaripostaju zanimljive. Va{i prijatelji i poslovni partneri idalje }e vas dobiti na va{em zagreba~kom broju kao daniste nigdje ni otputovali - i ono najva`nije, pritom }epla}ati lokalnu tarifu za pozive!

Jednako tako, koriste}i uslugu VoIP DIREKT, svojimpartnerima iz SAD-a, Njema~ke ili neke druge zem-lje moète omogu}iti da vas mogu zvati po lokalnoj

tari, na broj s pozivnim predbrojem Pariza, Berlina,New Yorka ili grada po va{oj è lji. IP telefonija pruàvam dosad nezamislive mogu}nosti, na vama je da ihiskoristite te na najbolji na~in unaprijedite svoje po-slovanje.

Tvrtka Tehnomobil, vode}i isporu~itelj rje{enja zatehni~ku za{titu u regiji, 28. svibnja objavila je promje-ne u Upravi tvrtke. Goran Kani} imenovan je predsje-dnikom Uprave, a Draèn [urina i Hrvoje Novosel

~lanovima Uprave dru{tva, ~ime su vlasnici dru{ta,Mladen Markovi} i Anton Pelko, razdvojili vlasni~kui upravlja~ku strukturu.

Goran Kani} preuzeo je du`nost predsjednika Upravenakon 11 godina obna{anja va`nih funkcija u kom-

paniji. Nakon zavr{enog Fakulteta elektrotehnike ira~unarstva, zapo{ljava se kao voditelj projekata tvrtke,a svoju predanost, motiviranost i visoke ambicije do-kazuje vrlo brzim napretkom u tvrtki te imenovanjemdirektorom Sektora prodaje i marketinga tvrtke. Namjesto predsjednika Uprave dolazi s pozicije izvr{nogdirektora tvrtke, a bit }e zaduèn za poslove prodaje inabave.

Odràna je druga po redu Web.Start konferencija uorganizaciji Udruge za poticanje softverskog i onlinepoduzetni{tva Initium. Web.Start namijenjen je prijesvega tvrtkama, inovatorima i pojedincima koji reali-ziraju ili namjeravaju realizirati svoju poduzetni~ku

ideju na webu ili oko njega, a odràn je u dva dana.Na prvom, Tech. Dayu, pri~alo se o tehni~kim temamapoput Web developmenta, SEO-a, vo|enja projekata isl. Drugi dan, Biz.Day okrenut je poslovnoj tematicistartupa - poslovnim planovima, strate{kom plani-ranju, razvoju proizvoda, marketingu, nanciranju

itd. Jedan od predava~a bio je i Damir Sobol, osniva~Iskon Interneta. Kao jedan od najuspje{nijih hrvatskihpoduzetnika, svojim je jednostavnim primjerima daointimno iskustvo u svijetu startupa i web poslovanja.Doma}im su snagama podr{ku pruìli europski pre-dstavnici nekih od najve}ih tvrtaka i investicijskihfondova. Svoj interes za tzv. Web 2.0 podru~je pokazalisu i lideri IT industrije, kao {to su YL Ventures, Po-teza Ventures, Adobe i Microsoft. Sudionici Web.Startkonferencije imali su priliku ~uti iskustvo doma}ih istranih sudionika, posebice onih koji dolaze iz zemaljagdje je online trì{te razvijenije od na{eg. Sudjelovalo

je ukupno 2 50 sudionika koji su pokazali da web po-slovanje zanima poduzetnike i investitore iz Hrvatske,Slovenije, Srbije, Rumunjske i {ire, te da se ovakvimdoga|ajima razvija takav na~in poslovanja.

Metronet je prvi hrvatski telekom operator koji posje-duje vlastitu komunikacijsku infrastrukturu na rela-ciji ZagrebLjubljanaBe~, realiziranu preko vlastitogDWDM (Dense Wavelength Division Multiplexing)

sustava. Realizacijom DWDM sustava Metronet jezna~ajno pro{irio ukupne me|unarodne komunika-cijske kapacitete i podigao razinu pouzdanosti svojihusluga.

Realizacija DWDM sustava ZagrebLjubljana-Be~ imastrate{ki zna~aj za Metronet i hrvatsko telekom trì{te

Z vijesti

O vru}im web startupima i u Hrvatskoj

METRONET na vlastitoj komunikacijskoj

infrastrukturi prema svijetu

BIZ vijest

Promjene u upravi tvrtke Tehnomobil

Poticaji za mala i srednja poduze}a

VoIP DIREKT DID telefonija budu}nosti ve}

danas

www.mirakul.h


5/31

Hrvatska je ve} danas dio europskogamarketin{kog trì{ta

tervju mjeseca

Kamilo Antolovi}, direktor marketin{ke agencije K&K Promotion

S obzirom na ubrzanu integraciju Hrvatske u europsko trì{te, njen ulazak u EU i svjesnost sveve}eg broja poduze}a o nu`nosti ulaganja u marketing, za o~ekivati je da }e idu}ih godina i dalje bitivisoka stopa ulaganja u marketing i to znatno vi{e nego rast bruto proizvoda.

Razgovarao: Kre{imir [imac

Nedavno odràni FESTO ponudio je uvid u stanjehrvatske industrije ogla{avanja. Ondje se, izme|uostalog, moglo ~uti da print ìvi vje~no, poku{alozaviriti u medijsku budu}nost Hrvatske, saznati kakonas doìvljavaju u inozemstvu i vidjeti tko je zasluìogodi{nje ogla{iva~ke nagrade. No, da bismo zaviriline{to dublje i vidjeli {to se nalazi ispod povr{ine, raz-

govarali smo s jednim od najuglednijih marketin{kihstru~njaka u Hrvatskoj, koji je, osim toga, i vi{i pre-dava~ na Visokoj {koli Agora za management trì{nihkomunikacija, direktor marketing agencije K&K, pre-dsjednik OMNIS Group-a, ~lan Suda ~asti HURA-e Hrvatskog udruènja dru{tava za trì{no komunici-ranje, te vi{egodi{nji predava~ i sudionik ve}eg brojadoma}ih te me|unarodnih strukovnih kongresa, Ka-milom Antolovi}em.

Iza nas je FESTO. Koliko ste zadovoljni ovogodi{njimizdanjem i smjerom u kojem se razvija?FESTO, glavni godi{nji skup oglasne i marketin{keindustrije u Hrvatskoj, upravo je zavr{io. Ukupnoocjenjuju}i, kao dugogodi{nji sudionik struke, moèmobiti zadovoljni njegovom organizacijom i provedb om.Ipak, s obzirom na razvoj i zna~aj marketinga kaostruke, vidljivo je da ne p ostoji njegov kriti~an razvoj.Zato je razumljivo da su mu potrebne bitne inovacije,kako u na~inu prezentacije programa i kreativnih rado-va, tako i u njegovoj d oma}oj valorizaciji, posebno odstrane ogla{iva~a i dru{tvene zajednice, ali i zna~ajnijojinternacionalizaciji u regiji.

Mali i srednji poduzetnici, pogotovo oni koji se rijetko

ogla{avaju, ~esto imaju nerealna o~ekivanja od u~inkamarketin{kih aktivnosti i o~ekuju vrlo brze povrate in-vesticije. [to biste im savjetovali, koliko i na koji na~inulagati u marketing te koja su realna o~ekivanja?Danas je nezamislivo nastupanje na slobodnom trì{tubez inovacije na proizvodu i sna`nog marketiranja, pri~emu je od presudnog zna~aja respektirati tezu dase ne prodaje ono {to se moè proizvesti, ve} da seproizvodi ono {to se moè prodati. Hrvatska ekono-mija, a posebno poduzetni~ki sloj, ubrzano se razvijai dostiè standard razvijenih trì{ta, iako su vidljivi izaostatci u ~itavom nizu sektora ekonomije i poslovnihfunkcija.

www.mirakul.h

Intervju mjeseca

U Hrvatskoj je poduznik naj~e{}e i vlasnikpoduze}a i glavnimanager koji vrlo ~esobavlja, misle}i dazna i moè, i pojedinposlove iz podru~jamarketinga.

Analiziraju}i poduzetni{tvo u Hrvatskoj, primje}ujese èlja da se inauguriraju i mnoga dostignu}a marke-tinga kao discipline pri ~emu je glavno ograni~enje usamoj prirodi poduzetnika koji je u Hrvatskoj naj~e{}ei vlasnik poduze}a i glavni manager koji vrlo ~estoobavlja, misle}i da zna i moè, i pojedine poslove izpodru~ja marketinga. Glavna preporuka mogla bi seoblikovati kao na~in zaokreta od poduze}a i proizvoda,{to velik broj na{ih poduzetnika preferira, prema kupci-ma i trì{tu, ali ne samo formalno nego i sadràjno.Tro{ak i ulaganje u marketing potrebno je planirati irealizirati uz sudjelovanje i anga`man stru~njaka kojivladaju disciplinom koju zovemo trì{na funkcija, od-nosno marketing.

[to je EFFIE i kada ga moèmo o~ekivati u Hrvatskoj?EFFIE je licencirana me|unarodna i vrlo cijenjena na-grada za ekasnost ulaganja u marketing. Za razliku

od nagrada za kreativnost, koju obi~no ocjenjuje i do-

djeljuje izabrani ocjenjiva~ki sud, EFFIE nagrada va-lorizira konkretne u~inke neke kampanje ili akcije natrì{tu. S obzirom na to da je HURA, kao Hrvatskoudruènje dru{tava za trì{no komuniciranje, ve} ~itavniz godina u intenzivnim razgovorima oko dobivanjalicence za Hrvatsku, a da je i sam EFFIE kao nagradau nekoliko navrata promoviran u Hrvatskoj, moèmoo~ekivati da se za godinudvije po~ne i s valorizacijom,odnosno dodjelom EFFIE nagrade.

Marketing je, kao uostalom i neke druge struke poputinformatike, ~esto podcijenjen, osobito u malim i sre-dnjim tvrtkama, ali ~esto i u velikim. [to je potrebnou~initi da ga poduzetnici bolje razumiju i kvalitetnijeprimjenjuju? Koliko }e im to biti od presudne va`nostikada u|emo u EU i suo~imo se s konkurencijom koja

je na tom podru~ju razvijenija od nas?Bez obzira na dugogodi{nju tradiciju razvoja kojatraje vi{e od 150 godina, kada je rije~ o marketingu utrì{nim okolnostima ipak govorimo o samo petnae-stak godina njegovog dinami~nog i ubrzanog razvojakao dijelu ukupne trì{ne ekonomije u Hrvatskoj.S tog gledi{ta razumljivo je da su se u tako kratkomrazdoblju pojavili veliki problem, ali i nedostatci utretiranju marketinga kao poslovne lozoje u na{em

poduzetni~kom sektoru. Bez obzira na izvanrednerezultate na{ih poduzetnika u poslovnom smislu, auvaàvaju}i problem da uspje{an poduzetnik ne zna~inu`no i uspje{an manager, razumljivo je da najve}i diona{ih poduzetnika nije educiran za vladanje marketin-gom kao poslovnom funkcijom pa se tu nalazi i najve}iprostor njegovog ve}eg razumijevanja i bolje primje-ne unutar poduze}a. Iz svega se moè zaklju~iti da jepresudno oslanjanje na marketin{ke stru~njake, odoblikovanja trì{nih strategija do deniranja identite-ta proizvoda, ~ime }e se posti}i i ve}a konkurentnostu trenutku ulaska Hrvatske u EU jer }e konkurencijau pojedinim podru~jima biti puno sna`nija. Naravno,

za preìvljavanje na takvom velikom trì{tu bit }e odpresudnog zna~aja inovacija i originalnost proizvodai ponude, odnosno dobro marketiranje u odre|enimni{ama trì{ta.

Koliko }e pribliàvanje i ulazak u EU utjecati namarketin{ke agencije? Jesu li sva jaka imena ve} sti-gla u Hrvatsku ili nas o~ekuje dolazak jo{ nekih ve}ihigra~a na tom podru~ju?Ocjenjuju}i marketin{ko trì{te kroz prizmuogla{iva~a, medija i agencija, sigurno se moè re}ikako je Hrvatska u tom segmentu dio europskogtrì{ta, posebno ako se ocjenjuju specijalisti za marke-ting - agencije. To se moè argumentirati podatcimakako u Hrvatskoj djeluju gotovo sve vode}e agencijskemreè svijeta, kako u Hrvatskoj djeluju vode}i svjetskibrandovi te kako je hrvatska struka u mnogo~emu va-lorizirana u svijetu. Dakle, nije za o~ekivati da }e do}ido pogor{anja uvjeta rada za marketin{ke agencije niti

}e se bitnije poja~avati konkurencija. Naprotiv, inter-nacionalizacija Hrvatske i ulazak u EU izvjesno }evrlo pozitivno djelovati na marketin{ke agencije i krozure|enje odnosa, ve}u standardizaciju rada, ali poseb-no valorizaciju njihovog rada (podizanje cijena premaeuropskom prosjeku), pri ~emu }e do}i do daljnjeg

grupiranja agencija na internacionalne, doma}e,specijalisti~ke i sli~no.

Kako vidite budu}nost marketinga i pozicije managerazaposlenih u toj struci? Postoji mi{ljenje da }e voditelji

marketinga u tvrtkama imati sve va`niju ulogu s obzi-rom na rastu}u brojnost medija i smanjen doseg s jed-

ne, te sve ve}u segmentiranost i zahtjevnost potro{a~a

s druge strane.Marketing kao poslovna funkcija poduze}a i dalje }e seintenzivno razvijati, pri ~emu }e njen zna~aj za poslo-vanje poduze}a postajati sve ve}i, a time i zna~ajnijauloga voditelja (direktora) marketinga u pojedinim

poduze}ima. Ja~aju}i ulogu marketinga i njegovzna~aj u poslovanju, sve ve}i broj poduze}a okretat }ese trì{tu i graditi svoju konkurentnu sposobnost zaulazak na trì{te EU.

Koliko je trenutno u ogla{avanju prisutna poslovna

etika?Etika i ukupna dru{tvena odgovornost marketinga

jedan je od najve}ih izazova suvremene ekonomije.Nema niti jedne ~ovjekove djelatnosti koja je toliko jav-na kao {to je to ogla{avanje. Oglasne poruke su nezvanigosti u na{im domovima i na{im ìvotima. Cilj svakeoglasne poruke je da se u {to ve}oj mjeri zapazi kako bistvorila reakciju primatelja, zato je na kreatoru porukeposebna odgovornost da ne naru{i ne samo javni mo-ral, ve} i zakonodavstvo zemlje te regule struke. Tako uHrvatskoj postoji 8 zakona, 3 pravilnika i 2 konvencijete niz kodeksa struke koji ure|uju ogla{avanje, trì{nokomuniciranje i marketing u cjelini.


6/31

Bez obzira naramati~an rast (i do%) ulaganja u Inter-u Hrvatskoj, njegov

udio je u ukupnimlaganjima jo{ uvijek

zanemariv.

tervju mjeseca

Gledaju}i ogla{avanje koje prethodi dolaze}em Eu-ropskom nogometnom prvenstvu, te{ko je razlikova-ti pojedine ogla{iva~e: reklamiraju se uglavnom pivai trgova~ki lanci, a TV spotovi izgledaju im poputklonova. Je li rije~ o kona~nom formatu koji se po -kazao uspje{nim, pa ga ne treba mijenjati ili pak onajobi~nijem nedostatku kreativnosti, kratkim rokovi-ma ili je ne{to drugo u pitanju? Ne radi li se o igno-riranju osnova marketinga i kako izbje}i zamku i jaisto ogla{avanja?Nogomet je jedna od djelatnosti koja privla~i najve}upa`nju svjetske javnosti. Svjetska nogometna orga-nizacija ima ve}i broj ~lanica nego Ujedinjeni narodi.Ba{ zato {to je nogomet toliko pra}en, on sam po sebipostaje mega medij za preno{enje poruka prema au-ditoriju pa je i razumljiv velik interes ogla{iva~a, naprimjer, proizvo|a~a piva, da se Europsko nogometnoprvenstvo iskoristi za komunikaciju nekog proizvo-da ili poduze}a. Sli~nost pojedinih oglasnih poruka

ukazuje zapravo kako su obilje`ja ciljne skupine takvada razli~iti kreatori stvaraju sli~ne oglasne poruke, pri~emu je, naravno, snaàn motiv sudjelovanje hrvatskenogometne reprezentacije na predstoje}em nogomet-nom prvenstvu. Koriste}i iste elemente i koncepte ukreaciji, razumljivo je da u kona~nici nastaju i sli~naoglasna sredstva poput TV spotova.

êtiri godine bili ste predsjednik HURA-e. Koliko seu tom periodu promijenila ogla{iva~ka industrija uHrvatskoj? U kojoj su se mjeri promijenili stavovi irazmi{ljanja ogla{iva~a?Oglasna i ukupna industrija marketinga koja sedinami~no razvija posljednjih petnaestak godinazabiljeìla je dramati~an skok po~etkom 200 0. godine,kada su stope rasta iznosile i do 30%. U promatranomrazdoblju rast ulaganja u marketing bio je nekolikoputa ve}i od rasta bruto proizvoda pa se iz navedenogzaklju~uje da se oglasna industrija dinami~no razvijalai ubrzano mijenjala, dostiù}i visoke standarde europ-skog trì{ta. No nisu se svi segmenti razvijali podjed-

nako pa se moè zaklju~iti kako su najvi{u dinamikurazvoja imale marketin{ke agencije, ne{to niù me-diji, a na àlost, najniù upravo najva`niji segment natrì{tu - ogla{iva~i.

Tko u Hrvatskoj zapravo dobro ìvi od marketinga iogla{avanja? TV ku}e (komercijalne i lokalne) àle seda su u gubitcima, tiskani mediji da su u sve teèmpoloàju zbog rastu}e konkurencije i novih medija, aInternet portali kako ih ogla{iva~i jo{ nisu ravnoprav-no prihvatili i imaju zadr{ku.Analizom ulaganja u marketing koje se ubrzanopribliàva brojci od milijardu eura, a gledano krozogla{iva~e, agencije i medije, sa sigurno{}u se moèzaklju~iti kako daleko najve}i dio sredstava zavr{avau medijima, bez obzira {to pojedini mediji biljeè padprihoda ili stagnaciju. S obzirom na visok rasip sred-stava uloènih u masovne medije, sve se vi{e sredsta-va ulaè u druge medije (tzv. ugo|ajne i doga|ajne), a

posebno rastu ulaganja u izravne kanale (na primjer,direct mail), prodajno mjesto (unapre|enje prodaje),Internet te druge oblike (kao {to je Event, sponzorstvo,PR itd.).

Internet je u svijetu, u razvijenim zemljama, doniodosta promjena u podru~ju ogla{avanja i smanjiomarketin{ki kola~ za tradicionalne medije. U kojoj

mjeri mogu}nosti Internet ogla{avanja donose promje-

ne u Hrvatskoj te koliko ogla{iva~i i agencije uop}erazumiju kako ga iskoristiti na adekvatan i efikasanna~in?Internet kao novi medij daje nove i neslu}enemogu}nosti komunikacije s trì{tem, koje najve}ibroj na{ih poduze}a jo{ uvijek nije spoznao. Bez ob-zira na dramati~an rast (i do 50%) ulaganja u Internetu Hrvatskoj, njegov udio u ukupnim ulaganjima jo{uvijek je zanemariv (oko 1-2 % ukupnog budèta uHrvatskoj). Za o~ekivati je da }e u duèm razdoblju

Internet donijeti velike promjene u ukupnoj industrijiogla{avanja, kao svojevremeno televizija sredinompro{log stolje}a, o ~emu govore trendovi na najrazvij e-nijim trì{tima svijeta.

Unato~ razvoju Interneta i odre|enim pote{ko}ama u

Hrvatskoj, svjedo~imo sna`nom rastu tiskanih medija,kako po ukupnoj nakladi, tako i po broju izdanja. Kakoto tuma~ite?Ukupan razvoj trì{ta u smislu visine ulaganja u za-dnjih desetak godina manifestirao se i u razvojutiskanih medija, kako s nakladama, tako i s njihovombrojno{}u, iz ~ega je razumljiv snaàn rast svih pa itiskanih medija. S druge strane, primje}uje se i ve}a~itanost kao izraz vi{eg kulturnog nivoa i duboka spe-cijalizacija velikog broja tiskanih medija, ~ime doseùspeci~ne trì{ne ni{e. Ogla{iva~ima i agencijama za-nimljivo je kori{tenje takvih specijaliziranih medija zaoda{iljanje poruka.

rvatska ne koristi svoje potencijale

ako iskoristiti marketin{ke potencijale Hrvatske da bismo se uspje{no predstavilivijetu?ez obzira na brz rast i razvoj marketinga kao struke, jo{ uvijek, bez obzira na broj -

e poku{aje, nije definirana osnova za marketiranje Hrvatske na globalnom trì{tu.

e koriste}i doma}e potencijale, ~itav niz stru~njaka koji imaju i me|unarodnuerifikaciju, dràva propu{ta priliku da se pozicionira, stvori percepciju i oblikujeotra`nju prema Hrvatskoj kao svojevrsnom raritetu. Postignuti rezultati sporta{a,

uzetne kulturne vrijednosti, prirodni ambijent, neiskori{teni resursi, jadranskiotencijal samo su neki od parametara koji bi se mogli koristiti u oblikovanju hr-atske osebujne ponude i pozicioniranju u gradnji imagea Hrvatske kao eljenognomena.

U Opatiji zvonila Zlatna zvona

Ovogodi{nji je FESTO, nacionalni festival trì{nogkomuniciranja, okupio vi{e od tisu}u sudionika izmarketin{ke bran{e, od agencija, medijskih i pro-dukcijskih ku}a, do ogla{iva~a, kreativaca, autora i no-vinara. U konkurenciji za najbolje radove, podijeljenoju 13 skupina, na{la su se ukupno 323 uratka hrvatskihagencija, koja su se natjecala za Zlatno, Bron~ano iSrebrno zvono.

Bruketa&@ini} vi{e ni ne broje nagrade

Najuspje{nijom agencijom ocijenjena je Bruketa &@ini}. Tom je kreativnom dvojcu Zlatno zvono zazvo-

nilo u tri kategorije za radiooglas Halucinacija, se-riju radiooglasa Halucinacija 1/2/3 i seriju vanjskihoglasa Jazzarella All Women Festival. Davor Bruke-ta i Nikola @ini}, uvijek odu{evljeni nagradama kojeprimaju od struke, ipak su priznali kako su Zvona ve}odavno prestali brojati.

Ostala Zlatna zvona oti{la su u BBDO Zagreb za dje-lo I mu{karci ne{to zasluùju (Karlova~ka pivovara),

McCann Erickson za djelo Kontura (Bistra/Coca-cola Company) i za Samo bitno (Ve~ernji list), Sta-tus grupi za Transportno vozilo Tim Kabel, Tridvaje-dan trì{nim komunikacijama za Brachia Aroma,Netipi~nom laboratoriumu za Gradske zidine Du-brovnika, te za agenciju DA! za event Snje`ni kralj i

Snje`na kraljica, (Hrvatski skija{ki savez).

Kreativnost na prvome mjestu

Mogu}nost izbora daleko je ve}a nego ikad. Kvalitetabesprijekorna. U tom smo malo zaboravili na kreativ-

nost. [to prije prestanemo kukati kako smo dobili ne-razumne klijente, prekratke rokove, preslaba ra~unala iprejaku konkurenciju, to }emo prije nau~iti misliti vla-stitom glavom i zapo~eti proizvoditi Surogate umjestosurogata, jer upravo je film Du{ana Vukoti}a koji je

jo{ davne 1961. osvojio Oskara izniman primjer {to suinteligencija, originalnost, jednostavnost, razumljivost,humor - jednom rije~ju kreativnost, izjavio je mediji-ma predsjednik devetero~lanoga ocjenjiva~kog suda,Sr|an Guli}.

Ovogodi{nji FESTO ostat }e i zapam}en po tome {tou kategorijama serija TV oglasa, serija vanjskih ogla-sa i za jednu od va`nijih kategorija - cjelovitu kam-panju, Zlatna zvona nisu dodijeljena. Nominiraniradovi kod ocjenjiva~koga suda, naime, nisu dobilidovoljan broj bodova. Odlu~eno je zato kako Zlatnazvona ne}e dobiti nitko, ~ime se èli zadràti nivo na-grade. Kriti~ari nisu propustili napomenuti kako bi u

budu}nosti ipak trebalo poraditi na sustavu glasovanjada se sli~ne stvari ne bi ponavljale.

Osim nagrada, 16. FESTO posluìo je i kao mjestoprezentacija, okruglih stolova i rasprava na kojimase moglo ~uti kakva je medijska budu}nost Hrvatske,{to komercijalne televizije zamjeraju nacionalnoj,skoroj digitaliziaciji TV signala, o potrebi za promje-nom sada{nje percepcije javnosti prema kojoj tiskanaizdanja nemaju budu}nost, koliko i {to se u Hrvatskoj~ita, kakva je gospodarsko-ekonomska budu}nost Hr-vatske, te njezina trì{na strategija prema Europi, ali i

jo{ {to{ta o drugim temama iz podru~ja ogla{avanja.

Najuspje{nijom agencijom ocijenjena je Bruketa&@ini}. Tom je kreativnom dvojcu Zlatno zvonozazvonilo u tri kategorije za radiooglas Halucinacija, seriju radiooglasa Halucinacija 1/2/3 i serijuvanjskih oglasa Jazzarella All Women Festival.

U konkurenciji zanajbolje radove,podijeljenoj u 13skupina, na{la su seukupno 323 uratka.

www.mirakul.h

Pi{e: Kre{imir [imac


7/31

www.mirakul.h

Portugal snaàn razvoj raznolike

industrijePortugalsko dru{tvo po~iva na tradicionalnim, katoli~kim i konzervativnim normama.Ono je vrlo zatvoreno i pomalo odbojno prema nepoznatom, {to strancima oteàva iz-gradnju prijateljskih odnosa s lokalnim stanovni{tvom. Me|utim, izraèna miroljubivosti susretljivost komunikaciju s Portugalcima ~ine vrlo ugodnom.

U proteklih dvadesetak godina, od ulaska u EU 1986.godine, Portugal se razvio u politi~ki stabilnu, gospo-darski dinami~nu i modernu zemlju, otvorenog trì{tai vrlo dobro razvijene mreè kopnenih, zra~nih i mor-skih poveznica. Po~etkom 2000. godine portugalsko jegospodarstvo prolazilo kroz najteù fazu svoje novijepovijesti. Izme|u 2002. i 2004. godine BDP je stagni -rao, odnosno njegov je porast u prosjeku iznosio 1%.Uzrok stagniranja leì s jedne strane u gospodarskimrazlozima (konjunktura, pad izvoza), te u struktur-nim razlozima (smanjena sposobnost konkuriranja,kroni~ni problem s dràvnim prora~unom). S druge

strane razlozi su dru{tveno-politi~ka doga|anja 2004. i

2005. godine (promjena Vlade, raspu{tanje parlamentai prijevremeni izbori).

Jedna od glavnih zada}a nove Vlade jest restruktu-riranje dràvnog sektora u svrhu smanjenja visokogprora~unskog decita, uz ve} pove}ani porez i poduze-te mjere za kontrolu dràvne potro{nje. Prema procjeniza 2006. godinu Portugal broji 10,545,000 stanovnika,

od ~ega 9,631,000 otpada na Portugalce, a ostatak naoko tridesetak drugih naroda. Najve}i su sektor usluge(65,9%), gdje je i najvi{e zaposlenih (56,8%), zatim

slijedi industrija (28%), te poljoprivreda (5,2%).

Proizvodnja im se temelji na obradi tekstila, obu}e,koè i ko`ne galanterije, namje{taja, mramora (izvoz

i obrada), keramike (najpoznatija tvrtka Vista Ale-gre), pluta i proizvoda od pluta (Portugal proizvodi

polovicu svjetske proizvodnje pluta). Osim toga, u po-rastu je proizvodnja automobila (stranih) i autodije-lova, elektrotehnike i lijekova. [to se ti~e industrije,poznati su po raneriji nafte, petrokemiji (najve}a u

luci Sines), proizvodnji cementa, automobilskoj indu-striji (Autoeuropa Daymler - Benz), brodogradnji,

elektroindustriji i industriji celuloze. Budu}i su va`nisektori elitni turizam, informatika i multimedija, ko-munikacije i elektronika, zdravstvo i socijalna skrb,podmorska elektronika i robotika, prirodni izvori ener-gije i hidroenergija.

Suradnja Hrvatske i PortugalaNa temelju svoga geostrate{kog poloàja, Portugalpoliti~ki i gospodarski ulaè napore u izgradnju i pro-dubljivanje vrlo uskih i prijateljskih veza s Afrikom,Brazilom i SAD-om kako bi se na europskom kon-tinentu nametnuo kao poveznica izme|u Europe ime|unarodnog trì{ta. Glavni su europski vanjskotr-govinski partneri Njema~ka, Francuska, Velika Brita-nija, Italija i Nizozemska.

Razlog dosada{nje slabe gospodarske suradnje izme|uHrvatske i Portugala velikim dijelom leì u obostra-nom izostanku tradicionalne suradnje i uzajamnomnedovoljnom poznavanju. Stoga je prvi, va`ni koraku intenziviranju gospodarske suradnje razmjena in-formacija i marketing. Na portugalskom trì{tu mogukonkurirati hrvatski delikatesni prehrambeni proizvo-di, koji se isti~u kvalitetom i ekskluzivno{}u, na {to jeprosje~ni portugalski potro{a~ vrlo osjetljiv. Suhome-

snati proizvodi i tradicionalna hrvatska alkoholna pi}amogla bi tako|er na}i svoju klijentelu. Konkurentnostovih proizvoda upravo i jest u ekskluzivnosti, egzo-tici zemlje podrijetla i kvaliteti pojedinog proizvoda.Proizvodi koji nisu ekskluzivni ne}e imati uspjeha naportugalskom trì{tu. Za vodu za pi}e i {iru paletu hr-vatskih vina potrebno je ispitati trì{te, s obzirom nabogatu ponudu doma}eg proizvoda. Trgovina sirovina-ma, poluproizvodima i proizvodima u drvnoj industriji,petrokemiji i elektroindustriji tako|er bi mogla biti odobostranog interesa. Postoji odre|ena zainteresiranostPortugala za hrvatski turisti~ki marketing; ulaganjau hrvatski turizam, izgradnju golfterena i turisti~keinfrastrukture. Graditeljstvo, izgradnja sustava zakori{tenje prirodnih izvora energije i sektor za{titeokoli{a tako|er su od interesa za ulaganja u Hrvatsku.Vrlo je zanimljivo podru~je za razmjenu iskustavaebankarsko i karti~no poslovanje, te e-marketing ieposlovanje. Portugal ima jedinstven sustav karti~nogposlovanja za koji ima mnogo stranih interesenata.

Poticajne mjere zbog nedovoljno vlastita ulaganjaSukladno Vladinu programu i Programu za stabiliza-ciju i razvoj uvedeno je niz poticajnih mjera u svrhuop}eg razvoja gospodarstva. Poticanje malog i srednje g

poduzetni{tva obuhva}a poduzete mjere u reorganiza-ciji dràvnih institucija kako bi se omogu}ilo osnivanjetzv. tvrtke za sat vremena i trgova~ki znak za satvremena. U pripremi su veliki investicijski projekti,poput izgradnje pruge za nagibni vlak na liniji Lisa-bon Madrid, nova zra~na luka Ota, izgradnja iberskeenergetske mreè (MIBEL) i plinovoda (MIBGAS),

bolni~ki kompleksi u okviru projekata public privatepartnership. Neophodno je pove}anje konkuretnostipoduzetni{tva, ulaganje u naobrazbu i izobrazbu temodernizaciju tehnologije. Obrazovanje je trajni iza-zov i za sada je nedovoljno u~injeno na tom podru~ju.Institut za pomo} malom i srednjem poduzetni{tvu

Pie: Helena arapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

(IAPMEI) pokrenuo je program Finicia, kojim se èli

pomo}i razvoju tehnologije i inovacija. Kroz taj su pro-

gram za mala poduzetni{tva osigurana nov~ana sred-stva za poduzetni{tvo do 25 milijuna eura s do 9 zapo-slenika te kapital rizika za ohrabrivanje poduzetni{tva,posebice za intelektualne djelatnosti.

Ukupna strana ulaganja u PortugaluSa sve ve}om integrirano{}u s EU i pribliàvanjemgospodarstva razini Unije, i nadalje je Portugal atrak-tivan za strana ulaganja i strane izvoznike. Usprkosgospodarskim pote{ko}ama, potra`nja za robom{iroke potro{nje nepromijenjeno je velika. Portugalprièljkuje vanjske ulaga~e koji }e u ve}oj mjeri in-tegrirati lokalno pu~anstvo i koristiti postoje}u infra-strukturu. Nastoji se ostvariti u ve}oj mjeri integracijai intenzivna razmjena s postoje}om poduzetni~komstrukturom, koja dovodi do sna`nih tzv. spinoffefekta. Strani ulaga~i op}enito dobivaju porez-ne olak{ice. Mogu biti oslobo|eni poreza pri kupnjinekretnina i drugih obvezatnih pristojba. Poticanjestranih ulaganja regulirano je zakonskom odredbom,gdje strana poduze}a, jednako kao i portugalska,mogu ulagati u bilo koji sektor. Me|utim, mogu}asu ograni~enja, poput ugovora o koncesiji za privatneulaga~e, za sektore pod dràvnom upravom. Premda uPortugalu nema zakonskih ograni~enja na ulaz stranog

kapitala, strani ulaga~i nisu obvezni imati portugal-skog partnera, jedino strani projekti ulaganja morajuzadovoljavati posebne zakonske odredbe.

odi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Poslovni obi~aji

Premda pod utjecajem promjena, oslovljavanje roditelja, prijatelja i kolega s uglavnom je pravilo, a rje|e iznimka. U komunikaciji, pismenoj i usmenoj, pse vrlo jasna razlika izme|u osoba visoko{kolskog obrazovanja i ostalih. Na po

galskom jeziku oslovljava se titulom ispred prezimena, ili u ve} prisnijem odnotitulom ispred imena. Kada i ho}e li se ikada prije}i na ti odlu~uje portugasugovornik. Sve drugo smatra se agresivnim i nepristojnim.

Va`ne je poslove potrebno sklapati u osobnom kontaktu. Stanka za ru~ak (13.0- 15.00h) va`no je vrijeme druènja i vrlo dobro prihva}ena prilika za razgovo

sklapanje poslova. Poslovni se pregovori mogu voditi na engleskom i francusk

no poèljna je provjera je li potreban prevoditelj. Portugalci su vrlo ponosni svoj jezik (koji govori vi{e od 200 milijuna ljudi), tako da }e i minimalno znarazveseliti portugalskog sugovornika.

e informacije:

v: Portugalska Republikani grad: Lisabon{ina: 92 391 km2ovni{tvo: 10,5 milijunabeni jezik: portugalskita: euro: 195 mlrd USDz: 64,3 mlrd USDz: 43,4 mlrd USDa inacije: 3,1 %

aposlenost: 7,7%na ulaganja: 7,4 mlrd USD

Vane adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE

HRVATSKE U PORTUGALU

Rua D. Lourenco de Almeida, 24

1400-126 Lisboa

PORTUGAL

Korisni linkovi:Udruga malog i srednje

poduzetni{tvawww.aeportugal.pt

Me|unarodna bankapodatakawww.e-trade-center.com

Marketin{ka agencijawww.l.pt

Zakonodavstvowww.cidadevirtual.pt

Portal gra|anawww.portaldocidadao.

Informacije o osnivanjupredstavni{tva/tvrtkewww.seg-social.pt

Razlog dosada{njeabe gospodarske su-nje izme|u Hrvatskertugala velikim dije-

m leì u obostranomstanku tradicionalneradnje i uzajamnomnedovoljnom pozna-

vanju.

VELEPOSLANSTVO PORTUGALA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Trg bana J.Jela~i}a 5/II

10 000 Zagreb

HRVATSKA


8/31

Je li marketing doista kao tinejdèrskiseks?

[to je to direktni marketing i kako funkcionira?Jednostavna definicija direktnog marketinga je Bilokoja aktivnost u ogla{avanju koja stvara direktnu vezuizme|u vas i va{eg klijenta kao individualca. To je po-ruka koja doseè do korisnika direktno ili kupci mogudirektno odgovoriti na tu poruku. Dakle, ne{to poputoglasa u ~asopisu koji se sastoji od kupona. Direktni

e-mail. Kampanja od vrata do vrata. E-mailovi. Webstranice.

Koja je razlika izme|u stare {kole (klasi~no pismo) idigitalnog direktnog marketinga putem e-maila? Ima liuop}e razlika?Internet je ubrzao direktni marketing. Sada je sve brè.Moète napraviti posao ujutro, a rezultate dobiti po-podne. To traje tjednima putem pisama ili ogla{avanjau tiskanim medijima. Prije tjedan dana dodali smodvije nove rije~i u subjekt e-maila i popodne smo imalidvostruko ve}i odaziv. Internet nam pruà mogu}nostda vidimo {to ljudi rade i {to ljudi gledaju na Interne-tu, {to je nemogu}e u tiskanim medijima. Me|utim,sve tehnike funkcioniraju, doista. Primjerice, viralnimarketing samo je tehnika takozvane usmene predaje,vrlo stara tehnika direktnog marketinga.Ali, subjektne linije u e-mail porukama nisu isto {toi naslovnice u novinama. Dobre naslovnice oslanjajuse na koristi. Mnoge koristi i ponude zaustavljene suod strane programa protiv spama. To je ne{to {to sene doga|a u tiskanim medijima. Od Interneta ljudio~ekuju da dobiju ne{to ni za {to. I bolje vam je da imto date. Ja, primjerice, dajem 76 vrijednih marketin{kihideja, besplatno, bilo kome tko to èli. Javite mi se na

draytondraytonbird.com i poslati }u vam ih.

Spammeri zloupotrebljavaju najbolje copywriting teh-nike. Moè li to uni{titi di rektni online marketing?Ne. To samo zna~i da morate raditi vi{e i bolje. Direktnimarketing biljeì stalan rast u Sjedinjenim Ameri~kimDràvama. I on ~ini dvadeset puta vi{e direktnih e-mailova nego je to slu~aj u Hrvatskoj. Me|utim,uspjeh direktnog marketinga leì na znanju. Razu-mijevanje korisnika, razumijevanje discipline. Oni kojirade vi{e i razumiju vi{e postiù najbolje rezultate.Ako èlite vi{e saznati o direktnom marketingu, posje-tite sljede}u web stranicu : www.eadim.com.

Svi govore o njemu, mnogi pri~aju da to doista i rade. No, u stvarnosti vrlo ih malo to zapravoi ~ini. A taj sitni postotak radi to jako lo{e rezimirao je sliku dana{njega marketinga na svompredavanju, odrànom u zagreba~kom hotelu Westin, Drayton Bird, jedan od najutjecajnijihsvjetskih pojedinaca na podru~ju direktnog marketinga.

Marketing je poput tinejdèrskog seksa. Svi govore onjemu, mnogi pri~aju da to doista i rade. No, u stvar-nosti vrlo ih malo to zaprav o i ~ini. A taj sitni postotakradi to jako lo{e rezimirao je sliku dana{njega marke-tinga na svom predavanju, odrànom u zagreba~komhotelu Westin, Drayton Bird, jedan od najutjecajnijihsvjetskih pojedinaca na podru~ju direktnog marketin-

ga. S 49 godina marketin{kog iskustva, Bird je bio iza-bran u skupinu od 50 osoba koje su odlu~uju}e utje-cale na razvoj marketinga kao discipline. U Zagrebu

je pred oko 160 sudionika predavanja predstavio nekeod svojih najuspje{nijih kampanja, nacrte i upute zaizvedbu strategija koje djeluju, otkrio kako zajam~itiostvarenje zacrtanih planova, {to istaknuti i naglasitikod vlastita proizvoda kako bi se pretekla konkuren-cija, kako se u{uljati kupcu u glavu, kako prodavatipoduze}ima, zapovjedi za uspjeh u businessu i jo{mnogo toga, a sve potkrijepio prakti~nim primjerimaiz bogata dugogodi{njeg iskustva. Posebno za ~itateljeBIZdirekta pojasnio je pobliè ~ime se bavi te {to mislio budu}nosti direktnog marketinga.

ganizator seminara:Lisac & Lisac d.o.o.

Telefon:051/322-726

Fax:051/322-734

e-mail:

sonjalisac-lisac.hrWeb:

www.lisac-lisac.hr

tervju

Pie: Dubravka Klepac

Upravljanje fnancijama

Financijska pismenost jedno je od temelj-nih znanja kojima uspje{an poduzetnik, vla-snik ili manager mora vladati. Oni koji nisuprevi{e upoznati s nancijskim znanjima ~estoprepu{taju nancijsku problematiku svojim ko-legama, nancijskim stru~njacima. Me|utim, da

bi bili u~inkoviti, svi manageri trebaju znati vrje-

dnovati nancijske analize, donositi odluke natemelju tih analiza te pratiti njihovu primjenu.

Pripremila: Bojana Zabrdac


9/31

ema broja

Jedna od vezanihtavaka uz pra}enje inalizu poslovanja je

odre|ivanje pravilnecijene proizvoda ili

usluga.

Hrvatsko trì{te sve je zahtjevnije. Pribliàvanje Eu-ropskoj uniji name}e neke nove, vi{e standarde po-slovanja. Financijska pismenost jedno je od temeljnihznanja kojima uspje{an poduzetnik, vlasnik ili mana-ger mora vladati. Oni koji nisu previ{e upoznati s -nancijskim znanjima ~esto prepu{taju nancijsku pro-blematiku svojim kolegama, nancijskim stru~njacima.

Me|utim, da bi bili u~inkoviti, svi manageri trebajuznati vrjednovati nancijske analize, donositi odluke

na temelju tih analiza te pratiti njihovu primjenu. Ba-ratanjem nancijskim pojmovima poduzetnici ili ma-nageri mogu znatno pobolj{ati sposobnost poduze}a,odgovoriti na izazove konkurencije, zapo~eti noveprojekte, prevladati nancijske pote{ko}e, te {to je

najva`nije, stvoriti novu vrijednost za sebe kao vla-snika.

Analizom do smanjenja rizika dono{enja pogrje{ne po-

slovne odluke

Tuma~enje nancijskih informacija odnosi se preteìtona ocjenu i tuma~enje nancijskih izvje{taja i drugih

nancijskih podataka o poduze}u. Kori{tenje uspore-dnih podataka omogu}uje komparativnu nancijsku

analizu; naj~e{}e se rabe usporedni podatci poduze}aiste djelatnosti, najja~ih konkurenata i djelatnostikao cjeline. Analiza nancijskih trì{ta obuhva}a

istraìvanje me|uzavisnosti cijena dionica poduze}a,njegovih konkurenata i trendova na trì{tu dionica.

Kada govorimo o tehnikama nancijske analize ma-lih i srednjih poduze}a, osim standardne nancijske

analize poduze}a koja uklju~uje procjenu pokazateljauspje{nosti poslovanja, Centar za poduzetni{tvo Osijekradi situacijsku analizu koja uklju~uje procjenu svihresursa koje poduze}e ima, te koja mu trebaju kako bimoglo ispuniti zadane ciljeve u odre|enom periodu.Ono {to smatramo vrlo zna~ajnim je kreiranje alata zaplaniranje i pra}enje poslovanja. Naime, ve}ina podu-zetnika te{ko to~no procjenjuje koliko zara|uje po jedi-nici proizvoda, osobito ukoliko obavljaju vi{e od jednedjelatnosti. Neki vrlo te{ko procjenjuju koliko trebajuprodati proizvoda (ili usluga) u odre|enom periodu s

obzirom na nova ulaganja, odnosno pove}ane tro{kove.

Alat koji im kreiramo omogu}ava lak{e planiranje po-slovanja, te pra}enje realizacij e tijekom poslovne godi-

ne. Isto tako, poduzetnici su sami u mogu}nosti unositiizmjene koje se odnose na ksne i varijabilne tro{kove,te prema tome mogu vidjeti gdje im je to~ka pokri}a,tj. koliko moraju pove}ati prihode, kaè Darija Kr-sti}, direktorica Centra za poduzetni{tvo Osijek. Istotako upozorava na prisutnost inacije, trend pove}anja

cijene energenata i ostalih sirovina, varijable koje }eu~initi primjenu spomenutih alata sve aktualnijima,upravo zbog njihove mogu}nosti da poduzetnikuomogu}avaju samostalan i vrlo aùran unos promj ena,kojima }e simulirati i bolje pratiti svoje poslovanje, natemelju ~ega bi mogao znatno smanjiti rizik dono{enjapogrje{nih poslovnih odluka.

Poduzetnicima va`nija forma od sadràjaJedna od vezanih stavaka uz pra}enje i analizu po-slovanja jest i odre|ivanje pravilne cijene proizvodaili usluga. Poduzetnici se ~esto sami pitaju je li cijenakoju su ponudili kupcima doista i ona ispravna: onapo kojoj }e se proizvod mo}i prodati, ona koja }e po-kriti tro{kove proizvodnje i na kraju donijeti i ne{toprota. Na àlost, jo{ je uvijek vrlo mnogo poduzet -nika koji procjene cijene rade ne uvaàvaju}i ba{ svetro{kove. I tada nastupaju problemi... Naravno, trebavoditi i koli~insku i nancijsku realizaciju kako bismo

u svakom trenutku znali gdje smo, kakav nam je -nancijski tijek. Njega naj~e{}e rade u okviru poslovnogplana koji im treba za potrebe dobivanja kredita, a vrlorijetko, na àlost, zbog bolje percepcije vlastite krvneslike, napominje Krsti}.

Uz navedene nancijske analize poduzetniku je va`no,ukoliko èli uspjeti, koriste}i dostupne podatke orazli~itim djelatnostima i pojedinim poslovnim su-bjektima, redovito vr{iti razli~ite usporedbe kako bi{to prije uo~io i zatim eliminirao svoje slabe to~ke. Touklju~uje i benchmarking, tj. usporedbu s onim poslov-nim subjektom koji je lider u odre|enoj djelatnosti. U

rumenti i postupci financijske analize

damentalna analiza predstavlja skupni naziv za analizu financijskih izvje{}adinog dru{tva.

zontalna analiza, koja ima za podlogu komparativna financijska izvje{}a, sa-ava tendencije i dinamiku promjena pojedinih pozicija u okviru financijskih{}a. Vertikalna analiza, koja ima za podlogu strukturna financijska izvje{}a,gu}ava uvid u njihovu strukturu.

d ova dva postupka moè se vr{iti i analiza pojedina~nih ili zbrojnih, odnosno

tskih financijskih pokazatelja.


10/31

ema broja

e)kulturu nepla}anjau Hrvatskoj ~esto

nazivaju i rak-ranomgospodarstva.

Centru za poduzetni{tvo upravo radimo jednu kom-pleksniju analizu za poduze}e koje je razvilo vlastitibrand. Pokrenulo je vlastitu proizvodnju dèmova isli~nih proizvoda koji su naj~e{}e predmet impulsivnekupovine sa svojstvom poslovnog poklona, turisti~kogpoklona ili suvenira, ali nakon nekoliko godina dje-lovanja vlasnici su do{li do zaklju~ka da su pretrpaniposlom, konkurencija ostvaruje bolje poslovne rezul-tate iako znatno kra}e djeluje na trì{tu, a poslovni surezultati njihova poduze}a ispod o~ekivanja. Priku-pljeni su podatci o potro{nji promatranih proizvoda,podatci o demografskim kretanjima interesantnihza projekt te podatci o poslovanju tvrtaka koje imajusli~ne programe. Podatci se obra|uju kroz nekolikostatisti~ko-matemati~kih modela, kao {to su matricarasta i regresijska analiza, jer je analiza podataka izproteklih razdoblja korisna za procjenu budu}eg po-slovanja. Do kojih smo rezultata do{li? Potro{nja po~lanu ku}anstva proizvoda iz skupine - dèm, marme-lada, kompoti, elei, kreme te med - u Republici Hrva-tskoj za razdoblje od 2003. do 2006. godine pove}alase za 50%, s 2 kg po ~lanu ku}anstva na 3 kg. Ciljanaskupina - turisti i zaposleni koji ~ine osnovni segmentkupaca analiziranog poduze}a - u posljednjih nekolikogodina isto tako biljeì porast. Kako se povoljni tren-dovi iz okruènja ne osje}aju u rezultatima poslovanja,pristupilo se novom obliku organizacije pra}enja i po -slovanja. Evidentno je da potencijal trì{ta postoji ida je u porastu, a ono {to poduze}e treba napraviti jeuvaìti sugestije, razmotriti alternative i ostvariti ra-dikalne promjene u poslovanju ukoliko eli opstati. Je-dna od opcija je i {to poduzetnicima moèmo pokazati{to se doga|a ukoliko nastave poslovati po starom.,obja{njava Krsti}.

Kako te~e novacJedan od izvrsnih analiti~kih alata je i pra}enjenov~anog tijeka. Jednostavno re~eno, njime se pra-ti kretanje novca u poduze}e i njegovo kretanje izpoduze}a ili proces u kojem poduze}e koristi novacza proizvodnju dobara i usluga radi prodaje kupci-ma, napla}uju izvr{enu prodaju i potom zapo~injenovi krug. U malim poduze}ima ~est je problem jaznov~anog tijeka. Javlja se zbog nedostatnog po~etnogkapitala ili zbog prebrzog rasta, a o~ituje se u manjkunovca, {to dovodi od neuskla|enosti izme|u prilje-va i odljeva sredstava. Zato je va`no znati upravljatinov~anim tijekom i znati vladati podatcima koji namizvje{}e o nov~anom tijeku servira. Male tvrtke, nai-me, nemaju zakonsku obvezu sastavljanja tog izvje{}a,pa ~esto niti ne znaju koje im sve koristi uvid u kre-tanje novca moè donijeti.

Naplata potraìvanja: utjerivanje duga u rukavicama(Ne)kulturu nepla}anja u Hrvatskoj ~esto nazivaju i

rak-ranom gospodarstva. No, posljednjih godina, kaoodgovor takvom stanju, sve je vi{e tvrtaka koje se bavenaplatom potraìvanja. Koriste}i zakonski prihvatljivemetode, ti }e utjeriva~i dugova u rukavicama u~initisve da do|u do novca koji vam pripada, naravno, zaodre|enu proviziju, koja iznosi i do 30 posto nedospje-log potraìvanja.

Nakon {to se takva tvrtka angaìra, ona neplati{i {aljepismenu opomenu sa zahtjevom za pla}anje duga.Drugi korak koji slijedi je telefonski poziv. S tom smose metodom susreli svi koji smo zaboravili platitipokoju kaznu za parking. Naravno, taj nam je pozivpomogao da se rije{imo amnezije. Fizi~ke osobe nakonovog koraka uglavnom i podmire svoja dugovanja, jerposrednici uglavnom istraùju ima li du`nik nekret-ninu ili vozilo kojim bi prelomio postoje}i dug. Kodpravnih se osoba u pravilu dogovara najavljeni posjet,uglavnom radi dogovora o naplati duga. Du`nicima seobi~no nudi i mogu}nost obro~ne otplate duga. Uko-liko se du`nik i nakon svih tih radnja i dalje oglu{uje,traè se temelji za pokretanjem parnice ili kaznenogpostupka putem kojeg se dug obi~no i utjera.

Oni kojima je mu~no ve} od same pomisli na ovu pro-ceduru, brigu o svojim potraìvanjima mogu prepustitispecijaliziranim faktoring tvrtkama i unaprijed osigu-rati redoviti priljev potraìvanih sredstava. Naime,faktoring tvrtka svom klijentu odmah upla}uje 90 po-sto nominalne vrijednosti potraìvanja (umanjene zaproviziju faktoringa). Nakon {to kupac kupljenu robu

uplati na ra~un faktoring tvrtke, ispla}uje se i ostatakpotraìvanja, umanjen za kamatu na avans.

Provizije za faktoring kre}u se od 0,4 do 2,5 posto, ovi-sno o visini ustupljenih faktura na godi{njoj razini iovisno o tome je li du`nik dràva ili privatna tvrtka.

Planiranjem i budètiranjem do èljenog ishodaPoslovno planiranje predstavlja racionalni postupakusmjeravanja poslovnih aktivnosti, odnosno poslovnogprocesa prema realizaciji postavljenih ciljeva. Njime sesmanjuje rizik izloènosti poslovnog procesa stihiji,odnosno neizvjesnom ishodu poslovnih rezultata. Iako

je uvrijeèno mi{ljenje da ga trebaju koristiti samo ve-like tvrtke, velike koristi od planiranja osjetile bi i maletvrtke. Poslovni je plan i okvir za dono{enje poslovnihodluka. Planiranjem se trebaju prona}i odgovori na pi-tanja kako ostvariti cilj, ~ime ga ostvariti te kada i gdjeostvariti taj cilj.

Da bi se planiranje uspje{no provelo, potrebno je po-stojanje odre|enih pretpostavki kao {to su postojanjedeniranih ciljeva, postojanje adekvatnih instrumena-ta za provo|enje plana, pra}enje realizacije plana (mo-nitoring) i rebalans plana.

Nakon procesa planiranja potrebno je prevestidugoro~ni plan u nancijski jasne i odre|ene termine

kratkoro~nog plana za sada{nju godinu. Taj se proceszove budètiranje i daje iznimno kvalitetnu potporuprocesu odlu~ivanja u poslovanju. Naravno, kvalitetnoodra|eno budètiranje nudi ve}u kontrolu nad reali-zacijom zacrtanog plana i ostvarenih rezultata, te dajeprecizniji odgovor na odstupanje od plana, odnosnouskla|ivanje s budètom ili korekciju budèta (reba-lans).Budètiranje kapitala jedna je od najrazvijenijih teh-nika nancijske analize. Rije~ je o procesu kojim se

za dulje vrijeme unaprijed odre|uju okviri poslovnihperformansa i vrijednosti poduze}a kroz planiranjeinvestiranja u dugotrajnu aktivu. Financijski budètizbrajaju se u okviru dva nalna izvje{}a i to budèta

gotovine i budètirane bilance. Budèt gotovine ibudètirana bilanca pripremaju se nakon izrade i pro-vjere nancijskih rezultata od planiranih operativnih

aktivnosti, tj. na temelju budètiranih pokazatelja odobitku. Dobar budèt gotovine poduzetniku dono-si vi{estruke koristi jer smanjuje rizike od blokadera~una poduze}a i zastoja u njegovu poslovanju, temu omogu}ava optimalno raspolaganje i upravljanje

nov~anim sredstvima.

Upravljanje platnim prometom putem Interneta {tonude banke?Oni koji su osjetili blagodati internetskog vo|enjaplatnog prometa znaju kolike im je vremenske, alii nov~ane u{tede ostvarila ta mogu}nost. [etnje dobanaka i stajanje u redovima zamijenilo je nekolikobrojeva koje je potrebno utipkati u ra~unalo i rije{itisvoje teku}e obveze ili tek provjeriti stanje na ra~unu.

Takvu uslugu nudi Raiffeisen bank, a zove se RBAiDIREKT. Rije~ je o nancijskom servisu Banke koji


11/31

ema broja

www.mirakul.h

Tema broja

[etnje do banaka istajanje u redovima

amijenilo je nekolikoojeva koje je potreb-o utipkati u ra~unalo

rije{iti svoje teku}eveze ili tek provjeriti

stanje na ra~unu.

omogu}ava korisniku raspolaganje sredstvima nasvom ra~unu u vrijeme kada mu to najbolje odgovara,neovisno o radnom vremenu Banke i sa svakog mjestana svijetu. Potrebno je samo osobno ra~unalo s pristu-pom Internetu. Dovoljno je da ste ve} korisnici RBAtransakcijskog ili deviznog ra~una, nakon ~ega ugo-varate kori{tenje usluge, po{tom primate SmartCardkarticu i ~ita~ ili ukoliko se odlu~ite, identikacijski

token putem kojeg se identicirate na servis i moète

po~eti koristiti uslugu iz bilo kojeg dijela svijeta u bilokoje vrijeme.

Internet bankarstvo pod nazivom eLement@ poslovnimsubjektima nudi i OTP banka. Putem njega korisnikuse omogu}uje obavljanje kunskog i deviznog platnogprometa po ra~unima otvorenim u Banci, uvid u stanjera~una, oro~enja, akreditiva, garancija i kredita, kao ikori{tenje ostalih proizvoda vezanih uz platnopromet-ne ra~une. Banka prilikom pristupa u eLEMENT@-u

korisniku dodjeljuje instalacijski paket koji se sastojiod ~ita~a smart kartica, minimalno jedne eLEMENT@kartice s najvi{im ovlastima, instalacijski CD te Uputeza instalaciju paketa, nakon ~ega je mogu}e zapo~eti skori{tenjem usluge.

Usluga e-zaba usluga je Internet bankarstvaZagreba~ke banke koja omogu}ava: trenutno izvr{enje

naloga u korist ra~una primatelja unutar banke, ispo-stavljanje naloga u korist ra~una primatelja u drugojovla{tenoj organizaciji, mogu}nost ispostavljanja nalo-ga unaprijed ili na datum izvr{enja, uvid u stanje va{ihra~una, pregled prometa po va{im ra~unima, dnevniizvadak i izvadak na zahtjev i drugo. Korisnici uslugee-zaba mogu postati klijenti Banke, poslovni subjekti(pravne osobe, zi~ke osobe koje obavljaju registrira -nu djelatnost, udruge), a sama usluga e-zaba moè se

ugovoriti u svim poslovnicama Banke.

HYPOnet Internet bankarstvo mogu}e je zatraìti uposlovnicama Hypo banke. Rije~ je o usluzi koja je na-mijenjena svim pravnim subjektima koji imaju otvo-ren kunski i/ili devizni ra~un u HYPO banci za oba-vljanje doma}eg i deviznog platnog prometa.

VBeBank Internet bankarstvo za poslovne subjektemoderna je aplikacija u ponudi Volksbanke i pred-

stavlja produkt svjetske klase na na{em trì{tu. Zakori{tenje VBeBank-a nije potrebno napredno pozna-vanje rada na ra~unalu, jer se ova intuitivna aplikacijaodlikuje jednostavno{}u, brzinom i pregledno{}u.

U Hrvatskoj djeluje oko 6000 knjigovodstvenih servisaHrvatsko gospodarstvo danas ~ini preko 95% malihi srednjih poduzetnika. Samo obrtnika ima registri-ranih vi{e od 100.000. Oni prosje~no zapo{ljavaju 2,5radnika, a ostali su registrirani kao trgova~ka dru{tva,ustanove, zadruge, obiteljsko poljoprivredno gospodar-stvo, nevladine udruge i drugo. Svi oni imaju obvezuvo|enja knjiga.

Prema neslu`benim podatcima, u Hrvatskoj danasdjeluje oko 6000 knjigovodstvenih servisa od kojih,pretpostavljaju stru~njaci, jedna tre}ina nije registri-rana nego to radi na crno. Ostatak od 4000 prosje~no

zapo{ljava ~etiri radnika, {to je ukupno 16000 radnika.U tolikoj ponudi, relativno je ~est slu~aj nekvalitetnogposlovanja. To se moè shvatiti tek kada poslovanjetvrtke pro~e{lja inspekcija, pa prona|e nepravilnostina koje je poduzetnik trebao ranije biti upozoren odstrane svog servisa, no u ve}ini slu~ajeva za to budeprekasno. Zato je prije odluke o tome kome povjeriti

brigu o svom poslovanju potrebno nau~iti kako pre-poznati servis na ~ije se usluge moèmo u potpuno-sti osloniti. Kvalitetan knjigovodstveni servis moraimati kvalitetan ljudski potencijal - obrazovane isku-sne pojedince ili mlade ljude spremne za cjeloìvotnou~enje. Takav servis mora imati mogu}nost kontinui-ranog usavr{avanja, biti u stalnom kontaktu s usta-novom za obrazovanje, posje}ivati stru~ne seminare,pratiti stru~nu literaturu, odlaziti na ra~unovodstvenadruènja kao mjesta na kojima je mogu}a izmjenaiskustava. Naravno, kvalitetan servis mora imati pri-stup Internetu u svakom trenutku i brzu vezu visokepropusnosti. Od ostalih zahtjeva iznimno je vaàn i

Mnogi poduzetnici ndanas ne znaju koje susluge pruàju HGK,HUP i HOK, a oni koi znaju, nemaju ih vremena koristiti.

rad na dobrom ra~unalnom softveru, koji ima znat-nu ulogu u skra}ivanju vremena potrebnom za izra-du izvje{taja i informacija, kako za poslodavca tako iza sve ostale institucije, te posjedovanje najmodernijera~unalne opreme. Kori{tenje servisa koje omogu}avaVada RH putem FINE i putem e-Hrvatska (e-Regos,e-Porezna uprava, e-PDV, e-ID, e-PK, e-PD, e-Miro-vinsko, e-Zdravstvo) dodatni je plus. Navedeni servisi

bitno }e smanjiti tro{kove poslovanja knjigovodstve-nih servisa, a za to vrijeme radnik, umjesto da stojiu redovima Regosa, Mirovinskog, Zdravstva, Porez-ne uprave, FINE, moè vrijeme utro{iti na dodatneedukacije, imati podr{ku Hrvatske gospodarske komo-re, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtni~kekomore, budu}i da im je preskupo da zapo{ljavaju di-plomiranog pravnika, kaè Marija Ku{i}, direktoricaagencije za ra~unovodstvo, organizaciju i savjetovanjeArios, te dodaje kako mnogi poduzetnici ni danas neznaju koje sve usluge pruàju HGK, HUP i HOK, a oni

koji i znaju, nemaju ih vremena koristiti.

Osiguranje od knjigovodstvene odgovornostiSamo 1% knjigovodstvenih servisa shvatilo jeva`nost navedenog osiguranja. Svi oni koji imajunavedene police osiguranja, ukoliko im radnik ne-namjerno pogrije{i te klijent plati kamate ili kaznu,osiguravaju}a ku}a refundira tro{ak na~injene {tete,

isti~e Ku{i}. Navedena polica osiguranja pruà prijekopotreban osje}aj sigurnost, pa i servis i klijent svojeme|usobne poslove obavljaju bez stresa.

Uz navedene preduvjete kvalitetne usluge servi-sa klijentu, potrebno je i da klijent pokaè odre|enekvalikacije, kako bi zapravo servis mogao pruìti

svoj maksimum. Vlasnik obrta ili trgova~kog dru{tvatako|er bi trebao biti obrazov an, informati~ki pismeni spreman na prihva}anje novina. U praksi imamoslu~ajeva da klijent odbija primjenu svih novih tehno-logija i svih servisa. U takvim slu~ajevima, ako ga eli-mo zadràti, udovoljavamo njegovim èljama, {to jekratkoro~na strategija i u kona~nici ne vodi uspje{nomposlovanju, upozorava Ku{i}. No, u stvarnosti, dodaje,ve}ina je poduzetnika, na àlost, jo{ uvijek takva. Oniod knjigovodstvenih servisa o~ekuju ba{ sve. O~ekujupoznavanje svih zakonodavnih propisa, a ne propisavezanih uz na{u djelatnost. Misle da mi moramo biti

pravnici, ekonomisti, inènjeri. Od nas o~ekuju uslugeza koje nismo kvalicirani, a {to su pokazali rezulta-ti istraìvanja za projekt BIZ-IMPACT koje provodiMINGORP s partnerskim institucijama, zaklju~uje.

Dolaskom EU zastarijeva knjigovodstveni softver jeli i va{ na popisu?U Hrvatskoj, prema slobodnoj procjeni, postoji


12/31

ema broja

NekretnineTijekom godine postoje razdoblja kada je zbog razli~itih razloga promet trgovanja nekretninama smanjen. Tada jeuobi~ajen mali pad cijena {to odraàva i statistika. Najdinami~niji periodi na trì{tu nekretnina su razdoblja odvelja~e do srpnja, pa zatim od rujna do sredine studenoga.

Vlasnik obrta ilitrgova~kog dru{tva

ako|er bi trebao bitiazovan, informati~kiismen i spreman naprihva}anje novina.

izme|u 300 i 400 knjigovodstvenih softverskih

rje{enja. Od toga ih sedamdesetak radi pod Window-sima. Pribliàvanjem Europskoj uniji Hrvatska }e bitiprisiljena uskla|ivati mnoge zakone, donositi noveodredbe i na~ine vo|enja knjiga.

Postavlja se pitanje kako }e se programi koji radena DOS-u tome prilagoditi, kada }e i ve}ina ovihkoji su na Windowsima imati problema, prije svegas dvovalutnim sustavom rada, a popis potencijalnihnemogu}nosti uskla|enja puno je duì, kaè Aleksan-dar Bla{kovi}, direktor tvrtke Inteligentna poslovnarje{enja, koji je kao poz itivan primjer kvalitetnog sof-tvera naveo Datalabov Pantheon, upravo zbog ~inijeni-ce da je posao prelaska na sustav EU ta tvrtka uspje{noodradila prije dvije godine u Sloveniji i tako dokazalamogu}nosti svoga proizvoda. Aplikacije za nancijsko

upravljanje mogu funkcionirati kao dio ve}eg ERP su-stava ili kao samostalni knjigovodstveni programi. No,

uvjet za njihovu punu funkcionalnost koja se ogledau mogu}nosti istovremenog uvida u svaku poslovnupromjenu, stanje za poslovanje va`nih parametara iostale bitne faktore koji utje~u na dono{enje va`nihposlovnih odluka, jest promjena na~ina na koji podu-zetnici shva}aju njihovo funkcioniranje.

Danas imamo situaciju da poduzetnik ispostavljasvoje dokumente, vodi nekakve evidencije u Wordu,Excellu na potpuno razli~itoj bazi od svog knjigovo-dstvenog servisa. On te svoje dokumente dostavljaservisu, koji sve ru~no unosi u svoju bazu i ta proce-dura traje mjesec dana, kada se, uglavnom iz obveze

prema dràvi, moraju sastaviti i nekakva izvje{}a, kojaonda na uvid dobiva i poduzetnik. Dakle, on infor-maciju koju treba moè dobiti eventualno za mjesecdana! To je ravno poslovnom samoubojstvu, isti~e

Bla{kovi}, napominju}i kako takvo izvje{}ivanje kodvelike ve}ine na{ih poduzetnika prolazi zato {to semnogo njih zapravo ne zna oslanjati na konkretne po-datke, nego ishodi{te svojih odluka traè u prija{njimiskustvima, koja se opet, uop}e ne moraju poklapati sasada{njim stanjem na trì{tu.

Ogromne mogu}nosti pregr{t kvalitetnih informacijaU idealnoj situaciji tvrtka bi trebala imati jednog ad-ministratora koji bi stalnom vezom (Internetom) bio

povezan s bazom knjigovodstva i umjesto u svojeWord i Excell datoteke, promjene ukucavao izravno usustav. Tako bi oslobodio ruke svom knjigovo|i koji bionda vr{io samo funkciju kontrolinga, savjetovanja iuskla|ivanja sa zakonodavstvom, te mogao kvalitetnije

reagirati, aùrnije pratiti zakonske promjene i brè ihimplementirati u poslovanje i tako vam u{tedjeti punovi{e novca i vremena.

Nova softverska rje{enja omogu}uju takav rad, a takavrad omogu}ava poduzetnicima istovremen uvid u svepotrebne podatke i va`ne informacije o poslovanju odmah. Danas ra~unovodstveni softver nudi ogrom-ne mogu}nosti i daje puno kvalitetnih informacija zaposlovno odlu~ivanje. Potrebno je jedino shvatiti datreba konstantno u~iti koje su to mogu}nosti, koristi-ti ih i jedino je tako mogu}e napredovati, zaklju~ujeBla{kovi}.

Pripremio: Ante Veki}


13/31

ekretnineekretnine

Unato~ statisti~kim brojkama, koje u svojemu pro-sjeku nerijetko mimoi|u pravu sliku stvarnosti cije-ne nekretnina u Hrvatskoj ipak nisu u trendu pada.Trì{te se samo raslojava, sve je ovisnije o lokaciji, kva-liteti gra|evine, arhitekturi te prate}oj opremi stana.Istina, velik broj medija od portala do tiskanih dne-vnih novina - povremeno plasira informacije o paducijena nekretnina, {to je statisti~ki i djelomice to~no.No stvarnost i pozicija onoga tko kupuje nekretninu,posebice u Zagrebu, brzo }e iskustveno demantiratitakve natpise!

Telefon u jednoj, a oglasnik u drugoj ruci, brzo }erazo~arati one koje je na kupnju motivirala informacijao padu cijena nekretnina. Takvi }e naivci vrlo brzodoznati da je tako ne{to ipak jo{ daleko od stvarnosti!

Spomenimo traène i popularne zagreba~ke lokacije.

Trì{te jo{ uvijek trpi dana{nje cijene

Maksimirski kvadrati u Zagrebu stoje oko 2.600eura kada govorimo o stanu solidne opremljenostiu novijoj gradnji, iako ni kvadrati stari pola stolje}a,a u lijepim zelenim ulicama, nisu zbog lokacije bit-no povoljniji. Stanovanje uz zagreba~ko more, Jarun,stoji oko 2.400 eura po kvadratu, a mali stanovi, po -put onih od tridesetak kvadrata, dostiù cijene i od3.000 eura. Tijekom godine postoje razdoblja kad jezbog razli~itih razloga promet trgovanja nekretnina-ma smanjen. Tada je uobi~ajen mali pad cijena {toodraàva i statistika. Najdinami~niji periodi na trì{tunekretnina su razdoblja od velja~e do srpnja, pa zatimod rujna do sredine studenoga. U drugoj polovici stu-denog, prosincu, sije~nju te u srpnju i kolovozu trì{tenekretnina zastane. To se olako moè primijetiti ~aki po smanjenju broja ogla{enih nekretnina, broju po-sjetitelja na specijaliziranim portalima za ogla{avanjei prodaju nekretnina, te u malom smanjenju cijenasamih kvadrata. Analiti~ari trì{ta ipak podcrtavajukako su to normalne stagnacije u razdobljima kojesu primjetne u ve}ini djelatnosti, pa tako niti trì{tenekretnina nije iznimka.

Istodobno, nema onoga tko ne}e najjednostavnijommatematikom i potro{a~kom logikom konstatirati kakosu cijene kvadrata previsoke. No, trì{te ih o~iglednotrpi. Stanovi se prodaju istina, uobi~ajeno, ponajvi{eoni ~ija cijena ne prema{uje 100.000 eura, {to ugla-vnom podrazumijeva stan u novogradnji od pede-setak kvadrata u Zagrebu i ne{to, ali neznatno ve}ojkvadraturi u ostalim ve}im gradovima, primjericeOsijeku. Prema ovogodi{njim statisti~kim podatcima prosje~ne cijene stanova u Zagrebu, po~etkom ove,aktualne godine, a prema izvorima agencija, analitikai specijaliziranih tiskovina, izgledale su ovako vidljiveiz priloène tablice.

Pada cijene jo{ uvijek nemaJo{ nekoliko rije~i o problematici pra}enja cijena:ona leì i u tome da ju moè biljeìti samo nadle`nadràvna institucija koja bi biljeìla koliko je nekretninai po kojoj cijeni prodano te tako predstaviti relevantnepodatke. Budu}i da traèna cijena za nekretninu ~estonije kona~na cijena nekretnine, te{ko je utvrditi koja jerealna cijena - osim ako se sama nekretnina slu`benoprocijeni i sli~no. O nekakvom padu cijena nekretnina,onom pravom, jasno je, ne moè se govoriti. Posebicene u Zagrebu, koji ~ini najve}i dio toga propulzivnogatrì{ta.

Da je to trì{te propulzivno, govore i u~estale najaveinozemnih kompanija o ulasku na zagreba~ko tr i{tenekretnina, odnosno njihovu gradnju, a koje su po-taknule interes mnogih koji su u potrazi za stanom

jer su najavljene cijene osjetno niè od onih koje nudedoma}e tvrtke. No dok se ti projekti ne realiziraju, tre-bat }e jo{ nekoliko godina a ostaje i pod upitnikom

kolike }e u kona~nici biti cijene. Ako se osvrnemo una-zad posljednjih deset godina, na hrvatskom trì{tu re-zidencijalnih nekretnina zabiljeèn je, zapravo, snaànrast. Razlog tomu jest ve}a dostupnost kredita takoisti~u u istraìvanju UniCredit grupe o trì{tu nekret-nina u Hrvatskoj.

[to se ti~e pri~a o poplavi nekretnina, posebice stano-va, stru~njaci, me|u kojima i dr. Gojko Beòvan, tvrdesuprotno: stanova nema dovoljno. âk ih i nedostaje.Ignorira se i zanemaruje ~injenica da puno obitelji ìvi

jo{ sa svojim roditeljima i ne mogu realizirati vlastitostanovanje. Hrvatska je u pogledu koli~ine i kvalitete

Stanovi se prodaju,ajvi{e oni ~ija cijenaprema{uje 100.000eura, {to uglavnom

odrazumijeva stan uogradnji od pedese-kvadrata u Zagrebune{to, ali neznatno

oj kvadraturi u osta-m ve}im gradovima,

primjerice Osijeku.


14/31

www.mirakul.h

ekretnine

stambenog fonda u odre|enoj prednosti u odnosu nave}inu zemalja iz isto~noeuropske regije, i u njoj jo{uvijek postoji znatan manjak stanova i ku}a, osobitoonih kvalitetnijih, te u ve}im urbanim centrima i du`

jadranske obale.

Gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije?U Hrvatskoj, kada su nekretnine pitanju, trì{te bi semoglo podijeliti na Jadran, Zagreba~ku regiju, Gorskikotar i Liku, te kontinentalnu Hrvatsku. Kada govo-rimo o Zagrebu, govorimo o kvartovima, {to tako|ermoèmo vidjeti u tablici.

Najve}a promjena cijena biljeì se na Jadranu. Naime,na bazi uzorka 50.000 traènih cijena za nekretnine,Centar nekretnina do{ao je do podatka kako su uoùjku cijene na zagreba~kom trì{tu neznatno rasle,dok su traène cijene nekretnina na Jadranu rasle pove}oj stopi u odnosu na velja~u. U odnosu na oùjakprotekle godine, cijene nekretnina na Jadranu naraslesu za 11,2 posto. Ulaganje u nekretnine na Jadranuostaje, kaù brojke, najbolja investicija. Podatci Centranekretnina ukazuju da su cijene u blagom porastu od1,5 posto, dok godi{nje rastu od 11,2 posto. Prosje~nacijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi2.036 eura, {to je 2,3 posto vi{e nego u velja~i.

Cijenom dominiraju Istra, Dubrovnik, Hvar. U Istri sui dalje traène stare ku}e za adaptaciju, cijene su vrlorazli~ite ovisno o stanju nekretnine i poziciji, prosje~nooko 1.500 eura.

Cijene nekretnina na Jadranu u odnosu na prethodnimjesec govorimo o svibnju u usporedbi s travnjem- u blagom su porastu od 1,4 posto, dok na godi{njoj

razini biljeè rast od 12,3 po sto. Prosje~na cijena kva-drata vikendice i apartmana na moru iznosi 2.046 eura,

{to je 0,5 posto vi{e nego prethodni mjesec. Cijenakvadrata ku}e na moru iznosi 1.618 eura, {to je 1,3 po-sto vi{e nego u oùjku. Od po~etka mjerenja u svibnju2006. godine na Jadranu se biljeì porast traènih cije-na od 33,4 posto, za razliku od Zagreba, gdje su cijene

u istom razdoblju porasle za 13,2 posto.

Dodajmo, voditelj odjela za odnose s klijentima Cen-tarnekretnina.net, Domenico Devescovi, o~ekuje da

}e se trend korekcije u Zagrebu nastaviti i u drugomkvartalu 2008. godine. Isto tako, s pribliàvanjemturisti~ke sezone i najintenzivnijeg razdoblja trgo-vanja nekretninama, na Jadranu se o~ekuje daljnji rasttraènih cijena nekretnina, te njihovo raslojavanje ovi-sno o lokaciji i stanju nekretnine.

Kako to izgleda vaniPrema podatcima o kretanju cijena nekretnina u svije-tu, tek su u dvjema zemljama nekretnine tijekom desetpromatranih godina cjenovno pale.

U Japanu su od 1997. do 2006. godine cijene nekret-nina pale za 32 posto te u Hong Kongu za 43 posto.

U ostatku svijeta pak primje}uje se trend poskupljenjanekretnina i to najvi{e za ~ak 315 posto u spomenutomdesetogodi{njem razdoblju u Ju`noj Africi, te Irskoj za253 posto, kao i u Velikoj Britaniji za 196 posto.

U Europi, primjerice, cijene nekretnina su u poslje-dnjih desetak godina pove}ane izme|u 100 i 200 posto.Tako je u [panjolskoj cijena nekretnina porasla za 173posto, a u Francuskoj i [vedskoj za 137 posto, odno-sno 142 posto. U SAD-u i Australiji tako|er se biljeì

pove}anje cijena nekretnina i to za 102 posto, odnosno

135 posto.

Pro{le godine zapo~eta kriza na trì{tu nekretnina uAmerici uskoro bi se mogla preslikati i u Europu. Nai-me, povijesni podatci pokazuju da postoji odre|ena ko-relacija izme|u odnosa cijena na tim dvama trì{tima.

Prema grakonu tih cijena jasno se vidi sit uacija prema

kojoj europskim cijenama treba otprilike dvije godineda preslikaju ameri~ku situaciju. Budu}i da od 2007.godine ameri~ke cijene idu prema dolje, za o~ekivati

je da bi se i Europa mogla na }i na tom trendu ve} odnaredne godine.

Nekretnin

Va`nost osiguranja nekretnineOsiguranja nekretnine nerijetko se mnogi sjete ba{u ovim, predljetnim mjesecima kada ve} planirajuvi{ednevno izbivanje iz stana. Informirajte se nasli~an na~in kao o kreditima, kroz internetske strani-ce, pa potom izdvojite vrijeme za odlazak u koju odosiguravaju}ih ku}a koje najvi{e posla s osiguranjemimovine imaju u lipnju i srpnju.

Kaù da osiguranje privatne imovine biljeì stalan rast,{to je najbolji pokazatelj da je sve vi{e ljudi svjesnokako je jeftinije za{tititi vrijednost koju imaju, negopla}ati posljedice nesre}e. Mnogi misle da su problemosiguranja stana rije{ili uplatom premije kada su ugo-varali stambeni kredit. To je zabluda, jer takva policaosigurava samo gra|evinski dio objekta od osnovnihopasnosti kao {to su poàr i udar groma, eksplozija,oluja, tu~a, udar motornog vozila ili letjelice... No, zavrijeme vinkulacije police na banku od{teta se ispl a}uje

banci ili osiguraniku uz suglasnost banke.

Luksuz na sve vi{oj cijeniLuksuzna nekretnina ne}e ostati usamljena, na}i }esvoga kupca. Vjerojatno je teè predvidjeti vrijemeprodaje, jer takvi su kupci i malobrojniji i probirljiviji.Potra`nja raste. Trì{te, odnosno kupci, traè luksuz-ne ku}e za odmor, ~ak posustaje i gradnja turisti~kih

apartmana po Dalmaciji. Nerijetko se kupuju apart-manske zgrade i pretvaraju se u luksuzne vile koje setjedno iznajmljuju za cijene od 10.000 do 20.000 eura.Takve luksuzne ku}e zapravo je lak{e odràvati negoapartmane, u prodaji postiù vi{u cijenu, iznajmlji-vanjem se vi{e zaradi nego na apartmanima. Sve sevi{e traè neugledne ku}e s lijepim, otvorenim pogle-dom na more, iako je bolja i lijepa osama uz vlastitibazen nego smje{taj u napu~enom mjestu. Ne doga|ase takav trend samo u Dalmaciji, nego du` cijele obale,sve su traènije vile s bazenom na parcelama ve}im od1.000 ~etvornih metara.

Urbane vile trend me|u imu}nimaIako im urbanisti ne predvi|aju svijetlu budu}nosti iako se prava poplava ku}a podno zagreba~ke gorenaziva urbanim vilama u zelenilu premda su dalekoi od zelenila i od urbanizma jo{ uvijek su oglasnicipreplavljeni ponudom stanova u stvarnim ili takozva-

nim urbanim vilama. A {to bi to trebale imati stvar-ne urbane vile, uz dobru arhitekturu i lokaciju? [to ih~ini urbanima? Prije svega, u jednom objektu, ovisno o arhitekturi,

ne bi smjelo biti puno stanova Dobra lokacija, otvoren pogled, mir i zelenilo Dobro osiguran dom: upravlja~ka vrata, kamere, osi-

guranje doma videonadzorom

Cijenom dominirajua, Dubrovnik, Hvar.tri su i dalje traènestare ku}e za adap-

taciju, cijene su vrlo~ite ovisno o stanju

nekretnine i poziciji,prosje~no oko 1.500

eura.

Pro{le godine zapo~ekriza na trì{tu nekrenina u Americi uskorbi se mogla preslikatu Europu.


15/31

ekretnine

www.mirakul.h

Nekretnin

Croatiansun Investicija ili ìvotni stil?

Zanima vas kako funkcionira hrvatsko trì{te nekretnina? Imate nekretninu kèlite prodati, ali se nemate kome obratiti? @elite kupiti nekretninu pritomoslanjaju}i na kompletnu profesionalnu uslugu agenta? Predstavnici vodagencije za posredovanje pri prometu nekretnina, Croatiansun, odgovorit }esva va{a pitanja.

Craatiansun, od svog osnutka 2003. godine do danas, zapo{ljava mlade hrtske profesionalce s podru~ja pojedinog lokalnog ureda. Svaki ured pruà svoklijentima {iroki spektar usluga prilago|enih njihovim individualnim potreba{to uklju~uje:

Posredovanje pri kupnji ili prodaji nekretnina Pravno i financijsko savjetovanje Iznajmljivanje Odràvanje i upravljanje Opremanje i namje{tanje Management projekata

-Profesionalno osmi{ljenim i provedenim marketin{kim aktivnostima, kuklju~uju prisutnost u lokalnim i inozemnim medijima (Croatia Inflight, Dal Ca

The Times, The Independent, Guardian, Forbes Magazine, itd.), stvaramo brkoji }e privu}i hrvatske i inozemne kupce nekretnina privatnih vlasnika, kaulaga~e u razvojne projekte -rekla je Suzana Skoko, direktorica operativnogslovanja Croatiansuna.

Prije dono{enja odluke o kupnji ili prodaji, agenti Croatiansuna }e vam svosavjetima pomo}i u odabiru najbolje opcije. Croatiansun Odjel za opremapripremit }e nekoliko prijedloga opremanja, a Croatiansun Odjel za iznajmvanje i upravljanje nekretninama obavljat }e za vas mjese~ne inspekcije te vredovito izvje{tavati o popunjenosti kapaciteta.

Vo|eni profesionalcima s me|unarodnim iskustvom u 4 ureda u Hrvatskoj u inozemstvu, Croatiansun profesionalno i transparentno koristi vlastito znan

mreù kontakata u svrhu zadovoljenja potreba svojih klijenata.

Kvalitetno opremljena unutra{njost: podovi, kera-mika, stolarija, zidne povr{ine

Sustav pametnog doma - digital ni satelitski sustav,upravljanje roletama, sustav za detekciju plinova, su-stav za detekciju poplave, regulacija klime i grijanja

Multimedijalni sustav upravljanje uz mobitel, GPSsustav, navigacija,

Cijene urbanih vila kre}u se od 2.500 do 4.000 eura

po ~etvornom metru. Najtraènije su one u podslje-menskoj zoni i sredi{tu grada, u zelenilu. Primjerice,[alata i Gornji grad elitni su dijelovi Zagreba premapodatcima iz brojnih agencija nekretninama. Schlos-serovim stubama ili Uspinja~om svega su 10 minutahoda udaljeni od glavnoga gradskog trga. Njihovimstanovnicima pri ruci su Dolac, Ilica, pje{a~ka zonaCvjetnog trga, te brojni kulturni sadràji. No osimnavedenog, ograni~enost ponude najva`niji je razlogvisoke cijene. Za ove stanove pla}a se premija, trì{nacijena nije odre|ena i ovisi prvenstveno o kupovnojmo}i ali dostiè i do 4.000 eura.

Trì{te uredskih prostoraVizuru Zagreba promijenili su ponajvi{e visoki ne-boderi prepuni uredskih prostora. Posljednjih godinatrend izgradnje poslovnih kvadrata u Zagrebu u pora-stu je. S druge strane, osje~ki su uredski prostori inve-stitorima koji grade zgrade izvan najstroèg gradskogsredi{ta nu`no zlo. Zakonodavac ih prisiljava naposlovne kvadrate, a trì{te ne traì prostore na loka-cijama izvan centra grada, pa takvi prostori uglavnomzjape prazni, a s druge strane ne postoje dovoljno ve-liki uredski kapaciteti na atraktivnijim lokacijama kojibi mogli primiti velike tvrtke zainteresirane za poslo-vanje u slavonskoj metropoli.

Prosje~na cijena ~etvornog metra uredskog prostora uZagrebu, prema podatcima Stambenog ZG, jednogod upraviteljskih tvrtaka zgradama, jest 1.500 eura.ê{}e se iznajmljuje nego kupuje, razlog tomu jest inaprosto ve}a ponuda prostora za iznajmljivanje. Cije-na iznajmljenog kvadrata poslovnog prostora u Za-grebu kre}e se od 15 do 22 eura po kvadratu, vi{i sukatovi i skuplji jer imaju atraktivan pogled. Uredski suprostori u Osijeku uglavnom za 200-tinjak eura sku-plji od cijene stambenog kvadrata u zgradi.

S ekspanzijom gradnje poslovnih prostora u Zagrebu,krenula su i predvi|anja kako }e mnogi zjapiti praz-ni. Moèmo re}i da je uslijedio val preseljenja u noveposlovne kvadrate relativno dobre lokacije i opremlje-nosti, dok su stanovi, kao prenamijenjeni uredski pro-stori te prostori u sredi{tu grada, sve p razniji. Ponuda

je ipak utjecala na trend smanjenja cijene kvadrata po-slovnih prostora, iako ne toliko koliko se predvi|alo.

Kupiti, graditi ili iznajmit poslovni prostor?U uvjetima pada cijena, {to je sada slu~aj u Hrvatskoj,zakup je u ve}ini slu~ajeva najisplativije rje{enje. Tose pogotovo odnosi na strane kompanije, ~ija je poslo-vna logika jednostavna - vi{e se isplati ulagati u corebusiness nego u kupnju i stjecanje vlastitih nekret-nina. Stoga je naj~e{}e prihva}ena teza da }e kupnjabiti bolje rje{enje kada se za nekoliko godina cijena

najma poslovnih prostora stabilizira na 12 do 15 eurapo kvadratu. Pretpostavka je, naime, da }e se cijenanajma stabilizirati na oko 15 eura po m2 u poslovnimsredi{tima i na oko 12 eura po m2 u ostalim dijelovi-ma Zagreba, no kao i svaka projekcija i ova je samoto, trì{te ima svoju dinamiku. U podru~jima poputRadni~ke ceste u Zagrebu zbog velike koncentracijekonkurencije na ograni~enom prostoru cijena bi mogla~ak i dodatno pasti. Sli~na je situacija i s trgova~kimcentrima. U tom su sektoru cijene sli~ne onima u sre-dnjoj Europi. U trgova~kim centrima za prostor od sto~etvornih metara kre}u se izme|u 40 i 45 eura po kva -dratu. U ne{to {irem gradskom sredi{tu kre}u se od60 do 80 eura, ovisno o veli~ini i vidljivosti prostora.[to se ti~e usporedbe, cijene su u srednjoj Europi sli~ne moèmo re}i da pla}amo EU cijene.

Ponuda poslovnih kvadrata u Zagrebu nije problem

za najmoprimce relativno je {iroka. Prema poda-tcima Grada Zagreba, u posljednjih pet godina zaprostor Heinzelove izdano je vi{e od 100 lokacijskihi gra|evinskih dozvola, uglavnom za poslovne objek-te. Zagreb gotovo da ima ili }e imati svoj Manhattanuz Vukovarsku ulicu. Zagreb je i jedino pravo trì{teposlovnog prostora iako i Osijek biljeì o zbiljne po-make. Takvom razvoju stvari pogodovala je gradnjatrgova~ko-poslovnog Esseker centra u samom sredi{tugrada ukupne povr{ine 11.000 ~etvornih metara, vrije-dnog oko 85 milijuna kuna. Znatnom pove}anju po-slovnih kvadrata u slavonskoj metropoli doprinijet }ei Eurodom, tvrtka koju su jo{ 2002. godine kao ~lanicu

koncerna Agram osnovali Eurohertz i Jadransko osigu-ranje, Agram life i Euroagram TIS, a ~iji je zadatak da uime svojih osniva~a gradi objekte, osmi{ljava sadràjete njima upravlja. Oni bi idu}e godine trebali dovr{itisvoj najve}i gra|evinski izazov, veliki poslovno-kul-

turni centar u Osijeku istoga naziva vrijednog oko 650milijuna kuna, a koji }e raspolagati s ukupno 85.000~etvornih metara prostora.

Gra|evinsko zemlji{te kako do njega?Gra|evinsko je zemlji{te sve skuplje, konkurentnostsve ve}a. Do}i do gra|evinskog zemlji{ta gotovo semoè nazvati podvigom. Cijene rastu, najdinami~nije

je zagreba~ko trì{te, gdje se afere vezane uz operacijezemlji{tima otkrivaju svakodnevno. Vru}a tema!

Gra|evinska su zemlji{ta op}enito, gledaju}i cijeluHrvatsku, skuplja u odnosu na pro{logodi{nji svi-

Cijena iznajmljenogkvadrata poslovnogprostora u Zagrebu

kre}e se od 15 do 22eura po kvadratu,

{i su katovi i skupljijer imaju atraktivanpogled. Uredski suprostori u Osijeku

avnom za 200-tinjakura skuplji od cijeneambenog kvadrata u

zgradi.

Zagreb gotovo da imili }e imati svoj Manhtan uz Vukovarskuulicu. Zagreb je i jedipravo trì{te poslovn

prostora iako i Osijbiljeì ozbiljne pomak


16/31

Transport i logistikaHrvatska se danas, vi{e nego ikad prije, suo~ava s ulaskom stranih, jeftinijih pr

voznika u na{u mreù. Razlog je tomu z emljopisni poloàj Hrvatske, na raskrtrgova~kih putova ju`ne i jugoisto~ne Europe, ali i poloàj na Jadranskom mo

pristup lukama te razvijena mreà autoces

Pripremio: Ante V

ekretnine

dernom tehnologijom M-Profil brè odgovara zahtjevima trì{ta

ost odabira pouzdanog partnera poznata je svima koji su se ve} susreli s potre -dono{enja takve odluke u vlastitu poslovanju. M-Profil iz Zaboka koji se bavi

zvodnjom ~eli~nih konstrukcija, limova i sendvi~ panela, tijekom trinaest godinavanja nametnuo se kao jedan od najpoèljnijih partnera u gra|evinskom sek-

upravo zbog kvalitete svoga poslovanja. Ta je ~injenica prepoznata i od straneodavnih institucija i nezavisnih medija, pa je M-Profil 2006. godine nagra|entnom kunom, a 2007. godine svrstan u grupu najbrè rastu}ih poduzetnika u

atskoj. M-Profil je jedna od tvrtaka koja je, prema novom Pravilniku o gradnji za|enje velikih gra|evinskih radova dobila suglasnost za gra|evine skupine II.

as M-Profil zapo{ljava 410 radnika, a odnedavno je u proizvodni proces imple-tirao i nov, najmoderniji ra~unalni CNC stroj. Time su pove}ani proizvodni ka-teti tvrtke na gotovo 15 tisu}a tona ~eli~nih konstrukcija, pa je M-Profil u stanjuodgovoriti na sve zahtjeve trì{ta, ispo{tivati zadane rokove i kvalitetno odraditikoli~inu posla. Sustav monta`ne gradnje po sistemu klju~ u ruke s M-Profilom,

ovim stru~nim kadrovima te modernom proizvodnom tehnologijom, postaje jo{ostavniji i pristupa~niji svakom graditelju i investitoru.

banj za ~ak 25 posto uz prosje~nu cijenu od 96 euraza ~etvorni metar. U Zagrebu su gra|evinska zemlji{taposkupjela za 17 posto uz prosje~nu cijenu pa se zakupnju gra|evinskog zemlji{ta treba izdvojiti 312 eurapo ~etvornom metru. Na najatraktivnijoj hrvatskojregiji, jadranskoj obali, cijena je narasla za 12 postoi iznosi 129 eura, a u ostatku Hrvatske za 10 posto,{to je u prosjeku 48 eura za kvadrat. Pitanju kako do

gra|evinskog zemlji{ta odgovor moè biti i oglasnik,kao najtipi~niji model kupnje gra|evinskog zemlji{te.Recimo da u tome i uspijete, no pri~a tu tek po~injei to ona relativno komplicirana i papirnata. Kako dopotrebnih dozvola?

Prvi korak lokacijska dozvola. Lokacijska dozvolaje upravni akt, a izdaje se za svaki zahvat u prosto-ru. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi sePodru~nom uredu za prostorno ure|enje, graditelj-stvo, stambene i komunalne poslove i promet, odno-

sno pripadaju}im podru~nim odsjecima na ~ijem sepodru~ju planira zahvat u prostoru, na obrascima kojise nalaze u pisarnici.

Bez gra|evne dozvole ne moè se krenuti u gradnju,jer je to dozvola na temelju koje se moè zapo~eti gra-dnja. Njome se utvr|uje da je glavni, odnosno idejniprojekt izra|en u skladu s propisima i utvr|enim uvje-tima koje mora ispunjavati gra|evina na odre|enojlokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti zagradnju.

Gra|evnu dozvolu izdaje Ured dràvne uprave u @upaniji, odnosno ured Grada Zagreba, nadleàn za po-slove graditeljstva na ~ijem se podru~ju gra|evina gra-di, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nijedruga~ije odre|eno. Ministarstvo za{tite okoli{a i pro-

stornog ure|enja izdaje gra|evne dozvole za sljede}egra|evine: gra|evine prometa i veza, energetskegra|evine, vodne gra|evine, industrijske gra|evine,

gra|evine za postupanje s otpadom i gra|evine za po-sebne namjene.

Agencije {tede vrijeme i novacSpecijalizirane agencije nude posredovanje i pri kupnjii pri najmu nekretnina. Iako se kupoprodajne tran-sakcije jo{ uvijek u~estalo odvijaju na relaciji kupac prodavatelj, bez posredni{tva, neki se odlu~uju i naposredovanje. Za male kupce i prodavatelje, primje-rice pri prodaji vlastita stana, ili kupnji novoga, p red-nosti su:izvjesnija pravna za{tita, nema osobne potrageza kupcem, ogla{avanje pla}a agencija, oni su svakod-nevno u tom poslu ve}e iskustvo, agencija organiziradolazak potencijalnog kupca u nekretninu, mogu}nostprodaje ako i niste zi~ki prisutni u prodajnoj nekret-nini, agencija }e sastaviti kupoprodajni ugovor.

[to ni~e u HrvatskojEkspanzija gra|evinske industrije u Hrvatskoj temeljise velikim dijelom i na mega projektima koji se tre-nutno grade u Hrvatskoj. Zagreb je, dakako, najve}egradili{te u Hrvatskoj. Arena na Lani{tu i Terme Za-greb najve}i su projekti koji su u realizaciji u zapadnomdijelu Novog Zagreba, s njima dolaze i brojni sadràjipoput ~ak dva rotora, most preko Jaruna i preseljenje

tramvajske Remize u Blato. U blizini sveu~ili{te bol-nice ve} je izgra|eno golf igrali{te, a u planu je i novazona s neboderima. U Osijeku ni~e Agramov Eurodomkoji }e promijeniti vizuru grada na Dravi i preselitiìvot ne{to isto~nije od najuèg gradskog centra. Bli-zanci u Ulici Republike jo{ su jedna gra|evina koja }eoplemeniti panoramu gradskog sredi{ta.

Od velikih projekata u Hrvatskoj treba izdvojiti i mostPelje{ac, za koji se ve} sada tvr

bizdirekt zagreb 09 lipanj 2008

Documents