bizdirekt slavonija-i-baranja 55 prosinac 2013

8/17/2019 BIZdirekt Slavonija-i-Baranja 55 Prosinac 2013

1/35

1www.mirakul.hr

tema broja

Hrvatsko gospodarstvo u 2014.

posebni prilozi

intervju

Ivo Usmiani

Poslovna klasa automobilaMultimedijaZdravstveni turizamGastronomija

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 55, godina VIII, prosinac 2013.


2/35

www.mirakul.hr

Sadržaj

15 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2014.

U sljedećoj godini očekuje se blagi oporavak BDP-a uz rast od 1posto. Iako su se već u drugom i trećem tromjesečju ove godinepojavili pozitivni signali o stanju gospodarstva, kao što su rastinvesticija, povećan broj turističkih noćenja i pad nezaposleno-sti, negativna su kretanja i dalje dominantna. Čini se da se uposljednje vrijeme i intenziviraju, što povećava rizike poslovanja

u idućoj godini. Investicije i izvoz trebali bi biti glavni nositeljioporavka u 2014., prognoze su Ekonomskog instituta, Zagreb.

44 Zdravstveni turizam

58 Gastronomija 62 Poslovna klasa automobila

50 Multimedija

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca

- Ivo Usmiani, mr.pharm., spec., direktor Jadran- Galenskog

laboratorija

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

- Japan

Kapital

- Banke regije oslanjaju se na domaće izvore nancira

Kartičarstvo

- Beskontaktne kartice - kartice nove generacije

Poslovni stil

- Modni povratak u budućnost

Poslovni kalendar

31

40

56

66

5

6

12

28


3/35

Zdirekt | prosinac 2013. www.mirakul.h

Uvodni

Bravo! Izdržali ste još jednu poslovnu godinu.Osjećate li se na izmaku snaga, ili ste entuzijastičniu očekivanju bolje poslovne godine? Ako ste do sadaizdržali, onda se sigurno ubrajate u klasu optimist, jerpesimisti ne uspijevaju ni u dobrim vremenima, a ka-

moli izazovnim. A to znači da ste se u moru loših vije-sti vi zakačili na najave EBRD-a, MMF-a i još nekihuglednih institucija koje nam konačno, za razliku odzadnjih godina, predviđaju gospodarski rast. Skr oman,ali rast. I sigurno ste se zakačili i na svjetlije prognozeza europsko gospodarstvo, što bi trebalo imati poziti-van utjecaj na hrvatski izvoz. Također, očekujete i da ćekonačno neki potezi Vlade početi donositi rezultate, jerse valjda u dvije godine uspjelo nešto i dobro napraviti.S druge strane, ne živcirate se previše oko silnih refe-renduma koji se raspisuju okolo, niti razbijate glavuzašto se ljudi bave manje važnim temama, a krupne

i najveće probleme zanemaruju. I u pravu ste! Vje -rujem da je jedino takav stav ispravan ukoliko želitesačuvati mentalno i zičko zdravlje, te se razvijati i uovakvim okolnostima. Moramo prihvatiti činjenicu današi problemi nisu puno veći od tuđih, i da se većinanaroda bori sa sličnim, ili nekim svojim, nedaćama.Odite u prosječnu američku obitelj, pratite neko vrije-me njihove medije, pa ćete vidjeti koliko je nezado-voljstvo politikom, socijalom i zdravstvom, sigurnošćuradnog mjesta i okruženja. A uz sve zajedničke pro -bleme, mi se ni najmanje ne brinemo oko globalnih

sigurnosnih problema, kad se zarati u Siriji, zaprijetiJužnoj Koreji ili, kao u najnovijem slučaju, Japanu, zarazliku od Amerikanaca, Britanaca, i drugih stanovni-ka razvijenog zapada.

Impressum:Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita ZelićKolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Gračka priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grački urednik Antun Debak

Zamjenica gračkog urednika Darija Lalić

Fotogra Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

U poslu, ali i životu, uvijek morate vidjeti svjetlo nakraju tunela, čaša uvijek mora biti polupuna, ma kakobile teške okolnosti. Kriza je natjerala poduzetnikei managere da budu znatno ekasniji i sposobniji, daunaprijede svoje nancijsko upravljanje i prodajnestrategije, ulaganja u marketing i nove tehnologije,

te da puno više pažnje posvete vlastitoj edukaciji irazvoju ljudskih potencijala. Iz krize svi izlazimo jačinego ikada, i ako smo do sada i pretrpjeli nancijskegubitke, dugoročno bismo to trebali nadokna diti, krozidućih nekoliko godina, kad poslovno okruženje budepovoljnije. Također, spremniji smo na snažnu ino-zemnu konkurenciju i velike izazove poslovanja unu-tar konkurentnog EU okruženja. Ako možemo vjero-vati signalima koji dolaze od međunarodnih institucijai stručnjaka, ne od naših političara, dolazi vrijemeblagog oporavka, i treba se na to pripremati. Na isti

način kako je olakšan pristup snažnoj stranoj konku-renciji našem tržištu, tako je i većini hrvatskih tvrtaka jednostavnije ubaciti se na ogromno EU tržište. Prili-ke, naravno, neće biti jednake za sve, i neće svi istimintenzitetom osjetiti pozitivne učinke blagog rasta, alitako je oduvijek i bilo, s različitim razdobljima različiteindustrije prosperiraju. Potencijal je tu, iskoristite ga!

Jeste li uočili svjetlo na kraju tunela?


4/35


Z vijesti BIZ vijes

Štediše u Hrvatskoj u prosjeku izdvajaju 432 kunemjesečno

Nešto više od 65% građana Hrvatske redovito štedi ipritom mjesečno u prosjeku izdvajaju 432 kune, poka-zuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hr-vatskoj koje je u rujnu 2013. na uzorku od 500 ispi -tanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe.Iznos od 432 kune manji je u prosjeku za 11 kuna odiznosa koji su građani štedjeli tijekom 2012. godine.Najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, uprosjeku 534 kune mjesečno. Građani u dobi između15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 384 kune, astariji od 50 godina 363 kune.

Štednju važnom smatra 78% građana, i to neovisno onjihovoj dobi, dok samo njih 3% uopće ne vidi njezi-nu važnost. Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu

štednju, njih gotovo 40%, a potom slijede životna osi-guranja, stambene štedionice, investicijski fondovi idobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarcisu skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češćeod muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životnaosiguranja.

Na pitanje koliko će novca, u usporedbi sa sadašnjimstanjem, uštedjeti u sljedećih pet godina, 30% ispita-nika odgovorilo je da će štedjeti više, 43% otprilikeisto, dok je 27% ispitanika izjavilo da će u tom razdo-blju uštedjeti manje. Pritom je važno naglasiti da jenajoptimističnija skupina građana u dobi od 15 do 29godina, od kojih čak 50% smatra da će u budućnostištedjeti više.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe,odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečnoizdvajaju za te potrebe, Austrijanci tako prosječno

izdvajaju 181 euro, što je 11 eura više nego prošle go -dine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosomštednje od 90 eura te Česi s 81 eurom. Iza Hrvata, kojimjesečno prosječno uštede oko 58 eura, nalaze se jošMađari (49 eura), Rumunji (40 eura) i Srbi (36 eura).

Završen IBM Solution Summit 2013

IBM Solution Summit 2013, jedanaesta godišnjakonferencija IBM-a Hrvatska pod sloganom Preo-blikujmo budućnost zajedno, održana je 24. listopadau Poreču. Kroz četiri konferencijska niza, IBM-ovilokalni i međunarodni stručnjaci, poslovni partne-ri i korisnici predstavili su najnovije trendove iz po-slovnog i IT svijeta, tehnologije koje vrše dubok utje-caj na današnjicu, rezultate globalnog istraživanja kojenosi naziv ‘Tvrtka koju pokreće korisnik’ te uspješneprimjere iz prakse.

Unatoč promjeni imena, IBM Solution Summit 2013nastavlja tradiciju Foruma kao konferencije koja nedonosi samo najnovije tehnologije, rješenja i trendo-ve iz poslovnog i IT sektora, već predstavlja mjestovažnih poslovnih susreta na kojem se dogovara su-radnja i ostvaruju novi kontakti.

Hrvatska udruga poslodavaca – Podružnica Osijekodržala je 21. studenog 2013. godine redovituskupština koja je zbog isteka mandata dosadašnjemvodstvu bila i izborna. Nazočni članovi na skupštiniizabrali su novo vodstvo, te će u sljedećem mandatupredsjednik Izvršnog odbora HUP – Podružnice Osijekbiti Adam Rendulić – Arator, Lovas, dopredsjedni -ca Marija Kušić – Agencija Arios, Belišće te sljedeći

članovi: Damir Skender – Saponia, Osijek, VladimirDžaja – PIK, Vinkovci, Ankica Vidaković – AutodomVidaković, Sl. Brod, Antun Petrić – Požeška dolina,Požega, Vlado Krauthaker – Vinogradarstvo i podru-marstvo Krauthaker, Kutjevo i Nikola Nemčević –Spider grupa, Pitomača.Nakon skupštine, održan je okrugli stol pod nazivom‘Aktualno stanje u gospodarstvu’, uz nazočnost velikogbroja poduzetnika – članova HUP-a, predstavnikapartnerskih organizacija, jedinica lokalne samoupravei uprave (gradonačelnici i župani), kao i medija. Pa-nelisti na okruglom stolu bili su čelnici HUP-a: IvicaMudrinić, predsjednik Izvršnog odbora HUP-a, Pe-tar Lovrić, član Izvršnog odbora HUP-a i predsjednikUdruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a, DavorMajetić, glavni direktor HUP-a i Bernard Jakelić,zamjenik glavnog direktora HUP-a.

Novo vodstvo osječke podružnice HUP-a

Predstavništvo Europske komisije u Republici Hr-vatskoj, Grad Nova Gradiška i Industrijski park NovaGradiška u prostoru Poslovno-inovacijskog potpornogcentra u novogradiškom Industrijskom parku otvori-li su 5. studenoga Informacijski centar Europe Direct,treći u Republici Hrvatskoj, a ukupno petstodrugi uEuropskoj uniji. Informacijski centri Europe Direct

Otvoren Informacijski centar Europe Direct uNovoj Gradiški

čine mrežu namijenjenu informiranju građana o Eu-ropskoj uniji putem savjeta, pomoći i odgovora napitanja o Europskoj uniji. Brodsko-posavska županija

jedina u Hrvatskoj ima dva ovakva centra, a jedan jenedavno otvoren u Slavonskom Brodu.

Hrvatska udruga za marketing (CROMAR) i tvrt-ka Borovo organizirali su studentsko natjecanje ukojem je sudjelovalo 14 timova iz cijele Hrvatske, sasvih sveučilišta, u cilju izrade marketinškog plana zadječji asortiman tvrtke Borovo. Studenti 2. godinediplomskog studija smjera Marketing s Ekonomskogfakulteta u Osijeku (Kristina Korpak, Alen Filipović iMarta Koprivnjak) pokazali su se kao najbolji, te su seizdvojili kvalitetom i kreativnim idejama. Rad je pre-zentiran na 23. Kongresu CROMAR-a koji se održao uLovranu, kao i pred djelatnicima Borova u Vukovaru, anapisan je pod mentorstvom doc.dr.sc. Helene Štimac.Ovakvi projekti iznimno su poželjni za gospodarstvo,visokoobrazovne institucije i studente koji će nakonsvog studiranja postati dijelom hrvatskog gospo-

darstva. S obzirom na velik broj nezaposlenih, pogo-tovo ekonomista, studenti se trebaju prolirati u ciljukonkuriranja na tržištu rada. Upravo ovakvi projekti topružaju, te omogućavaju povezivanje teorije s gospo-darskom praksom i rješavanje konkretnih poslovnihslučajeva i problema od strane studenata.

Studenti osječkog Ekonomskog fakulteta izradilinajbolji marketinški plan

Otvoren Regionalni centar za biotehnološkaistraživanja i razvoj

U Slavonskom je Brodu 22. studenoga otvoren Re-gionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj- 15 milijuna kuna vrijedan projekt koji je većim dije-lom nanciran sredstvima Europske unije. Projekt suizrađivali Srednja škola M. A. Reljković s parterimaBrodsko-posavskom županijom, CTR-Razvojnomagencijom Brodsko-posavske županije, Agronomskimfakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Poljoprivrednomsavjetodavnom službom. Projekt je sunanciransredstvima Europske unije iz fonda za Regionalnirazvoj i osigurat će potporu velikom broju malih isrednjih poduzetnika koji posluju u poljoprivredi.


5/35


Z vijesti

Na 26. Predsjedničkom forumu IEDC-Poslovne školeBled, održanom 15. studenoga, nazočilo je više od 100vodećih predstavnika gospodarstva i politike iz 14

država. Otvorio ga je p redsjednik Republike Slovenije,Borut Pahor, koji je ustvrdio kako globalizacija za Slo-veniju predstavlja priliku. Tvrdnje kako svijet još nijeni izbliza toliko globaliziran koliko to možda mislimo,kako je ‘ravan’ i kako isto vrijedi i za poduzetništvo,bili su glavni naglasci izlaganja dr. Pankaja Ghemawatas poslovne škole IESE u Španjolskoj. Među dobitnici-ma nagrade Unicredit AAA za 2013. godinu takođerhrvatski manager Miroslav Klepač, Podravka.

26. Predsjednički forum IEDC-Poslovne škole Bled:Svijet nije ravan, on je okrugao

Dana 25. studenoga održano je svečano predstavljanjeOperativnih programa ‘Promet’, ‘Zaštita okoliša’, ‘Re-gionalna konkurentnost’ i ‘Razvoj ljudskih potencijala’za razdoblje 2007.-2013., koje zajednički organizirajuMinistarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europskeunije, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastruktu -re, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode t e Ministarst-vo rada i mirovinskog sustava.

Cilj zajedničkog predstavljanja Operativnih programabio je informirati javnost o prioritetima koje je Re-publika Hrvatska ulaskom u Europsku uniju odlučila

nancirati kroz strukturne fondove i Kohezijski fondte predstaviti uspješne primjere projekata nancira-ne u okviru pojedinog operativnog programa. Izvor:MINPO

Predstavljanje Operativnih programa za razdoblje2007. - 2013.

Pad poslovnog optimizma u brzorastućim gospo-darstvima smanjio je jaz između zemalja u razvojui zrelih tržišta, pri čemu je Hrvatska ostala sta -bilna. Učinkovitost istovremeno postaje ključničimbenik kojim tvrtke zadržavaju konkurentnost

Smanjen jaz u poslovnom optimizmu

bez ugrožavanja rasta - pokazuje najnovija anke-ta iz listopada tvrtke Regus. Istraživanja otkrivajuda tvrtke globalno najveću važnost daju mjeramasmanjenja troškova, od zadržavanja talenata do eksi-bilnih radnih prostora, kako bi ostvarile maksimalnu

prednost na temelju postojećih resursa te istovremenoosigurale brz i eksibilan rast.

Anketa o indeksu poslovnog optimizma (BCI)obuhvatila je više od 20 tisuća viših rukovoditelja iz95 država, a rezultati pokazuju da, iako je razina opti -mizma u zrelim gospodarstvima za pet bodova poraslana 109 bodova, u zemljama u razvoju ona je za devetbodova pala na 117 bodova. Poslovni optimizam u Hr-vatskoj ostao je stabilan na razini od 89 bodova, znatnoispod globalnog prosjeka od 113 bodova.

Izvješće pokazuje da se hrvatske tvrtke tijekomsljedećih dvanaest mjeseci planiraju usredotočiti

na korištenje usluga koje im omogućuju smanjenjetroškova i na zadržavanje radne snage kako bi op -timizirale poslovne procese i ostvarile maksimal-nu prednost na temelju postojećih resursa bezugrožavanja planova za širenje.

Nakon 18 natječaja za 6 IPARD mjera, Agenci - ja za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnomrazvoju (APPRRR) do sada je ugovorila 332 projektas ukupnim iznosom ulaganja od milijardu i dvjestomilijuna kuna (te iznosom potpore od 678 milijunakuna). Do sada je APPRRR isplatila 230 milijuna kunabespovratnih sredstava za 126 završenih projekata. U2013. godini do sada je isplaćeno 85 milijuna kuna,a do kraja godine APPRRR planira isplatiti ukupno200 milijuna kuna. Najviše IPARD projekata dola-zi iz Istarske (46) i Osječko-baranjske županije (44).Najbrojniji projekti (89 ugovorenih projekata) odnosese na sektor voća i povrća u mjeri 101 - za izgradn-

ju i opremanje objekata za skladištenje voća i povrća.Nabavlja se i oprema za berbu, pakiranje i sortiranje

voća i povrća, a često se podižu nasadi voća. U okvi -ru ove mjere bilježimo i ulaganja u izg radnju susta-va za navodnjavanje te sustava za zaštitu od tuče nafarmi. Drugi najpopularniji sektor je ruralni turizam(45 ugovorenih projekata) u mjeri 302 u okviru kojeggrade i opremaju objekti za pružanje turističkih iliugostiteljskih usluga, objekti za rekreaciju, turističkikampovi, biciklističke ili jahačke staze i slično. Europ-ski fond za ruralni razvoj, koji slijedi nakon IPARDprograma – hrvatskim će poljoprivrednicima pružitipuno više mogućnosti i deseterostruko više novca zarazvoj njihova poslovanja i općenito za bolju kvalitetuživota u ruralnom prostoru.

Iskorištenost sredstava iz pretpristupnogprograma - IPARD


6/35


Z vijesti

TERA – potpuna potpora poslovanju uEuropskoj unijiUključivanje TERA-e u program ‘EEN IPR Helpdesk Ambassadors’ i registracija zastupanjau predmetima zaštite žigova i di zajna pred Uredom za harmonizaciju unutrašnjeg tržišta uAlicanteu zaključuje opsežan postupak usklađivanja s uvjetima poslovanja na tržištu EU.

Poduzetništv

TAVOLA 2014 - prilika za prodaju delikatesne hrane i pića na tržištu EUUlazak Hrvatske u EU omogućio j e nastup hrvatskim poduzetnicima na tržištu od gotovo 500 milijuna konzumenata. No većina hr -vatskih proizvođača hrane nema obujam proizvodnje koji zahtijeva masovna distribucija, niti poslovnih kontakata koji bi to omogućili.Jedno od mogućih rješenja je specijalizacija na ekskluzivnu proizvodnju u malim količinama i vrhunskoj kvaliteti proizvoda. Tavola(Kotrijk, Belgija) mjesto je susreta više od 17.000 profesionalaca iz 27 država, pretežito iz Belgije, Nizozemske i Francuske u područjudelikatesne hrane. Belgijski konzorcij EEN prepoznao je potencijal sajma na kojemu se susreću distributeri, veletrgovci, catering kom-panije, vlasnici mini marketa i trgovci delikatesama s proizvođačima hrane te je 2012. godine uz sajam organizirao FOOD BUSINESSMEETINGS, poslovne sastanke uz posredovanje EEN-a. TERA TEHNOPOLIS je uz pomoć Europske poduzetničke mreže omogućilahrvatskim proizvođačima sudjelovanje u EEN poslovnim susretima na sajmu TAVOLA bez naknade. Svi koji prihvaćaju izazov trebajukontaktirati TERA TEHNOPOLIS radi dogovora i pripreme njih ova nastupa (tel. 031/251 000, e-mail: [email protected]).

Tijekom 2013. godine u TERA TEHNOPOLISU d.o.o.provedene su opsežne pripreme kako bi poduzetničkapotpora koju pružaju svojim stanarima i klijentima bilau suglasju s poslovanjem na zajedničkom europskomtržištu. Pristupanjem Hrvatske u Europsku uniju uka-zala se potreba za dodatnim razvojem poslova vezanihuz zaštitu intelektualnog vlasništva. Zaštita žigova nacjelokupnom teritoriju Europske unije moguća je krozCTM- Community Trademark, dok je zaštita dizaj-

na moguća kroz CD - Community Design. Do sada jeOHIM - Ofce of Harmonization of Internal Marketregistrirao više od 800.000 žigova i gotovo 700.000 diza-

jna, koji su sli jedom hrvatskog pridruživanja Europskojuniji postali važeći i na teritoriju Republike Hrvatske.Kako bi hrvatskim poduzetnicima mogli pružiti usluguzastupanja u procesima zaštite CTM i CD, TERA je pro-vela postupak registracije zastupanja, te je od 7. srpnja2013. godine ovlašteni zastupnik za takve po slove. Radidodatnog poboljšanja usluga zaštite intelektualnog vla-sništva, TERA TEHNOPOLIS d.o.o. od listopada 2013.godine postaje dio programa EEN IPR Helpsdesk Am-bassadors programa, koji klijentima omogućava kvali-tetno i pouzdano savjetovanje u području zaštite inte-lektualnog vlasništva na materinskom jeziku.Prošire na je i ponuda usluga nami jenjenih akadem-skoj zajednici. Obrazovnim i istraživačkim institu-cijama se od polovine 2013. godine nudi uslugaupravljanja međunarodnim projektima. Pojačanesu i aktivnosti u području inkubacije poduzetničkihpothvata koji se temelje na znanju i tehnologiji. Uzpotporu Ministarstva poduzetništva oprema se STU-DOS - studentski poduzetnički inkubator.Uključivanjem u rad EEN sektorskih grupa AGROFOOD

i ENVIRONMENT te provedbom nekoliko programaiz područja zaštite okoliša omogućena je potpunijapotpora poduzetnicima iz dva izuzetno važna sektoraza gospodarstvo istočne Hrvatske.


7/35


Odnos prema kvaliteti u farmaceutskomposlovanju je beskompromisanBez povećanja globalne konkurentnosti, uklanjanja investicijskih i poslovnih barijera, kvalitetnogdijaloga te pomnog i sustavnog strateškog promišljanja, reforma i boljitka neće biti. Sve mudre iskromne države i kompanije svoje ograničene resurse usmjeravaju u pomno odabrana područja iproizvodne sektore s visokom dodanom vrijednosti koja su globalno izvozno orijentirana.

tervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Farmaceutska industrija jedna je od rijetkih koja imakonstantan imperativ ulaganja u istraživanje, razvoj iimplementaciju inovativnih tehnologija. Taj je procesiznimno zahtjevan, a uz promišljeno strateško uprav-ljanje, stalni rast i razvoj mogu biti zagarantirani. O

transformaciji iz lokalnog laboratorija u snažnu far-maceutsku tvrtku, kompleksnosti poslovanja te pla-niranim velikim investicijskim projektima razgovaralismo s Ivom Usmianijem, mr.pharm., spec., direktorom

Jadran-Galenskog laboratorija.

Vaša je profesionalna karijera započela još 1978. godi-ne. Od osnivanja Jadran-Galenskog laboratorija, ute-meljenog 1991. godine kao prvog u potpunosti privati-ziranog farmaceutskog dioničkog društva u Hrvatskoj,direktor ste tvrtke, odnosno predsjednik Uprave. Kadasagledate Vaš dosadašnji poslovni put, jeste li ga takozamišljali u početcima?Na čelu sam kompanije od njenog osnutka kada smokao prvo privatno farmaceutsko dioničko društvo zaproizvodnju lijekova, sa svega 20-ak zaposlenih, ušlina hrvatsko tržište lijekova. Tvrtka je izrasla na te -meljima centralnog laboratorija za izradu i kontrolugalenskih pripravaka ljekarne Jadran. Strategijom tr-žišnih niša koje su nastale raspadom bivše države brzosmo rasli na tržištu, ne iritirajući velike.

Početci su bili skromni, no ni tada nam nije nedosta - jalo ambicije i vjere u uspjeh. JGL je disciplinirano istrpljivo gradio svoju tržišnu poziciju ne ugrožavajući

svoju protabilnost, investirajući u ključne segmenteposlovanja u najoptimalnijim razdobljima. Duh inter-nog poduzetništva, izražen kroz kreativnost, lojalnosti strast zaposlenika, ono je što smo uspjeli zadržati dodanas i time se ponosim.

Kako je tekla ta transformacija iz lokalnog laboratorijau snažnu farmaceutsku tvrtku?Ciklus rasta tvrtke nameće prelazak iz poduzetničkefaze u korporativni sustav upravljanja i odlučivanjas jasno opisanim ulogama i doprinosom svakog za-poslenika. Na ovaj način poslujemo već dugi niz go-dina i postali smo vrlo vješti. Moj tim i ja posvećeniIvo Usmiani, mr.pharm., spec., direktor Jadran-Galenskog laboratorija

Intervju mjesec

Duh internog podu-zetništva, izražen krokreativnost, lojalnost strast zaposlenika, on

je što smo uspjeli zadžati do danas i time sponosim.

smo dugoročnom, strateškom i operativnom planira-nju i upravljanju tvrtkom koje temeljimo na sustavu

uravnoteženih ciljeva, tzv. balanced scorecardu (BSC),kojeg provodimo na ARIS platformi i unutar kojegatvrtku promatramo kroz četiri odabrane perspektive.

Ističete kako su temelj rasta i razvoja JGL-a njegovizaposlenici. Koliko ulažete u stručno usavršavanje nji-hovih znanja? Smatrate li kontinuiranu edukaciju im-perativom u današnjem poslovanju?Apsolutno. Tvrtku nose školovani i motivirani zapo-slenici, oni su temelj našeg razvoja i rasta. Kroz kon-tinuirano ulaganje u edukaciju i razvoj postojećih, alii brzu integraciju velikog broja novih kadrova, posti-gnut je i pozitivan učinak na cjelokupnu uspješnost iproduktivnost tvrtke. JGL trenutno ima oko 645 zapo-slenih bez ljekarničkog lanca, a u međuvremenu smoosnovali i ljekarnički lanac s 37 ljekarni. U Grupi nas

je sada ukupno oko 850, što u core biznisu - proizvod-

nji lijekova, što u onom ljekarničkom.

Jadran-Galenski laboratorij u svom portfelju ima preko540 vlastitih proizvoda, te uz domaće tržište poslujena brojnim europskim tržištima i na Dalekom istoku.Koja su Vam tržišta izvozno najzanimljivija, koja Vampredstavljaju najveći izazov?Već od samih početaka krenuli smo na izvozna tržišta,te danas imamo 22 godine iskustva u internacionaliza-ciji. Ono što je bitno jest činjenica da imamo uspješnaizvozna tržišta i internacionalne brandove koji namdaju vjerodostojnost u kontaktu s potencijalnim par-

tnerima na novim tržištima. Prije svega, to su tržištaZND-a (Rusija, Ukrajina, Kazahstan) i JugoistočneEurope. Značajni napori ulažu se u osvajanje i razvojnovih tržišta, te proširenje prodajnih aktivnosti na tr-žištima Južne Amerike i Bliskog Istoka.

U New Yorku smo 2011. godine otvorili tvrtku, po -stavili si vrlo konkretne kratkoročne ciljeve, imamo

jasnu viziju poslovanja u SAD-u. Registrirali smo on-dje i prve lijekove, što smatramo velikim uspjehom sobzirom na tamošnje, visoko regulirano tržište. Uz to,istražujemo mogućnosti poslovanja u Africi, kao i naDalekom Istoku. Izvoz je u 2012. u strukturi prodaje

imao udio od 75% u ukupnim prihodima tvrtke i ra -stao 25% u odnosu na godinu ranije.

Kako se uspijevate nositi s konkurencijom? Na koji na-čin zadržavate udio na domaćem tržištu?S konkurencijom imamo vrlo kvalitetne odnose, pri -mjer za to je naša Udruga domaćih proizvođača lijeko -va, koja djeluje pri HUP-u. Udruga okuplja sedam do-maćih proizvođača lijekova, zapošljava ukupno 4.780radnika, posredno na sebe veže još 10.000 zaposlenihkod dobavljača, za sve zaposlene redovito uplaćuje svedoprinose i davanja, značajna sredstva ulaže u istra-živanje i razvoj, investira u prostore, opremu i ljude

kako bi ostala konkurentna na globalnom tržištu.Za opstanak na tržištu, bitno je strateško upravljanjei fokusiranost. Kao što sam kazao, u JGL-u smo većgodinama posvećeni sustavu strateškog promišljanja izato sa zadovoljstvom konstatiramo da danas živimoono što smo planirali unatrag pet godina. Također, fo-kusirani smo na razvoj i proizvodnju lijekova za osje -tila, unatrag nekoliko godina isprolirali smo nekolikonajjačih brandova, a s gotovo 100 milijuna prodanihproizvoda Aqua Maris predstavlja jedan od najvećihhrvatskih izvoznih brandova.

U kojoj mjeri JGL prati inovacije u farmaceutskoj indu-striji, vezano uz svjetske trendove?Istraživanje i razvoj u JGL-u jedan je od naših ključ-nih procesa. Izuzetno puno, kontinuirano i proaktivnoulažemo u strateške kompetencije svih procesa kojispadaju u R&D. Primjerice, prilikom realizacije razvoj -nog projekta novog proizvoda redovito se pojavljuje

potreba za implementacijom inovativnih tehnološkihrješenja u proizvodnim procesima. Ili, prilikom pokre-tanja proizvodnje novog proizvoda, nužno se i stražuju,razvijaju, a zatim i primjenjuju inovativne mogućno-sti podizanja kvalitete proizvoda za krajnjeg korisnika.Radi se o kapitalnim ulaganjima, o intelektualnom ka-pitalu tvrtke i jednom od ključnih drivera rasta JGL-a.

Kontrola kvalitete i certikati važan su dio uspješnogposlovanja. Koliko ulažete u certiciranje te unaprjeđi-vanje proizvodnje i kvalitete?S obzirom na to da je odnos prema kvaliteti u farma -ceutskom poslovanju beskompromisan, naši napori dazadovoljimo i nadmašimo stroge principe dobre proi-zvođačke prakse rezultirali su važnim GMP standar-dima i ISO certikatima, kao i brojnim auditima kojekontinuirano provode postojeći i/ili novi partneri. JGLu redovnim auditima prolazi i certikaciju brojnih fa r-maceutskih tvrtaka u području ugovorne proizvodnjete, prema potrebi, svoj sustav kvalitete nadograđujemoi posebnim zahtjevima svojih ugovornih partnera. Sveovo jamstvo je sigurnosti ne samo korisnicima našihproizvoda, već i svim našim sadašnjim i potencijalnimbudućim partnerima.

U kojoj mjeri kontinuirano ulaganje u marketing po-maže stabilnom pozicioniranju Vaših proizvoda na tr -žištu, posebice krovnih brandova JGL-a?Kontinuirano ulažemo u različite marketinške projek-te na razini 10% ukupnih prihoda i bez toga zasigurnone bi ostvarili ovakve rezultate i naše brandove pozi-cionirali ondje gdje su danas. To se, prije svega, odnosina naše OTC proizvode, s obzirom da je u farmace-utskom poslovanju područje oglašavanja svedeno nalijekove koji se izdaju bez recepta, kao i na proizvo-de u kategoriji medicinskih proizvoda, a koji dozvoluza oglašavanje imaju temeljem Rješenja koje izdajeHALMED.


8/35


Za opstanak natržištu, bitno je stra-

teško upravljanje ifokusiranost.

Koliko ulažete u razvoj novih proizvoda te njihovopredstavljanje tržištu?JGL je najbrže rastuća hrvatska farmaceutska kom-panija čiji se kontinuirani, organski rast, po stopamaod 25 posto, temelji na strategiji razvoja i lansiranjanovih proizvoda, te strategiji širenja na nova tržišta.

Od samih početaka shvatili smo da, ukoliko želimo ubenchmarku farmaceutske industrije ostati konkuren-tni i rasti, utoliko u vlastita istraživanja i razvoj vla-stitih proizvoda moramo sustavno ulagati oko 10%ukupnih prihoda, što je prosječno i karakterističnoulaganje u našem sektoru. U ovom smo dijelu postaviličvrste temelje rasta i razvoja kompanije.

Tržište Europske unije drugo je najveće svjetsko far -maceutsko tržište s udjelom od 27 posto. Jeste li seposebno pripremali za otvoreno europsko tržište?Farmaceutska je industrija, kao rijetko koja druga,

spremna za EU tržište. To je industrija koja proteklihgodina značajno investira, izvozi i zapošljava, kojaima jezgro znanja i sposobnosti, tehnološki zahtjevnuproizvodnju s visokom dodanom vrijednošću i izni-mno razvijenom tehnološkom platformom. Radi seo kapitalno intenzivnoj industriji s visokim ulaznimbarijerama u smislu razvoja projekata, registracije iGMP certikacija.

Kada smo kod ulaska Hrvatske u EU, što mislite,hoće li se i koliko postrožiti proizvodni kriteriji nakonulaska?Europska je farmaceutska regulativa, uz američku,

jedna od najstrožih, a trend harmonizacije zahtjevaprisutan je na globalnoj ra zini. Važno je naglasiti kakoprijelazno razdoblje dopušteno za usklađivanje doku-mentacije traje tri godine. Brže i jednostavnije uskla-đivanje s EU regulativom svakako će biti u segmentumedicinskih proizvoda koji su certicirani CE marki-com i koji nakon kratke notikacije na tržištu mogubiti u prodajnoj mreži. Za nas su to proizvodi brandaAqua Maris, najinternacionalnijeg programa tvrtke. Sdruge strane, registracijski postupci za lijekove, bilogenerike, bilo OTC proizvode, zahtjevniji su, dugotraj-niji i skuplji.

JGL je pred najvećim investicijskim projektom od po -četka poslovanja - Kompleksom Svilno 2. Što će sveobuhvatiti ova investicija?Naša najveća proizvodno-tehnološko-razvojna inve-sticija, kompleks Svilno 2, uključuje značajnu rekon -strukciju, prenamjenu i dogradnju postojećih, kao i

gradnju novih objekata te će biti realizirana u četirifaze prema postavljenom projektnom portfelju.

Investicija je vrijedna 50 milijuna eura, a na 80 tisućakvadrata ukupnog prostora namjeravamo objediniti

proizvodnju i udvostručiti kapacitete u visokoj razi-ni tehnološke opremljenosti u postojećim pogonimasterilnih oblika te novom pogonu za aerosole i opre -manje otopina. Ovim proizvodno-tehnološko-razvoj-nim kompleksom podržavamo našu viziju i stvaramopretpostavke za razvoj u planskom horizontu od de -setak godina.

Ove je godine JGL dobio Povelju Republike Hrvatskeza izniman doprinos u gospodarstvu i poticanje druš-

tvenog razvoja Hrvatske. Prema Vašem mišljenju, kadabi hrvatsko gospodarstvo moglo znatnije krenuti uzla-zno, te što je sve potrebno za to?Bez povećanja globalne konkurentnosti, uklanjanjainvesticijskih i poslovnih barijera, kvalitetnog dijalo-

ga te pomnog i sustavnog strateškog promišljanja, re-forma i boljitka neće biti. Sve mudre i skromne drža -ve i kompanije svoje ograničene resurse usmjeravajuu pomno odabrana područja i proizvodne sektore svisokom dodanom vrijednosti koja su globalno izvo-

zno orijentirana. Smatram da je upravo farmaceutskisektor u kojemu posluje JGL strateški iznimno zna-čajan za Hrvatsku.

Što podrazumijevaju dugoročni poslovni planovi JGL-a?Fokusirani smo na razvoj i proizvodnju lijekova zaosjetila, a naša je dugoročna vizija postati globalni li -der u području nazalnih dekongestiva. Atraktivnostsegmenta oftalmike ogleda se u brojkama - globalnotržište oftalmika prije tri godine bilo je vrijedno goto-vo 11 milijardi eura, a do 2012. bilježi rast od 7 posto.Vjerujemo kako će naš novi investicijski projekt Phar-ma Valley svakako tomu doprinijeti.

tervju mjeseca

Hrvatskogospodarstvou 2014.

U sljedećoj godini očekuje se blagi oporavak BDP-a uz rast od 1 posto. Iako su se već u dru-gom i trećem tromjesečju ove godine pojavili pozitivni signali o stanju gospodarstva, kao štosu rast investicija, povećan broj turističkih noćenja i pad nezaposlenosti, negativna su kretanjai dalje dominantna. Čini se d a se u posljednje vrijeme i intenziviraju, što povećava rizike poslo-vanja u idućoj godini. Investicije i izvoz trebali bi biti g lavni nositelji oporavka u 2014., progno-ze su Ekonomskog instituta, Zagreb.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tema broja


9/35


ema broja

Hrvatski sabor je krajem listopada usvojio Strategijurazvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., prvi nacionalni strateški dokument koji sustav-no i dugoročno obuhvaća sektor malog gospodarstvate ga usmjerava prema postavljenim ciljevima.

Opći cilj Strategije je povećanje konkurentnosti ma-log gospodarstva, što će se iskazati kroz povećanje

bruto dodane vrijednosti po zaposleniku maloggospodarstva za 40 posto do 2020. godine. Strategijadenira pet ključnih strateških ciljeva. Jedan od cilje-va je povećanje udjela malog i srednjeg poduzetniš-tva u bruto domaćem proizvodu sa sadašnjih 51,6 na62 posto, što se namjerava postići većim ulaganjimau istraživanje i razvoj, povećanjem inovativnosti iizvoza te razvojem poslovnih mreža. Ostali strateškiciljevi usmjereni su na poboljšanje pristupa nancij-skim sredstvima za malo gospodarstvo za 40 posto,aktivnu promociju poduzetništva, poboljšanje podu-zetničkih vještina te unaprjeđenje poduzetničkog po-

slovnog okruženja kako bi se u tom dijelu Hrvatskapozicionirala među prvih 50 zemalja u svijetu. Zaostvarenje ciljeva ove Strategije, poduzetnicima ćeiz Europskog fonda za regionalni razvoj u razdoblju2014.-2020. na raspolaganju biti oko milijardu eura, atakođer će se nastaviti provoditi nacionalne mjere izPoduzetničkog impulsa.

Uvjeti poslovanja u HrvatskojRegija istočne Europe i središnje Azije po uvjetimaposlovanja zaostaje tek za razvijenim gospodarstvi-ma Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak,navodi se u izvješću Svjetske banke i Međunarodnenancijske korporacije objavljenom u listopadu, na či-

joj je ljestvici Hrvatska pala za četiri mjesta. U izvje-šću ‘Doing Business 2013: Pametniji propisi za malei srednje poduzetnike’ navodi se da je u regiji istočneEurope i središnje Azije provedeno gotovo 400 insti -tucionalnih ili regulatornih reformi u razdoblju od

2005. godine, što je više nego u ijednoj drugoj regiji svijeta. Poljska se pritom izdvaja kao zemlja koja jeprotekle godine najviše poboljšala uvjete poslovanja. Hrvatska je u najnovijem izvješću SB-a i IFC-a zauze-la 84. mjesto među ukupno 185 gospodarstava svijeta.Prošle se godine plasirala na 80. mjesto u izvješću koje

je obuhvatilo ukupno 183 gospodarstva. Autori izvješćaizdvajaju poboljšanje na području oporezivanja, ističu-ći da je Hrvatska snizila porezno opterećenje za podu -zeća sniženjem doprinosa za zdravstveno osiguranje. Izvješće Doing Business analizira propise koji se pri -mjenjuju na poslovne subjekte gospodarstva tijekom

njihovog životnog ciklusa, a obuhvaća 10 područja po-slovne regulative, poput osnivanja poduzeća, dobivanjapriključka električne energije, ispunjenja ugovornih ob-veza, prekogranične trgovine, uknjižbe vlasništva, pod-mirivanja poreznih obveza i zaštite ulagača.

Očekivanje investicija u 2014. godini

Planirana ulaganja u javni sektor mogu biti dovoljnaza rast od 1,3 posto iduće godine, ali naš cilj je takođeri poboljšanje lošeg ulagačkog imagea Hrvatske i po-većanje ulaganja privatnog sektora, rekao je ministarVrdoljak u razgovoru za Reuters krajem studenoga,te dodao kako u prvoj polovici 2014. Hrvatska plani-ra objaviti natječaje za koncesije za istraživanje naftei plina u središnjim i južnim područjima Jadranskogmora, a u drugoj polovici za projekte na kopnu, doda-

jući da bi to trebalo pomoći u po ticanju rasta. Velikaulaganja javnog sektora za 2014. uključuju dvije ter-moelektrane i poboljšanje hrvatske prometne infra-strukture, poput povećanja kapaciteta zračne luke uZagrebu. Hrvatska bi trebala imati koristi i od novihzakona o ulaganju kojima će se ubrzati procedure zaizdavanje raznih dozvola.

Tko su vodeći investitori u HrvatskojPrema iznosu direktnih investicija u naše gospodar-

stvo Austrijanci su uvjerljivo prvi. Procjenjuju da suu zadnjih dvadeset godina uložili oko 7,16 milijardieura, za 3,16 milijarde više od Nizozemaca, a treća jeNjemačka s više nego dvostruko manjim iznosom odAustrije, odnosno 3,1 milijarde eura.Unatoč tome što je Austrija vodeći investitor u Hr-vatskoj, navode kako njihova ulaganja također bilježenegativne trendove. Od rekordnih 4,2 milijarde eura,koliko su uložili 2008. godine, procjenjuju da se inve-sticije kreću na razini za 92 posto manjoj, odnosno nanegdje oko 1 milijarde eura. Ipak, s optimizmom gle-daju na buduću suradnju jer su austrijska ulaganja u2013. godini dosegla razinu od 460 milijuna eura.

Inozemni ulagači u Hrvatskoj, okupljeni u udruguForeign Investors Council (FIC), predstavili su kra-

jem studen oga svoju Bijelu knjigu, dok ument kojim

ocjenjuju stanje ovdašnje investicijske klime. Naj -veća novost je prijedlog za osnivanje investicijskog

Foruma, tijela za sprječavanje paraskalnih nametau kojemu bi bili zastupljeni strani ulagači, domaćipoduzetnici, predstavnici općina, gradova, županijai Vladinih ministarstava. Na taj bi način, smatra -

ju, Vlada o investicijski m idejama bila ob aviještenaprije nego što usvoji eventualni propis koji dodatnoopterećuje ulagačku praksu.

Kao najteži problemi trenutne poslovne klime uHrvatskoj istaknuti su pravna nesigurnost, visoki ineujednačeni porezi, paraskalni nameti, dugotrajnisudski postupci i radno zakonodavstvo. Ove i drugezapreke produciraju stanje u kojem je Hrvatska ponizu kriterija među najgorim europskim zemljama zaulaganje. Hrvatska, Grčka i Malta imaju najgore po -slovne uvjete od svih zemalja EU. Gledajući susjednezemlje, Hrvatska je u prosjeku gora za investiranjeod Makedonije i Crne Gore, a stoji uz bok Albaniji,Srbiji i Kosovu.

Gdje se kriju prilike za hrvatsko gospodarstvoVlada Republike Hrvatske za 2014. predviđa blagi rast

Ekonomske posljedice ulaska uEuropsku uniju

Dugoročno će se hrvatsko pristupanje EU-u pokazati pozitivnim, no trenutno jetuacija izuzetno teška jer naše gospodarstvo još nije spremno, smatra Ljubo Jur

te dodaje kako naša poduzeća nisu spremna za suočavanje s europskom konrencijom. Za smanjenje nezaposlenosti i rast plaća trebat će pričekati nadolazgodine u kojima će, između ostalog, strana poduzeća moći kupiti domaća. Ostoga, Vlada će morati smanjiti subvencije koje je do sada odobravala pojedinsektorima, ponajprije u ekonomiji, koja će biti najviše na udaru europske konku

cije, zaključuje Jurčić.

Hrvatska je u najno-vijem izvješću SB-a ia zauzela 84. mjestoeđu ukupno 185 gos-

podarstava svijeta.

Tema broj

hrvatskog gospodarstva za 1,3 posto. To nije mnogo,ali je zasigurno prvi znak oporavka i naznaka izlaska izkrize. -Vjerujem i da će uskoro investitori pokazati oz-biljniji interes za ulaganja u Hrvatsku kao novu članicuEuropske unije. PLIVA i Teva procesu daljnjeg razvojadaju svoj doprinos kroz strateška ulaganja. Prije samomjesec dana najavili smo novu investiciju u proširenjekapaciteta za proizvodnju sterilnih oblika lijekova u Za-grebu vrijednu 20 milijuna dolara – kaže Tihomir Oreš-ković, predsjednik Uprave, PLIVA Hrvatska d.o.o.

-U 2014. godini očekujemo u Hrvatskoj lagani rast- skoro simboličan, što neće biti nimalo lako. U na -šoj djelatnosti, distribuciji, bit će različito, u ovisno-sti o zaduženosti pojedinog poduzeća. Prezaduženiće biti u velikim problemima. Predstečajne nagodbeće samo na neko vrijeme odgoditi stečaj, zato će pra -vi poduzetnici nastaviti s racionalnošću, štednjom iopreznim povećanjem prodaje prema kupcima koji

redovito plaćaju – smatra Branko Roglić, predsjednik Nadzornog odbora, Orbico d.o.o.

Zdenko Adrović, predsjednik Uprave, RaiffeisenbankAustria d.d., smatra kako ulazak u Europsku Unijuotvara dodatne mogućnosti plasmana roba i usluga.No, domaći poduzetnici prvo se moraju suočiti s po-

jačanom konkurencijom i pravilima poslovanja na za- jedničkomu tržištu.

Planirana ulaganja u javni sektor mogu bitdovoljna za rast od1,3 % iduće godine.


10/35


ema broja

Domaći poduzetnicio se moraju suočiti sačanom konkurenci-

om i pravilima poslo-nja na zajedničkomu

tržištu.

-Stoga u 2014. godini očekujemo prevladavanje nega-tivnih nad pozitivnim učincima procesa pridruživanja.Proces izlaska nekonkurentnih poduzeća s tržišta tre-bao bi se ubrzati, a gospodarski rast bi mogao izosta -ti. I banke će se suočiti s pojačanom konkurencijombanaka iz EU koje mogu ponuditi nancijske uslugehrvatskim klijentima. Zato ne očekujemo rast imovinedomaćih banaka. Također, očekujemo ubrzanu konso-lidaciju bankarskoga sektora prema manjemu broju

banaka i specijalizaciju za poslovanje na užim segmen-tima tržišta – zaključuje Adrović.-Ekonomski pokazatelji, koji upućuju na blagi opo-ravak hrvatskoga gospodarstva u 2014. godini, a po-najviše pozitivni trendovi u hrvatskom turizmu, dajunam razloga za umjereni optimizam. Podsjećam, tre-ćina svih putnika u zračnom prijevozu, koji na godiš -njoj razini dolaze u Hrvatsku, leti na našim krilima.Osim toga, prema projekcijama međunarodne zra-koplovne udruge IATA te projekcijama proizvođača

zrakoplova Airbus i Boeing, područje jugoistočne Eu-rope ima perspektivu značajnog rasta. Iako se sektorzračnog prijevoza najsporije oporavlja na područjueurozone i izravno utječe na protabilnost aviopri-

jevoznika i njihov opstanak na tržištu, uvjeren samkako Croatia Airlines ima komparativne prednosti natemelju kojih se u 2014. godini može još uspješnijepozicionirati na regionalnom i europskom zrakoplov-nom tržištu - rekao je Krešimir Kučko, predsjednikUprave Croatia Airlinesa.Meri Matešić, direktorica Hrvatske turističke zajedni-ce, kaže kako je Hrvatska turistička zajednica ove go -dine već u kolovozu, što je najranije do sada, započelas aktivnostima i intenzivnim pripremama za narednuturističku sezonu i njihova su očekivanja stabilan rast,kako dolazaka, tako i noćenja. No, s obzirom na to dase od 12. lipnja do 13. srpnja u Brazilu održava Svjet-sko nogometno prvenstvo, a gosti s naših najvažnijihemitivnih tržišta su poslovično strastveni navijači,svakako očekuju da će se upravo dio tih gostiju od -lučiti otići u Brazil te je stoga potrebna opreznost uprognoziranju.

-Iskreno vjerujem da je 2014. godina prekretnica, godi -na pozitivnog BDP-a, što prepoznajem kao nešto pozi-

tivno. Svima nam je, prije svega, potrebna stabilizacijauvjeta u kojima radimo, pa bih u drugoj polovici 2014.godine zaista želio vidjeti neke nove pozitivne poslovnevjetrove. Mislim da se za to svakako polagano stvara

potreban prostor i pretpostavke. ICT industrija će u tomkontekstu ostati u volumenu sličnom onom iz 2013.godine, ali svima nam je izazov s jedne strane održati

proizvodne kapacitete, a s druge strane raznovrsnosti kvalitetu ponude. No, ne dvojim kako će u svakomrazvojnom scenariju ICT industrija zadržati ključnuulogu i da će tu prednost Combis znati isk oristiti za svojbudući razvoj - smatra Ivan Gabrić, predsjednik Upra-ve, Combis d.o.o.

Godina 2014. bi prema prognozama domaćih i stranihanalitičara trebala donijeti početak dugoisčekivanogoporavka našeg gospodarstva. -Premda su prognoze idalje popraćene brojnim rizicima, ono čemu se sva-kako nadam je najavljena blaga pozitivna promjenainvesticijskih trendova, pa s tim u vezi očekujem noveposlovne prilike za našu tvrtku, osobito u segmentuobnove i modernizacije energetske infrastrukture.Uvjeren sam da ćemo ih znati prepoznati te da ćemonastaviti postizati kvalitetne rezultate gradeći partner-ski odnos s našim kupcima – mišljenja je Mladen Fo-gec, predsjednik Uprave, Siemens d.d.

-Od strane ekonomskih analitičara i predstavnika Vla-de ovih dana ne čujemo optimistične tonove vezane ugospodarski rast u idućoj godini. Nerealno je očekivatida će sljedeća godina završiti s rastom nakon tolikonegativnih pokazatelja u 2013. Industriju osiguranjaočekuje zanimljiva godina. Liberalizacija tržišta au-

tomobilske odgovornosti trebala bi zaživjeti u punomsmislu, očekujemo i pritisak europske ko nkurencije, aveseli nas stabilan porast životnih osiguranja koji ćese sigurno nastaviti i u 2014. – izdvaja Krešimir Star-čević, predsjednik Uprave, CROATIA osiguranje d.d.Ivica Vidović, predsjednik Uprave, McCann EricksonHrvatska, smatra kako je direktna posljedica recesij-skog i time neizvjesnog domaćeg gospodarskog am -bijenta

i nadalje kontinuirani trend racionalizacijeposlovanja pod svaku cijenu, u kojem manje-više svigospodarski subjekti već nekoliko godina uzastopceznačajno smanjuju ulaganja ili stagniraju u njima napodručju tržišnih komunikacija, bez obzira što nekiteoretičari tvrde da vrijeme krize otvara hrabrima iproaktivnima prostor učvršćivanju pa i povećanju tr-žišne pozicije.

-Kod nas očigledno ne vrijedi stara latinska poslovi -ca “Audaces fortuna iuvat” ili “Sreća pomaže odvaž -nima”. Ako nema značajnijeg gospodarskog rasta ilibarem ispunjavanja bitnih preduvjeta za to i poslje-dično naznaka povećanja osobne potrošnje, uzročno-posljedično nema ni prosperiteta za industriju tržišnihkomunikacija i kreativnu industriju u cijelosti, pa time

ni za same marketinške agencije i medije u tripartit -

nom modelu klijent – agencija – medij. Čak ako i dođedo željenog povećanog ulagačkog ciklusa, to neće uprvo vrijeme imati značajnijeg udjela u našem sekto-ru. Dakle, očekujemo za sve, pa tako i za nas, nastavakneizvjesnosti te mukotrpnog hoda po ivici opstojnosti– zaključuje Vidović.

-Nakon najavljenog blagog rasta gospodarstva, u 2014.godini očekujemo pozitivan rezultat te stabilizacijupivskog tržišta, nakon što je posljednjih pet godina trži-šte piva bilo u padu jer su rezultati industrija roba ši-roke potrošnje vrlo usko povezani s kretanjima BDP-a.Naš fokus će i dalje biti na ulaganju u brandove, kva-


11/35


ema broja

Makroekonomskoruženje u Hrvatskojat će vrlo zahtjevnou velikom dijelu de-rminirati bankarskoposlovanje u idućoj

godini.

litetu i ljude, što je i cilj naše kompanije Molson Co -ors, u čijem sastavu djeluje i Zagrebačka pivovara. Kaonajinovativnija pivska kompanija na domaćem tržištu,i dalje ćemo ulagati u inovacije kako bi udovoljili že-ljama i potrebama naših potrošača, koje sustavno pra-timo putem opsežnih istraživanja, budući da su našipotrošači u središtu svega što radimo - kaže SergeyYeskov, predsjednik Uprave, Zagrebačka pivovara d.d.-Za sljedeću godinu očekujemo značajnija investicijskaulaganja koja će utjecati na gospodarski rast. HBOR ćeza potrebe hrvatskih gospodarstvenika i u 2014. nasta -viti s pribavljanjem sredstava od Europske investicij -ske banke, Centralne banke Vijeća Europe i IBRD-a,od kojih planiramo osigurati oko 1,2 milijarde eura,nešto više nego u 2013. Očekujemo da će, unatoč padurejtinga, uvjeti ovih kredita kao i dosad biti povoljni,

zahvaljujući dosadašnjoj dobroj suradnji i ugledu kojismo stekli – najavljuje Anton Kovačev, predsjednikUprave, Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Prema riječima Petra Radakovića, predsjednika Upra-ve, Erste&Steiermärkische Bank d.d., makroekonom-sko okruženje u Hrvatskoj ostat će vrlo zahtjevno i uvelikom dijelu determinirati bankarsko poslovanje u

idućoj godini. Dinamika kreditiranja ostat će sporija,posebice u segmentu stanovništva zbog nepovoljnihtrendova na tržištu rada. Kod poduzeća ona može bitinešto naglašenija, ali također i ovisna o realizaciji in -vesticijskih projekata iz sfere javnog sektora. Unatočopćoj slici hrvatskog gospodarstva, koja se odražavai u porastu tzv. loših kredita, razina kapitaliziranostihrvatskog bankarskog sektora, i dalje jednog od naj-

zdravijih u EU, i njegovu stabilnost i ukazuje na viso-ku sposobnost nancijskog praćenja pozitivnih inici-

jativa i projekata. Radaković se nada se da će buduć erazdoblje donijeti potrebne reforme koje će omogućiti

jačanje realnog sektora i njegove konkurentnosti, čimeće se otvoriti put otvaranju novih radnih mjesta i stva-ranju nove vrijednosti.

Djelatnost leasinga usko je vezana uz kretanje gos-podarstva u Hrvatskoj. Da bi leasing tržište značajnijeraslo, potreban je investicijski ciklus koji će za poslje-dicu imati stabilniji rast gospodarstva u Hrvatskoj, akroz povećanu potrošnju, što u kona čnici znači i opo-ravak tržišta automobila kao najzastupljenijeg objekta

leasinga. -Međutim, kako postoji vremenski odmak odpočetka oporavka hrvatskog gospodarstva i direktnogutjecaja na rast leasing tržišta, u 2014. godini očeku-

jem stabilizaciju leasing tržišta te relativno istu količi-nu potražnje za leasingom kao alternativnim oblikomnanciranje nabave investicijskih dobara, prijevoznihsredstava i plovila od strane gospodarstva i privatnih

osoba. Kao i prethodnih par godina, najveća potražnjaodnosi se na nanciranje osobnih automobila te gos -podarskih vozila, gdje se kao najveći korisnici javlja-

ju velika pod uzeća, javna poduz eća te držav na upra-va. Oni čine stabilan i relativno predvidljiv segmentprilikom planiranja s obzirom na vrstu ugovorenih

leasing aranžmana i njihovu frekvenciju obnavljanja.Nastavak tog trenda se očekuje i u 2014. godini - sma-tra Darko Urukalović, direktor i član Uprave, Erste &Steiermärkische S-Leasing d.o.o.

-Očekujem da bi naša zemlja, nakon pet godina re-cesije, tijekom 2014. godine konačno mogla zabi-lježiti blag gospodarski oporavak. U podlozi takvihprognoza fokus mora biti na prioritetna područja ipropulzivne industrije te neophodne reforme koje bipokrenule gospodarstvo i osigurale nova zapošljava-nja. Mislim da naša industrija kroz razvoj, istraživa-nje i inovacije (R&D&I) te primjenu ICT tehnologi-

je u svim procesima i aktivnostima, može zna čajnopomoći u horizontalnoj i vertikalnoj implementacijistrukturnih reformi kroz cijelo društvo. Imajući naumu trendove u svijetu, te čvrstu poveznicu izmeđukorištenja ICT tehnologija i konkurentnosti neke ze -mlje, očekujem da se i u Hrvatskoj tome da najve -

ći prioritet. Drugim riječima, podržavam strateškuvažnost ICT industrije te očekujem da će u 2014. ihrvatski ICT sektor kroz proces umrežavanja, koji

je već započeo, djelov ati kao akcelerator pozitivnihpromjena u brojnim industrijskim granama, a pozi -tivni utjecaji takvog procesa mogli bi biti vidljivi krozveću konkurentnost, brži gospodarski oporavak te za-dovoljnije građane – mišljenja je Gordana Kovačević,predsjednica Uprave, Ericsson Nikola Tesla d.d.

Učinci krize, posebno u Europi, još su uvijek vidljivi,iako se osjeća blago poboljšanje cjelokupnog gospo-darstva. Ipak, Hrvatska je i dalje u recesiji. Stoga jepotrebno poduzeti korake kako bi se potaklo gospo-darstvo te inicirale pozitivne promjene na tržištu.-Naša kompanija, kao i druge naftno-plinske kompa-nije u regiji, prolazi kroz strukturalne promjene kojese uglavnom odražavaju na naše ranerijsko poslo-vanje koje je pod velikim pritiskom. U tom smislu,

fokusirani smo na interna poboljšanja i razvoj kakobi kompanija dugoročno osigurala svoju stabilnosti održivost – zaključuje Zoltán Áldott, predsjednikUprave, INA d.d.

Žensko poduzetništvo - jedan od prioriteta Europske unije

Žensko poduzetništvo može imati važnu ulogu u povećanju stope gospodarskog rasta. H rvatska moraiskoristiti tu priliku, ali pritom i pomoći svima koji tožele, ne samo da lakše krenu, već i da ostanu u po-duzetništvu, naglašeno je na seminaru “Žene i podu-zetništvo” održanom u Vodicama krajem listopada.Jedan od najvažnijih ciljeva u postizanju pune rav -nopravnosti muškaraca i žena je poboljšanje položajažena na tržištu rada. Iako su žene većina u populaci -

ji, u sferi poduzetništva su manjina. Također, unatoččinjenici da žene postaju sve kvaliciranije, ravno -pravnost plaća još uvijek izostaje. Žensko poduzet -ništvo prepoznato je kao jedan od prioriteta Europske


12/35


ensko poduzetništvože imati važnu ulogupovećanju stope gos-

podarskog rasta.

Dr.sc. Jasminka Samardžija, urednica knjige ‘100 hr-vatskih lidera’, kaže kako je uz lidere naučila da jeneuspjeh sastavni dio uspjeha i da se ne treba bojati

pogriješiti, isprobavati, te da je u redu ukoliko vam seneuspjeh dogodi jer je to prijelazna faza, trenutak ukojem rastete.

Kako ste došli na ideju napisati knjigu s intervjuima sa100 lidera?To nije bio jednokratan proces jer kada sada pogledamretroaktivno, cijeli moj put vodio me prema tome. Zaizbor u znanstveno zvanje potrebno je pisati znan-stvene radove, a nakon interdisciplinarnih preglednih

radova te proširenja fonda informacija o ljudskom ka-pitalu i EFQM modelu poslovne izvrsnosti, zaključilasam da u organizacijama i društvu nema promjena akoih ne podrži top mana gement. Tada sam zaželjela datikonkretan doprinos društvu u kontekstu povezivanjamikroekonomije i makroekonomije, odnosno izvornimistraživanjem determinirati karakteristike lidera, kao iokolnosti koje su formirale i razvijale te karakteristikekako bismo ih kroz obrazovanje mogli dodatno poticatiu budućnosti, a same rezultate i utjecaj na BDP mjeritikorištenjem leadership multiplikatora.

Kakve su prve reakcije, jeste li postigli što ste očekivali?Najčešća reakcija koju dobivam je: Kako je to zani-mljivo! U istraživanju je korištena metoda životnepriče, koja stvara nevjerojatnu povezanost izmeđučitatelja i lidera čiji intervju čitate. Intervju je struk-turiran - korišteno je 19 istovjetnih pitanja kojasam postavljala svim liderima za vrijeme intervjua

koje sam radila uživo, što daje mogućnost uvida uindividualne životne mudrosti sagledane iz različi-tih perspektiva, a to nevjerojatno proširuje pogle-de čitatelja koji dobiva mogućnost putovanja krozvrijeme u kontekstu razvoja karijere, ali i promjenetržišnih okolnosti i mogućnosti. Jesam, postigla samono što sam željela u ovoj prvoj fazi - napravila sam100 intervjua, uredila ih, objavila knjigu, a čitateljisu ju zavoljeli.

Nakon što ste obavili stotine razgovora, upoznali broj-ne interesantne i uspješne ljude, što biste mogli za-ključiti, kako lideri razmišljaju, što ih čini liderima, po

čemu su drugačiji od drugih? Postaje li se lider rođe-njem ili odgoj igra bitnu ulogu?Lideri su znatiželjni, poduzetni, proaktivni, izazivajuprilike, vole neizvjesnost i rizik u dobroj mjeri, a s dru-ge strane vrlo su kompetitivni, puni energije i strasti

koja ih vodi prema realizaciji cilja koji nikad nije kona -čan, jer nakon jednom završenog cilja uvijek si postav -ljaju novi cilj. Uživaju u toj igri nadmetanja s osob -nim granicama, ali i komparaciji s drugima. No liderpostajete onda kada vas drugi (zajednica) prepoznaju inagrade ono što radite.

Na proljeće iduće godine u planu je i nastavak projek-ta, kroz održavanje konferencije ‘Lideri za lidere’. Štomožemo očekivati?Prirodnu, interaktivnu i otvorenu panel diskusiju (raz-govore) s liderima iz knjige ‘100 hrvatskih lidera’ početiri ključna područja: 1. Strateški leadership – izlazakna strana tržišta, 2. Proizvodnja (od ideje do realizacije),3. Bankarstvo, osiguranje i konzalting (kako zatvoritinancijsku konstrukciju, osigurati i naplatiti svoje pro-izvode) i 4. Životni balans - sport, umjetnost, turizam igastronomija. To je presjek svega onoga što je potrebnoza stvaranje i održavanje uspješnog biznisa.

Lideri uživaju u igri nadmetanja sosobnim granicamaLideri su ljudi koji pokreću društvo, neovisno o području djelovanja. Najveća zabluda u per -cepciji javnosti vezana je uz vrijeme koje lideri provode radeći. To su ljudi koji ne poznaju gra-nicu između rada i odmora, ali ne po kazni, već po osobnom odabiru jer se bave onim što vole.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Tema brojema broja

Dr. sc. Jasminka Samardžij

U istraživanju je korišna metoda životne prkoja stvara nevjerojatpovezanost između čtelja i lidera čiji intervčitate.

unije koja redovito iz svojih fondova subvencioni-ra aktivnosti vezane uz ovu problematiku. Malo isrednje poduzetništvo ključ je gospodarskog rasta uekonomijama poput Hrvatske. Žensko poduzetništvo

je ogroman gospodarski potencijal i njegov razvojtreba biti okosnica različitim inicijativama čijim ćese aktivnostima smanjiti nezaposlenost žena krozsamozapošljavanje i ojačati njihova zaposlenost urastućim poduzetničkim pothvatima žena, zaključeno

je na seminaru.

Prognoze MMF-a za HrvatskuHrvatsko će gospodarstvo ove godine oslabiti 0,6posto, dok bi u idućoj moglo porasti 1,5 posto, pro-cjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF) unedavno objavljenim redovnim prognozama. Topredstavlja povećanje procjene pada hrvatskog bru-to domaćeg proizvoda u ovoj godini, s obzirom nato da je u travanjskim prognozama MMF očekivao

pad gospodarstva za 0,2 posto. Procjenu rasta od1,5 posto u idućoj godini ostavio je nepromijenje-nu. Prosječna stopa inacije u Hrvatskoj trebala biu ovoj godini iznositi 3,0 posto, čime je MMF sniziotravanjsku prognozu u kojoj je očekivao inaciju od3,2 posto. Prognoza inacije za 2014. podignuta je s2,3 na 2,5 posto.

Izvješće Europske komisije ne donosi optimizamGospodarska klima u Hrvatskoj osjetno je pogorša -na u studenom, odudarajući od općeg trenda blagogpoboljšanja u Europskoj uniji i eurozoni, pokazalo jeizvješće Europske komisije objavljeno krajem stude-noga. U Hrvatskoj je tako indeks ekonomske klime(ESI) u studenom pao za 14,1 bod u odnosu na prošlimjesec i iznosio je 96,7 bodova. Najveće je pogorša -nje zabilježeno u uslužnom i industrijskom sektoru,gdje su odgovarajući indeksi oslabjeli za 20,1, odno -sno 12,1 bod. Ostali sektori također bilježe pogorša -nje, iako osjetno blaže.

U 17-članoj eurozoni indeks gospodarske klime po -rastao je 0,8 bodova, na 98,5 bodova. U 28-članoj EUuvećan je za 0,4 boda, na 102,1 bod. Po jačanju gospo-darske klime u eurozoni prednjači sektor usluga i in -dustrije, dok je povjerenje oslabilo među potrošačima iu sektoru graditeljstva.

Među pet najvećih gospodarstava eurozone klima je najviše poboljšana u Italiji, čiji je ESI poskočio 1,9bodova. Slijedi Španjolska s rastom odgovarajućegindeksa za 1,4 boda, Nizozemska s rastom indeksa za1,3 boda i Njemačka, gdje je uvećan za 0,8 bodova. UFrancuskoj je zabilježeno pogoršanje klime, uz pad in-deksa za 0,9 bodova.


13/35


anovi vodećih hrvatskih tvrtaka za 2014. godinu

mir Oreškovićsjednik Uprave, PLIVAatska d.o.o.VA svoj uspjeh prvenstvenoaljuje stručnim i kompe-nim ljudima, dugoj tradiciji

ešnog farmaceutskog po-anja, neupitnoj kvaliteti li-va i partnerskim odnosima

pcima i korisnicima unutar

vstvenog sustava. Također,dimo nove lijekove na tr-

, kontinuirano investira-u inovativne tehnologije,

ćavamo kapacitete i zapo-amo nove stručnjake kakoo zadovoljiti povećane po-

e domaćeg i izvoznih tržišta.ren sam da će se povećanauktivnost, konkurentnost

aliteta ukupnog poslovanja

ivno odraziti i na poslovneltate u 2013. i 2014. godini.

ko Roglićsjednik Nadzornog odbora,co d.o.o.2014. godini orijentiranipretežno na razvoj u ino-

stvu. U zapadnim zemljama,mačkoj, Austriji, Poljskoj,arskoj, Češkoj i Slovačkojeravamo uvoditi nove bran-

dove i očekujemo značajan rastod cca 50%. Sukladno tome, radi-mo na sređivanju stanja u južnimdržavama, te podizanju protabil-nosti.

Zdenko Adrovićpredsjednik Uprave,Raiffeisenbank Austria d.d.Poslovanje banke usklađuje se s po-tražnjom na nancijskomu tržištu.U uvjetima produžene recesije gos-podarstva i povećane nesigurnostipoduzetnika potražnja za investi-cijskim kreditima slabi, a potražnjaza kreditiranjem obrtnoga kapitalau segmentu poduzeća stagnira. Ikod stanovništva se nastavlja pro-ces razduživanja, što umanjuje mo-gućnosti za povećanje plasmanabanke. Stoga će i u sljedećoj godiniosnovne aktivnosti biti usmjerene

na unaprjeđenje poslovnih procesa,upravljanje troškovima poslovanjai rizicima. Putem optimalizaci-

je troškova i smanjenja gubitakana vrijednosti plasmana nastojat

ćemo ostvariti pozitivan rezultatposlovanja.

Krešimir Kučkopredsjednik Uprave, Croatia

Airlines d.d.

Provođenje programa restruk-turiranja kompanije, koji je

usklađen s europskom regula-tivom, naš je najvažniji zada-tak i u 2014. godini. Riječ je oprimjeni svih planiranih mjera

tog programa, koji se temelji na

tržišnom pozicioniranju tri te-meljna protna centra – mrež-nog letenja, sezonskog i charterletenja te održavanja inozemnihzrakoplova (tehnika). U planu ješirenje poslova tehničkog odr-žavanja, zbog čega smo počeli sgradnjom novoga, trećega han-gara u ZL Zagreb, koji bi u funk-

ciji trebao biti u proljeće. Zahva-ljujući strateškom, operativnomi nancijskom restrukturiranjuu prvih devet mjeseci ove godi-

ne ostvarili smo neto dobit od

20,3 milijuna kuna, a daljnjomracionalizacijom i uštedama usvim poslovnim procesima i ra-

zinama upravljanja planiramostvoriti preduvjete za protabil-no i održivo poslovanje u buduć-nosti. Jedna od ključnih mjera jepovećanje produktivnosti rada irješavanje problema broja zapo-slenih, uz uspostavu sustavnogai efektivnog upravljanja organi-zacijom i ljudskim potencijalima.

Meri Matešićdirektorica Hrvatske turističkezajedniceKako je u tijeku izrada Strateškogmarketinškog plana za 2014.-2020. godinu, na čijim će se te -meljima tijekom prosinca i de-

nirati Program rada Hrvatsketurističke zajednice, za sada još

ne možemo govoriti o preciznimaktivnostima, projektima i plano-

vima za 2014. godinu. No, ono načemu ćemo i dalje zadržati fokussvakako je poticanje povećanjaturističkog prometa na kontinen-tu, ali i u vrijeme pred i posezo-ne. Očekujemo još jače pozicio-niranje Hrvatske kao turističkedestinacije i dodatni rast gostiju

s emitivnih tržišta, doseg prije-ratnog broja britanskih turista

od 500.000 gostiju te daljnji rastgostiju s dalekih tržišta.

Ivan Gabrićpredsjednik Uprave, Combis d.o.o.Za Combis 2014. je godinakonsolidacije ključnih znanja ikompetencija. Stoga će u godi-ni pred nama naglasci biti na

konsolidaciji resursa, učinkovi-tom upravljanju proizvodnimportfeljem i ekonomičnom pru-žanju usluga nove generacije.Novi projekti su u mnogočemuizvedenica razvojnih projekataiz prethodne faze, a Combisov

je cilj om ogućiti t ransfer klj uč-nih poslovnih alata na cjenovno

i tehnološki prihvatljivije plat-

forme. Tako iznova prepozna- jemo ka ko je oko na s još uv ijekmnoštvo prilika za pravovjernuupotrebu tehnologije. Što serezultata u idućoj godini tiče,mi ćemo dati sve od sebe da ra -stemo koliko god je to u danim

okolnostima moguće. Naravno,ne zanosimo se dvoznamenka-stim rastom, ali vjerujemo da

napornim i kontinuiranim ra-

dom možemo osigurati jedno-znamenkast rast.

Izvor: Pixell

Sergey Yeskovpredsjednik Uprave, Zagrebačkapivovara d.d.Na naš rezultat u sljedećoj godini

svakako će pozitivan utjecaj imatii održavanje Svjetskog nogomet-nog prvenstva u Brazilu, na kojese naša reprezentacija uspješnoplasirala jer su Ožujsko pivo igledanje nogometa u društvuprijatelja neraskidiva kombina-

ganja u obnovljive izvore energije,ponajprije kogeneracije i bioplinska

postrojenja, te povećanje ener-getske učinkovitosti.

Darko Urukalovićdirektor i član Uprave, Erste &Steiermärkische S-Leasing d.o.o.Što se tiče Erste S-Leasinga, una-toč stagnaciji leasing tržišta isporog gospodarskog oporavka,

planiramo rast plasmana o odnosu

na 2013. godinu na osnovi novihstrateških smjernica Erste Grupe,

prije svega korištenjem sinergijeizmeđu članica Grupe, šireg pri-stupa potencijalnim klijentima, te

ponudom novih proizvoda krozciljane akcije i segmente gospo-

darstva za koje procjenjujemo dasu stabilni i održivi.

Anton Kovačevpredsjednik Uprave, Hrvatskabanka za obnovu i razvitak Ciljeve koje smo si zada-li tijekom ove godine, a međukojima su omogućavanje po-duzetnicima pokretanje no-vog investicijskog ciklusa kroz

jačanje poduzetničkih kapaciteta,

održavanje i poboljšavanje likvid-nosti te omogućavanje nanciranjaprojekata kandidata za sredstvafondova EU, nastavit ćemo pro-voditi i u 2014. Dodatno ćemo sefokusirati na potporu izvozu. Pla-niramo i značajnije kreditirati ula-

cija. Tijekom trajanja velnogometnih natjecanja,

ganja i aktivnosti Ožujspiva uvijek su pojačanaodnosu na standardnu razulaganja. Ožujsko će biti sutno pojačanim intenzitetposebice na TV-u, jer je glenost nogometnih prvenst

od strane naše ciljne skupuvijek značajno, a također ćepovećati intenzitet aktiv

ja na mjestu prodaje. Predosadašnjem iskustvu, tijekrazdoblja u kojem se održavvelika nogometna natjeca

kao što je Svjetsko nogomeprvenstvo u Brazilu, Zagrebapivovara očekuje porast prod

Međutim, treba naglasiti dana potrošnju piva tijekom lnih mjeseci svakako utjeca

uspješna turistička sezona kočekujemo, kao i povoljne vmenske prilike karakteristza taj dio godine.

ema broja Tema broj


14/35


dana Kovačevićsjednica Uprave, Ericssonla Tesla d.d.son Nikola Tesla nastavitdalje snažiti svoju pozicijuim segmentima poslovanja

svim kompanijskim tržišti-dodatno se usmjeravajući na

kupce i strateške poslove.

elj našeg poslovnog uspjehaaši ljudi i njihovo znanje teo nastaviti s razvojem stra-h znanja naših zaposlenikaem da zadržimo poziciju re -alnog lidera u području ICT.ativnost i proaktivnost su

tete po kojoj je naša kom-a, odnosno njeni zaposlenicioznati na svim tržištima i ualnoj organizaciji. To poseb-olazi do izražaja kada je riječšem odnosu prema potreba-korisnika naših proizvoda iga te stalnoj prilagodbi teh-

škim i tržišnim zahtjevima.sni smo da samo tako mo-o zadržati stabilno poslova-e pronaći nova područja zaiti poslovni rast u 2014., kao

dinama koje dolaze.

n Áldottsjednik Uprave,d.d.kujemo da će kompanijati stabilna i fokusirana na

Krešimir Starčevićpredsjednik Uprave, CROATIAosiguranje d.d.U 2014. godini očekuje nasdaljnje unutrašnje restruk-turiranje i optimizacija svihposlovnih procesa. Profitabil-nost tvrtke i dalje je na prvom

mjestu, ispred tržišnog udjela.Upravo završavamo s planomprihoda za 2014., ali računa-mo da će on biti postavljen narazini ove godine. Radimo idalje na razvoju novih proizvo-da prilagođenih trenutku i tr-žišnoj situaciji u kojoj živimo.Možemo očekivati veći brojaffiliate programa, kao i snažnupenetraciju digitalnih komuni-

kacijskih i prodajnih kanala.

Ivica Vidovićpredsjednik Uprave, McCannErickson HrvatskaAgencijski programi i planoviusko su vezani za marketinškestrategije naših klijenata koji

su svjesni da, bez obzira na sve,diskontinuitet u tržišnoj ko-munikaciji dugoročno narušavapoziciju njihovih brandova, teujedno slabi poziciju u napetojtržišnoj utakmici. McCann kaoiskusna međunarodna agen-cija svojim interdisciplinar-

nim grupacijama, koridorima,

modelima i alatima kreira i

unapređuje njihove komunika-cijske strategije u svakom seg-

mentu i pogledu, ostvarujućiMladen Fogecpredsjednik Uprave, Siemens d.d.

Petar Radakovićpredsjednik Uprave,Erste&SteiermärkischeBank d.d.Praćenje financijskih potrebagrađana, intenzivno fokusira-nje na segment malog i sred-

njeg poduzetništva te praćenjekvalitetnih projekata koji poti-

ču razvoj realnog sektora i rastzaposlenosti, bit će i nadaljetemeljne strateške smjerniceposlovanja Erste banke. Per-spektivu za novo kreditiranje

banka i dalje vidi u obnovljivimizvorima energije i energetskojučinkovitosti, poljoprivredi iinfrastrukturnim projektima uvezi s EU fondovima, turizmu iproizvodnji namijenjenoj izvo-zu. Dugoročne politike poslo-vanja banke uvijek su usmjere-

ne na ostvarivanje rasta iznadprosjeka rasta tržišta, poveća-nje interne efikasnosti i racio-nalno upravljanje troškovnomstranom.

postojeće te nove investicijs-ke projekte. Naša kompanija jemeđu najvećim izvoznicima,stoga smo također posvećenii jačanju naše pozicije ususjednim zemljama. Planira-mo nastaviti s realizacijom in-vesticija koje su u tijeku poput

EOR projekta, vrijednog višeod 500 milijuna kuna, čiji je ciljpovećanje proizvodnje nafte napostojećim poljima. Daljnja in-tenzivna modernizacija malo-prodaje je također jedna od pri -oriteta za nadolazeće razdoblje.Naravno, pripremamo i noveinvesticije te tako planiramo

izgradnju novog postrojenja uRaneriji nafte Rijeka, koje bi

trebalo prerađivati teške ostat-ke u vrijedna motorna goriva.Osim toga, ovisno o uvjetima

koji će tek biti denirani, INAbi sudjelovala i u nadolazećimnatječajima u Hrvatskoj, atakođer smo otvoreni i za noveprilike u inozemstvu.

prepoznatljiv krajnji cilj i do-seg: senzibilizirati, motivirati iučiniti zadovoljnim svakog kori-snika i potrošača. Stoga McCannveć sada čini sve da maksimali-zira svoje prvenstveno kreativne,kao i sve druge komunikacijske

potencijale i alate, uključivo idigitalne platforme. Rezulta-ti takvog pristupa, ulaganja i

rada već se sada osjećaju dobi -vanjem značajnih novih poslovai projekata.

U poslovnoj 2014. očekujemo na-stavak stabilnog poslovanja našetvrtke. Siemens Hrvatska slijediglobalnu strategiju koncerna,

koja je usredotočena na glavnetrendove svijeta današnjice – kli-matske promjene, urbanizaciju,demografske promjene i glo-balizaciju. Cilj nam je i u 2014.našim proizvodima i rješenjimapružiti našim kupcima podršku uborbi s najvećim izazovima kojeovi megatrendovi prouzroku-

ju, poput onog kako osigurati

izvrsnu i pristupačnu zdravstve-nu skrb, kako smanjiti potrošnjuenergije ili kako industrijsku

proizvodnju učiniti eksibilni- jom i učinkovitijom.

ema broja


15/35


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije

Naziv:

Država JapanGlavni grad:

TokioPovršina:

377 915 km²Stanovništvo:

127 253 000 milijunaSlužbeni jezik:

japanskiValuta:

SD = 98,6 japanskih jena (JPY)

Robna razmjena s Japanom (2012.)

Izvoz Hrvatske u Japan Uvoz Hrvatske iz Japana

Riba (svježa, rashlađena ili

zamrznuta)89,5% Uredski strojevi 14%

Drvo jednostavno obrađeno 4,3% Putnički automobili 11,7%

Tiskani materijal 1,5% Klipni motori 5,7%

Brodovi, čamci, plovne kon-

strukcije1,2% Razni kemijski proizvodi 5%

Or gan sk o- an or gan sk i spo je vi 0 ,8 % Di je lov i z a mot or na vo zil a 4 ,1 %

UKUPNI IZVOZ65,8 milijuna

USDUKUPNI UVOZ

180 milijuUSD

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Japan - zemlja koja se previše oslanjana izvozZbog svjetske krize japansko gospodarstvo suočava se s padom investicija i potražnje unatočpotencijalima, poput inovacija, istraživanja i razvoja, te pravne sigurnosti.

Spomenik mira u Hirošimi

Važni linkovi

Vlada Japana

www.cao.go.jpMinistarstvo vanjskihposlova

www.mofa.go.jpCarinska služba Japana

www.customs.go.jp/english/index.htmUlaganja u Japan (JETR

www.jetro.go.jp/en/invest/

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE

HRVATSKE U JAPANU

Veleposlanica: Mira MartinecAdresa: 3-3-10 Hiroo, Shibuya-ku,Tokyo 150-0012, JapanTel: 0081 3 5469 3014Fax: 0081 3 5469 3015E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO JAPANA U

REPUBLICI HRVATSKOJ

Veleposlanik: Masaru Tsuji, izvanredni i opunomoćeni veleposlanikAdresa: Boškovićeva 2, 10000 ZagrebTel: 00385 1 48 70 650Fax: 00385 1 46 67 334E-mail: [email protected]

Japan je posljednje desetljeće osjetio globalnu gospo-darsku i ekonomsku krizu, te je nekoliko puta padao urecesiju. Kako slabi suradnja s Kinom, jednim od glav-nih japanskih partnera, japansko gospodarstvo dodatno

slabi, te dolazi do pada investicija i potražnje za japan -skom robom. S obzirom na gašenje nuklearnih reakto-ra 2011. godine zbog zemljotresa i tsunamija, dolazi dopovećanja vrijednosti uvoza energenata. Nakon svega,Japan izuzetno puno pažnje posvećuje podizanju razi -ne sigurnosti, ali i diversiciranju izvora proizvodnjeenergije. Može se pohvaliti s nekoliko prednosti: izra-zito dobar položaj zemlje, jedno od svjetskih središtainovacija, istraživanja i razvoja, velika kupovna moćstanovništva, sigurno životno okruženje, visoka razi-na pravne sigurnosti i visoka radna etika zaposlenika.S druge strane, Japan se suočio i s problemima, poput

javnog duga od 20 0% BDP-a, prevelikog o slanjanja

na izvoz, starenja i smanjenja populacije, nerazvijenogsektora malog i srednjeg poduzetništva itd.

Struktura gospodarstva

Poljoprivreda zauzima jako mali udio u BDP-u (1,1%),ali je još uvijek važna stavka u japanskoj ekonomiji idruštvu. Japanska poljoprivreda vrlo je zaštićena isubvencionirana, jer je samo 15% površine pogodnoza poljoprivredu, što im je samodostatno u proizvod -nji riže, dok većinu drugih poljoprivrednih proizvodauvoze. Japan je drugi najveći svjetski proizvođač au-tomobila (iza Kine), no prvi su po vrijednosti i teh-nološkom napretku u automobilskoj industriji. Osimtoga, poznati su po elektronskoj opremi, strojogradnji,čeličnoj industriji, brodogradnji i kemijskoj industriji.Usluge čine 72,5% BDP-a, u što je uključeno bankar-stvo, osiguranje, trgovina, promet i telekomunikacije.

Mogućnosti poslovne suradnjeHrvatska kao članica NATO-a i sada EU-a šalje vrlodobru poruku japanskoj poslovnoj zajednici. IakoVlada nastoji ojačati investicijsku klimu, predstoji

još pun o posla da suradnja dosegne željenu razinu.Hrvatska je u krugu od svega 20-ak zemalja s kojima

je Japan sklopio Strateški sporazum o znanstvenojsuradnji. Japan je najviše zainteresiran za ulaganjeu područjima energetike, infrastrukture i turizma.Činjenica je da japanske investicije nisu kratkoročne,te da se najviše radi o greeneld investicijama kojedonose novu tehnologiju, otvaraju se nova radna

mjesta i dugoročne su orijentacije. Također se hrvat-skim građanima otvaraju mogućnosti sudjelovanja uprogramima razmjene i suradnje koje EU ostvaruje strećim zemljama na obrazovnim i znanstveno-istra-živačkim područjima.

Postupak uvoza roba i usluga u Japan

Prilikom uvoza roba i usluga u Japan postoje brojneprocedure koje se trebaju proći kako bi se zadovoljilizahtjevi. Sve pošiljke moraju imati uvoznu deklara-ciju, uz popratnu dokumentaciju, ovisno o proizvo-du. Pojednostavljen postupak carinjenja je za robucarinske vrijednosti od 200.000 jena i manje. Roba uvrijednosti od 10.000 jena i manje obično ne podlije-že carinjenju. Svježi proizvodi podliježu sezonskimcarinskim stopama, a ostali proizvodi harmonizi-


16/35


UlaganjaU Japanu je za pomoć stranim poslovnim subjektimakoji imaju namjeru investirati u zemlji zadužena Japan-ska agencija za vanjsku trgovinu (JETRO). Oni omogu-ćavaju jednostavniji način ulaska na japansko tržište,uz pomoć savjetovanja, pružanja informacija i drugihbesplatnih usluga kako bi se što jednostavnije započeloposlovanje u Japanu. S obzirom na starenje stanovniš-tva i ogromni dug, Japan postaje upitan za eventualnoulaganje i sve se više smatra da nije vrijedan takvog ri-zika. Upravo radi navedenog, Japan pokušava poboljšatisvoje gospodarstvo kroz skalne, monetarne i struktur-ne mjere. Postoje mali slučajevi za ulaganje u japanskeobveznice, najviše zbog slabljenja valute.

Poslovni običajiJedan od nedostataka je što japanski sugovornici imajunisku razinu poznavanja stranog jezika, iako se to polakomijenja zadnjih godina, no i dalje zaostaju za susjedima uregiji. Japanska poslovna kultura i etika izrazito je speci -čna u formi ponašanja i ophođenja. Japanci su svjesni da

je strancima jako teško poslovati u Japanu, no pogreškesu dopuštene sve dok se poštovanje osjeti tijekom cijelog

poslovanja. Rado će vam pomoći, no vrlo im je neugodnozbog njihovog nedovoljnog znanja engleskog jezika, sto-ga ni ne očekuju da govorite ili pišete japanski. Preferira-

ju poslovanje koje se temelji na osobnim poznanstvima.Sastanak dogovorite bar nekoliko tjedana prije, i to radijetelefonom nego e-mailom ili faxom. Posjetnice su izrazi-to važne, te ih tretirajte s velikim poštovanjem. Očekujteda ćete imati grupni sastanak i da ćete se morati sastatinekoliko puta prije nego odluče poslovati s vama. Japan -cima je teško reći ‘ne’, stoga ćete morati pratiti njihovoneverbalno ponašanje ili postaviti pitanje na način da do-bijete konkretan odgovor. Odijevanje je vrlo konzervativ-no, u tamnim bojama.

dič za inozemna ulaganja i suradnju

podarstvo Japana

: 5 962 mlrd USD

per capita: 45 360 USD

a rasta BDP-a: 2%

prema sektorima: usluge (72,5%), industrija (26,3%), poljoprivreda (1,1%)

z (2012.): 874 mlrd USD

zni proizvodi: transportna oprema, električni strojevi, neelektrični strojevi, roba

e potrošnje, kemikalije

lje izvoza: Kina (18,9%), SAD (16,1%), EU (12,5%), Republika Koreja (8,1%),

an (6,3%)z (2012.): 992 mlrd USD

zni proizvodi: mineralna goriva, električni strojevi, hrana, kemikalije, roba

e potrošnje

je uvoza: Kina (22,3%), SAD (10,7%), EU (10,7%), Australija (6,3%), Saudijska

ija (5,3%)

a inflacije: -0,6%

aposlenost: 4,4%

na ulaganja: 2,5 mlrd USD

netski kod zemlje: .jp

vni broj: +81

Tvornica biljnog ulja

obzirom na starenjenovništva i ogromni

dug, Japan postajeupitan za eventualnoulaganje i sve se više

matra da nije vrijedantakvog rizika.

ranom tarifnom sustavu. Većina roba ne zahtjevadozvolu za uvoz, a iznimke su opasni materijali, ži-votinje, biljke, proizvodi visoke vrijednosti, te kvar-ljiva roba. Odjeća i tkanine, hrana i piće zahtijevajuoznačavanje zemlje podrijetla. Posebni zahtjevi zaoznačavanje odnose se na prehrambene proizvode,tekstil, plastiku, farmaceutske proizvode, električneaparate, hranu za kućne ljubimce, ambalažni mate-rijal i robu široke potrošnje.

Kapita

Čini se kako se klasična bankovna štednja, bez obzirana dob pojedinca, te neovisno o raspoloživom mjeseč -nom dohotku, i dalje doživljava kao standardno sigur-na opcija povećanja kućnog budžeta. Istovremeno,prisutno je smanjenje prekograničnog nanciranja od

strane zapadnih banaka u zemljama naše regije.Rezultat toga je sve veće oslanjanje bankarskih susta-va regije na domaće nanciranje te usporavanje rastakredita, što je posljedica ponude i potražnje.

Rekordan iznos štednjeI dok si danas nerijetko postavljamo pitanje kako uopćeštedjeti u okolnostima smanjivanja realnog raspoloži-vog dohotka, kredita, kartica i s minusima opterećenimračunima čini se da, barem ako sudimo prema podat -cima središnje banke, hrvatski građani nemaju proble-ma s racionalnim odricanjem onoga što im nije nužno.Naime, posljednji podatci HNB-a pokazuju konstantnopovećanje depozita u bankama u odnosu na pretkriznugodinu, a za ovaj rast najzaslužniji su građani.Ukupni depoziti građana Hrvatske u bankama i štedio-nicama su, unatoč krizi, od kraja 2008. do kraja kolovozaove godine povećani za nešto više od 35 milijardi ili za

Banke regije oslanjaju se na domaćeizvore nanciranjaDomaći rast depozita nije dovoljan da bi potaknuo kreditni rast na lokalnim tržištimakapitala, barem ako je suditi prema ocjeni predstavnika Druge Bečke inici jative koji su seokupili u Bruxellesu krajem listopada. Selektivan pristup banaka majki prema regiji jedan

je od glavnih uzroka slabog kreditnog rasta pojedinih zemalja, zaključili su predstavnicispomenute inicijative.

Pripremila: Anita Zelić

preko 24%, te su dosegli rekordan iznos od 180,5 milijardi kuna. Više nego trostruko povećanje neto štednjegrađana u tako kratkom razdoblju, smatraju stručnjaci,posljedica je istodobnog suzdržavanja od potrošnje i in-vesticija u nesigurnom ekonomskom okruženju i na toj

osnovi generiranog povećanja depozita.

Jasno je kako su pretkriznu sklonost zaduživanju ipotrošnji zamijenili povećan oprez i nesklonost po -trošnji. Na taj je način došlo do dodatnog usporava -nja aktivnosti u cijelom gospodarstvu, ali je povećanasklonost štednji istodobno rezultirala značajnim pora-stom neto štednje građana. Ovo povećanje štednje imaprosječni godišnji rast od 4,7%, koji je ipak značajnoskromniji u usporedbi s dinamikom rasta depozitagrađana u pretkriznom razdoblju, kada su od 1999. do2008. godine bankovni depoziti građana u prosjeku ra-sli za gotovo 16% na godinu, vidljivo je iz podatakaHNB-a.

Hrvati povećali ulaganja u osiguranja i mirovinskuštednjuPozitivan trend na tržištima dionica bio je jedan od

Ukupni depoziti građna Hrvatske u bankami štedionicama su, untoč krizi, od kraja 200do jeseni ove godine

povećani za nešto višod 35 milijardi ili za prko 24%, te su doseglirekordan iznos od 180milijardi kuna.


17/35


apital

glavnih čimbenika koji su prošle godine potaknuli rast.Usporedo s ovakvim trendom porasla je i imovina koja

je sadržana u vrijednosnim papirima.Globalna bruto nancijska imovina privatnih kućan-stava u 2012. godini porasla je 8,1%, što je najviša sto-pa rasta zabilježena u proteklih šest godina. Istovre-meno, i u Hrvatskoj je prošle godine zabilježen snažanporast imovine, barem ako je suditi prema podatcima

koji proizlaze iz četvrtog izdanja Allianzovog izvješćao globalnom bogatstvu, u kojem se analizira stanjeimovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 ze -malja svijeta.

Bruto nancijska imovina porasla je 5,7%, uglavnomuslijed snažnog rasta imovine uložene u osiguranja imirovine od 16,4%. Hrvatska kućanstva u proteklihdvanaest godina značajno su povećala svoj udio nan-cijske imovine uložen u osiguranja i mirovine: prošlegodine je nešto malo manje od 20% njihove ukupneimovine bilo uloženo u ove proizvode u usporedbi s

manje od 5% početkom stoljeća.

Pad dobiti kompanija iz Crobex10 indeksaI dok je pod pritiskom lošeg makroekonomskog okru-ženja neto štednja građana rasla, poslovni rezultatikompanija uglavnom bilježe pad. Istu sudbinu dijele ikompanije čije su dionice sadržane u Crobexu10. Su-kladno analitičarima iz odjela Ekonomskih istraživa-nja Hypo Alpe-Adria-bank d.d., one su za prvih devet

mjeseci ove godine zabilježile ukupan pad prodaje za5,7 posto, bruto dobiti za 12,6 posto, a neto dobiti za24,4 posto.Od kompanija iz sastava Crobex10 indeksa Zagrebačkeburze u prvih devet ovogodišnjih mjeseci najveći je padprihoda, od 39 posto, zabilježio Ericsson Nikola Tesla,dok su najveći pad neto dobiti zabilježili INA (za 59posto) i HT (za 30 posto). Ipak, ima i pozitivnih poma-ka. Od kompanija iz sastava Crobex10 indeksa Atlanticgrupa, Ledo i Valamar Adrija ostvarili su rast i prihoda ineto dobiti. Crobex10 indeks obuhvaća povlaštenu dio-nicu Adrisa, te redovne dionice Atlantic grupe, Ericsso-na Nikole Tesle, HT-a, INA-e, Končar Elektroindustrije,Valamara, Lede, Podravke i Petrokemije.

Hrvatska investicijska društva ne žure u EUOsim već spomenutog klasičnog oblika bankarske šted-nje, na duže vremensko razdoblje dobra je opcija ula-ganje u fondove koji pružaju mogućnost ostvarivanja

viših stopa povrata. Ulaskom u EU otvoren je lakši pri-stup stranim investicijskim fondovima pa je tako, pre-ma podatcima Hrvatske agencije za nadzor nancijskihusluga, čak 51 strano investicijsko društvo kod svojegregulatora zatražilo dozvolu za ulazak na naše tržište.-Povećanje konkurencije sigurno će utjecati na redi-zajn ponude postojećih fondova, kako u strategijama,tako i u naknadama, ali smatram da domaći fondoviimaju kvalitetnu ponudu koja može konkurirati, jerpostoji i suštinska zainteresiranost ulagača u domaćetržište - prokomentirao je nedavno predsjednik udru-ženja fondova Hrvoje Krstulović iz ZB Investa.Međutim, unatoč obećavajućoj statistici i apetitu stra-nih investitora, stručnjaci navode kako je riječ o druš-tvima koja uglavnom nude

bizdirekt slavonija-i-baranja 55 prosinac 2013

Documents