issn: 1848-2937 · 2018. 3. 8. · 1 issn: 1848-2937 prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i...

1www.mirakul.hr

issn

: 184

8-29

37

prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i baranja broj 80, godina xiii, ožujak 2018.

tema brojaDigitalno poslovanje

posebni prilozi

intervjuTomislav Krajačić

Financijske inovacijeEU fondoviKongresni turizamTransport i logistika

32 BIZdirekt � ožujak 2018. www.mirakul.hr

Sadržaj

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca Tomislav Krajačić, osnivač i direktor marketinške agencije Kofein

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju Filipini

Upravljanje kvalitetom i certifikacijaPoboljšati kvalitetu ili otkloniti ‘nekvalitetu’, pitanje je sada?

AvioprijevozniciOčekuje se 25% više novih avioprijevoznika i letova u hrvatskim zračnim lukama

EnergetikaIntegrirano EU energetsko tržište nepovratno će promijeniti hrvatsko tržište

Nautički turizamJedrenje Jadranom - neprocjenjiv užitak

Poslovni kalendar

12 tema broja: Digitalno poslovanje

Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Za-greb o ekonomskim učincima digitalne transformacije 17% tvrtaka u Hrvatskoj intenzivno je digitalizirano, a čak 83% neintenzivno digitalizirano. Samo 8% njih koristi Big Data tehnologiju, 16% društvene mreže, a 26% koristi ERP, što je ispod EU prosjeka.

28 EU fondovi

8

20

34

47

60

70

66

54 Transport i logistika

24 Financijske inovacije

38 Kongresni turizam


Uvodnik

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, mr.sc. Jasmina Fijačko, Vedrana Glojnarić, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Gorden Knezović, mr.sc.

Siniša Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Ana Lučin, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Daniela Maršalek, mr.sc.

Elvira Mlivić Budeš, Martina Mršić, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Marija Slijepčević, Ivana Sučić, Dario

Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, mr.sc. Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,

mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzić, prof.dr.sc. Mane Medić, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić, prof.

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafička urednica Jasna Delač

Zamjenica grafičke urednice Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak Tiskara Nova Gradiška d.o.o., Laze 51, Staro Petrovo Selo

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

Metrika taštine

Mobiteli više nisu isti. Burgeri više nisu isti. Auti više nisu isti. Način na koji gledamo serije i filmove više nije isti. Način na koji putujemo više nije isti. Fiksne linije se od dominantne usluge sve češće gase, jer po-staju potpuno bespotrebne. Poslovnice banaka postaju sve praznije, jer se većina transakcija odrađuje online. McDonald’s aktivno uvodi zdravije menije. Coca-Cola sve više prodaje vodu. U zadnjih desetak godina goto-vo ništa nije isto. Sve se mijenja. Nešto drastično, poput mobitela, nešto djelomično, poput burgera i automobila. A što je s vašom uslugom i proizvodom? Koliko se to promijenilo? Možda najbolji način da ocijenite trenutno stanje i perspektivu vašeg biznisa je da ga usporedite sa stanjem od prije deset godina. Koliko se promijenio? Što se dogodilo kod vaše konkurencije? Jesu li se pojavili supstituti kojima se dio vaših kupaca okreće? Gubite li udio na tržištu?

Rast prodaje ponekad zna zavarati poduzetnike i mana-gere, što može biti čak i opasnije nego blagi pad, koji će puno ranije oglasiti alarm i natjerati managere da pokrenu promjene. To se u recentnoj poslovnoj literatu-ri zove „vanity metrics“. Iliti metrika taštine. Osnovna značajka te metrike je da se mjere samo podatci koji su najzvučniji, kao rast prodaje i dobiti, a potpuno se igno-riraju neki drugi signali koji mogu upućivati na velike probleme koji se približavaju u budućnosti. Na primjer, jeste li zaista uspješni u poslu ako vaši prihodi i dobit rastu po stopi od deset, a od vaših konkurenata trideset ili više posto? Pratite li koliko se vaših klijenata vraća

vašoj usluzi, a koliki je udio potpuno novih klijenata? Ako su većina vaših kupaca oni koji su prvi put od vas nešto naručili, to je znak za uzbunu, iz nekoliko razloga: vaši stari kupci se ne vraćaju, što može značiti da nisu zadovoljni vašom uslugom, ili proizvodom, i kad-tad ćete iscrpiti potencijal novih kupaca i tada nećete imati kome prodavati. I bit će prekasno da promijenite stra-tegiju i povećate kvalitetu usluge, jer stare kupce više nećete moći uvjeriti da ste se promijenili.

Zbog svega navedenog iznimno je važno da svoj biznis analizirate daleko šire od pukih osnovnih podataka (broj zaposlenih, prihod, dobit), kako biste osigurali razvoj poslovanja i u budućnosti. Kako bismo vam pomogli na tom putu, u ovom broju pišemo o brojnim novim i aktualnim područjima poput digitalnog poslovanja, financijskih inovacija, EU fondova, upravljanja kvali-tetom itd. A brinemo se i o vašem psihičkom zdravlju te potrebi za kvalitetnim odmorom, pa vam donosimo novosti iz svijeta nautičkog turizma, ili što je novo u avioprijevozu, ako želite otići dalje u inozemstvo i iskusiti nove kulture. Iako nije lako mjerljivo, energija i kreativnost koju imamo za posao, a koji se značajno obnavljaju na svakom putovanju, imaju nevjerojatan utjecaj na razvoj poslovanja. Njegujte ih, lakše ćete se nositi s promjenama.

TRAJANJE PROGRAMA: 25. svibnja 2018. - 15. lipnja 2018.

MJESTO ODRŽAVANJA PROGRAMA I RADIONICE:FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green Gold

KOTIZACIJA:Promotivna cijena programa za prijave i uplate do 10. svibnja 2018.: 5.500,00 kn + PDVRedovna cijena programa: 6.000,00 kn + PDV

VODITELJ PROGRAMA:dr.sc. Jasminka Samardžija

PRIJAVE I KONTAKT:tel: +385 31 629 616mob: +385 91 333 77 94e-mail: [email protected]

Više informacija na www.mirakul.hrSvi moduli mogu se upisati pojedinačno, kao zasebni seminari.

MODUL 1 (25. svibnja 2018.)

Results based Budgeting and Business Planning – Uspostavljanje sustava ključnih indikatora (KPI) i kreiranje operativnog plana s budžetiranjem

MODUL 2 (8. lipnja 2018.)

Successful project management skills - Managing Projects for Results – Definiranje WBS structure, upravljanje rizicima i projektnim timom

MODUL 3 (15. lipnja 2018.)

Strength Deployment Inventory (SDI®) – Alat za osobni i timski razvoj - 50 nijansi odnosa - Od samoprocjene do produktivnog upravljanja različitostima i konfliktima

Mini MBA Premium management skills

Trodnevni vrhunski managerski program na kojemu ćete naučiti uspostaviti sustave ključnih indikatora i kreirati operativni plan s budžetiranjem, upravljati rizicima i projektnim timom s fokusom na rezultat projekta, te ćete dobiti uvid u svoje voditeljske snage kako biste prepoznali

okidače konflikata, prevenirali ih i postigli bolje rezultate u interakciji s drugima.

Program se sastoji od 3 redovna modula.


BIZ vijesti BIZ vijesti

y Više aktualnih vijesti pogledajte na BIZdirekt portalu: www.mirakul.hr/bizdirekt

Komunikatorom godine proglašen je dr. sc. Ante Mr-vica, doc. Odlučilo je to petnaest članova stručnog žirija 11. Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću.U završnici izbora za prestižnu komunikacijsku titulu bili su i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, europarlamentarka Biljana Borzan, pukovnik Davor Turković te autori stranice Di su pare.

„Ante Mrvica hrvatski je pomorac, sveučilišni pro-fesor te koordinator Jadrolinije za plovno područje Splita i Dubrovnika umirovljen krajem kolovoza 2017. godine. Svoj je posao obavljao samozatajno, pa se tijekom njegove karijere o njemu osobno nije mnogo znalo niti pisalo. S druge pak strane izvrstan je primjer kako iz pozicije koja je u službi građana, komunicirati u javnom interesu i za javnost. Ta ko-munikacija treba biti pouzdana, jednostavna i izravna sa svima - od putnika do novinara. Mediji su izuzetno cijenili i njegovu dostupnost, upravo onakvu kakvu očekuju i od drugih ljudi na sličnim položajima“, ka-zao je Krešimir Macan, predsjednik žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a.

Mrvičina otvorenost kvaliteta je koja bi mogla na-dahnuti mnoge osobe u hrvatskom javnom prostoru.U splitskoj luci Ante Mrvica je proveo 27 godina, a o svojem je poslu kazao: „„Uvijek sam tvrdio da sam tu zbog putnika, a ne oni zbog mene i da putnik treba točnu i pravovremenu informaciju.“ Takav stav i ko-munikacija donijeli su mu nagradu Hrvatske udruge za odnose s javnošću koja ga izuzetno veseli.

Zajednički poduhvat Istrijana i Slavonaca - značajan korak za stvaranje konkurentnosti domaćeg proizvoda

Na ergeli Višnjica pored Slatine početkom veljače potpisani su prvi ugovori o suradnji između proizvođača/uzgajivača svinja okupljenih oko no-voosnovanog prvog poljoprivrednog Agroklastera Čista priroda d.o.o. iz Osijeka i Udruge proizvođača

istarskog pršuta iz Pazina. Republika Hrvatska, posebice područje Slavonije, zadnjih 20-ak godina svjedoči gašenju mnogobrojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Osim go-spodarske krize, tome su pridonijeli i tržišni uvjeti koje prosječni hrvatski poljoprivrednik baziran na tradicijskoj proizvodnji nije mogao pratiti. Sve to imalo je značajan utjecaj i na proizvođače istarskog pršuta, koji je jedan od prvih proizvoda Republike Hrvatske upisan u registar zaštićenih oznaka izvor-nosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na zajedničkom EU tržištu. Otvaranjem vrata EU, otvorila su se i vrata velikog tržišta, ali i nelojalne konkurencije koja je ozbiljno zaprijetila domaćoj proizvodnji. Tako su se istarski pršutari suočili s pro-blemom nedostatka dovoljnih i stalnih količina siro-vine za proizvodnju Istarskog pršuta koja zadovoljava stroge kriterije u praćenju sljedivosti.

Ugovorima koji su potpisani proizvođači okupljeni oko prvog poljoprivrednog Agroklastera Čista pri-roda d.o.o. iz Osijeka i njihovog zajedničkog branda „Slavona“ osigurat će istarskim pršutarima 5.000 tovljenika godišnje koji će omogućiti proizvodnju od 10.000 komada Istarskog pršuta zaštićenog oznakom izvornosti radi nastupa na zajedničkom EU tržištu.

Na Zagrebačkom velesajmu održani su Zagrebački sajam nautike, jubilarni, 10. Hotel&Gastroteh i Festival maslina

Od srijede, 21. veljače do nedjelje, 25. veljače na 19.000 kvadrata izlagalo je 455 izlagača iz 25 zemalja, a sajmove je razgledalo 22.223 posjetitelja.

Ovogodišnji sajam Nautike bio je najveći sajam u ovom desetljeću. Zabilježen je rast od 10% u izložbenom dijelu sajma i porast izloženih plovila od 8% u odnosu na prošlogodišnje izdanje. Izložene su čak 24 hrvatske premijere i 2 svjetske premijere plo-vila."Uz pokazatelje snaženja internacionalizacije, odno-sno broja zastupljenih zemalja na kojoj smo radili intenzivno od 2016. godine, važno je istaknuti porast izložbene površine po izlagaču kao realan pokazatelj oporavka tržišta, kako nautičkog tako i turističkog. Sajamski rast uvijek je indikator rasta tangiranih industrija, a ujedno i potvrda da smo ponašanjem i djelovanjem te podignutom razinom kvalitete uslu-ge koju pružamo kao organizator vratili povjerenje izlagača i posjetitelja, omogućavajući induciranim prihodom i multiplikatorskim efektima sajamskog djelovanja nastavak daljnjeg rasta poslovnog turizma kao i ukupnog gospodarstva grada Zagreba.“, rekla je na otvorenju direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić.

Forum ICT-društvo: stvorimo uvjete za ostanak mladih

Tema prvog Foruma ICT-društvo, koji će se održati 23. ožujka u Osijeku, utjecaj je tehnološke dimenzije globalizacije na naše društvo i razvojne prilike koje se time otvaraju. Forum ICT-društvo spaja ICT stručnjake sa širokom poslovnom, društvenom i političkom zajednicom, kako bi zajedno potaknuli lokalni razvoj. Domaći startupi, tvrtke i udruge, međunarodne kompanije, akademska zajednica, lokalne vlasti i ministarstva raspravljat će i predlagati rješenja za jačanje ICT sektora u Osijeku, Osječko-baranjskoj županiji i Hrvatskoj. Projekt je usmjeren na zaustavljanje iseljavanja mlade populacije te regionalno povezivanje Slavonije i Baranje, Dalma-cije, Istre, odnosno hrvatskih regija s uspješnim centri-ma izvrsnosti u području ICT industrije, i Zagrebom kao središtem.Forum je podijeljen u četiri panela: 1) Digitalna ekono-mija, digitalni marketing i decentralizacija; 2) Inovacija kao motor razvoja organizacija i lokalnog društva; 3) Lokalni pristupa regionalnom i međunarodnom poslo-vanju te 4) Povlačenje sredstava iz EU fondova za ICT sektor.Više o ciljevima Foruma, programu, panelistima,

mogućnostima sudjelovanja i kotizacijama može se doznati na web stranicama Foruma.

Svaka sedma osoba u EU je nezavisni profesionalac

Europski forum nezavisnih profesionalaca (EFIP) obja-vio je opsežno istraživanje o porastu broja nezavisnih stručnjaka - freelancera unutar Europske unije. Pre-ma objavljenim brojkama, riječ je o najvećem rastu zaposlenja na tržištu Europske unije. Sveukupan broj samozaposlenih radnika čini oko 15% ukupno zapo-slenih u cijeloj Europskoj uniji.Najveći porast broja freelancera ostvarila je Nizo-zemska, gdje je u posljednjih 10-ak godina broj fre-elancera porastao čak 92%. Naši susjedi Talijani imaju 23,4% samozaposlenih profesionalaca, a Rusija čak 35%. U Slovačkoj, čije je tržište približno slične veličine hrvatskom, svaka deveta osoba je freelancer.U Ujedinjenom Kraljevstvu brojke su još veće. Slo-bodnim zanimanjima bavi se oko milijun i pol Brita-naca, a vrijednost njihovog rada za britanski proračun procjenjuje se na čak 21 milijardu funti, odnosno oko 176 milijardi kuna.

Komunikator godine: Ante Mrvica


Intervju mjeseca

Klijent najbolje poznaje svoj proizvod, mi smo tu da ga kanaliziramo do potrošačaDefinitivno je da se nove mogućnosti otvaraju u oglašavanju i da su sjajne, ali moramo paziti da dopiru do target potrošača. U Hrvatskoj, nažalost, još uvijek imamo izazov da u materiju ulazimo površinski i nekada je dosta da se u okruženju stvori hype oko nečega novog, da bi mi donijeli odluku da nam to treba. Nažalost, to nije dovoljno. Digitalizacija je neizbježna i moramo ući dublje u tematiku kako bi znali donijeti pravu odluku što za nas funkcionira, a što ne.

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Marketing je živa tvar, podložna promjenama u vremenu i prostoru. Ciljevi koje treba/mora ispuniti ujedno su i jed-nostavni i kompleksni, dok je kanala kroz koje se ti ciljevi trebaju realizirati sve više. Tomislav Krajačić, osnivač mar-ketinške agencije Kofein, kroz razgovor je pojasnio kako globalna digitalna transformacija utječe na marketing u svi-jetu, posebice u Hrvatskoj, kako se nosimo s trendovima te u čemu je tajna uspješne kampanje.

Kofein ste osnovali u, za sve djelatnosti kriznoj, 2012. go-dini, a ipak ste uspjeli rasti i razvijati se. U čemu je tajna? Upornost? Sreća? Ludost?Ja bih rekao da ste u pitanju dali odgovor na sve. Možda bih ja malo raspored presložio, tipa sreća, ludost i upornost. Za-ista nije bilo lako, pogotovo iz perspektive Davida kada su Golijati ubacili u višu brzinu zbog prepolovljenog tržišta.

Kao čelni čovjek agencije Kofein, prava ste osoba za pitanje kako globalna digitalizacija i digitalna transformacija utječu na marketing, posebice na marketing u Hrvatskoj?Smatram da je digitalizacija definitivno put kojim se već duže vrijeme krećemo, ali isto tako bezbroj puta naglasio sam da je svaki proces, pa tako i proces digitalizacije, jedan složeni put. Čovječanstvo ima veliku tendenciju stvarati tzv. 'balone vrućeg zraka' i na taj način troši prevelike resurse i vrijeme koji su, ako gledamo veliku sliku, gubljenje vreme-na. Postoji puno stvari koje su mogle zaživjeti u komunika-ciji i prije same ere digitalizacije, ali opravdano nisu i sada ih se fura samo zato jer su na mediju koji je digitalan. Pogotovo što se tiče marketinga, moramo biti jako oprezni. U oglaša-vanju stimuliramo između ostalog i podsvijest, i ukoliko ko-ristimo kanal ili način komuniciranja, koji zbog psiholoških ograničenja ili samog user experience-a ne dopiru do potro-šača, bacili smo budget u vjetar.

Definitivno je da se nove mogućnosti otvaraju u oglašavanju i da su sjajne, ali moramo paziti da dopiru do target potro-šača. U Hrvatskoj, nažalost, još uvijek imamo izazov, da u materiju ulazimo površinski i nekada je dosta da se u okru-ženju stvori hype oko nečega novog, da bi mi donijeli odluku da nam to treba. Nažalost, to nije dovoljno. Digitalizacija je neizbježna i moramo ući dublje u tematiku kako bi znali do-nijeti pravu odluku što za nas funkcionira, a što ne.

Kakva je 'krvna slika' tiskanih i digitalnih medija u Hrvatskoj u ovom trenutku? Već duže vrijeme slušamo kako je digital uvelike nadvladao tisak, no, prema Vašim iskustvima, u kojoj je mjeri to doista tako?Teško mi je komentirati samu krvnu sliku medija, ali činje-nica je da se vani već duže vrijeme događa transformacija, pogotovo u tiskanim medijima. U samom prenošenju infor-macija tiskani mediji odavno su izgubili primat i oni koji se

tome nisu prilagodili doživjeli su velike gubitke. Tu je Inter-net definitivno preuzeo primat, ali u području specijalizacije i prenošenja neke vrste emocije i ekskluzivnosti, tu je print u porastu. Ukoliko pogledate, opet ponavljam, vanjska prodaj-na mjesta, vidjet ćete da nikada nije bilo više specijaliziranih časopisa nego sada, jer ne smijemo zanemariti moć uredniš-tva i selektirane probrane informacije koja je još uvijek ade-kvatnija u printu nego na webu. Nekada je postojala izreka 'papir trpi sve', ja bih rekao da je danas 'web trpi više'. Svaka kategorija proizvoda ili usluge ima svoj target i print definitivno nije nešto što će se zane-mariti još neko vrijeme u budućnosti.

Koji je media mix dobitna marketinška kombinacija u ovom trenutku? Jasno je da se kampanje razlikuju ovisno o klijen-tu, no u kojem su omjeru zastupljeni TV, tisak i digital?Ako pričamo o lokalnom nacionalnom tržištu, to je i dalje TV. Bez obzira na priče i dalje drži primat kod nas, dok je, naravno, online u rastu, a print u laganom padu, iako kažem, mislim da je pred print industrijom u Hrvatskoj tek put pre-slagivanja i restrukturiranja.

Unatoč kataklizmičkim predviđanjima, tisak svakako nije mr-tav, no kako se tiskani mediji u Hrvatskoj, a kako u svijetu, nose s digitalnom konkurencijom?Opet ponavljam, u povijesti su često predviđanja bila ka-taklizmička, pa se cijeli sustav prilagodio i integrirao u no-vonastalo vrijeme. Ako ništa drugo, dolaskom novih me-dija sredinom prošlog stoljeća uvijek su bila kataklizmička predviđanja, pa sada imamo sve te medije i koristimo iste. Print se održao od Gutenberga, radio je tu već sto godina, ali i dalje je tu.

Koliko hrvatske agencije i oglašivači prate svjetske trendove, vezano uz marketinške kampanje?Rekao bih da pratimo, educiramo se i maštamo. Na kraju, stvar je primjene i lokalizacije. Nekada agencije žele stvarati trendove, ali moramo shvatiti da nitko ne poznaje bolje svoj proizvod ili uslugu od oglašivača i jako je bitno da se ko-munikacija prilagodi lokalnom potrošaču. Svako tržište nosi svoje specifičnosti, pa tako i naše.

Što možete apostrofirati da vas najbolje opisuje kao agenci-ju, i jesu li u tom kontekstu stigle i potvrde struke za uspje-šan rad?Teško mi je apostrofirati nas kao agenciju jer sam vjerojatno subjektivan, ali mogu reći da je iza nas nešto više od 6 godi-na predanog rada i da nije uvijek bilo lako.

Naime, naš posao, kao i svaki, pretpostavljam, ima svo-je karakteristične izazove, ali recimo da je bilo jako teško pridobiti povjerenje oglašivača na tržištu kao mlada i nova agencija, kad se krug već pomalo zatvorio, ali upornost se očito isplatila. Sama činjenica da smo u zadnjih nekoliko mjeseci osvojili neke velike pitcheve, za velike domaće i strane brandove, dokazuje nam da se upornost i izvrsnost isplatila.

Osim u nove poslovne prostore, zasigurno najveće ulaganje ide prema pravim ljudima koji rade u agenciji. Ispunjava li vaš tim sve željene ciljeve?U našem poslu sve se vrti oko ljudi, ostalo je samo pomoćni alat ili ukras, i ono što mogu reći je da sam izrazito pono-san na tim ljudi koji radi u agenciji. Smatram da smo mala obitelj i da svaki projekt radimo sa srcem, i smatram da je to ključ uspjeha, pogotovo u ovim zadnjim mjesecima.

I kreativnost je ključ uspjeha. No nastaju li bolji rezultati kada imate potpunu slobodu ili u slučajevima kada vas kli-jenti više ili manje usmjeravaju?Ponavljam, naša uloga u cijelom procesu je jasna: klijent naj-bolje poznaje svoj proizvod jer s njim živi 24/7, a mi smo tu da ga kanaliziramo do potrošača. Niti jedna uspješna kampa-nja ne bi bila uspješna bez zasluga jedne i druge strane.

Može li se reći da se između društvenih mreža i marketinga dogodila ljubav na prvi pogled? Nije se dogodila ljubav, nego želja za prihodima. Kreatori društvenih mreža uvidjeli su da ima prostora za komercijali-zaciju kroz oglašavanje, a mi smo uvidjeli da ima prostora za targetiranu komunikaciju i dogodio se win-win.

Prema Vašem mišljenju, koliko će ta ljubav potrajati i kroz koje faze prolazi ili će prolaziti u bližoj budućnosti?Naravno da budućnost ovisi o senzibilitetu između količine contenta koji korisnik želi i između plasiranja komunikacije koje oglašivači žele. Matematika je vrlo jasna i mislim da će, kada se omjer uspostavi, stvar idealno funkcionirati. Prirod-no je da društvene mreže traže svoje 'mjesto pod suncem' i da će se uvijek tražiti novi načini za komercijalizacijom.

Puno se priča o snazi influencera. Što mislite, hoće li se ovaj trend nastaviti?Svako ima svoju percepciju danas što je ustvari influencer. Uzmimo to kako su nastali: tako da su zanimljivi ljudi objav-ljivali zanimljive stvari na društvenim mrežama i prikupili kritičnu masu pratitelja, nakon toga se otvorila mogućnost plasiranja proizvoda, koja je bila idealna. E sada, ukoliko se zadrži taj neki 'pravi' omjer sadržaja i proizvoda, trend će i dalje rasti, a ako ne, potrošač gubi interes i taj influencer gubi influence. Uzmite, recimo, primjer product placementa kroz filmove koji se događa zadnjih 30-ak godina i možemo reći da funkcionira gdje je sadržaj i dalje u primatu - tamo gdje je previše fokusirano na product jednostavno gubimo interes, a samim time i proizvod o kojem pričamo.

Kako vidite marketinšku industriju i razvoj u sljedećih nekoliko godina?Na sreću, vidim ju pozitivno u Hrvatskoj. Neke nedavne tektonske promjene na tržištu najavljuju da se iz prodajne ekonomije okrećemo tržišnoj ekonomiji. Potrošač ima sve jasnije izraženu svijest o proizvodu te mu je teže nametnuti proizvod ili uslugu zbog snage police. Okrećemo se više po-trošaču nego distributivnom kanalu, i to je prednost za sve, jer će na kraju pred potrošačem biti izbor.

Svaka kategorija proizvoda ili usluge

ima svoj target i print definitivno nije nešto što će se zanemariti još neko

vrijeme u budućnosti.

Potrošač ima sve jasnije izraženu svijest o proizvodu te mu je teže nametnuti proizvod ili uslugu zbog snage police.

Tomislav Krajačić, osnivač i direktor agencije Kofein


Marketing

Tehnologija i kreativnost teme su šestog izdanja festivala Dani komunikacijaFestival Dani komunikacija, od 12. do 15. travnja ove godine u Rovinju, donosi primjere svjetskih kampanja koje su ostvarile veliki utjecaj na industriju, ali i način na koji konzumiramo medije te doživljavamo svijet oko sebe. Na festivalu se promoviraju dobre prakse, ali i propitkuju kontroverze koje pomiču granice te utječu na percepciju industrije u javnosti.

Organizacijski tim Dana komunikacija iz godine u godinu na festival dovodi

predavače koji ‘pomiču granice’.

-Veliki je uspjeh u Hrvatsku dovesti svjetske lidere i stručnjake koji diktiraju trendove naše industrije pa sam posebno ponosna na ovogodišnji sastav govornika koji je zasigurno najjači do sada. Dani komunikacija jedinstvena su prilika da poslušamo što imaju za reći, propitujemo ih i postavljamo im pitanja, a pritom se odlično zabavimo uz društvo kolega i druženje u sunčanom Rovinju - izjavila je direktorica Dana komunikacija i direktorica programa festivala, Dunja Ivana Ballon.Predsjednik Uprave HURA-e Davor Bruketa posebno je istaknuo: -Iz godine u godinu na festival dovodimo predavače koji pomiču granice, a u istom tonu nastavljamo i 2018. Prošle godine ugostili smo stručnjake sa Sveučilišta u Cambridgeu specijalizirane za big data psihologiju, s kojima smo razgovarali kako odgovorno upravljati tim podatcima, a ove godine razgovarat ćemo s direktorom za digital Trumpove kampanje kojem su real time data i social response pomogli formirati političke poruke. I jedni-ma i drugima želimo postavljati pitanja. Raspravljamo o

kontroverznim temama i najboljoj praksi.Na Danima komunikacija o Trum-povoj kampanji govorit će dakle jedna od njezinih ključnih oso-ba, Brad Parscale. S gotovo 20 godina iskustva u strategi-jama digitalnih medija, Brad Parscale danas je predsjednik tvrtke Parscale Strategy, koja se bavi političkim consultingom i digitalnim medijima za Fortune 500 najvećih američkih korporacija. U Rovinju će otkriti kako je Trumpov tim privukao glasove neodlučnih birača koji su bili ključni za pobjedu.

Kao glavni globalni kreativni di-rektor Twittera, Jayanta Jenkins obnaša najvišu kreativnu po-ziciju u kompaniji. Redovito predaje na poznatim svjetskim festivalima poput Cannes Lionsa, gdje osvaja i top nagra-de poput Outdoor Grand Prixa u Cannesu 2017. Tijekom svoje ka-rijere radio je u poznatim oglašivačkim agencijama poput Wieden+Kennedy, TBWA\Chiat\Day te na funkciji globalnog kreativnog direktora oglašavanja za Apple/Beats by Dre.

Ove godine na Dane komunikacija dolaze i stručnjaci iz područja struke odnosa s javnošću, poput Gabriele Lun-gu, direktorice agencije za konzalting WINGS iz Praga i Hermesa Holma iz agencije PRIME Weber Shandwick iz Stockholma. Također se ističe i gostovanje Susan Credle, jedne od najmoćnijih žena marketinške industrije. O njezi-nom poslovnom uspjehu najbolje govore prestižne nagrade: Most Creative Woman in Advertising i Chicago Ad Woman of the Year 2013, uz činjenicu da je primljena u dvije kuće slavnih: American Advertising Federation’s Hall of Achieve-ment i North Carolina Advertising Hall of Fame.Iz Londona u Rovinj dolazi još jedan izrazito zanimljiv go-vornik - Mr. Bingo, vrhunski ilustrator, arhitekt uspješnih, kontroverznih projekata, a najavljen je i dolazak Grahama Finka, jednog od najnagrađivanijih kreativaca modernog svijeta koji je izvrstan primjer sinergije tehnologije i krea-tivnosti, što je tema ovogodišnjeg festivala.

Prestižna natjecanja na Danima komunikacija - IdejaX i MixxS ovogodišnjim festivalom Dani komunikacija ponovno se otvara prilika za prijavu kreativnih projekata i digitalnih kampanja kojima se agencije i tvrtke posebno po-nose. Nacionalno kreativno natjecanje IdejaX nagrađuje najoriginalnije ideje koje su jedinstvene i pomiču granice, neovisno o vrsti medija u kojoj su realizirane, dok se u sklopu natjecanja MIXX dodjeljuju nagrade najboljim digitalnim kampanjama i digi-talnim alatima/platformama u području tržišnih komunikacija. Pobjednici oba natje-canja bit će proglašeni na dodjelama nagrada najboljim agencijama i oglašivačima u industriji na Danima komunikacija u Rovinju od 12. do 15. travnja 2018. godine.

Brad Parscale

Jayanta Jenkins

Davor Bruketa, Dunja Ivana Ballon, Jan Jilek


Tema broja

Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb o ekonomskim učincima digitalne transformacije 17% tvrtaka u Hrvatskoj intenzivno je digitalizirano, a čak 83% neintenzivno digitalizirano. Samo 8% njih koristi Big Data tehnologiju, 16% društvene mreže, a 26% koristi ERP, što je ispod EU prosjeka.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tema broja

Usluge sustava e-Građani koristi 512.653 građana.

Digitalno poslovanje

Na 2. Regionalnom digitalnom Summitu održanom krajem siječnja u Budimpešti potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, dr.sc. Martina Dalić, sudjelovala je na ministarskoj panel diskusiji na temu digitalnog gospodarstva, gdje su otvorena pitanja vezana za digitalnu transformaciju, digitalne platforme, usluge e-Gospodarstva te eko-nomiju suradnje s posebnim naglaskom na pitanje oporezivanja. Sudionici panela raspravljali su i o ulozi države u kontekstu digitalne transformacije, kao i o Industriji 4.0.Potpredsjednica Dalić naglasila je kako digitaliza-cija doprinosi promjenama, kako u gospodarstvu, tako i društvu općenito. -Tehnologija otvara brojne mogućnosti, ali i izazove, te neizvjesnost za tradicio-nalne sektore i vještine. Zbog toga je kvalitetno obra-zovanje krucijalno kako bi pripremilo mlade za poslo-ve budućnosti, ali i sve nas kako bi stjecanjem novih znanja i vještina pratili korak s razvojem tehnologije. To također implicira i nužnost promjena u načinu funkcioniranja državne uprave. Vještine koje će biti potrebne i najtraženije u gospodarstvu 2020. godine također se trebaju odnositi i na državnu upravu - na-glasila je potpredsjednica.

Globalna digitalna transformacija - prilagodba poslovanja digitalnim trendovimaHrvatska udruga poslodavaca i ove je godine u veljači bila organizator konferencije Digitalna (R)evolucija, s glavnom temom osvještavanja potrebe digitalne trans-formacije hrvatskog gospodarstva.Kako bi se hrvatska digitalna evolucija pretvorila u revoluciju kojom će se ostvariti kvantni iskorak u kompetitivnosti gospodarstva, Martina Dalić pokreće izradu nacionalne strategije digitalizacije gospodarstva s nekoliko ključnih ciljeva: poboljšanje regulatornog okvira za poticanje inovacija i investicija u kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta EU; stvaranje novih poslovnih modela za male i srednje poduzetnike; po-ticanje razvoja istraživanja i inovacija u digitalnim tehnologijama; razvoj gigabitnih mreža kao temeljne infrastrukture Interneta stvari; kibernetička i sigur-nost podataka; jačanje edukacije digitalnih vještina za sva životna doba te implementacija koncepata Indu-strije 4.0 u odabrane industrijske grane.Potpredsjednica i ministrica Dalić posebno se osvrnu-la na potrebe malih i srednjih tvrtaka te rekla kako je njihova pripremljenost za tehnološku budućnost ne samo hrvatski, nego i globalni izazov, budući da se male i srednje tvrtke nalaze na različitim stupnjevima spremnosti za tehnološke promjene i suočavaju se s različitim mogućnostima investiranja.

Provedba Strategije e-Hrvatska 2020.Strategija e-Hrvatska 2020 prikazuje pregled razvoja informatizacije i e-usluga u javnom sektoru te ciljeve daljnjeg razvoja. Pripremljena je u skladu


Tema broja

Tvrtke koje se digitalno

transformiraju ostvaruju brži rast prihoda, trostruko

veće profitne marže, a plaće u takvim

tvrtkama dvostruko su više nego u

tvrtkama koje su nedigitalizirane.

s Digitalnom Agendom za Europu (DAE) te u su-radnji sa svim relevantnim tijelima javnog sektora i predstavnicima akademske zajednice, ICT industrije. Glavni cilj Strategije je osigurati povezivanje infor-macijskih sustava tijela javne uprave iz svih sektora na način da se građanima pruži što veći broj kom-pleksnih e-usluga i smanji opterećenje građana u in-terakciji s javnom upravom. Aktivnosti će se provesti sukladno Akcijskom planu za provedbu Strategije i financirat će se prvenstveno iz Europskih fondova te iz nacionalnih sredstava.

Strategija pokriva razdoblje financijske perspektive 2014.-2020. te sredstva za projekte informacijske i ko-munikacijske tehnologije u iznosu od 2,6 mlrd. kuna, od čega je 1,8 mlrd. kuna iz EU fondova te 800 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. Razdoblje 2014.-2016. pokriveno je sredstvima u iznosu od 173 mil. kuna, od čega 67 mil. kuna iz EU fondova te 106 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. U proračunskom razdoblju za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu predviđena su sredstva u iznosu od 1,9 mlrd. kuna, od čega 1,3 mlrd. kuna iz EU fondova te 600 mil. kuna iz nacionalnih sredstava. Za razdoblje od 2020. nadalje planirano je utrošiti sredstva u iznosu od 570 mil. kuna, od čega 486 mil. kuna iz EU fondova te 84 mil. kuna iz nacionalnih sredstava.Usluge sustava e-Građani koristi 512.653 građana, a Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Ministarstvom uprave i ostalim resornim ministarstvima radi i dalje na digitalizaciji javne uprave.Nova usluga prijave djeteta ‘e-Novorođenče’ predstavljena je i puštena u rad 31. siječnja, a omogućava prijavu djeteta digitalnim putem s bilo

kojeg mjesta putem elektroničke osobne iskaznice. Riječ je o trenutno najsloženijoj e-usluzi u Hrvatskoj kojom je ostvarena integracija Ministarstva uprave sa sustavima Ministarstva unutarnjih poslova i Hr-vatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.Prema procjeni Ministarstva uprave, građani će no-vom uslugom uštedjeti na godišnjoj razini preko 137.000 sati koje bi proveli čekajući na šalterima. Također, za svaku prijavu uštedjet će se na godišnjoj razini približno 1.6 milijuna kuna.S novom e-uslugom ‘e-Novorođenče’ u sustavu e-Građani dostupno je ukupno 45 elektroničkih uslu-ga. Sustav se kontinuirano razvija te se implemen-tiraju nove usluge. Ministarstvo uprave priprema i kurikulum novih projekata među kojima su digitalno potpisivanje, projekt e-Pristojbe, te Centar dijeljenih usluga unutar kojeg je namjera povezati sva tijela državne uprave, čime će se postići ogromne uštede.Samo unutar Ministarstva uprave ove godine potpisat će se ugovori u vrijednosti preko 500 milijuna kuna, od kojih je 85% financirano sredstvima Europske unije, nedavno je najavio ministar Lovro Kuščević.

Izazovi digitalne transformacije u poslovnom sektoru HrvatskeNa konferenciji Digitalna (R)evolucija u veljači oku-pilo se više od 500 poduzetnika, pokretača digitalne ekonomije, predsjednika i članova uprava nekih od najsnažnijih kompanija, predstavnika Vlade, akademi-ka i stručnjaka, koji su zatražili nacionalni konsenzus za digitalnu transformaciju Hrvatske kao temelj rasta gospodarstva, zaposlenosti i standarda građana.Boris Drilo, predsjednik ICT udruge HUP-a, podržao je izradu te strategije i poručio kako tvrtke koje se di-gitalno transformiraju ostvaruju brži rast prihoda, tro-struko veće profitne marže, a plaće u takvim tvrtkama dvostruko su više nego u tvrtkama koje su nedigitali-zirane. Omogućavanje povoljnog investicijskog okvi-ra, poput uvođenja jedinstvene i niže stope poreza na dohodak, poticanje pokretača investicija, razvoj digital-nih vještina, neka su od rješenja koja je Drilo predložio za poticanje digitalne transformacije Hrvatske.Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog institu-ta Zagreb, na konferenciji je predstavila rezultate istraživanja o ekonomskim učincima digitalne tran-sformacije, prema kojima je 17% naših tvrtaka inten-zivno digitalizirano, a čak 83% neintenzivno digita-lizirano. Samo 8% njih koristi Big Data tehnologiju, 16% društvene mreže, a 26% koristi ERP, što je ispod EU prosjeka.-U slučaju ubrzanja digitalizacije poslovanja za 10% godišnje, rezultati digitalne revolucije bili bi sljedeći: godišnje bi BDP po stanovniku bio veći za 11%, odno-sno 1.150 eura, imali bismo 4,7 milijardi eura veći BDP, izvoz bi rastao za 200 milijuna eura, mogli bismo za-posliti 120.000 novih radnih mjesta te 40.000 novih radnih mjesta za visokoobrazovane - rekla je Vizek.

Kako će GDPR (Opća uredba o zaštiti osobnih podataka) utjecati na vaše poslovanje

Opća uredba za zaštitu osobnih podataka pripremala se na razini EU više godina i donosi puno stroža pravila korištenja osobnih podataka u cilju stvaranja većeg povje-renja građana u informacijske sustave i podatke pohranjene u njima. Ova važna re-gulativa bit će u potpunosti prihvaćena u domaće zakonodavstvo. Kako poručuju iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, zajedno s AZOP-om rade na osvješćivanju tijela javne vlasti, kao i građana i poslovnih subjekata o novom pristupu koji donosi uredba i pripremi za punu primjenu 25. svibnja 2018. godine.

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva nositelj je više projekata koji su financirani iz fondova EU: modernizacije Središnjeg kataloga službenih dokumena-ta Republike Hrvatske, unaprjeđenja Portala otvorenih podataka i standardizacije e-usluga, čime se građanima omogućava besplatna ponovna uporaba informacija svim korisnicima. Ovi će projekti biti od velikog značaja za potpunu digitalizaciju Hrvatske i veliki su koraci ka ostvarivanju digitalnih ciljeva koje je postavila ova Vlada. Pri-premat će i Strategiju informacijske pismenosti te sustavnu edukaciju za građane o ispravnom komuniciranju putem Interneta. Naglašavaju kako su ponosni na suradn-ju s Europskom komisijom oko pripreme Zakona o pristupačnosti web stranicama i mobilnih aplikacija javnog sektora čime grade inkluzivno digitalno društvo.


Tema broja Tema broja

IT sustavi za upravljanje poslovnim dokumentima i procesimaTrinaesti po redu SAP Forum, održan krajem prošle godine u Beogradu, globalni je događaj koji se održava u 40 zemalja svijeta, a mjesto je gdje SAP zajednica razmjenjuje iskustva i informira se o novim trendovi-ma. Glavne teme Foruma bile su SAP tehnologije koje možemo očekivati u budućnosti. SAP evangelist Tom Raftery u intervjuu za PC Press je, između ostaloga, predstavio SAP Leonardo platformu. SAP postoji već 45 godina i ideja je da se koristi raspoloživa velika količina podataka kako bi se poboljšali poslovni procesi. Primje-rice, njihov klijent Train Italia implementirao je predik-tivno održavanje korištenjem SAP Leonardo platforme, i njihov godišnji budžet za održavanje je 1,8 milijardi eura. Samo implementacijom prediktivnog održavanja ova kompanija štedi 10% tog budžeta, a uz sve to, 20 milijuna eura uštedi se samo na odštetama koje ne mo-raju plaćati svojim putnicima i regulatornim tijelima. Dodatno, tu je i 5-8% bolje efikasnosti, na kojima se ostvaruje ozbiljna godišnja ušteda. U konačnici je to ušteda od preko 150 milijuna eura godišnje investicijom u platformu od oko 15 milijuna eura.

Početak rada platforme Digitalna Hrvatska - promicanje novih tehnologija i poslovnih modelaNedavno je u Zagrebu osnovana Digitalna Hrvatska, udruga koja za cilj ima promicati nove tehnologije i po-slovne modele nastale njihovom uporabom. Osnivači Di-gitalne Hrvatske su Tele2, Uber, M+ Grupa i DOK-ING, četiri kompanije koje, svaka u sklopu vlastite industrije, promiču viziju i vrijednosti Digitalne Hrvatske, čiji su ključni smjerovi djelovanja promicanje novih tehnologija i poslovnih modela koji nastaju njihovom uporabom, po-ticanje razvoja infrastrukture – primarno infrastrukture za e-mobilnost i telekomunikacijske infrastrukture, pro-micanje tržišnog natjecanja kao ključnog faktora razvoja, poticanje poboljšanja investicijske i općenito poduzetničke klime te poticanje prilagodbe obrazovnog sustava potreba-ma gospodarstva i zahtjevima budućnosti.

Unatoč napretku gospodarstva proteklih godina, Hrvatska i dalje zaostaje za europskim zemljama, što pokazuje DESI (Digital Economy and Society) indeks Europske komisije koji prati stanje i napredak zemalja članica EU u digital-noj konkurentnosti, a prema kojem se nalazimo gotovo na začelju. Posebno zabrinjava činjenica da je, prema Europskoj komisiji, Hrvatska najlošija u Europskoj uniji u odnosu na razvoj širokopojasne komunikacijske infra-strukture i njegove kvalitete. Budući da su prema rele-vantnim istraživanjima sve tri hrvatske mobilne teleko-munikacijske mreže među najboljima u Europi, na ovako loš rezultat utječe uglavnom loše stanje infrastrukture u nepokretnim telekomunikacijama, gdje ne postoji zadovoljavajuća razina tržišnog natjecanja koja bi mogla potaknuti na dodatna ulaganja, unaprjeđenje kvalitete i smanjenje cijena u fiksnim komunikacijama.

Također, prema najnovijoj Doing Business ljestvici Gru-pe Svjetske banke, Hrvatska je na 51. mjestu, a ispred nas su, primjerice, Bugarska, Rumunjska, Srbija, Crna Gora, Kosovo.

Prihvaćeni standardi za 5G - jeste li spremni za sljedeću generaciju mobilnih mreža?Kako prenosi portal digitalno.hr, 3GPP, grupacija koja uje-dinjuje telekomunikacijske grupacije koje propisuju stan-darde i vodeće tvrtke u tom sektoru, ostvarila je obećanje s plenarnog sastanka održanog u Dubrovniku u ožujku prošle godine: ubrzala je usvajanje novog standarda. Krajem 2017. godine na sastanku u Lisabonu objavljeno je prihvaćanje specifikacije 5G standarda. Dovršetak 5G standarda šest mjeseci ranije nego što je prvobitno bilo predviđeno značajan je korak koji postavlja temelje giga-bitnoj zajednici.Nova generacija mobilne mreže najavljuje 20 do 50 puta veće brzine te nove primjene u upravljanju dronova i ro-bota preko mreže, jednostavnijem dijeljenju vozila, parki-ranju, nosivim uređajima.

Digitalno poslovanje i bankeRaiffeisen Bank International (RBI) od listopada 2017. go-dine intenzivno radi s pet novoosnovanih poduzeća na programu za ubrzanje razvoja financijskih tehnologija „Ele-vator Lab“. Naglasak je na područjima analitike velikih po-

Poslovno mobilno bankarstvo za efikasnije poslovanje i financije „za van“

Poslovni su korisnici odlaske u poslovnicu svoje banke već davno sveli na mini-mum korištenjem usluga internetskog bankarstva, a unazad nekoliko godina sve je značajnija njihova potreba da im pristup poslovnim računima i financijskim usluga-ma bude omogućen i izvan ureda. Glavnu ulogu u tome igraju mobilne aplikacije za pametne telefone.

RBA mBIZ aplikacijaRaiffeisen banka je tako za svoje poslovne korisnike razvila aplikaciju RBA mBIZ mo-bilno bankarstvo, koja je dostupna za Android i iOS mobilne uređaje. Aplikacija ko-risnicima omogućava pristup mobilnom bankarstvu te uključuje i mToken - sigurno rješenje za autentifikaciju, kojim se korisnici mogu prijaviti u iDIREKT internetsko bankarstvo. Usklađena s modernim funkcionalnostima novijih pametnih uređaja, prijava u aplikaciju i autorizacija platnih transakcija moguća je otiskom prsta ili ske-niranjem lica, što znatno smanjuje vrijeme pristupa informacijama te pregledu po-slovanja.

Putem aplikacije moguć je pregled stanja i cjelokupnog prometa kunskih i deviznih transakcijskih računa, autorizacija kunskih platnih naloga pojedinačno ili grupno, zadavanje kunskih platnih naloga standardnim ili putem opcije FotoNalog te opcije Parcijalnog skena, odnosno pojedinačnog skeniranja podataka s faktura. Mobilnim bankarstvom Raiffeisen banke moguće je također pregledati sva kunska plaćanja te je omogućen pregled, unos i ažuriranje kunskih predložaka, dok postoji i mogućnost autorizirane komunikacije s Bankom u svakom trenutku. Dodatno, u sk-lopu aplikacije nalazi se i unaprjeđeni pregled lokacija RBA poslovnica i bankomata s mogućnošću navigacije do željene lokacije te direktno pozivanje RBA INFO telefona.

Kako ugovoriti mobilno bankarstvo i kolika je naknada?Usluga RBA mBIZ može se ugovoriti u bilo kojoj RBA poslovnici u cijeloj Hrvatskoj. Odmah po ugovaranju usluge korisniku se prvi dio kôda za aktivaciju dostavlja na e-mail adresu, a drugi dio putem SMS poruke. Nakon unosa kôdova i uspješne akti-vacije RBA mBIZ aplikacije, korisnici će kod prvog ugovaranja svom transakcijskom multivalutnom računu moći pristupiti sljedeći dan, a svakom naknadnom reaktivaci-jom, pristup poslovnim računima moguć je odmah.

U slučaju promjene mobilnog telefona, vraćanja na tvorničke postavke ili brisanja aplikacije, potrebno je prethodno provesti postupak reaktivacije RBA mBIZ aplikacije, što korisnici mogu učiniti samostalno putem iDIREKT internetskog bankarstva za poslovne korisnike ili dolaskom u bilo koju poslovnicu Raiffeisen banke.

dataka (Gauss Algorithmics), poslovnica budućnosti (Mox-tra), platni promet i transakcijsko bankarstvo (SONECT), regulacijske tehnologije (360kompany) te SME bankarstvo (Asteria). U fazi provjere inovativnog koncepta razvijeno je pet projekata, koji su uspješno testirani u Austriji te na četiri tržišta srednje i istočne Europe (SIE).„Nastavljamo s uspješnom suradnjom koja je započela projektom ‘Elevator Lab’. Sada s pilot faze prelazimo na pro-vedbu projekta, a ove inovacije planiramo učiniti trajno do-stupnima za 16,5 milijuna naših klijenata u Austriji i SIE-u. Naša je organizacija putem „Elevator Laba“ stekla dragocje-no iskustvo, koje nam pomaže da se već danas idealno pozi-cioniramo za bankovno poslovanje sutra“, opisao je sljedeće korake Johann Strobl, predsjednik Uprave RBI-ja.

-Privredna banka Zagreb je tehnološki i inovacijski lider u segmentu poslovanja s malim i srednjim poduzećima, što je potvrđeno i lansiranjem Online kredita – kroz tri klika. Radi se o kreditima za mala poduzeća i obrte koji se u potpuno-sti odobravaju online, bez suvišne dokumentacije i papira, bez instrumenata osiguranja i javnobilježničkih troškova, a korištenje sredstava moguće je kroz svega nekoliko sati pa klijenti štede i vrijeme i novac - rekao je Vedran Stanojević, glavni manager za Mala poduzeća, dodavši kako upotreba digitalnih certifikata, odnosno elektroničkog potpisa više nije budućnost bankarstva nego sadašnjost. Online kredit prvi je takav proizvod na našem tržištu kojim su ostvarene

Posebno zabrinjava činjenica da je, prema Europskoj komisiji, Hrvatska najlošija u Europskoj uniji u odnosu na razvoj širokopojasne komunikacijske infrastrukture i njegove kvalitete.


pretpostavke za ugovaranje i drugih usluga online. Poslovni subjekti, klijenti PBZ-a, tako imaju mogućnost online ugo-varanja Visa Business Electron debitne kartice za poslovne subjekte i mPBZCOM sluge mobilnog bankarstva za po-duzetnike.

Zagrebačka banka u ponudi ima digitalni vodič za poduzet-nike, praktični i interaktivni vodič u formi dinamičkog e-booka koji sadrži sve što je potrebno digitalnom početniku ili naprednom korisniku. Početnici mogu naučiti sve: od postavljanja profila na društvenim mrežama, izrade web stranice i oglašavanja na Googleu, do korištenja Zabinih in-ternetskih usluga kao što su e-zaba, m-zaba i e-poslovnica. Poduzetnicima koji su već savladali početne korake vodič može pomoći da steknu ili poboljšaju znanje o digitalnoj strategiji, digitalnom identitetu, važnosti sadržaja, e-com-merceu ili digitalnom oglašavanju. Vodič je besplatan za sve klijente Zagrebačke banke.

Početkom godine u Zagrebu je otvorena Addiko Express po-slovnica, prva visoko digitalizirana poslovnica u Hrvatskoj. Moderno opremljena, Express poslovnica je konceptualno i sadržajno osmišljena kako bi klijentima omogućila brze i kvalitetne usluge. Klijenti u njoj mogu sami podnijeti zahtjev za gotovinski Blic kredit - u slučaju zadovoljavanja uvjeta, odobrenje i isplata odvijaju se odmah, tako da cije-li proces od predaje zahtjeva do odobrenja i isplate kredita traje svega nekoliko minuta. Također, mogu otvoriti tekući račun, uz pomoć djelatnika poslovnice obaviti bezgotovinske transakcije, isprobati demo verzije mobilnog i internetskog bankarstva te provjeriti koliko su ‘straightforward’ na in-teraktivnom kiosku. Na interaktivnom stolu odigrati kviz, pogledati video demonstracije mobilnog bankarstva i Addiko Chat Bankinga, saznati informacije o uslugama i zabaviti se.

Projekt ‘Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske’ - potpuna digitalizacija svih papirnatih sadržajaMinistar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digi-talnog društva Bernard Gršić i ravnatelj Hrvatskog za-

voda za zapošljavanje Ante Lončar potpisali su u siječnju Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti 12.856.124,93 kn koji će se financirati iz Europskog socijalnog fonda, a predviđeno vrijeme pro-vedbe projekta je 36 mjeseci.Integralni sustav za upravljanje službenom dokumenta-cijom Republike Hrvatske omogućit će potpunu digita-lizaciju svih papirnatih sadržaja prikupljenih na jednome mjestu, automatizirano ažuriranje svih službenih doku-menata, učinkovitije prikupljanje i obradu dokumenata Vlade i službene dokumentacije tijela javne vlasti su-kladno standardima, bolju transparentnost rada tijela javne vlasti, smanjit će troškove i povećati broj korisnika kojima su podaci dostupni, pružit će veće mogućnosti informiranosti svim građanima pod jednakim uvjetima i nepristrano, i postati digitalno središnje mjesto koje na standardizirani način prikuplja i objavljuje službenu dokumentaciju. Korisnicima će se omogućiti viša razi-na dostupnosti svih informacija na jednome mjestu i na jedinstven, lagan i brz način pretraživanja kroz tražilicu Cadial, jedinu tražilicu koja je prilagođena oblicima hr-vatskoga jezika.

Digitalizacija gradovaKroz projekt nazvan e-Bjelovar, Grad Bjelovar sljedeće godine postat će prvi i jedini potpuno digitalizirani grad u Hrvatskoj. Stotinjak poslovnih procesa odvijat će se digitalnim načinom, čime će se ostvariti uštede u poslo-vanju, transparentnost gradskih procesa u trošenju novca, brži procesi unutar Gradske uprave, ali i brže rješavanje poslova s građanima. Očekuje se da će se digitalizacijom upravo učinkovitost u radu službenika povećati za 30% te smanjiti troškovi.

Gradonačelnik Hrebak istaknuo je kako Grad Bjelovar kreće od sebe, postaje brži i učinkovitiji kako bi stvorili okruženje za stvaranje i rast, za dinamično gospodarstvo Grada Bjelovara. Tom je prilikom naveo primjer obrade dokumenta koje građani dostavljaju u pisarnicu Grada, a na koje se potom udara štambilj, skenira se te se digi-talno prosljeđuje službenicima koji ga rješavaju. Dodaje i kako na taj način šalje snažnu poruku gospodarstvenicima i potencijalnim investitorima da se smanjuje nepotrebna administracija i birokracija te da Grad postaje otvoreniji za javnost. Do kraja godine u Gradu Bjelovaru očekuje se goto-vo potpuna implementacija sustava, a potom još oko šest mjeseci da bi se on implementirao u svim gradskim ustanovama. Osim učinkovitijeg i bržeg rada, što je i pri-marni cilj, digitalizacija procesa također će značiti manje novca za hladni pogon, a više novaca koji će se vraćati građanima. Također, sam gradonačelnik ističe kako će imati potpunu kontrolu rješavanja poslova unutar Grad-ske uprave, kao i situaciju unutar proračunskih korisnika, odnosno gradskih ustanova.

Saznajte svoj digitalni kvocijent i budite lider digitalnog dobaTvrtka ManpowerGroup, koja svojim inovativnim pristupom uspješno spaja ljudsku genijalnost i najbolje od onoga što danas pružaju nove tehnologije, na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu krajem siječnja predstavila je nekoliko inovacija: rješenje Digital Room - alat za procjenu digitalne pismenosti, avatar Zara i kviz Di-giQuotient, znanstveno utemeljen test koji pomaže u procjeni liderskih vještina u digitalnom dobu. Kviz je dostupan na mrežnom odredištu digiquotient.io.Utjecaj tehnologije na rad organizacija svih veličina sve je brži i opsežniji - do 2020. godine, 30% prihoda industrije dolazit će od novih, na tehnologijama utemeljenih poslovnih modela. Brzina i remetilački utjecaj tih promjena zahtijevaju od današnjih lidera da budu spremni za brzu, digitalnu transformaciju poslovanja - žele li ostati konkurentni i iskoristiti sve prilike koje im se ukazuju na tržištima na kojima rade.

Opća uredba za zaštitu osobnih

podataka donosi puno stroža pravila korištenja osobnih

podataka u cilju stvaranja većeg

povjerenja građana u informacijske sustave i podatke pohranjene

u njima.

Tema broja


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Republika FilipiniGlavni grad:

ManilaPovršina:

300.000 km²Stanovništvo:

104.256.076Službeni jezik:

filipinski i engleski (službeni)

Valuta:

1 EUR = 62,138 filipinski pezo (PHP)

Robna razmjena s Filipinima (2017.)

Izvoz Hrvatske u Filipine Uvoz Hrvatske iz Filipina

Energetski transformatori 8% Poljoprivredni proizvodi 6,5%

Drvo i drvne prerađevine 7% Prehrambeni proizvodi 5%

UKUPNI IZVOZ 1.867 tisućaEUR UKUPNI UVOZ 1.824 tisuća

EUR

Izvor: DZS

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U REPUBLICI INDONEZIJI, POKRIVA REPUBLIKU FILIPINI

Izvanredni i opunomoćeni veleposla-nik: Dražen Margeta Adresa: Menara Mulia-Suite 2101, Jl. Gatot Subroto Kav. 9-11, Jakarta 12930, Indonezija Tel: 0062 21 525 7822, 525 76 11Fax: 0062 21 520 4073E-mail: [email protected]

GENERALNI KONZULAT REPUBLIKE FILIPINI U REPUBLICI HRVATSKOJ

Počasni generalni konzul: Davor Štern Adresa: Tomašićeva 7, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel: +385 1 46 12 000Fax: +385 1 46 18 414E-mail: [email protected]

Filipini - zemlja s gospodarskim ikonkurentskim rastomStrateški pozicionirana zemlja, kvalitetna radna snaga, bogati prirodni resursi, te nizak trošak poslovanja neke su od prednosti koje Filipini posjeduju.

Važni linkoviVlada Filipina

www.gov.ph Ministarstvo vanjskih poslova

www.dfa.gov.ph Ambasada Filipina

www.philippine- embassy.org.sg

Gospodarstvo Filipina relativno je otporno na globalne ekonomske šokove zbog manje izloženosti promjenama kod međunarodnih vrijednosnih papira, manje ovisno-sti o izvozu i relativno elastičnoj domaćoj potrošnji. Međunarodne pričuve i bankovni sustav su stabilni, te im se industrija brzo širi, najčešće korištenjem outso-urcinga. Napori oko poboljšanja porezne administracije i upravljanja troškovima olakšali su naplate duga i rje-šavanje fiskalne situacije zemlje, s obzirom na to da su bili suočeni s poteškoćama u financiranju proračunskih deficita. Međutim, slaba apsorpcijska sposobnost i uska grla implementacije spriječili su Vladu da maksimizira svoje planove za trošenje. Gospodarski je rast ubrzan, prosječno više od 6% godišnje u razdoblju od 2011. do 2017., te im konkurentnost raste. Iako je 2016. godina zabilježila rekordni neto priljev izravnih inozemnih ulaganja, ipak zaostaju s usporednim zemljama, dijelom jer filipinski ustav i drugi zakoni ograničavaju inozem-no vlasništvo u određenim područjima, poput vlasništva nad zemljištem i komunalnim uslugama. Iako nezapo-slenost pada u zadnjih 7 godina, poslovi su nisko plaćeni te svo bogatstvo ostaje u rukama bogatih. Siromaštvo pogađa više od petine stanovništva, te više od 60% si-romašnih živi u ruralnim područjima, što navodi na dodatne izazove za podizanjem seoskog poljoprivred-

nog gospodarstva. Unatoč dobrim gospodarskim poka-zateljima, potrebni su neprekidni napori za poboljšanje upravljanja, pravosudnog sustava, regulatornog okruže-nja, infrastrukture i ukupne jednostavnosti poslovanja.

Struktura gospodarstvaNajčešći poljoprivredni proizvodi su riža, riba, stoka, perad, banane, kokos, kukuruz, šećerna trska, mango, ananas, manioka. Vizija im je preobraziti i unaprijediti poljoprivredni sektor od tradicionalne poljoprivrede do industrijskih klastera kako bi iskoristili mogućnosti koje im nude visokovrijedni usjevi. Iako je poljoprivre-da još uvijek značajan dio gospodarstva, industrijska proizvodnja u područjima poput elektronike, odjeće i brodogradnje ubrzano raste. Najčešći industrijski pro-izvodi su poluvodiči i elektronika, proizvodnja hrane i pića, opskrba električnom energijom/plinom/vodom, kemijski proizvodi, nafta i gorivo, transportna oprema, tekstil i odjevni predmeti. Kao novoindustrijalizira-no gospodarstvo, Filipini se prebacuju s gospodarstva temeljenog na poljoprivredi na ono koje više domi-nira proizvodnjom i uslugama. Imaju važne prirodne resurse poput nikla, srebra, ugljena, gipsa i sumpora. Industrija zapošljava 15% ukupne radne snage, te su njene glavne djelatnosti automobilska industrija,

elektronika, tekstil i prehrambena industrija. Filipini su veliki proizvođač automobila i vodeće su izvozno tržište tekstila (izvoz tekstila pridonosi 5% ukupnog izvoza).

Mogućnosti poslovne suradnjeFilipini i Hrvatska ističu vrlo dobre bilateralne odnose, kao i mogućnosti daljnje suradnje. Postoji velik broj područja u kojima obje zemlje mogu sudjelovati, po-put vojno-tehničke suradnje, obrambene i sigurnosne suradnje, suradnje mornarica, izobrazbe i obuke. Su-radnja je poznata i u području kulture od 2009. godine. Gorući problem u turizmu i ugostiteljstvu u Hrvat-skoj je radna snaga te je Hrvatska uvozila radnu snagu iz Filipina kako bi popunili rupe u ugostiteljstvu. Osim navedenog sektora, uvozi se radna snaga Filipinaca i u medicinskim djelatnostima, pogotovo kad je riječ o medicinskim sestrama. Hrvatska je 2017. povećala izvoz u Filipine (rast od 487%). Filipinci traže hrvat-ske transformatore, cjepiva, hrastovinu, pa čak i biljež-nice. Turizam, IT, obnovljiva energija te agrokultura i prehrambena industrija sektori su s najviše potencija-la za hrvatske tvrtke, od strane Filipina. Problemi su udaljenost i birokratske poteškoće koje se javljaju pri poslovanju s azijskim tržištem.

Postupak uvoza roba i usluga u FilipineSva roba mora biti oporezivana, čak i ona koja je bila prethodno izvezena. Pristupnica se mora popuniti u Carinskom uredu u roku od 30 dana od istovara po-sljednjeg paketa, a ukoliko se to ne učini, roba će se oduzeti. Specifični uvozni postupci primjenjuju se na proizvode poput životinja, biljaka, prehrambenih pro-izvoda, lijekova, kemikalija itd. Kvote s cijenama pri-sutne su kod brojnih osjetljivih proizvoda (kukuruz,

meso peradi, svinjetina, šećer i kava). Pošiljke u vrijed-nosti ispod 75$ i mase ispod 10 kg ulaze bez carinje-nja. Prosječna carinska stopa je 6,7%, ne uključujući poljoprivredne proizvode. Najviše stope primjenjuju se na proizvode dobivene od šećera (65%) i proizvo-da od žitarica (50%). Kao opće pravilo, uvezena roba u konkurenciji s lokalnom robom suočena je s višim tarifama od one koja nema jaku lokalnu tržišnu kon-kurenciju. Filipinski carinski sustav temelji se na Stan-

Manila

Cebu taoistički hram


lju promicanja gospodarskog razvoja, te u skladu s tim djeluje u uspostavljanju slobodnih zona koje će olakšati poslovanje. Filipini su trgovački raj u JI Aziji s obzirom na to da se tamo nalaze neki od najvećih svjetskih tr-govačkih centara. Strateški su smješteni u srcu Azije, u jednom od najbrže rastućih područja, gdje cirkulira pre-ko 500 milijuna ljudi na tržištu. Radna snaga je u pred-nosti u odnosu na usporedive zemlje s obzirom na velik broj visokoobrazovanog stanovništva, te su treća zemlja po engleskom govornom području u Aziji. Blagoslovlje-ni su raznovrsnim prirodnim resursima, te su poznati po proizvodnji bakra i zlata. Trošak poslovanja je nizak, te je trošak električne energije, komunikacijskog sustava i stanovanja 50% niži u usporedbi s cijenama u SAD-u.

Poslovni običajiFilipinci cijene međuljudske odnose, te je vrlo važno umrežiti se s njima i izgraditi poslovni kadar koji će vam pomoći u daljnjoj suradnji. Poslovni odnosi su osobni, na prijateljskoj razini, te ih slobodno može-te tražiti uslugu. Ne vežu se za poslovni subjekt već za osobu, stoga, ukoliko vas netko zamijeni, morat će početi od početka graditi odnos. Sastanke dogovarajte 3 do 4 tjedna unaprijed, te potvrdite nekoliko dana prije. Očekuje se točnost. Pošaljite dnevni red i informativne materijale prije sastanka. Pri upoznavanju prvo biste trebali dati svoju posjetnicu, te postupajte s njihovim posjetnicama s visokim poštovanjem. Odluke se dono-se na vrhu hijerarhije, često na temelju osjećaja, a ne činjenica, zbog čega je bitno razviti široku mrežu osob-nih odnosa. Moguće je da se nikada nećete susresti s donositeljem odluke ili će možda biti potrebno nekoliko posjeta da ga upoznate. Filipinci izbjegavaju konflikte, teško im je reći „ne“, tako da njihovo „da“ može značiti „možda“. U svakoj fazi pregovora pokušajte se pismeno dogovoriti kako bi izbjegli pogrešnu interpretaciju. Važ-no je ostati za vrijeme društvenog razgovora na kraju sastanka. Poslovna je odjeća konzervativna.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Filipina

BDP: 274,5 mlrd USD

BDP per capita: 8.200 USD

Stopa rasta BDP-a: 6,6%

BDP prema sektorima: usluge (59,8%), industrija (30,8%), poljoprivreda (9,4%)

Izvoz (2017.): 53,22 mlrd USD

Izvozni proizvodi: poluvodiči i el. proizvodi, strojevi i oprema, drvni proizvodi, kemi-

kalije, prerađena hrana i piće

Zemlje izvoza: Japan (20,8%), SAD (15,5%), Hong Kong (11,7%), Kina (11%)

Uvoz (2017.): 90,42 mlrd USD

Uvozni proizvodi: el. proizvodi, mineralna gnojiva, strojevi i oprema, željezo i čelik, tekstil

Zemlje uvoza: Kina (17,3%), Japan (11,1%), SAD (8,4%), Tajland (7,3%)

Stopa inflacije: 3,1%

Nezaposlenost: 6%

Javni dug: 41,9% BDP-a

Internetski kod zemlje: .ph

Pozivni broj: +63

otok Palawan

Unatoč dobrimgospodarskim

pokazateljima, potrebni su neprekidni napori za poboljšanje upravljanja,

pravosudnog sustava, regulatornog okruženja, infrastrukture i ukupne

jednostavnostiposlovanja.

dardnoj međunarodnoj klasifikaciji trgovine UN-a. Ca-rine se izračunavaju ad valorem. Predviđeni carinski sustav uvozne proizvode kategorizira u dvije katego-rije: sirovine i gotovi proizvodi, za koje se primjenjuju fiksne stope od 3%, odnosno 10%. Za izračun uvoznih pristojbi Filipini trenutno koriste sustav vrijednosti na temelju cijene domaće potrošnje. Uvozni porezi vari-raju od 3 do 50% prema proizvodu.

UlaganjaKao poduzetnik ili ulagač, vrlo je važno razumjeti gos-podarsko stanje u kojem će se poslovati. Kada je riječ o Filipinima, postoje važne činjenice koje se trebaju znati, te razlozi zašto bi se trebalo započeti poslovanje u Fi-lipinima. Vlada Filipina traži inozemna ulaganja u ci-


Snažan razvoj IT-a usmjerava banke na potpunu digitalnu transformaciju i inovatorstvoU eri digitalizacije korisnici bankarskih usluga nisu samo potrošači, već i aktivni sudionici koji diktiraju trendove svojim odabirom proizvoda i usluga. Žele jednostavno i kvalitetno digitalno bankarsko iskustvo, ili online odobrenje bankovnih kredita u roku od nekoliko minuta, konstantnu dostupnost i personalizirani pristup.

Pripremio: Gorden Knezović

Financijske inovacije

Klijenti sve više koriste pametne

telefone kao glavni komunikacijski kanal

s bankom i stoga je njihov fokus na

razvoju usluga i ponuda na mobilnom

bankarstvu.

Od svih poslovnih djelatnosti razvoj informacijskih tehnologija donosi najveće i najdalekosežnije promjene u financijskoj industriji. Premda su banke oduvijek ula-gale značajna sredstva u IT i uvođenje novih proizvoda i usluga, snažan napredak IT tehnologije prisiljava ih na potpunu digitalnu transformaciju, ali i na inovatorstvo u novim i modernijim uslugama koje će izravno kore-spondirati sa sve zahtjevnijim potrebama klijenata.Između nekadašnjeg modela poslovanja banaka i sadašnjih zahtjeva klijenata koji sve više koriste pamet-ne mobitele i druge gadgete nastao je veliki jaz i u taj prostor ulaze fintech (finance technology) tvrtke koje žele popuniti tu prazninu.

Financijski proizvodi digitalnog bankarstvaBankarstvo u Hrvatskoj, koje je vlasnički uglavnom dio europskih bankarskih grupacija, umnogome prati digi-talne trendove. Na primjer, nedavno je Privredna banka Zagreb d.d. razvila jedinstvenu uslugu PBZ digitalno bankarstvo, koja predstavlja koncept novog PBZ inter-netskog i mobilnog bankarstva s novim funkcionalno-stima uz mogućnost personalizacije aplikacije prema potrebama i željama klijenata. Novo sučelje omogućava jedinstveno korisničko iskustvo i jednake funkcional-nosti bez obzira na to koji uređaj ili aplikaciju klijenti koriste (računalo, tablet ili mobitel).Novo PBZ online bankarstvo nudi i brojne nove

mogućnosti i funkcionalnosti. PBZ je i prva banka koja koristi podatke s elektroničkih osobnih iskaznica. Po-datci o klijentima u njihovim poslovnicama sada se uno-se i ažuriraju temeljem podataka pohranjenih na čipu kartice.

Najnaprednija digitalna rješenja imaju i druge banke u Hrvatskoj.-Klijenti sve više koriste pametne telefone kao glavni komunikacijski kanal s bankom i stoga je naš fokus na razvoju usluga i ponuda na mobilnom bankarstvu (mBanking), našoj primarnoj aplikaciji za iOS i Android platforme - rekli su nam iz Erste&Steiermärkische Bank d.d., navodeći kako su u prošloj godini redizajnirali svoju aplikaciju za mBanking, uvodeći Touch ID i Face ID (za one mobitele koji imaju tu mogućnost). Osim toga, uveli su mogućnost personaliziranih poruka, kao i personaliziranih ponuda.Kada su u pitanju klijenti iz gospodarstva, iz Erste&Steiermärkische Bank d.d. rekli su kako je u tijeku pilot projekt, a uskoro i u punoj produkciji, nove verzije internetskog bankarstva (NetBanking), koji je korisnicima puno bliži te je njime lakše rukovati. Riječ je o responsive dizajnu, kako bi bio dostupan s bilo kojeg uređaja i veličine ekrana. Značajno je intuitivniji i pregledniji te će korisnici sami moći dizajnirati izgled ekrana prema funkcionalnostima koje su njima najbit-nije.

Digitalna poslovnica-Addiko banka je lani kao prva u Hrvatskoj, te među prvima u svijetu, predstavila jedinstvenu uslugu Addiko Chat Banking, tj. plaćanja putem Vibera, uvodeći bankarstvo u instant-chat eru i čineći ga onakvim kakvim klijenti žele bankarstvo - jasnim, jednostavnim, izravnim i praktičnijim - rekao nam je direktor razvoja aplikacija Grupe Addiko Relja Marković, naglasivši kako su u zadnje dvije godine bit-no promijenili arhitekturu svojeg sustava za digitalno bankarstvo te su uveli i sloj u kojem su API funkcije na koje su priključili potpuno novo i, u suradnji s klijentima, redizajnirano internetsko bankarstvo, mo-bilno bankarstvo te vrlo inovativno chat bankarstvo.Addiko banka otvorila je i svoju prvu Addiko Express

Financijske inovacije

poslovnicu, jedinstvenu digitalnu poslovnicu, prvu vi-soko digitaliziranu modernu poslovnicu takve vrste u Hrvatskoj, gdje klijenti, koristeći se računalima, mogu samostalno podnijeti zahtjev za gotovinskim kreditom, a u slučaju zadovoljavanja osnovnih uvjeta, odobrenje i isplata odvijaju se isti tren, tako da cijeli proces traje svega nekoliko minuta.

-Noviteti Raiffeisen banke u sferi digitalnog bankarstva su aplikacija mBiz, odnosno mobilno bankarstvo i mTo-ken za poslovne korisnike, te ostale funkcionalnosti aplikacije, poput ulogiravanja u mobilno bankarstvo otiskom prsta za poslovne i privatne korisnike (na mo-bitelima koji to podržavaju). Nadalje, tu su ePozajmica i eKartica, odnosno mogućnost ugovaranja pozajmi-ce i kreditne kartice putem Internet bankarstva, za-tim mKartica (kreditna ili debitna kartica u mobitelu – beskontaktno plaćanje mobitelom), kao i mogućnost učlanjenja, uz online zahtjev, u dobrovoljni miro-vinski fond putem Internet bankarstva - rekao nam je menadžer za marketing i odnose s javnošću Raiffei-senbank d.d. Ozren Tabaković.

Biometrijska rješenja identifikacijeU kojem smjeru će se razvijati globalna digitalna rješenja u financijskom sektoru pokazuje i najava jedne od najvećih kartičarskih tvrtaka u svijetu, Mastercar-da. Naime, iz te su tvrtke najavili da će potrošači moći koristiti biometrijska rješenja - poput otisaka prstiju ili prepoznavanja lica - kao način identifikacije pri kupnji i plaćanju Mastercard karticama od travnja 2019. godine.Sve veća dostupnost biometrijskih rješenja na pamet-nim telefonima te praktičnost i prednosti njene primje-ne, kao i novi regulatorni okvir Europske unije o boljoj sigurnosti financijskih transakcija, ukazuju da dolazi vrijeme za biometrijsku autentifikaciju u sklopu digital-nih plaćanja.Prema istraživanjima, većina potrošača - njih čak 93% - bi umjesto lozinki za autentifikaciju plaćanja radije koristili biometriju, a prema studiji koju su proveli Mastercard i Sveučilište u Oxfordu, 92% bankarskih stručnjaka želi implementirati biometrijska rješenja. Banke ističu i da su korisnici skloniji završiti kupnju kada koriste biometrijsku autentifikaciju. Stopa odusta-janja smanjuje se do 70% u usporedbi s drugim meto-dama, kao što je slanje lozinke putem SMS-a.Korištenje biometrijske autentifikacije pomoći će ban-kama, trgovcima i partnerima kako bi se spriječile prije-vare i poboljšalo iskustvo potrošača u novom digitalnom okruženju. Ujedno ispunjava nove regulatorne zahtjeve vezane uz snažnu autentifikaciju korisnika koje propi-suje direktiva EU Payment Service Directive 2 (PSD2).

HGKtech digitalne transformacije u financijskom sektoruU sklopu odjela za informacijske i komunikacijske tehnologije Hrvatske gospodarske komore pokrenut je

projekt HGKtech, čiji je cilj poticanje digitalnih trans-formacija u financijskom sektoru. Kako je rekao poslovni tajnik Udruženja IT HGK Emil Perić, menadžeri u financijskoj industriji značajnim di-gitalnim tehnologijama smatraju Big Data, Blockchain, AI, Cloud i Business API.-Pritom primjena novih digitalnih rješenja iziskuje ra-dikalnu transformaciju postojećih poslovnih modela te artikulaciju nove poslovne filozofije - naglasila je savjet-nica u HGK Sanja Šimić, dodavši kako te procese mora pratiti i redizajniranje organizacijske strukture primje-rene za djelovanje u novim tržišnim uvjetima, koje do-brim djelom diktiraju suvremena tehnološka rješenja.

Sigurnost bankarskih transakcija i podatakaPoslovanje banke počiva na povjerenju i sigurnosti klijenata te osiguravanje podataka klijenata za banku predstavlja najviši prioritet.-Način na koji se podatci osiguravaju vrlo su kom-pleksni i višestruki, od tehničke zaštite najmoder-nijim sustavima (hardverskim i softverskim), do usklađivanja svih akata i ugovora između banke i klijenata s brojnim regulatornim zahtjevima. Mi često odemo i korak iznad toga, jer sigurnosti nikad ne može biti previše. Povjerenje klijenata proizlazi iz sigurno-sti koju imaju koristeći naše usluge - rekli su nam iz Erste&Steiermärkische Bank d.d.

-Addiko banka primjenjuje sve odgovarajuće sigur-nosne mehanizme, pridržava se najboljih praksi u području sigurnosti te provodi i redovna i detaljna pene-tracijska testiranja. Uz ova dostupna rješenja i najbolje

Stalne promjeneZa razliku od naprednijih članica EU u kojima banke već u pravilu ispunjavaju ključni uvjet EU direktive PSD2, odnosno fintech tvrtkama dopuštaju pristup osnovnim podatcima klijenata (API), u Hrvatskoj o tome nitko iz mjerodavnih institucija nije ništa uradio niti najavio. U razvijenijim zemljama EU već uvelike djeluju fintech tvrtke digitalizirajući financijsku industriju, nastaju tzv. neobanke - digitalni izazivači (digital challengers, zapravo, fintech kompanije s bankovnom licencom) - koje nude reduci-ranu paletu bankarskih usluga (uglavnom onih osnovnih, poput otvaranja tekućeg računa i pripadajućih mu platnih kartica, vrlo često mobile-only), ugrožavajući time dosadašnji monopol bankarskih grupacija i njihovu one-stop-shop logiku.Unatoč izostanku institucionalne i regulatorne reakcije na promjene koje donosi di-gitalna transformacija financijske industrije, hrvatsko fintech startup tržište pokazuje inovativnost i u takvim nepovoljnim okolnostima.

Infobip i Oradian, svatko u svojoj kategoriji, suvereno vladaju domaćim fintech pro-storom, AgentCash je, pak, prošle godine izabran u londonski akcelerator Barclays banke, a kasnije i ušao u partnerstvo s UniCredit Zagrebačkom bankom, tu je i neko-liko bitcoin burzi, a postoje i hrvatska cloud rješenja koja se već primjenjuju u banka-ma i financijskim institucijama.Ono što je izvjesno jest to da ćemo s implementacijom europske regulative PSD2, koja obavezuje banke da daju pristup trećim stranama kroz njihov API, sigurno svjedočiti značajnom rastu domaće fintech startup scene.

PSD2 će omogućiti da se na financijskom tržištu pojave novi igrači - neki otvoreni za suradnju, a neki više kao konkurencija bankama.


Financijske inovacije Financijske inovacije

prakse Addiko banka također uvodi i neke svoje detalje koji povećavaju sigurnost, kao što je npr. plutajuća tipkovnica kod Addiko Chat Banking transakcija - rekao nam je direktor razvoja aplikacija Grupe Addiko Relja Marković, upozoravajući kako i sami klijenti moraju poduzeti mjere zaštite svojeg informacijskog sustava i pratiti upute za korištenje kako bi spriječili eventualne prijevare.

-RBA poduzima sve tehničke i organizacijske mjere kako bi se osigurala cjelovitost, dostupnost i povjerlji-vost podataka, posebice osobnih, koje koristi u poslo-vanju. Sigurnost podataka i sustava koji te podatke pro-cesiraju, prenose ili pohranjuju posložena je u skladu s najboljim sigurnosnim praksama, te je usklađena sa svim zakonima, zakonskim propisima i regulativama, što se redovito provjerava i kontinuirano poboljšava. Svi zaposlenici redovito prolaze edukacije, awareness tre-ninge i testove na temu sigurnosti kako bismo u što većoj mjeri umanjili prijetnju u obliku ljudskog faktora - rekao nam je Ozren Tabaković.

Kakve promjene u bankarstvo donosi EU regulativa PSD2PSD2 je novi zakonski okvir koji drastično mijenja pravila igre u financijskoj industriji i donosi prilike za postojeće i nove ponuđače financijskih usluga da razvi-jaju brže, transparentnije i povoljnije usluge za klijente.

Iz Erste&Steiermärkische Bank d.d. kažu kako je njiho-va strategija biti proaktivan pružatelj usluga i iskori-stiti prilike za osvajanje novih tržišta te klijenata. Svi koji razmišljaju na taj način, bilo fintech kompanije ili tehnološke tvrtke, telekomi, bankarske institucije, dobrodošli su u taj ekosistem.-Iako neki smatraju da su fintech tvrtke izazov banka-ma, mislim da ih ipak ne mogu ugroziti. Štoviše, mi se otvaramo fintech tvrtkama i pozivamo ih na suradnju. Činjenica jest da su inovacije potaknule sve sudioni-ke financijskog tržišta na novi način razmišljanja, ali i ubuduće vidim banke kao glavni izvor financiranja svih segmenta klijenata - kaže Relja Marković.

-Banke već sada surađuju s raznim fintech-ovima i PSD2 neće biti poseban razlog da bi to presta-

lo. Istina, očekujemo da će u dogledno vrije-me PSD2 omogućiti da se na financijskom

tržištu pojave novi igrači - neki ot-voreni za suradnju, a neki više

kao konkurencija. Vjerujemo da imamo što ponuditi kad

je u pitanju potencijalna su-radnja, ali pozdravljamo i novu

konkurenciju koja će nas zasigur-no motivirati da budemo još bolji

i ponudimo još bolje i inovativnije usluge svojim korisnicima - naglasio

je menadžer za marketing i odnose s javnošću Raiffei-senbank d.d. Ozren Tabaković.

Što donosi tehnologija blockchaina?Europska komisija za sada nema namjeru razmatrati mogućnost rada na posebnim propisima kojima bi se regulirala primjena blockchain tehnologije, kao ni njene monetizacije kroz digitalne valute. No, u siječnju je Eu-ropska komisija uspostavila stručnu skupinu za analizi-ranje blockchain tehnologije, a nakon javne rasprave za ožujak je najavljen akcijski plan za razvoj fintech usluga.Za sada digitalne valute, odnosno digitalni novac za Europsku komisiju ostaju u domeni Direktive o sprječavanju pranja novca. Jedina regulacija na kojoj Europska komisija planira za sada raditi je regulacija inicijalnih ponuda novca (coin offerings ICO) kako bi se ujednačili standardi i sigurnost financijskog i robnog tržišta u Europskoj uniji.

Rast vrijednosti digitalnih valuta posljednjih mjese-ci ukazuje na razvoj blockchain tehnologije pa je ra-zumljivo da sve više tvrtaka, ali i javnih institucija ulaže u istraživanje i razvoj blockchain tehnologije, kao i u istraživanje potreba za njenom budućom regulacijom. Blockchain tehnologija, osim što je temelj za digitalni novac, po svojim karakteristikama, kao decentralizira-na baza sljedivih podataka u cloudu snažno otpornih na krivotvorenje, umnogome je potencijalni oblik u koji bi mogle prijeći sadašnje baze podataka, poput baza poda-taka identiteta, transakcijskih obrada u financijskoj in-dustriji, lanaca opskrbe.

Kakva je budućnost kriptovaluta?-Kriptovalute su još uvijek u ranoj fazi nastajanja i defi-niranja, no već sad smo iz njihovih pokušaja probijanja na tržište jako puno naučili, najviše što se tiče same tehnologije (blockchain). Pitanje nije koji će novac biti digitalan, jer svaki novac ili financijska vrijednost koja se elektronskim putem može prebaciti je digitalni novac, već je pitanje povjerenja u tom sustavu. Prema tome, povjerenje će i dalje biti najvrjednija valuta. Svi koji se nađu u lancu povjerenja moraju igrati fer i prema do-govorenim pravilima, a cilj je novih tehnologija koje su došle s kriptovalutama da mogućnost zloupotrebe po-zicije u sustavu svedu na minimum - rekli su nam iz Erste&Steiermärkische Bank d.d.

-Blockchain tehnologija u bankarstvu može biti praktično primijenjena kroz izdavanje akreditiva, primjenu u međunarodnim transakcijama, kao zamje-na SWIFT-a, a definitivno i kroz tzv. pametne ugovo-re koji su kompjuterski programi koji će automatski realizirati uvjete sporazuma - smatra Relja Marković, ističući da blockchain nudi određene prednosti - manje infrastrukturne troškove, veću transparentnost, i na bankama je da razmotre kako to koristiti, jer ako banke neće, pojavit će se novi igrači koji hoće.

Blockchain tehnologija u bankarstvu može biti praktično primijenjena

kroz izdavanje akreditiva, primjenu

u međunarodnim transakcijama, kao

zamjena SWIFT-a, a i kroz tzv. pametne

ugovore.


EU fondovi

28 BIZdirekt � veljača 2017.

Za internacionalizaciju rastućih i inovativnihMSP-ova planirana je

objava druge faze poziva Internacionalizacija

poslovanja MSP-ova.

Pripremila: Emilija Malovčak

Za 2018. godinu predviđeno je povećanje alokacije sredstava namijenjenih poduzetnicima, a veliku ulogu u povlačenju 2.409 milijardi kuna imat će partnerski odnos poduzetnika i stručnjaka za izradu EU projekata.

Godina izazova za Hrvatsku i korištenje EU sredstava

Kako je najavljeno iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, za poduzetnike je kroz pozive namijenjene poticanju poduzetništva u 2018. godini predviđena alokacija više od 2.409 mlrd. kuna. -Iz Operativnog programa Konkurentnost i kohe-zija u 2018. godini planira se ugovaranje bespovrat-nih sredstava u iznosu od 14.533,18 milijuna kuna - potvrdila nam je Gabrijela Žalac, ministrica regional-nog razvoja i fondova EU.

Za potporu poduzećima za ispunjavanje standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/usluga/procesa planirana je objava poziva Znakovi kvalitete i Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom (30 mil. kn). Također, ponovo će biti ot-voreno zaprimanje prijava na Poziv iz 2017. godine Certifikacijom proizvoda do tržišta, ukupne alokacije od 38 mil. kn.-Kako bi se proces dodjele pojednostavio i ubrzao, dio bespovratnih sredstava će se dodijeliti putem vaučera (normizacija, inovacije, znakovi kvalitete, informacijs-ke i komunikacijske tehnologije). Obvezna dokumen-tacija za prijavitelja uključivat će tek prijavni obrazac u elektroničkom obliku i izjavu prijavitelja, a postupak dodjele predviđa se u roku 30 radnih dana - najavila je Martina Dalić, ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta.

U području unaprjeđenja međusobne povezanosti MSP-ova na raspolaganje će biti stavljena potpora

u visini od 91,2 mil. kn putem poziva Jačanje međusobne povezano-sti MSP (Klasteri), a za

povećanje konkurentnosti i učinkovitosti poduzeća putem IKT-a namijenjena

su dva poziva ukupne alo-kacije 68,4 mil kn. Za internacionalizaciju rastućih i inovativnih MSP-ova planirana je objava druge faze pozi-va Internacionalizacija

poslovanja MSP-ova (38 mil. kn). Za komercijalizaciju rezultata istraživanja i razvoja objavit će se tri poziva u 2018. godini te će MSP-ovima biti na raspolagan-ju čak 830 mil. kn, a pozivom Inovacije u područjima S3 posebno će se poticati projekti koji odgovaraju tematskim prioritetnim područjima prepoznatim u Strategiji pametne specijalizacije Republike Hrvatske 2016.-2020.

Projekt Slavonija, Baranja i Srijem 2018. Zbog postizanja ravnomjernijeg razvoja Hrvatske pokrenut je projekt Slavonija, Baranja i Srijem, u sk-lopu kojega je do sada, kako nam je potvrdila ministri-ca Žalac, ugovoreno 4,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova, što iznosi 24,3% planiranog iznosa ulaganja od 18,75 milijardi kuna. Tijekom 2017. godine ugovoreno je 4,12 milijardi kuna. Za razdoblje 2016.-2023. na raspolaganju je 18,75 milijardi kuna za projekte na području iz pet slavonskih županija.

-Uvođenjem ovog projekta omogućen je usmjereniji pristup korištenju sredstava EU fondova kako bi se na području slavonskih županija osigurala što veća ap-sorpcija EU sredstava i znatno ojačali kapaciteti dio-nika na razini lokalne i područne samouprave za pri-premu i provedbu projekata - rekla je ministrica Žalac.Za osiguranje dobre iskoristivosti sredstva osnovan je Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, u kojem, među ostalima, sudjeluju i župani te predstavnici regional-nih koordinatora (razvojne agencije) koji su zaduženi za pripremu lokalnih razvojnih projekata.

Važnost poduzetničkih potpornih institucija (PPI) u procesu povlačenja EU sredstava Poduzetničkih potpornih institucija (razvojne agencije, poduzetnički centri, poslovni inkubatori, poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi, centri kompetencije) u Hrvatskoj je 347. To su gospodarski subjekti usmjereni na stvaranje kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja, a provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.-Važnost poduzetničkih potpornih institucija pre-poznata je još prilikom programiranja operativnog programa, te su znatna sredstva namijenjena PPI-

jevima, ali i promociji poduzetništva te stvaranju uspješnog poduzetničkog okruženja - naglasila je mi-nistrica Žalac. Sredstva su namijenjena unaprjeđenju rada ovih institucija kako bi bile spremne odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju poduzetnici u svom radu. Za PPI su u 2018. godini kroz raspisivanje 3 natječaja (Razvoj mreže Poduzetničkih potpor-nih institucija (PPI) putem HAMAG-BICRO - Faza 2, Pružanje visokokvalitetnih usluga za MSP pu-tem poduzetničkih potpornih institucija (PPI) - Faza 2 i Razvoj poslovne infrastrukture - zone - Faza 2 ) predviđena sredstva u iznosu od 144.400.000 kn.

Od ideje do uspješne provedbe EU projekta-Glavni preduvjeti koje poduzetnici moraju zadovolji-ti za prijavu na EU natječaje propisani su specifično za svaki objavljeni natječaj. Uobičajeno se traži da imaju pozitivan EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije), da nisu bili u blokadi, da imaju jednog zaposlenog na temelju radnih sati te da imaju dostat-ne kapacitete za provedbu projekta. Naravno, uvjet je osigurati udio sufinanciranja, odnosno zatvoriti finan-cijsku konstrukciju projekta vlastitim sredstvima ili kreditom banke, za što pak moraju ispuniti kreditne zahtjeve prema bankarskim standardima - pojasnio je Frano Šesnić, direktor Razvojne agencije Zagreb – TPZ d.o.oNa putu ostvarenja zacrtanoga potrebno je odabrati dobrog suradnika/konzultanta/stručnjaka za izradu i provedbu EU projekta. Rješavanjem ovoga koraka olakšavate si cijeli nastavak zahtjevnog postupka koji će za vas prolaziti osoba u koju morate imati povje-renja. Konzultant će za vas pratiti natječaje i odabrati odgovarajuće. Provjera uvjeta prihvatljivosti vrši se izučavanjem Uputa za prijavitelje koje budu objavljene uz sam natječaj.

Nakon toga slijedi izrada projekta, popunjavanje natječajne dokumentacije: prijavni obrazac A (standar-diziran i obvezan u svim natječajima), prijavni obrazac B (nestandardiziran i prilagođen pojedinom natječaju), logička matrica (nije obavezna u svim natječajima, obično dio obrasca B), izjave prijavitelja, studije, po-slovni plan ili drugi traženi dokumenti. Proračun projekta sastavni je dio projektne dokumentacije i mora biti usko vezan uz projektne aktivnosti. Prijava projekta je uvijek u zadanom obliku (poštivanje zadane forme, izgleda omotnice, sa svim potrebnim pri-lozima i u zadanom vremenskom roku) i za nestručne osobe zna predstavljati jako stresno razdoblje. Nakon prijave slijedi postupak procjene projektne prijave koji se sastoji od nekoliko faza i obavlja se sljedećim redo-slijedom: zaprimanje i registracija projektnih prijava, administrativna provjera, odabir (evaluacijska pitanja), provjera prihvatljivosti/nositelj + suprijavitelji, odluka o financiranju. Nakon svake faze, kao prijavitelj dobi-vate obavijest o stanju vašeg projekta koji se vodi pod

3130 BIZdirekt � ožujak 2018. www.mirakul.hr30

Na putu do EU sredstava, potrebno

je odabrati dobrog suradnika/

konzultanta/stručnjaka za izradu,

prijavu i provedbu EU projekta.

određenim brojem. Po odluci o odobrenju projekta za financiranje, vaš projekt će morati proći fazu čišćenje proračuna, potpisivanje ugovora i početak provedbe projekta. Kada sredstva budu odobrena, slijedi dio provedbe koji uključuje administrativno zahtjevan angažman osobe na provedbi projekta.

Najčešće greške prilikom prijave projektnih prijedloga Poduzetnici bez kompetencija potrebnih za izradu EU projekata, koji sami pišu projektne prijave, najčešće čine pogreške: rok prijave, načina prijave (ispunjavanje omotnice, neovjeravanje potrebnih priloga, izostanak priloga), format projektne prijave (elektronički i papir-nati) i podudarnost s MIS-om, što znači pad projekta na prvom evaluacijskom koraku. Praksa je pokazala da preko 40% projekata padne upravo na administra-tivnoj provjeri.

Što se tiče same izrade projekta, najčešće greške su sljedeće: prijavitelj ne prezentira pozadinski kontekst problema, opis problema ne daje jasnu poveznicu sa svrhom projekta, navedeno je previše specifičnih cilje-va ili preambicioznih za prijavitelja, često nedostaje povezanost i redoslijed projektnih aktivnosti pa je teško razumjeti izvedivost, nerazumijevanje indika-tora, zatraženi iznos sredstava nije unutar zadanih pragova, loše objašnjena održivost projekta/nepozna-vanje 4 vrste održivosti, nerealno postavljeni troškovi, projekt uključuje troškove koji su u Uputama za prija-vitelje navedeni kao neprihvatljivi, nerazumijevanje značenja doprinosa horizontalnim temama, prijavitelj ne poznaje postupke nabave te predviđa nerealistične planove aktivnosti nabave. Kako bi se izbjegle navede greške, potrebno je uzeti dovoljno vremena za pripremu projektnog prijedloga. Najidealnije bi bilo izraditi projekt i onda čekati obja-vu natječaja, pa izrađeni projektni prijedlog prilagoditi natječaju. Kako EU fondovi nude velike i lijepe prili-ke za poduzetnike, bilo bi dobro izradu, prijavu i pro-vedbu EU projekta odraditi s osobom kompetentnom za navedeni posao.

Kako pratiti raspoložive natječaje i odabrati konzultanta za izradu EU projekta Raspoložive natječaje moguće je pratiti na nekoliko načina. Prvi je, dakako, da to učinite sami prateći stranicu www.strukturnifondovi.hr ili se pretpla-tite na newsletter navedene i sličnih stranica. U tom ćete slučaju na vašu e-poštu dobivati obavije-sti o otvorenim natječajima. Jedan od načina je i iščitavanje indikativnog plana objave natječaja koji bude objavljen na navedenoj stranici. Ovo je idealna prilika da se pobliže upoznate s načinom funkcioni-ranja EU fondova, no za ovu opciju se odlučite samo ukoliko ste sigurni da ćete se tome moći vremenski posvetiti. Praćenje natječaja zahtijeva kontinuira-nost, a propuštanje određenog natječaja može značiti

čekanje i po godinu, dvije da se natječaj ponovno objavi. Drugi način je da potražite pomoć osoba koje se bave EU projektima. Na raspolaganju su vam PPI (poduzetnički centri, razvojne agencije) koje obično imaju svoju bazu korisnika koje onda putem e-pošte obavještavaju o otvorenim ili natječajima u najavi. Ovakva usluga najčešće je besplatna i idealna je prili-ka da budete adekvatno informirani. Na raspolaganju su vam i konzultantske tvrtke koje nude različite pa-kete praćenja natječaja za vas.

Mogućnosti kreditiranja za predfinanciranje i sufinan-ciranje EU projekata Osim kroz bespovratna sredstva, poduzetnicima su na raspolaganju i dugoročni krediti za ulaganja u mate-rijalnu i nematerijalnu imovinu putem financijskih instrumenta.

Kao jedna od najvažnijih institucija za poduzetni-ke u provedbi ESIF fondova, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) podupire jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva kroz financiranje njihovog poslovanja i razvoja izdavanjem jamstava za odo-brene kredite, dodjelom bespovratnih sredstava, mikrokreditiranjem te poticanjem investicija, a također i pružanjem financijske potpore inovativnim i tehnološki usmjerenim tvrtkama u Hrvatskoj kroz inovacijske programe.

Od kraja 2018. godine, temeljem potpisanih sporazu-ma s odabranim poslovnim bankama krajnji korisnici HBOR-ovih kredita, mali i srednji poduzetnici, mogu ulagati u djelatnostima prerađivačke industrije, tu-rizma te kreativne industrije i usluga temeljenih na znanju. Ukupni kreditni potencijal „ESIF Kredita za rast i razvoj“ iznosi oko 200 milijuna eura.-Od otvaranja programa ESIF Mikro i Malih zajmo-va, od 1.10.2016. do 8.2.2018. godine odobreno je ukupno 736 Mikro i Malih zajmova u iznosu od 206.251.686,31 kn. Iznos potaknutih investicija kroz isplaćene zajmove je 219.090.201,35 kn. Stoga su se ovi financijski instrumenti pokazali vrlo pristupačnim i brzim izvorom financiranja. Način prijave na ESIF Mirko i Male zajmove je online, a postupak prijave je jednostavan - naglasili su iz HAMAG-BICRO-a.Odobreno je i ukupno 73 ESIF Jamstava u iznosu od 292.238.123,26 kn, dok je iznos investicija uz izdana jamstava 347.758.223,79 kn.

Za 2018. godinu, u pripremi je šest novih poziva. Tre-nutno je otvoren poziv Certifikacijom proizvoda do tržišta te poziv Izgradnja i opremanje proizvodnih ka-paciteta MSP.ESIF financijske instrumente nije moguće koristiti za predfinanciranje projekata financiranih bespovrat-nim sredstvima. Sufinanciranje projekata moguće je

EU fondovi


EU fondovi

32

Praćenje natječaja zahtijeva

kontinuiranost, a propuštanje

određenog natječaja može značiti čekanje i po godinu, dvije da se natječaj ponovno

objavi.

isključivo u slučajevima kada se kumulacijom svih dobivenih potpora poštuju maksimalni dopušteni in-tenziteti propisani Uredbama o skupnom izuzeću i uredbom o potporama male vrijednosti.

Kako poduzetničko ‘ne’ za EU sredstva pretvoriti u jasno ‘da’Osiguravanje potrebnih vlastitih sredstava, dugo razdo-blje neobjavljivanja natječaja, velike razlike u odnosu na indikativne i stvarne datume objava natječaja, komplici-rana dokumentacija za prijavu i provedbu EU projeka-ta, zahtjevne i nejasne metode provođenja procesa na-bava, dugi rokovi evaluiranja projekata zbog čega su poduzetničke planirane investicije neizvjesne i na čekanju, kašnjenja u isplatama sredstava, komplicirana admini-stracija u provedbi, trošak konzultantskih usluga najčešći

su razlozi zbog kojih poduzetnici odluče reći ‘ne’ EU sredstvima. Uz kampanje MRRFEU-a i MINGO-a veliku ulogu u mijenjanju odlučnoga ‘ne’ u jasno poduzetničko ‘da’ za EU projekte imaju poduzetničke potporne institucije, nositelji poduzetničkog razvoja. Ono što je najteže za mijenjati je nečije definirano mišljenje. Put ka promjenama, unatoč tome što može biti dug, u svakom slučaju treba biti te-meljit i orijentiran na ljude. Održavanje informativnih radionica, predstavljanje primjera dobre prakse, gosto-vanje poduzetnika koji posluju zahvaljujući EU sredstvi-ma, pružanje pomoći u savladavanju prepreka ono je što PPI nude poduzetnicima, a sve s ciljem mijenjanja njiho-va mišljenja o EU sredstvima. Također, nude i zanimljive sadržaje na svojim web stranicama i društvenim mrežama, a vrlo korisna metoda je obavještavanje poduzetnika o no-vinama putem newslettera.-Kao organizacija promoviramo natječaje, radimo radio-nice kako bi pomogli poduzetnicima s prijavama i vodimo ih na putu od ideje do realizacije projekta - naglasio je To-mislav Barbarić, voditelj Centra za poduzetništvo Osijek.

Nedostatak stručnih kadrova u institucijama/tvrtkama/organizacijama koje se bave EU projektimaMRRFEU i SAFU proveli su veliko istraživanje apsorpcijskog kapaciteta za pripremu i provedbu projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u Republi-ci Hrvatskoj, koje je pokazalo da nedostaje oko 2.700 stručnjaka za EU fondove.

Unatoč tom podatku, na tržištu djeluje velik broj kon-zultanata koji svoje usluge nude putem e-pošte. Cije-ne izrade projektnih prijedloga za EU natječaj, kao i usluge praćenja natječaja za poduzetnike uvelike se razlikuju, pa nije ni čudo da su poduzetnici zbunjeni i ne znaju kome povjeriti izradu EU projekta. Preporuka za poduzetnike je da biraju one konzultante koji imaju relevantne reference. Nije dovoljno da te reference uključuju popis prijavljenih projekata, već moraju uključivati popis odobrenih projekata. Ukoliko vam netko može ponuditi i reference iz područja provedbe projekata, onda znate da ste kontaktirali pravog kon-zultanta. Da bi se institucija, organizacija ili tvrtka mogla sma-trati kompetentnom za izradu i provedbu EU projeka-ta, mora imati stručne osobe, osposobljene za izradu i provedbu EU projekata ili imati stručnjaka s iskust-vom u navedenom koji će od postojećih zaposlenika edukacijama stvoriti kompetentne ljude.

-Potrebna su znanja iz područja upravljanja projekt-nim ciklusom i ekonomije. Teško je pronaći gotovu osobu na tržištu rada, stoga smo se mi odlučili za stva-ranje kadrova. Proces je dugotrajniji, ali s vremenom dobijete osobu kakva vam treba, a koja je stasala u kul-turi organizacije - navodi Tomislav Barbarić, voditelj CZP Osijek.

Veliki EU projekti u hrvatskom gospodarstvu (u provedbi ili u fazi ugovaranja)

Veliki EU projekti u hrvatskom gospodarstvu uglavnom se odnose na infrastruktur-ne projekte prometne povezanosti i zaštite okoliša te su financirani iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. U nastavku slijedi pregled ugovorenih velikih projekata te bespovratna ugovorena sredstva:

SPECIFIčNI CILJ

7a1

7iii1

7ii3

7iii1

6ii2

6ii2

KUMULATIVNO UGOVO-RENO -BESPOVRATNA SREDSTVA, EU DIO (EUR)

359.634.962

143.148.375

96.023.603

68.714.700

64.307.750

48.570.876

NAZIV POSTUPKA DODJELE BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom

Poziv za sufinanciranje izgradnje drugog kolosijeka i rekonstrukcija pruge na dionici Dugo Selo-Križevci – Faza II

Poziv za sufinanciranje projekta Zračna luka Dubrovnik razvoj – II faza

Modernizacija i elektrifikacija željezničke pruge Zaprešić – Čakovec (R201) na dionici Zaprešić (isključivo) – Zabok (uključivo)

Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Varaždin

Projekt prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području otoka Krka

Unaprjeđenje kvalitete i sigurnosti cestovnog prometa kroz Web centar prometaU poslovanju tvrtke Elektromodul-promet d.o.o. informacijsko-komunikacijske tehnologije zastupljene su u velikoj mjeri. Veliku su prekretnicu napravili 2015. godine, implementacijom poslovno-informacijskog sustava Pantheon. Nakon toga krenuli su u implementaciju digitalizacije unosa radnih naloga. U suradnji s tvrtkom Tera Tehnopolis d.o.o. krenuli su korak dalje te aplicirali projekt Web centar prometa.

Elektromodul-promet d.o.o. tvrtka je za prometno projektiranje, izgradnju, održavanje i konzalting u području svjetlosne cestovne signalizacije. Djelatnost projektiranja odvija se u sklopu sestrinske tvrtke Si-gnalprojekt d.o.o. Pod svjetlosno-cestovnom signaliza-cijom podrazumijevaju se semafori, LED promjenjiva prometna signalizacija, svjetlosni znakovi, mjerači br-zine, LED markeri i slična rješenja.

Vrijednosti na kojima tvrtka temelji svoj razvoj su marljivost, holističko razmišljanje, inovativnost te do-prinos zajednici. U svojem poslovanju koriste PDCA model (plan - projektiranje, do – izgradnja, check -održavanje, act – konzalting) te posjeduju certifikate ISO 9001, ISO 14001 te OHSAS 18001.

Najveći dio poslovanja tvrtke Elektromodul-promet d.o.o. okrenut je tržištu Republike Hrvatske. U proš-losti je tvrtka bila prisutna na tržištima Makedonije te Bosne i Hercegovine. Osim Hrvatske, prisutni su na afričkom tržištu, u državi Sierra Leone, gdje su izgra-dili prve semafore nakon 36 godina, kada su zadnji put radili stari zastarjeli semafori.

U poslovanju Elektromodula informacijsko-komuni-kacijske tehnologije zastupljene su u velikoj mjeri. Ve-liku su prekretnicu napravili 2015. godine, implemen-tacijom poslovno-informacijskog sustava Pantheon. Nakon toga krenuli su u implementaciju digitalizacije unosa radnih naloga. Svaki od djelatnika posjeduje ta-blet preko kojeg ispunjava radne naloge za održavanje i izgradnju svjetlosne signalizacije koji direktno komu-nicira s poslovno-informacijskih sustavom Pantheon.U suradnji s tvrtkom Tera Tehnopolis d.o.o., koja ima izvrsne reference za EU projekte, krenuli su korak dalje te aplicirali projekt Web centar prometa pre-ma Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta te Hrvatskoj agenciji za malo gospodarstvo, inova-cije i investicije. Ukupna vrijednost projekta bila je 755.091,00 kn, od čega je Europska unija sufinancirala projekt s 507.931,49 kn. Tera Tehnopolis pratila ih je i u provedbi projekta tijekom sljedećih 12 mjeseci, kako bi uspješno proveli sve predviđene aktivnosti projekta i obveze koje su imali prema nadležnim tijelima.Cilj implementacije Web centra prometa bio je una-

prjeđenje kvalitete i sigurnosti cestovnog prometa uvođenjem novih informacijsko-komunikacijskih rje-šenja, koja će osigurati inovativni pristup pružanja us-luge održavanja svjetlosne prometne signalizacije kroz Centar daljinskog nadzora i upravljanja.

Očekivani rezultat Web centra prometa bio je potpu-no integriran i informatiziran poslovni proces održa-vanja svjetlosne signalizacije, u čemu su i uspjeli. U mogućnosti su preko b2b servisa prijavljivati kvarove (prijave kvarova automatski stižu na tablete zaduže-nog djelatnika), vidjeti statuse uređaja, analizirati uče-stalost kvarova, izrađivati izvješća (primjerice, dnevnik radova) po izabranim vremenskim intervalima i slično. Valja napomenuti kako su pomoću Web centra prome-ta u stanju pratiti stanje opreme kroz vrijeme, čime je omogućena predikcija kvarova zbog koje će se moći ostvariti velike uštede u održavanju svjetlosno-ce-stovne signalizacije. U projekt su bile uključene vrlo uspješne tvrtke iz informatičkog sektora: Gauss d.o.o. i Integra group d.o.o.

Ukupna vrijednost projekta bila je 755.091,00 kn, od čega je Europska unija sufinancirala projekt s 507.931,49 kn.

Certificiranje Web centra prometa

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Promet


Upravljanje kvalitetom i certifikacijaUpravljanje kvalitetom i certifikacija

Poboljšati kvalitetu ili otkloniti 'nekvalitetu', pitanje je sada?Kada govorimo o standardizaciji, nezaobilazno je govoriti o kvaliteti. A o kvaliteti možemo govoriti s više aspekata. Taj je pojam moguće gledati tradicionalno te sustave upravljanja kvalitetom postaviti na način da se nastoji otkloniti nekvaliteta, što je i osnova ISO standarda. Međutim, postoje i drugačija gledišta. Demingov Total Quality Management upravljačke sustave formira na način da se kontinuirano teži poboljšanju kvalitete.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Ujednačenost pojednostavljuje stvari, olakšava radne procese, osigurava jednostavniju proizvodnju, uspostavlja red radi veće produktivnosti. Na neki način, uvođenje standardizacije za moderno društvo predstavlja postavljanje najboljih obrazaca ponašanja. Pitanje je zašto tek u moderno vrijeme govorimo i o standardizaciji i o kvaliteti i kako to da su ti pojmo-vi proizvod suvremenog društva. ISO, međunarodna organizacija za standardizaciju, stara je tek 50-ak go-dina. Kada sumiramo sve čimbenike, varijabla koja odskače danas u odnosu na prošlost jest rapidan rast ljudske populacije i potreba za uvođenjem reda u sve sustave radi veće produktivnosti, pa u najširem smi-slu, i radi opstanka.

Što su standardi i kako se razvijaju?Standardi su sveprisutni, čak postoje i oni nepisa-ni, poput standarda o prihvatljivom ponašanju u društvu. Često ih i ne primjećujemo, iako postoje u pozadini naših svakodnevica, u obliku pravilnika, protokola, normi koje osiguravaju da se sve odvija

kako bi trebalo. Međutim, kako standar-di nastaju, nepoznanica je za

većinu ljudi. Korijeni

standardizacije prisutni su u prošlosti društva još od vremena kada su nastale prve mjere, ali prvi pokušaji stvaranja jednog međunarodnog tijela za standardiza-ciju stari su tek 50-ak godina.

ISO, međunarodna organizacija za standardizaciju, započela je svoju priču 1946. kada su se delegati iz 25 zemalja susreli u Institutu za civilno inženjerstvo u Londonu s ciljem da stvore novu međunarodnu or-ganizaciju za pojednostavljenje međunarodne koordi-nacije i ujednačavanje industrijskih standarda. Dana 23. veljače 1947. ISO je službeno započela s radom. Od tada su objavili preko 22.046 međunarodnih stan-darda koji pokrivaju većinu aspekata u tehnologiji i proizvodnji, a danas broje 161 zemlju članicu. ISO dolazi od grčkog isos, što znači jednak, a osnovno je načelo organizacije da su oni uvijek jednaki, bez obzira na to o kojoj se zemlji radilo i kojim jezikom govorilo. Prema riječima doc.dr.sc. Miroslava Drljače, predsjednika Udruge hrvatskih menadžera kvalitete, standardizacija je na globalnoj razini, kada je riječ o sustavima upravljanja, potrebna iz više razloga. Standardizacijom se osigurava utvrđivanje jedinstve-nih pravila poslovanja za sve subjekte bez obzira na fizičku veličinu, zemlju u kojoj posluju, djelatnost i sl.; sigurnost da će se u svim dijelovima svijeta dobiti standardna kvaliteta proizvoda/usluge; lakši i jedno-stavniji protok roba i kapitala; olakšana komunikacija sudionika na globalnom tržištu; minimalna razina kvalitete proizvoda/usluga, poslovnih procesa, su-stava upravljanja te zahtjeva korisnika i naposljetku, jačanje konkurentnosti. Kroz priču o standardizaciji neizostavno se provlači pojam kvaliteta. O tome smo razgovarali s Tihomi-rom Babićem, predsjednikom Hrvatskog društva za kvalitetu. Kako je objasnio, kvaliteta ovisi o percepci-ji onoga koji o njoj govori, o tome jesu li ispunjena njegova očekivanja i potrebe, ima li osjećaj pružene vrijednosti. Predmet ili koncept o kojem se radi mora odgovarati svrsi kojoj je namijenjen i ispuniti

zahtjeve, a povezani troškovi moraju biti razumni. Definicija iz norme ISO 9000:2015 kaže je da je kva-liteta stupanj u kojem niz svojstvenih značajki nekog predmeta ispunjava zahtjeve.

Brojne koristi od uvođenja standardizacijeSvako uvođenje standardizacije trebalo bi nakon nekog vremena pokazati željene efekte u smislu osi-guranja kvalitete, smanjenja troškova, povećanja pro-duktivnosti i sl. O tome kakvo je stanje u Hrvatskoj po pitanju međunarodno priznatih normi i je li se to pozitivno odrazilo i na gospodarstvo, razgovarali smo s doc.dr.sc. Miroslavom Drljačom, predsjednikom Udruge hrvatskih menadžera kvalitete i Goranom Kliškićem, voditeljem Odjela za sustave upravljanja iz tvrtke TÜV Croatia.

Sama implementacija zahtjeva međunarodnih normi ne znači puno ako se to ne odradi na korektan i profe-sionalan način, objašnjava doc.dr.sc. Drljača. Sam broj certifikata nije garancija kvalitete. Hrvatska je npr. 2006. godine prema stupnju certifikacije (broj certi-fikata ISO 9001 u odnosu na broj stanovnika) s ko-eficijentom certificiranosti 0,38 bila jednaka Finskoj, bolja od Belgije, Francuske, Danske i Luksemburga, Latvije, Poljske i Litve.

Poznato je da hrvatsko gospodarstvo nije bilo razvije-nije od gospodarstava navedenih zemalja. Međutim, od 2006. do 2012. godine Hrvatska je pala na glo-balnoj ljestvici konkurentnosti za 30 mjesta, s 51. 2006. na 81. u 2012. Od 2008. do 2014. izgubila je 12% BDP-a i ni do danas se nije uspjela po BDP-u vratiti na razinu iz 2008. godine. Od 2013. do 2017. godine stagnira između 77. i 74. mjesta na globalnoj ljestvici konkurentnosti, što znači da ne čini dovoljno u povećanju konkurentske sposobnosti gospodarstva, odnosno da se drugi brže razvijaju. To znači da broj certifikata prema međunarodnim normama nije pre-sudan čimbenik, već kvaliteta implementiranih susta-va. Ako to ne rezultira povećanjem konkurentnosti gospodarstva te kvalitetnijom pozicijom na globalnoj ljestvici konkurentnosti, željeni cilj nije postignut.

Zabrinjava činjenica da organizacije, čak i u državnom sektoru, odustaju od nadzornih audita i zadržavanja certifikata jer ne vide korist od takvog načina uspo-stave i održavanja certificiranog sustava upravljanja. S jedne strane, razlog je u nedovoljnom stupnju edukacije uprava takvih organizacija, a s druge strane nereda na tržištu savjetničkih usluga i usluga certifi-ciranja sustava upravljanja.

S izrečenim se slaže i Goran Kliškić iz tvrtke TÜV-a Croatia. Primjenu međunarodnih normi u Hrvatskoj možemo promatrati s više aspekata, pojašnjava. Pre-ma trenutno raspoloživim podatcima koje prikuplja

i objavljuje ISO organizacija, u svijetu je certificira-no preko 1.100.000 pravnih subjekata (podatci samo za normu ISO 9001), u Europi je certificirano preko 450.000 subjekata ili 41%. Ako se fokusiramo na broj izdanih certifikata u članicama EU, dolazimo do brojke nešto manje od 420.000 ili 38%. Hrvatska se s 2.659 certifikata nalazi na 18. mjestu u EU po broju izdanih certifikata i ima svega 0.6% od ukupno cer-tificiranih subjekata u EU. Usporedimo li ove broj-ke s brojem aktivnih pravnih subjekata u Hrvatskoj (podatci za ožujak 2017.), dolazimo do 1.8% certifi-ciranih tvrtaka od ukupnog broja aktivnih subjekata. Za pravu ocjenu bilo bi dobro usporediti upravo ovaj posljednji podatak i vidjeti kakav je omjer u ostalim članicama EU.

Kliškić smatra da je rezultat u Republici Hrvatskoj mali i da postoji prostor barem za udvostručavanje broja certifi-ciranih tvrtaka. Kada bi došli do 5%, odnosno 7.500 certi-ficiranih organizacija, mogli bismo reći da se nalazimo u samom vrhu EU članica. Međutim, sama brojka ne govori puno o kvaliteti sustava upravljanja. Puno je važnije kakvi su ti sustavi i pomažu li organizacijama u ostvarivanju po-stavljenih ciljeva.

Slavonska avenija 20, 10000 ZagrebTel: 01/ 2409-628Fax: 01/ 2408-032Mail: [email protected]: www.tpk-zavod.hr

PODRUčJA USLUGA• Certifikacija - tlačna oprema, jednostavne tlačne posude- postupci zavarivanja, zavarivački pogoni- građevni proizvodi, zavarivačko osoblje• Inspekcija- periodički pregledi i ispitivanje tlačne opreme

PRIJAVA, OVLAŠTENJE, AKREDITACIJE• Certifikacija- Prijavljeno tijelo pri Europskoj komisiji NB 2473- Akreditacije broj 3143, HAA, za tlačnu opremu i građevne proizvode- Akreditacija broj 5461, HAA, za zavarivačko osoblje• Inspekcija- Ovlašteno inspekcijsko tijelo, br. PP-03-2017- Akreditacija broj 6482, HAA, za inspekciju tlačne opreme u eksploataciji

CERTIFIKATI SUSTAVA UPRAVLJANJA• ISO 9001:2015, Upravljanje kvalitetom cert.br. HR07/0027, SGS• ISO 14001:2015, Upravljanje okolišem, cert.br. HR14/1198, SGS• ISO 18001:2007, Zdravlje i sigurnost na radu, cert.br. H177/1713, SGS• ISO 29001:2010, Posebni sustavi upravljanja, cert.br. HR16/1475, SGS• SCC:2011, Radovi visokog rizika, cert.br. 20106163001563, TUV Austria

Hrvatska je od 2008. do 2014. izgubila 12% BDP-a i ni do danas se nije uspjela po BDP-u vratiti na razinu iz 2008. godine.

Korijeni standardizacije prisutni su u prošlosti

društva još od vremena kada su nastale prve

mjere, ali prvi pokušaji stvaranja jednog

međunarodnog tijela za standardizaciju stari

su tek 50-ak godina.

TPK-ZAVOD d.d.


O budućnosti standardizacije, doc.dr.sc. Drljača kaže kako će se proces standardizacije i dalje razvijati, i to u dva smjera - u smjeru još većeg stupnja tehničke standardizacije i u smjeru sustava upravljanja. Na-dalje, provodi se standardizacija i u samim norma-ma, tj. u njihovoj strukturi, što se može vidjeti i kod posljednje revizije ISO normi iz 2015. godine, gdje dolazi do standardizacije strukture (sadržaja) normi, a sve u cilju pojednostavljenja modeliranja integrira-nih sustava upravljanja. Jer svi su sustavi upravljanja u većoj ili manjoj mjeri integrirani, bez obzira na stupanj spoznaje o tome, u zaključku kaže doc.dr.sc. Drljača.

Razvoj sustava upravljanja kvalitetomDanas je poslovanje bez normizacije nezamislivo, sve složenije i zahtjevnije, ispričao nam je Tihomir Babić, predsjednik HDK-a. Okruženje u kojem orga-nizacije posluju zahtijeva čvrstu osnovu za sustavno postupanje, usklađenost sa zahtjevima i dosljednost u isporuci proizvoda i usluga. Normizacija donosi povjerenje dionika i održivi razvoj svake organizacije.

Svaka organizacija koja posluje i kupcima isporučuje proizvode ili usluge, ima sustav upravljanja. On može biti nasumičan i neuređen, ali nijedna organizacija ne može poslovati bez ljudi, metoda i organizacije rada, tehnologije, strojeva, alata i sirovina. Ljudi su odu-vijek željeli kvalitetan proizvod i kvalitetnu uslugu, ali nakon što je 1946. godine osnovana Međunarodna organizacija za norme, ubrzava se razvoj normi za kvalitetu proizvoda i usluga. Prvo izdanje normi za sustave upravljanja kvalitetom ISO 9001 (1987.) propisuje osiguravanje kvalitete i početak je certi-fikacije tih sustava. Kupci se stavljaju u prvi plan, a zadovoljavanje zahtjeva kupca do danas ostaje glavno načelo upravljanja kvalitetom. Niz normi ISO 9000 doživljava nova izdanja, prelazeći s osiguravanja kva-litete na širi pojam upravljanja kvalitetom, a sustav kvalitete dokazuje se kao temelj na čijim se načelima zasnivaju svi ostali sustavi (upravljanje okolišem, zaštitom zdravlja i sigurnošću, energijom…), zaključuje Babić.

Prednosti uvođenja Total Quality Managementa u poslovanjePotpuno upravljanje kvalitetom - Total Quality Management ili TQM upravljački je pristup bazi-ran na osnovi trajnog poboljšanja kvalitete koja će zadovoljiti i premašiti očekivanja kupaca. Jedna od osnovnih karakteristika ovog pristupa je potpuno sudjelovanje svih zaposlenika na svim organiza-cijskim razinama. Da bi organizacija funkcionirala po principima TQM-a, važno je da se uprava orijen-tira na kvalitetu kao konkurentsku prednost, da sudjeluju svi zaposlenici, da se radi timski, da po-stoji suradnja s dobavljačima, da se podatci priku-

Primjeri praktične primjene sustava kvalitete u gospodarstvuSustavi kvalitete imaju izrazito široku primjenu u gospodarstvu i uspostavljeni su u sektoru industrije, okoliša, poljoprivrede, medicine itd. U nastavku smo posvetili malo prostora poljoprivredi, automobilskoj industriji i sigurnosti informacija, sektori-ma koji su u posljednjih nekoliko desetljeća razvili standardizaciju na najvišoj razini.

Dobra poljoprivredna praksaPoljoprivreda, kao sektor koji osigurava proizvodnju hrane, jedan je od najznačajnijih sektora u gospodarstvu. U posljednjih nekoliko desetljeća može se primijetiti da sve više raste interes potrošača o sigurnosti hrane koju konzumiraju, o njezinom utjecaju na zdravlje, o dobrobiti poljoprivrednika i životinja. Vodeći se tim idejama 1997. u Britaniji je nastala organizacija GLOBALG.A.P., u početku kao EUREPGAP, inicijativa EUREP grupe (Euro-Retailer Produce Working Group), koju su činili europski mali trgovci hranom, poljoprivredni proizvođači i članovi raznih interesnih udruženja. Predložili su usklađivanje svojih postojećih standarda i razvoj dobrovoljnog sustava certifikacije za dobru poljoprivrednu praksu G.A.P.Ovi su standardi omogućili proizvođačima da se usklade s kriterijima široko prihvaćenima diljem Europe. Standardi su se počeli primjenjivati u području sigurno-sti hrane, održivoj proizvodnji, odgovornoj upotrebi vode u poljoprivredi, za dobrobit ljudi i životinja itd. U sljedećih desetak godina, ova europska organizacija prerasla je svoje granice i stekla globalni značaj, te je 2007. zato ime EUREPGAP promijenjeno u GLOBALG.A.P. Danas ima više od 125 zemalja članica, a cilj primjene dobre poljopri-vredne prakse jest proizvesti proizvode visoke kvalitete na održivi način te uz načelo očuvanja okoliša i zdravlja ljudi. Certifikacija poljoprivrednih proizvoda i proizvodnje prema normi GLOBALG.A.P u moderno je vrijeme konkurentska prednost na tržištu.

Certifikacija u automobilskoj industrijiKako bi se poboljšala kvaliteta sustava upravljanja koja će osigurati stalna poboljšanja, otkloniti ili bar umanjiti pogreške, smanjiti količinu otpada u automo-bilskoj industriji, osmišljen je standard ISO/TS 16949. Ovaj je standard prvi put objavljen 1999., a danas postoje i poboljšane inačice i gotovo 30% proizvođača au-tomobila zadovoljava zahtjeve ovog standarda. ISO/TS 16949 je primjenjiv u dizajnu i razvoju, proizvodnji, ali i u servisiranju proizvoda koji imaju veze s automobilskom industrijom. Temelj standarda je procesno orijentirani poslovni pristup obrađen u okviru standarda ISO 9001:2008 koji prepoznaje točke u kojima se procesi preklapaju u proizvodnji te pruža okvir na bazi sustava upravljanja kvalitetom pomoću kojeg će takva preklapanja biti prepoznata, zabilježena i kontrolirana.

Upravljanje sigurnošću informacijaU vremenu 4. industrijske revolucije u kojem je informacija glavno pogonsko gori-vo, osigurati sigurnost u skladu s međunarodno prihvaćenim normama od presudne je važnosti za svaku uspješnu tvrtku. Normom ISO 27001 specificirani su zahtje-vi koji moraju biti zadovoljeni za uspostavu, implementaciju, održavanje i stalno poboljšavanje upravljanja sigurnošću informacija u organizaciji. Ovom se mjerom unaprijed procjenjuju rizici u skladu s potrebama organizacije. Ovi su standardi primjenjivi u svim organizacijama, neovisno o tome čime se one bave i koliko su velike. Primjenom ovog standarda u principu korisnik osigurava svoju imovinu jer štiti povjerljive podatke poput digitalnih informacija, papirnatih dokumenata i fizičke imovine (računalni sustavi i mreže), ali i informacija kojima raspolažu zaposlenici.

Početci razvoja ovog standarda sežu u 1995. kada je Odjel za trgovinu i industriju Vlade Ujedinjenog Kraljevstva objavio standard BS 7799, koji je obuhvaćao najbolju praksu u upravljanju informacijama i njihovu sigurnost. Od tada do danas ovaj stan-dard je više puta dopunjavan i revidiran da bi 2005. prerastao u ISO 27001.

Upravljanje kvalitetom i certifikacija

pljaju, vrjednuju i da se prema njima djeluje na način da se organizacija poboljša i na kraju da se njeguje stalno ulaganje u edukaciju i razvoj vještina. Rezultat primjene TQM-a je u konačnici veća kva-liteta, odnosno, posljedično i veće zadovoljstvo kupaca, veća proizvodnost s manje otpada te veća profitabilnost zahvaljujući nižim troškovima. Me-tode TQM-a u osnovi se temelje na suradnji i stal-nom poboljšavanju, a na greške se gleda kao na mogućnosti za poboljšanje.ISO standardi razlikuju se od TQM-a u osnovi po tome što se oni primjenjuju za otklanjanje nekvali-tete, dok je TQM orijentiran upravo suprotno - na kontinuirano poboljšanje kvalitete. Dok će TQM na kvalitetu gledati kao na strateško pitanje, odgovor-nost raspodijeliti na svakog člana organizacije, pre-ventivno djelovati da ne dođe do grešaka i definiciju kvalitete ostaviti korisniku, tradicionalni pristup će kvalitetu ocijeniti kao tehničko pitanje, odgovornost postaviti na odjel za kvalitetu, naglasak staviti na de-tekciju grešaka i voditi se tezom da kvalitetu određuje organizacija.

Iako ova teorija zvuči čak pomalo i utopistički, zaživjela je u praktičnoj primjeni i funkcionira. Ideju je razvio William Edwards Deming, poznati teoretičar iz područja upravljanja i kvalitete, čije su metode pomogle oporavku Japana nakon Drugog svjetskog rata. Dakle, ne samo da su primjenjive u praksi, nego njihova primjena može ići daleko šire od organizacija.

Postoje brojne Demingove izjave, međutim, za po-trebe ovog teksta, možda je najzgodnije spomenuti simpatičnu izjavu o iskustvu, koje generalno sma-tramo pozitivnim pojmom, ali može napraviti više štete nego koristi ako se pogrešno primjenjuje te u konačnici, onemogućiti poboljšanje: „Je li iskustvo korisno? Ne. Nije ako smo navikli krivo raditi.“

Konferencije, seminari, simpoziji iz područja upravljanja kvalitetom u najaviHrvatsko društvo menadžera kvalitete organizira 19. međunarodni simpozij o kvaliteti koji će se održati 21.-23. ožujka na Plitvičkim jezerima, u hotelu Jeze-ro. Za simpozij je prihvaćeno više od 40 znanstvenih i stručnih radova autora iz 14 zemalja svijeta (BiH, Kosova, Makedonije, Slovačke, Češke, Etiopije, Srbije, Rumunjske, Rusije, Finske, Njemačke, Hrvatske). Suorganizatori simpozija su: Inicijativa za kvalitetu zemalja srednje i jugoistočne Europe, poljski Fakultet za menadžment iz Czestochowe, Tehnološki fakul-tet, također iz Czestochowe, Pedagoško sveučilište Herzen State, Institut za ekonomiju i menadžment iz St. Petersburga, Sveučilište Sjever Varaždin - Koprivnica i Veleučilište Nikola Tesla iz Gospića. Pokrovitelji simpozija su: Ministarstvo gospodarstva,

poduzetništva i obrta, Ministarstvo okoliša i ener-getike, Hrvatska gospodarska komora, Ličko-senjska županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Hrvatska akreditacijska agencija, Državni zavod za mjeriteljstvo.

Hrvatsko društvo za kvalitetu priprema svoje glavno međunarodno godišnje događanje, 18. hrvatsku kon-ferenciju o kvaliteti i 9. znanstveni skup HDK-a pod sloganom Kvaliteta: tradicija, inovativnost, predanost (11.-14. travnja 2018., Hotel Kompas, Dubrovnik). Cilj skupa je okupiti ljude koji se bave sustavima upravljanja i kvalitetom u najširem smislu, kroz rad i druženje potaknuti razmjenu znanja i iskustava te cjelovitim pristupom doprinijeti razvoju kulture kvalitete. HDK poziva sve zainteresirane s područja kvalitete i srodnih tema koji rade u gospodarstvu, zdravstvu, obrazovanju, turizmu, uslugama, javnom sektoru, lokalnoj samoupravi, politici i medijima da dođu na Konferenciju u Dubrovnik, u godini u kojoj obilježavaju 25 godina postojanja Hrvatskog društva za kvalitetu.

Upravljanje kvalitetom i certifikacija

Savska 41, 10000 Zagreb Tel: 01/ 3668-307Fax: 01/ 3668-308Mail: [email protected]: www.tuv-nord.com/hr

PODRUčJA USLUGA • Certifikacija sustava upravljanja prema međunarodnim normama ISO 9001, ISO 14001, ISO 45001, ISO 50001, ISO 27001, IFS, BRC, HACCP, ISO 22000, FSSC 22000, GLOBALGAP, IATF 16949, IRIS, FSC Coc, ENplus...

• Verifikacija izvješća o stakleničkim plinovima • Edukacija • SCC certifikacija osoblja • Ocjena sukladnosti pokretne i stabilne tlačne opreme prema direktivama PED 2014/68/EU, TPED 210/35/EU

• Certifikacija zavarivačkog osoblja i kvalifikacija postupaka zavarivanja • Certifikacija sustava EN 1090, EN 15085, ISO 3834 • Certifikacija opreme za dječja igrališta i postinstalacijski pregled dječjih igrališta

• Inspekcijsko tijelo tipa A (EN 17020) za pregled tlačne opreme sukladno Pravilniku o pregledima i ispitivanju opreme pod tlakom NN 27/2017

IZDVOJENE REFERENCE:Đuro Đaković, Valamar, Ledo, Galeb, Dok-Ing, HEP-ODS, HEP-Proizvodnja, Pastor, PIK Vrbovec, Dukat, Žito, TPK Orometal d.d., Pireko d.o.o., Nicro d.o.o., INA d.d., STSI d.o.o., Đuro Đaković Specijalna vozila d.d

POSEBNE NAPOMENE I UVJETIDAkkS akreditacijaIRCA ovlaštenja za provedbu seminaraHAA Akreditacije

Svaka organizacija koja posluje i kupcima isporučuje proizvode ili usluge, ima sustav upravljanja.

TÜV CROATIA d.o.o.


Kongresni turizam Kongresni turizam

38

Da bi se razlikovali od konkurencije i pozicionirali na

kongresnoj mapi, nužan je strateški

i održivi razvoj turističkih sadržaja te

suradnja s ključnim institucijama u zemlji.

Pripremila: Martina Mršić

Uspješni kongres čini zadovoljstvo koje sudionici ponesu sa sobom. Svi se trebaju truditi, bez obzira na veličinu skupa, pružiti uslugu s dozom osobnosti prema svakom sudioniku. Sudionici pamte lijepe sitnice i ustupke koje ste im napravili prilikom njihovog boravka u destinaciji.

Kreiranje ukupnog iskustva sudionika eventa mora postati prioritet

Prema Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020., poslovni skupovi smatraju se jednim od potencijal-no važnijih turističkih proizvoda. Kako napreduje-mo? Koji su planovi za ovu godinu i kako ćemo ih realizirati? Koje su naše najbolje destinacije poslov-nog turizma?Poslovni (MICE) turizam globalno pokazuje stabil-nu poziciju, a istraživanja i prognoze ukazuju na daljnji rast poslovnih putovanja i poslovnih skupo-va, kao i rast ukupnih budžeta alociranih za poslov-ne skupove korporacija i asocijacija. Našu poziciju jača segment dodatne ponude koja podrazumijeva proslavljene prirodne ljepote, kulturne atrakcije te izvrsnu eno-gastro ponudu.

Direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajed-nice, Kristijan Staničić, ističe kako je Hrvatska na europskoj, pa i svjetskoj MICE karti čvrsto pozi-cionirana kao vrlo privlačna kongresna i incentive destinacija. No, detaljnije govoreći o kongresnoj industriji u Hrvatskoj, ona se još uvijek većinom odnosi prvenstveno na hotelijere te na specijalizi-

rane kongresne i event agencije. Tek u posljednjih nekoliko godina raste broj tvrtaka specijaliziranih za razne pojedinačne segmente organizacije poslovnih događanja. Hrvatska turistička zajednica provodila je niz promotivnih aktivnosti, od nastupa na speci-jaliziranim sajmovima i radionicama, do održavanja kontakata s međunarodnim strukovnim udruženji-ma, te je uočena potreba za sustavnijim pristupom promociji i razvoju. S tim ciljem oformljen je novi Kongresni odjel, čije zadaće obuhvaćaju nastupe na specijaliziranim kongresnim sajmovima i skupovi-ma, praćenje razine kvalitete kongresnih kapaciteta, koordinaciju promidžbenih aktivnosti i nastupa pre-ma poslovnim partnerima, podršku hrvatskim kon-gresnim destinacijama... Svakako su nužna i daljnja ulaganja u nove objekte većih kapaciteta, posebice u nove veće kongresne centre, ali i u one postojeće objekte s ciljem praćenja novih tehnoloških potreba.

-Cilj je dobiti domaćinstva za veća i značajna me-đunarodna događanja, a kako bismo u tome bili uspješni, naše ključne kongresne destinacije, kao

što su Dubrovnik, Zagreb, Split, Opatija ili Šibenik, moraju imati još kvalitetniju zračnu povezanost s najvećim europskim gradovima. To posebice vrijedi za razdoblja u pred i post sezoni, budući da poslov-ni skupovi u pravilu zaobilaze glavni dio turistič-ke godine. Poslovni turizam jedan je od ključnih turističkih proizvoda koji mogu snažno utjecati na produljenje turističke sezone, što je jedan od naših strateških ciljeva u narednom razdoblju - zaključuje Staničić.

Najbolji prostori i destinacije za kongrese Kada govorimo o postojećim objektima, koji njeguju ‘kongresnu kulturu’ i nalaze se na top kongresnim destinacijama, što je to što ih, osim lokacije, čini kongresno atraktivnim? S obzirom na to da se bran-diramo kao kongresna destinacija na nacionalnoj ra-zini, važna je prilagodba radu s međunarodnim kli-jentima te kontinuirano ulaganje kako bi se stvorila i osigurala pozicija na kongresnoj karti.

Povijest i personalizirano osoblje u centru ZagrebaDora Vukičević, Meetings & Events Sales Manager iz zagrebačkog hotela Esplanade, upućuje nas da nji-hovi banketni sadržaji imaju cilj odražavati povijest samog hotela. Bajkovita ovalna Smaragdna dvorana s kupolastim stropom iz razdoblja art decoa jedin-

stvena je u svijetu. Hotel u ponudi ima i boardroom za sastanke s raskošnim povijesnim namještajem. Legendarna Oleander terasa ljeti se transformira u atraktivnu lokaciju u gradu na otvorenome, dovolj-no prostranu da ugosti bilo koje veće događanje do 1.000 uzvanika. Uz to, hotel ima 208 luksuznih soba s pristupom bežičnom Internetu uz besplatnu press reader zonu, putem koje gosti mogu preuzimati više od 4.000 novina i časopisa iz cijelog svijeta.

Tradicija hotela slijedi se i u edukaciji osoblja, jer drže do toga da se u potpunosti ispunjavaju sve že-lje i zahtjevi gostiju. -Prilikom rada na međunarod-nim konferencijama posebnu pažnju valja obratiti na sudionike, njihove nacionalnosti i običaje kako bi sve proteklo u najboljem redu, s obzirom na to da hotel ne predstavlja samo sebe, već i cijelu desti-naciju. Hotel je jedinstvena povijesna građevina, a gurmanska je ponuda s preporukom Michelinovog vodiča, to su svakako neke od naših prednosti - isti-če Dora Vukičević.

Šibenik - primjer novog pozicioniranja Mateja Terek, konzultantica iz šibenskog Amadria Parka objašnjavaju kako je otvaranjem Konvencij-skog centra Šibenik, najvećeg i najmodernijeg kon-vencijskog centra u Hrvatskoj, grad postao novo

Certificiranost donosi dodatnu konkurentnost i određenu garanciju kupcima da im je pružatelj usluge profesionalac, koji svakom projektu pristupa prema pravilima struke.


Kongresni turizam

40

odredište za kongrese. Već u prvoj godini poslova-nja postao je prvi izbor mnogim tvrtkama te je već ugostio nekoliko događaja s više od 1.000 sudionika, čime doprinosi produženju turističke sezone, ali i boljoj posjećenosti Šibenika i njegove okolice u pred i post sezoni. Otvaranjem centra, Šibenik je došao na kartu destinacija za organizaciju velikih događa-nja i u kratkome se roku pozicionirao kao jedna od najatraktivnijih kongresnih destinacija u Hrvatskoj.

Da bi se razlikovali od konkurencije i pozicionira-li na kongresnoj mapi, nužan je strateški i održivi razvoj turističkih sadržaja te suradnja s ključnim institucijama u zemlji. No prije svega, bitan je kon-tinuiran razvoj vlastite infrastrukture i sadržaja te jedinstveni pristup svakom klijentu; individualna podrška, prepoznavanje i ostvarivanje specifičnih zahtjeva. Neminovno je i tehničko prilagođavanje. Konvencijski centar u svojoj osnovnoj opremi ima brojne multimedijalne sadržaje kojima se jednostav-no upravlja kroz poseban softver, a kojim organiza-tore mogu brzo i jednostavno podržati u postavlja-nju svih njihovih informativnih sadržaja, neovisno o njihovom formatu. Sudionici konferencija mogu koristiti i uređaje s ekranima osjetljivim na dodir kako bi što lakše došli do informacija o konferenciji ili o ponudi lokacije.

Pogled na dubrovačko more ili dašak porečkog ba-rokaŽeljka Bolfan, specijalistica korporativnih komu-nikacija Valamar Riviere d.d., upućuje u njihovu ponudu koja se temelji na bogatoj dubrovačkoj in-frastrukturi i šarmantnijim istarskim zdanjima za manje skupove. Valamar Riviera u Dubrovniku, na poluotoku Babin kuk, u svom vlasništvu ima skupi-nu vrhunskih hotela koji imaju najveće MICE ka-pacitete u kompaniji i Dubrovniku. Od pet hotela, četiri imaju značajne MICE sadržaje. Hotel Valamar Lacroma Dubrovnik dobitnik je prestižne nagrade World Travel Award kao vodeći hotel u Hrvatskoj

te kao vodeći poslovni hotel u Hrvatskoj posljednje četiri godine zaredom. Posebnost hotela Valamar Dubrovnik President 5* su terase s pogledima na more i otoke.

U Poreču, hotel Valamar Isabella Island Resort, koji se nalazi na otoku Sv. Nikola, svojom lokacijom te moderno uređenom dvoranom Momenti s pogledom na centar Poreča garantira poseban doživljaj. Za ma-nje seminare, svečane večere, domjenke i ostala ek-skluzivna događanja je Villa Polesini, zdanje iz 19. stoljeća koje svojom lokacijom u samom centru gra-da daje dašak baroka i elegancije za svako događanje. Atrakcije su prepoznate od strane klijenata pa je na njihovoj listi referenci i, primjerice, NATO Parlia-mentary Assembly te Daimler (Mercedes) global training experience.

čimbenici za uspjehRanko Filipović, predsjednik Hrvatske udruge pro-fesionalaca kongresnog turizma, savjetuje o nekoli-ko ključnih čimbenika koji utječu da određena desti-nacija ili prostor postane kongresni hit. Prije svega, to je dostupnost (osobito dobre i česte zračne veze, ako se radi o međunarodnom projektu), zatim dobra kongresna infrastruktura, a pri tome ne mislimo samo na dvorane, nego i na ostale prateće sadržaje i usluge.

Nadalje, a možda i kao prvo, to su znanje i iskustvo ljudi u industriji bez kojih materijalni resursi sami po sebi ne znače puno. Tu je ključna kontinuirana edukacija svih dionika u industriji. Individualizira-ni pristup je i dalje važan čimbenik, bez obzira na razvoj tehnologije, jer su networking i osobni kon-takti i dalje nezaobilazni. Ulaganje u ljude stoga je neizmjerno važno, a postiže se stalnom edukacijom i certificiranjem profesionalaca, poput programa ko-jeg provodi HUPKT, a do sada ga je uspješno završi-lo 90 kolega iz Hrvatske. To daje i stanovitu poziciju na tržištu i klijentu govori da je u dobrim rukama. Certifikat CCMEP Udruge prepoznat je i u svijetu kao kvalitetan program, pa mu je globalni certifi-kator Events Industry dodijelio edukacijske bodove kao obvezan uvjet za pristup svjetskom certifika-tu. Certificiranost donosi dodatnu konkurentnost i određenu garanciju kupcima da im je pružatelj us-luge profesionalac, koji svakom projektu pristupa prema pravilima struke.

Prva burza hrvatske kongresne industrijeProjekt koji ima značajnu važnost za cijelu nacio-nalnu kongresnu industriju jest MEETEX - Croa-tian Meeting Experience Summit. MEETEX je prva prava B2B burza hrvatske kongresne industrije, mjesto susreta svih bitnih dionika hrvatske ponu-de poslovnog turizma i ozbiljnih međunarodnih

Projekt koji ima značajnu važnost

za cijelu nacionalnu kongresnu industriju

jest MEETEX - Croatian Meeting

Experience Summit.

Weekend media festival


Kongresni turizam

42

i domaćih buyera. Trodnevno događanje, čije će se prvo izdanje održati u Zagrebu u ožujku 2019., bit će kombinacija B2B direktnih sastanaka, pre-davanja atraktivnih govornika, stručnih radionica te networking aktivnosti. Suosnivači i suorganiza-tori MEETEX-a su Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma i agencija Inovativni Eventi, a projekt su podržali Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora.

Hrvatski kongresni ambasadori Od 2013. godine dodjeljuje se godišnja nagrada Am-basador hrvatskog kongresnog turizma, pojedincima i institucijama zaslužnim za promicanje hrvatskog kongresnog turizma. Nagrada se dodjeljuje u više kategorija, a kao poticaj onima koji se trude predsta-viti Hrvatsku kao poželjnu destinaciju za održavanje međunarodnih evenata.Projekt je pokrenut od strane Hrvatske udruge pro-

fesionalaca kongresnog turizma radi uspostavljanja sustavnog pokretanja kandidatura Hrvatske za do-maćina svih vrsta međunarodnih poslovnih skupo-va. -Za ovu godinu očekujemo pripremu nekoliko kandidatura za skupove u 2019., 2020. i 2021. godini - najavljuje predsjednik Udruge Filipović.

Tako je u 2017. godini u kategoriji događanja do 150 sudionika nagradu dobio prvi put održan Ladies CEOs Meeting, koji je okupio direktorice nacional-nih ureda svjetske organizacije GS1 (Global Stan-dard 1), predstavivši im cijelu dubrovačku regiju, uključujući lokalne dobavljače, obrtnike i umjetni-ke. Incentive program za čuveni Mercedes održan je 2017. u Splitu, a program, koji je osim standardnih usluga uključivao i specijalni performance s uličnim zabavljačima na Peristilu, uz pratnju rimskih voj-nika ulicama Dioklecijanove palače, nagrađen je za najkvalitetniju profesionalnu izvedbu incentivea u 2017. godini.

Male tajne velikih organizatoraJedan od uvijek relevantnih trendova je isticanje stvarne vrijednosti poslovnih skupova. Naravno, kongres je odlična prilika za susret ljudi iste struke te izmjenu iskustva i prenošenje novih znanja kao i stjecanje novih poznanstva. No, važno je raditi na samoj vrijednosti skupa i komunicirati njegove benefite. U prvom redu treba imati jasno određene teme o kojima će se raspravljati i ciljeve koje bi tre-balo postići organizacijom kongresa.Vrijednost skupa, primjerice, može biti naslijeđe koje ostavlja struci ili destinaciji u kojoj se skup održava: prijenos novih znanja, istraživanja i posti-gnuća u određenom području, poboljšanje društve-no-socijalnih uvjeta, ali i jačanje gospodarstva. Cilj svakog kongresa jest da ojača i što bolje predstavi destinaciju u kojoj se održava.

Što je sve potrebno da kongres kao proizvod bude uspješan? Vid Benko, MICE product manager iz agencije Kompas, izdvaja: -Naravno, lokacija koja je povezana zračnim lini-jama i kvalitetan smještaj, no moj savjet svima je da se nikako ne rade uštede i kompromisi prilikom odabira audio-vizualne i IT opreme. Gledajte na to ovako: sudionici će brzo zaboraviti ako je kasnila kava ili im vino uz večeru nije odgovaralo. Ukoli-ko audio-vizualno oprema u dvorani nije kvalitetna, zamjerate se sudionicima, predavačima i stručnom organizatoru skupa te se stvara generalno nezado-voljstvo održanim skupom.

Uspješni kongres čini zadovoljstvo koje sudionici ponesu sa sobom. Svi se trebaju truditi, bez obzira na veličinu skupa, pružiti uslugu s dozom osobno-sti prema svakom sudioniku. Sudionici pamte lijepe

Cilj svakog kongresa jest da ojača i što bolje predstavi destinaciju u

kojoj se održava.

Trendovi u 2018.Kako otkriva Daniela Kos, voditeljica portala PoslovniTurizam, globalne tren-dove u kongresnoj industriji i dalje najviše obilježava:

• digitalizacija i kreiranje tzv. digitalnog iskustva - od korištenja mobilnih aplikacija do promocije događanja putem društvenih mreža i virtualnih događanja;

• koncept ‘meeting designa’ - kreiranje ukupnog iskustva sudionika na eventu, od samog sadržaja događanja, interakcije i umrežavanja sudionika pomoću različitih kreativnih formata, odabira moderatora... Dakle, u središtu pozor-nosti su sami sudionici i njihovo iskustvo, pružanje dodane vrijednosti. Pro-stor, tehnička oprema, gastronomija, zabava i sve ostalo također su važan dio priče, no ona se gradi oko samog sudionika;

• održivost - važna je održivost u upravljanju kongresnim centrima i organi-zaciji događanja.

Kako ističe sugovornica, ovdje je riječ o ‘softverima’ u upravljanju organiza-cije skupova. U Hrvatskoj je pak još uvijek naglasak na ‘hardveru’, odnosno izgradnji i otvorenju konferencijskih prostora. Nadalje, najveći organizatori međunarodnih skupova, a riječ je o medicinskoj i farmaceutskoj industriji, u pogledu organizacije skupova i dalje su vrlo tradicionalne industrije, pri tome dodatno ograničene nizom ‘pravila ponašanja’.

-Hrvatska postaje sve traženija destinacija na karti kongresnih organizatora, no prelazak na ‘višu razinu igre’ i fokus na spomenute ‘softvere’ bit će moguć tek kada riješimo osnovne infrastrukturne potrebe, u smislu izgradnje velikih kongresnih centara, bolje zračne povezanosti u pred i posezoni, i dodatne po-nude u destinacijama u navedenom razdoblju održavanja skupova - konkret-no savjetuje Kos.Ranko Filipović potvrđuje nužnost praćenja razvoja tehnologije organizacijom tehnoloških seminara za članove Udruge. Osim medicinske i farmaceutske, navodi i IT industriju kao glavne nositelje kongresa u Hrvatskoj.

Kvalitetan smještaj (150 soba)Kongresno banketni centar

Konferencije, seminari, domjenci, svadbene svečanosti

Restoran TiaraWellness & spa Aristos centar

Parking i garažaWiFi

Hotel Aristos

Vaš hotel u ZagrebuObratite nam se

Hotel Aristos Cebini 33,

10 000 Zagreb Tel: + 385 1 6695 900

E-mail: [email protected] www.hotel-aristos.hr


sitnice i ustupke koje ste im napravili prilikom nji-hovog boravka u destinaciji. S druge strane, imate velik broj dobavljača potrebnih za organizaciju sku-pa, a većina njih je u direktnom doticaju sa sudioni-cima. Zadatak je pomno birati te dobavljače kako bi usluga koju pružate bila na razini cijelog događanja - savjetuje Benko.Kako je organizacija kongresa složen i kompleksan posao, postoji bezbroj stvari koje mogu poći po zlu; primjerice, loš odabir datuma za održavanje kongre-sa koji je preblizu datumu održavanja nekog drugog kongresa iste tematike. -Svima se prije ili kasnije dogodi problem ‘over-bookinga’ kada vam dobavljač proda više kapacite-ta nego što raspolaže u danom trenutku (bilo da se radi o hotelu, zrakoplovnoj kompaniji ili sl.). Ono od čega svi strahujemo je i slab odaziv sudionika

Šibenik postaje jedna od najatraktivnijih kongresnih destinacija u HrvatskojOtvaranjem Konvencijskog centra Šibenik, najvećeg i najmodernijeg konvencijskog centra u Hrvatskoj, grad je postao i novo odredište za kongrese, izložbe, bankete i slične velike događaje. Već u prvoj godini poslovanja Konvencijski centar Šibenik postao je prvi izbor mnogim tvrtkama te je već ugostio nekoliko događaja s više od 1.000 sudionika.

Konvencijski centar u Šibeniku prvi je centar u Hr-vatskoj izgrađen isključivo za konferencijsku i izložbenu namjenu. Najveći je i najmoderniji pro-stor za održavanje konferencija, sastanaka, izložbi i banqueta u zemlji s ukupno 4.000 m² prostora, 11 dvorana na tri kata, zasebnim prostorima za registra-ciju sudionika, garderobom, izložbenim prostorima, te s glavnom dvoranom veličine od 1.110 m². Veličina glavne dvorane ujedno je i ono što najviše oduševljava sudionike i organizatore konferencija, koji uz vizual-ni dojam ističu i pristupačnost za tehničku te ostalu opremu.

Mogućnost plenarnog smještanja od 1.500 sudio-nika omogućila je održavanje više kongresa kojima je potreban veliki kapacitet dvorana. Od otvaranja Konvencijskog centra među najvećim regionalnim konferencijama ističe se održavanje Adria Security Summita, koji je okupio brojne stručnjake iz sigur-nosti i zaštite, zatim Combis konferencije, jedne od vodećih ICT konferencija u regiji te HRO CIGRÉ konferencije, koja je okupila oko 1.000 sudionika. Ove godine održat će se nekoliko velikih konfe-rencija, prvi put u Hrvatskoj, jer sada imaju infra-

strukturu koja je neophodna za njihovo uspješno održavanje.

U Amadria Parku već su imali iskustva i s međunarodnim klijentima, pri čemu je u što uspješnijoj organizaciji i provedbi ovakvih konferen-cija izuzetno bitno bilo precizno dogovaranje te potom isporuka usluge uz izvrsnu podršku na terenu. Vrlo su zadovoljni reakcijama i povratnim informacijama od strane ovih klijenata, koji su hvalili gastronomsku po-nudu te cjelokupan profesionalan pristup. Upravo ove godine pripremaju veliku IT konferenciju HPE, koja će okupiti više od 1.500 sudionika iz cijelog svijeta.Novost u Amadria Parku je Conference Park 25/7 u Opatiji, novi turistički sadržaj prilagođen izazovima i promjenama koje donosi suvremeno poslovanje, koji nudi kreativno okruženje u kojem se isprepliću rad i odmor. Devet multifunkcionalnih dvorana opremlje-no je vrhunskim multimedijskim sadržajima koji omogućuju bolju povezanost sudionika sa sadržajem konferencije. Conference Park 25/7 naziva se i „grad u malom“ budući da se u neposrednoj blizini nalaze svi potrebni prateći sadržaji - šest hotela, nekoliko resto-rana, barova i gourmet shopova.

Podršku Konvencijskom centru pruža pet hotela s ukupno 1.550 soba.

Kongresni turizamKongresni turizam

Iz programa HR Days konferencije izdvajamo: Okrugli stol - Uvoz radne snage i deficit radnika na tržištu radaHrvatsko tržište rada suočava se s nedostatkom radne snage te unatoč značajnom broju nezaposlenih osoba nije u mogućnosti zadovoljiti trenutne i buduće potrebe gospodarstva.Kako bi preuzele ugovorne obveze i nastavile svoje poslovanje, tvrtke su prisiljene okrenuti se stranim radnicima, tako je za 2018. godinu odobreno ukupno 31.000 dozvola za uvoz radne snage, i to u sektorima graditeljstva, brodogradnje, turizma, kulture, prometa, zdravstva, IT-a te u metalnoj, prerađivačkoj i prehrambenoj indu-striji. To je značajno povećanje s obzirom na 2017. godinu, kada je bilo odobreno svega 7.026 kvota.

Uvoz radne snage i deficit radnika na tržištu rada bit će tema Okruglog stola u sklopu šeste HR Days konferencije, 22. ožujka, kojom će se baviti stručnjaci iz privatnog i javnog sektora te podijeliti iskustva iz perspektive svog poslovnog područja.Okrugli stol samo je dio bogatog programa ovogodišnje konferencije, stoga vas po-zivamo da na vrijeme rezervirate svoje mjesto. Sve informacije možete pronaći na www.hrdays.net.

na kongres koji direktno utječe i na budžet manjim brojem kotizacija. U zadnjih nekoliko godina velik problem može biti i terorizam koji direktno i indi-rektno može utjecati na posječenost i samo održava-nje kongresa - ističe Benko.

Ante Lacman iz agencije Intours DMC govori iz svog kuta: -Svaki upit i zahtjev za organizacijom MICE eventa zahtijeva tailor made aproach i mak-simalno prilagođavanje. Jako je važno imati nedvo-smislenu podršku javnog sektora, odnosno jedinica lokalne samouprave u kojima se kongres odvija. Trenutačno je komunikacija na tu temu jednostrana, feedbacka ima vrlo malo. Što duže razdoblje imate pred sobom, ono nosi sa sobom manje stresa i last minute situacija, a potencijalni izvor problema uvi-jek mogu biti šumovi u komunikaciji i vremenski uvjeti - upozorava naš sugovornik.

Diktat tehnologijeS obzirom na to da kongresi sve učestalije rade apli-kacije za svoje evente, prva i osnovna stvar jest brza i stabilna Internet veza. Također, vrijeme je ‘zelene’ tehnologije kada su gadgeti gotovo u potpunosti za-mijenili papirologiju i printane materijale.

Sanda Pavlinić, Event Manager hotela Rixos Liber-tas Dubrovnik, kaže da se tehnologija koristi za ap-solutno sve: ekrani u hotelu zamjenjuju smjerokaze, emitiraju obavijesti o transferima, rasporedu doga-đanja, služe za brandiranje, putem aplikacija sudi-onici prate izlaganja, postavljaju pitanja, ocjenjuju predavače na licu mjesta. Postalo je gotovo pravilo da klijenti žele izdvojenu wi-fi mrežu samo za svoje korisnike.

Goran Rihtarić, direktor agencije Ex-Alto, koja u svom portfelju ima tehnološku podršku nizu velikih kongresa, sa strane dobavljača ukazuje da je bitno detaljno poznavanje prostora u kojemu će se skup održati. Donosi i zaključne tehnološke zahtjeve da-našnjih klijenata: • koriste se nove digitalne inovacije, bilo da se radi o načinu prijave sudionika ili o načinu prezentacije te dostupnosti materijala konferencije;

• digitalne platforme koje u realnom vremenu po-vezuju razne društvene mreže s korisnicima kon-ferencije;

• aplikacije za pametne telefone koje omogućuju dvosmjernu komunikaciju sa sudionikom konfe-rencije;

• tehnološke mogućnosti prikaza - atraktivnost pre-zentiranja i reprodukcija materijala konferencije, kao npr. hologramski prikaz, veliki led ekrani na zidovima, podu i sl.;

• korištenje tehnoloških gadgeta koji imaju moguć-nost digitalnog povezivanja.

S obzirom na to da kongresi sve učestalije rade

aplikacije za svoje evente, prva i

osnovna stvar jest brza i stabilna

Internet veza.


Očekuje se 25% više novih avioprijevoznika i letova u hrvatskim zračnim lukamaSvake se godine broj dalekih putovanja povećava. Ljudi su počeli puno putovati, i to diljem cijelog svijeta. Pravila nema, putuje se svugdje, pa će tako biti i ove godine.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

U devet hrvatskih zračnih luka u 2017. bilo je ukup-no više od 9,5 milijuna putnika, što je gotovo 18% više nego godinu dana prije, pokazuju podatci Državnog za-voda za statistiku. Promatrano po zračnim lukama, zagrebačka je u 2017. imala najviše putnika, 32,6% od ukupnog broja u svim lukama ili više od 3 milijuna, što je porast od 12% u odnosu na 2016. godinu. Zračna luka Franjo Tuđman prvi put u povijesti sredinom prosinca zabilježila je tromilijuntog putnika u jednoj godini. Rast prometa putnika nastavljen je i u siječnju 2018., u kojem je zabilježeno 13%-tno povećanje.

Split je na drugom mjestu s 2,8 milijuna putnika u svojoj zračnoj luci, što je 23,4% više nego u 2016., a treća je zračna luka Dubrovnik s 2,3 milijuna putnika (17% više). Kroz pulsku zračnu luku prošlo je 596 tisuće put-nika (37% više), a 573,5 tisuća imala je zračna luka Za-dar (14,3% više).Najveće poraste broja putnika prošle su godine zabilježile zračne luke Osijek i Brač, od 42, odnosno 70,5%, s 43 tisuće, odnosno 20,3 tisuće putnika.Jedine zračne luke koje su u 2017. imale manje putnika nego u 2016. su Rijeka i Mali Lošinj.

U Rijeci je bilo 136,7 tisuća putnika ili 3,3% manje, a na Lošinju oko tri tisuće putnika ili 27,6% manje, pri čemu treba imati u vidu da je malološinjska zračna luka najmanja među svim lukama i jedina na koju zapravo slijeću samo manji, sportski ili privatni avioni s manjim brojem putnika.

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik u 2017. godini je prevezao rekordnih 2.124.528 putnika, 10% više nego godinu prije, a nastavak pozitivnog trenda putničkog prometa očekuje se i tijekom 2018. godine.

Najava novih linija u hrvatskim zračnim lukama -U 2018. godini dolazak su najavile dvije nove zrako-plovne kompanije: Grčki Aegean Airlines, koji će od svi-bnja tri puta tjedno izravno povezivati Zagreb i Atenu, te Air Canada, koja će od početka lipnja započeti izravnu liniju za Toronto. Tako će Zagreb, uz već postojeću liniju Air Transata, s najvećim kanadskom gradom bit povezan čak 6 puta tjedno - navodi Lidia Capković Martinek, gla-snogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb d.d.

Zračna luka Zadar tijekom 2018. godine očekuje daljnji porast prometa te obaranje novog rekorda u putničkom prometu i rotacijama zrakoplova. Ova godina također će biti rekordna i po broju novih avioprijevoznika te po broju destinacija s kojima će Zračna luka Zadar biti povezana. Povećanje broja zrakoplovnih kompanija od strateškog je značaja za Zračnu luku Zadar, budući da se smanjuje dominantnost jednog prijevoznika te osigurava perspektiva za daljnji rast.

-Novi avioprijevoznici koji će od 2018. godine prometo-vati na Zračnoj luci Zadar su: Aegean Airlines s linijom za Atenu (ATH), Germania s linijom za Zurich (ZRH), Brussels Airlines s linijom za Brisel (BRU), TUI Fly s linijom za Amsterdam (AMS), Condor s linijom za Frankfurt (FRA) te Norwegian s linijom za Oslo (OSL). Od postojećih avioprijevoznika, Ryanair će uvesti nove linije za Bremen (BRE) i Frankfurt (FRA), Easyjet za Berlin (SXF) te Lufthansa za Frankfurt (FRA) - najavio je Tomislav Žepina, Manager of Commercial division Zračne luke Zadar.

-U 2018. godini Zračna luka Pula očekuje još jednu go-dinu s dvocifrenim rastom. U najavi imamo 14 novih linija, i to EasyJet za Liverpool, Milano, Basel, London Southend, Berlin Tegel; Swiss za Genevu; Siberian S7 za St. Petersburg; Volotea za Nantes; Ryanair za Frankfurt; SAS za Stavanger, Bergen; Braathens za Gothenburg, Stockholm te TUI Nordic za Copenhagen. U ovoj godini očekujemo daljnji rast od 15%, a očekivani broj putnika je oko 700.000. Ovo bi trebala biti treća godina u nizu s dvocifrenim rastom te do 2020. godine očekujemo brojku od blizu 1.000.000 putnika. Naš promet u uskoj je vezi s investicijama u turizmu, pa nam stalno ulaganje u do-datne hotelske kapacitete velikih hotelskih kuća daju prostor za ovakav optimizam - rekao je Svemir Radmilo, direktor Zračne luke Pula, dodajući: -Zračna luka Pula kontinuirano provodi anketiranje zadovoljstva naših korisnika, odnosno putnika. Na taj način ispitujemo zadovoljstvo putnika našom uslugom i uslugom koju pružamo našim korisnicima u zračnoj luci. Primjedbe i prijedlozi koje dobivamo dio su našeg unaprjeđenja po-slovanja, na način da kontinuirano investiramo u sve segmente poslovanja, kako bi imali što veće zadovoljstvo naših putnika.

Zračna luka Franjo Tuđman prvi put u povijesti sredinom prosinca zabilježila je tromilijuntog putnika u jednoj godini.

Avioprijevoznici


Avioprijevoznici

U Zračnoj luci Osijek zbog odlične popunjenosti na cjelogodišnjoj liniji tijekom 2017. godine, s dvije rotacije tjedno, na liniji Basel – Osijek – Basel, tijekom ljetnog reda letenja aviokompanija WizzAir uvodi tri rotacije. Isto tako, aviokompanija Germanwings je tijekom 2017. godine prometovala tijekom ljetne sezone na relaciji Stuttgart – Osijek – Stuttgart, te u 2018. godini nastavlja s istom rotacijom tijekom cijele godine.

-Zračna luka Osijek trenutno je pred realizacijom uvođenja dvije nove destinacije početkom zimskog reda letenja 2018./2019., što bi značilo da bismo tijekom 2019. godine imali četiri cjelogodišnje međunarodne linije - kaže mr.sc. Maristela Primorac, voditeljica komercijale i marketinga u Zračnoj luci Osijek. Dodaje kako prema zahtjevima koje su usmenim ili pismenim putem zapri-mili od putnika može reći da je putnicima s područja koje obuhvaća gravitacijsko područje Slavonije i Baranje, dio Srbije, Bosne i Hercegovine, kao i Mađarske vrlo bit-na točnost kompanije, posebice zbog mogućnosti vezanja s drugim letovima, te mogućnosti dodatne prtljage i prijevoza kućnih ljubimaca.

Poslovna putovanja zrakoplovom - dodatne pogodno-sti poslovne klase i Business Lounge hedonizamPrema izboru Skytrax World Airline Awardsa, Qatar Airways dobio je nagradu World’s Best Business Class Airline za 2017. godinu. Turkish Airlines vlasnik je na-grade za najbolji svjetski Business Class Airline Lounge, a među prvih deset su i Qatar Airways, Qantas Airways, Etihad Airways, Lufthansa, Singapore Airlines, China Airlines, Japan Airlines, Virgin Atlantic te Cathay Pacific.

-Putovanje Emiratesovom business klasom pruža našim putnicima izvrsnu uslugu, vrhunsku gourmet ponudu, uključujući obroke za osobe s posebnim planom prehra-ne koji se mogu naručiti 24 sata prije leta, te vinsku kartu na kojoj se nalaze neka od najboljih svjetskih vina. Također, imamo opciju i besplatnog odabira sje-dala, upotrebu WiFi-ja, set proizvoda za duge letove te uslugu vozača po dolasku u Dubai, a tijekom cijelog leta putnici mogu uživati i u proizvodima za zabavu na letu,

kako odrasli, tako i oni najmlađi - pojašnjava Martin Gross, Area Manager za Austriju, Hrvatsku, Sloveniju, Slovačku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Ma-kedoniju.

Novi modeli putničkih zrakoplova i njihove tehnološke mogućnostiEmirates je jedna od najvećih svjetskih aviokompani-ja u međunarodnom prometu, sa suvremenom flotom od 269 širokotrupnih zrakoplova A380 i Boeing 777, koji leti i na ruti Zagreb – Dubai - Zagreb. Boeing 777-300ER, zrakoplov je s konfiguracijom u tri klase te putnici mogu birati između 8 privatnih apartmana u prvoj klasi, s automatiziranim kliznim vratima za povećanu privatnost, uključujući i osobni mini bar te sjedala koja se mogu potpuno polegnuti, 42 ležajna sjedala u poslovnoj klasi te čak 310 pro-stranih sjedala u ekonomskoj klasi.

Putnici mogu ponijeti do 35 kg prtljage u eko-nomskoj, 40 kg u poslovnoj te 50 kg u prvoj klasi. Tijekom leta mogu uživati u 2.500 kanala na zahtjev s audio i vizualnim sadržajem na nagrađivanom ice (information, communication, entertainment) su-stavu za informiranje, komunikaciju i zabavu u zra-koplovu, uključujući najnovije filmove, TV emisije, glazbu, audio knjige i igre.

-Ekološki smo odgovorna aviokompanija s jednom od najmlađih flota na svijetu koja koristi sustav učinkovitog trošenja goriva te ima smanjene emi-sije buke i motora, a klijentima nudimo veću udob-nost. Također, naši putnici na letu imaju pristup WiFi mreži te su im u ekonomskoj klasi na raspolaganju deke napravljene od održivih materijala - rekao je Martin Gross.

Što se tiče noviteta na zrakoplovnom tržištu, Kina pokazuje ambicije da u idućih 20 godina uđe na glo-balno tržište putničkih zrakoplova, koje se procjen-juje na 2 bilijuna dolara. Drugi prototip kineskog putničkog zrakoplova C919 poletio je na probni let u Šangaju krajem prošle godine. Izvest će se više od 1000 testova, a ovaj zrakoplov uskog trupa bit će konkurencija Boeingovu tipu 737 te Airbusovu tipu A320. Proizvođač Commercial Aircraft Corp of China Ltd (COMAC) nazvao je prvi let prekretnicom kojom je zrakoplov ušao u fazu certificiranja.

Konačno aplikacija s popisom WiFi lozinki za aero-drome diljem svijetaMapa s popisom WiFi lozinki iz zračnih luka diljem svijeta zvuči gotovo nestvarno, no doista postoji. Kako donosi portal Staputovanja.com, putnički bloger Anil Polat napravio je interaktivnu kartu koja je vrlo jednostavna za korištenje: kliknete na određeni aerodrom i odmah vam se ponudi informa-

Najbolje svjetske zrakoplovne tvrtke - top 10Skytrax World Airline Awards 2017, izbor za najboljeg avioprijevoznika na svijetu, održan je 20. lipnja prošle godine na Paris Air Showu, najpoznatijem i najprestižnijem zrakoplovnom događaju na svijetu. 'Zrakoplovni Oscar' osvojio je Qatar Airways, a slijedi poredak 10 najboljih.

1. Qatar Airways2. Singapore Airlines3. ANA All Nippon Airways4. Emirates5. Cathay Pacific

6. EVA Air7. Lufthansa8. Etihad Airways9. Hainan Airlines10. Garuda Indonesia

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik

u 2017. godini je prevezao rekordnih

2.124.528 putnika, 10% više nego

godinu prije.


cija o mogućim mrežama. Karta se može koristiti i u spremljenoj offline verziji. Mapa se redovito ažurira, na popisu je oko 130 zračnih luka, a sami možete do-prinijeti klikom na link http://bit.ly/2d13csJ. Aplika-cija je dostupna za Android i iOS, no nije besplatna. Za prvu pomoć možete instalirati besplatnu aplika-ciju Instabridge, koja vam omogućuje spajanje i na neke zaštićene mreže za koje su prethodno korisnici upisali važeće lozinke.

Najtraženija europska i svjetska odredišta - akcijske ponude aviokompanijaIva Mihalic Krčmar, urednica portala Putoholičari, otkrila nam je da je putnicima, kada im pomažu kod kupovine aviokarata, najbitnija cijena. Putnici su, na-ravno, različiti pa će neki gledati koja je aviokompa-nija u pitanju, oni koji putuju s nekim strahom izbje-gavaju low budget avioprijevoznike, iako ne bi trebali jer stvarno nema razloga. Često se gledaju i presje-danja, da ih ne bude previše ili da ne budu preduga. Iako, ima puno putnika koji uzimaju duža presjedanja pa to vrijeme u čekanju leta iskoriste za posjet gra-du u kojem presjedaju. Malo iskusniji putnici biraju

najjeftiniju opciju bez obzira na ime aviokompanije, ograničenje prtljage, presjedanja itd. Često se i loka-cije biraju prema cijenama aviokarata. Mnogi putnici putuju tamo gdje je u tom trenutku jeftina aviokarta.

-Svake se godine broj dalekih putovanja povećava. Ljudi su počeli puno putovati, i to diljem cijelog svije-ta. Pravila nema, putuje se svugdje, pa će tako biti i ove godine. Za početak ove godine mnogi su odlučili zimu zamijeniti nekom toplijom destinacijom, i to često bude Kuba. Azija je uvijek privlačna putnicima za daleka putovanja, a tu najviše prednjače Tajland i Bali, uz Dubai, Singapur i Kuala Lumpur kao usput-ne stanice. Zbog dobre povezanosti s Hrvatskom i čestih akcija, Istambul je grad kojeg će putnici i ove godine vrlo rado birati za city break. Osim Istambula, za kratke citybreakove putnici biraju i razne europ-ske metropole, pa će tako biti i ove godine - kaže Iva Mihalic Krčmar.

Kompanija, Emirates, od lipnja prošle godine leti iz Zagreba. Emirates leti na više od 150 atraktivnih de-stinacija u više od 80 zemalja svijeta, što omogućava hrvatskim putnicima bezbroj mogućnosti, bez obzira na to putuju li poslovno ili privatno. Putnici iz Zagre-ba često putuju u Aziju, Australiju i na Indijski oce-an, a zahvaljujući odličnoj povezanosti kroz čvorište u Dubaiju neka od najzanimljivijih odredišta su im Bangkok, Šangaj, Maldivi, Sydney i Auckland te, na-ravno, Dubai.

-Sve posebne akcije i atraktivne cijene letova iz Za-greba objavljujemo na službenim kanalima te bih preporučio svim putnicima da redovito prate naše aktivnosti putem web stranice www.emirates.com te da se uključe u naš program Skywards jer će, osim brojnih pogodnosti i nagrada, primati obavijesti o akcijama. Također, mogu kontaktirati lokalni ured u Zagrebu ili svoju turističku agenciju, koja će im osi-gurati najbolju moguću cijenu letova - naglasio je Martin Gross.

-Privlačne europske prijestolnice London, Pariz, Rim, Amsterdam, Beč i Zürich, koji su istodobno i važna europska čvorišta u kojima se nudi širok izbor priključnih letova, najpoželjnija su turistička odredišta. Zbog velikog tržišnog zanimanja sezonski letovi iz Zagreba u Barcelonu i Lisabon lani su se nastavili obavljati i u zimskom razdoblju, odnosno do siječnja ove godine. Putnicima su privlačni i leto-vi u Milano, Prag, Sankt Peterburg, Helsinki, Oslo, Stockholm i Bukurešt, odnosno gradove koje je kom-panija u mrežu odredišta uključila u posljednje dvije godine - rekao je Davor Janušić, glasnogovornik Cro-atia Airlinesa.Janušić dodaje kako su povodom uvođenja novih sezonskih linija putnicima ponuđene promotivne

Avioprijevoznici

Najveće poraste broja putnika prošle su

godine zabilježile zračne luke Osijek i Brač,

od 42, odnosno 70,5%, s 43 tisuće, odnosno 20,3 tisuće putnika.

Letite Croatia Airlinesom!Croatia Airlines tijekom predstojećeg ljetnog reda letenja nudi vam nove mogućnosti pu-tovanja.Prvi put uvode se redoviti međunarodni letovi Zagreb - Dublin, koji će se od 3. svi-bnja do 28. listopada obavljati dvaput na tjedan, četvrtkom i nedjeljom. Novost je i sezonska linija Dubrovnik - München, na kojoj će Croatia Airlines letjeti od 30. travnja pet puta na tjedan - ponedjeljkom, utorkom, četvrtkom, petkom i nedjeljom. Nova je i linija Split - Kopenhagen, na kojoj će Croatia Airlines letjeti subotom, od 5. svibnja do 20. listopada. Uvode se i redoviti međunarodni letovi Zagreb - Mostar. Zrakoplovi Croatia Airlinesa od 3. svibnja polijetat će iz Zagreba u Mostar četvrtkom i nedjeljom, a iz Mostara u Zagreb petkom i ponedjeljkom. Letovi će se u iste dane obavljati i tijekom zimskog reda letenja 2018./2019.

Osim novih linija, u ovogodišnjem ljetnom redu letenja povećava se i broj tjednih letova na pojedinim linijama. Tako se od 4. svibnja uvode četiri dodatna poslije-podnevna leta na liniji Zagreb - Skoplje. Više tjednih letova obavljat će se i na liniji Za-greb - Dubrovnik - Rim, na kojoj će se, osim dosadašnjih letova subotom i nedjeljom, u početku svibnja uvesti i dodatni let srijedom.

Zrakoplovi Croatia Airlinesa i dalje će letjeti u svih osam europskih odredišta, odno-sno na svim sezonskim linijama koje su uvedene tijekom 2016. i 2017. godine - iz Zagreba u Stockholm, Oslo, Helsinki, Bukurešt, Lisabon, Milano, Prag i Sankt Pe-terburg. Pritom se broj tjednih letova u Sankt Peterburg, uz letove četvrtkom i nedjeljom, povećava za dodatni let utorkom.Tijekom ovogodišnjega ljetnog reda letenja ponovno se uvode i sezonski letovi u mnoga atraktivna europska odredišta, kao što su Atena, Barcelona, Lisabon i Venecija.Povoljnije zrakoplovne karte i sve informacije možete pronaći na www.croatiaairlines.hr, m.croatiaairlines.hr, Kontakt centru (tel. 072 500 505 i 01 6676 555), te u svim po-slovnicama Croatia Airlinesa.

Avioprijevoznici

cijene povratnih zrakoplovnih karata za letove Za-greb - Dublin već od 189 eura, odnosno već od 219 eura za povezane letove iz Splita, Dubrovnika, Za-dre i Pule (preko Zagreba) u Dublin. U ponudi su i promotivne cijene za povratne letove Dubrovnik - München već od 129 eura, te za povratne letove na liniji Zagreb - Mostar već od 89 eura. Također, promotivne cijene dostupne su i za povratna puto-vanja na letovima Zagreb - Prag već od 119 eura, Zagreb - Milano već od 129 eura, Zagreb - Bukurešt već od 159 eura i Zagreb - Sankt Peterburg već od 189 eura. U ponudi su i povoljne jednosmjerne karte za putovanja unutar Hrvatske po cijeni već od 220 kuna, na odabranim letovima i u određene dane u tjednu. Navedene cijene vrijede za kupnju karata preko internetskih stranica www.croatiaairlines.hr ili m.croatiaairlines.hr.

Online servisi za usporedbu cijene aviokarata - brzo i pouzdano do najpovoljnijeg letaMeđu brojnim korisnim tekstovima, portal Putoholičari.hr donosi i popis stranica koje nude avio karte, po istim cijenama kao aviokompanije, a nekad i jeftinije. Kod većine kupovinu karte možete kombi-nirati s rezervacijom smještaja.

Sky Scanner - pretražuje više servisa, više aviokompa-nije te sortira prema vašem kriteriju. Letove možete uspoređivati po cijenama, vremenima i aviokompanijama i na kraju odabrati koji vam let najviše odgovara. Osim letova, ima i ponudu hotela i rent-a-cara.

Kayak - pretražuje nekoliko servisa te sortira letove. Također možete rezervirati i hotel ili iznajmiti auto-mobil.

Matrix Airfare - odlična tražilica letova kada nemate točno određen aerodrom, ovdje možete staviti npr. po-lazni aerodrom Zagreb i svi aerodromi u krugu npr. 25 km ili 300 km, isto tako možete i za odredište. Također možete tražiti za točno određeni datum ili kada je najjeftinije.

Odklop - last minute ponude avio karata ili kombinacije avio karata i hotela.

cTrip - ponuda avio karata za letove unutar Kine, even-tualno susjednih država.

My Air Deals - popis trenutnih akcija vezanih uz avio promet.

AZair.com - pretražuje i ‘lovi’ low-cost letove po Europi, Mediteranu i Aziji.

Jeftine Avio Karte - hrvatska stranica za pretragu avio karata.

STA putovanja - popis najpopularnijih destinacija ove godine, zajedno s povoljnim cijenama avio karata.

E-Tours - na njihovom webu www.aviokarte.com.hr nude mogućnost on-line rezervacija avio karata s kom-parativnim uvidom u cijene i letove svih svjetskih avio prijevoznika.Sreću možete okušati i na stranicama Momondo, eDre-ams, BravoFly, eBookers, Amadeus.

10 najboljih avioprijevoznika za kratke i duge letove, te poslovni putKako donosi portal Punkufer.hr, čitatelji magazine Condé Nast Traveller odabrali su svoje favorite za prošlu godinu te proglasili 10 najboljih avioprijevoznika za kratke i duge letove, kao i za one koji putuju zbog posla, te zahtijevaju točnost i efikasnost u zračnom prijevozu.

10 NAJBOLJIH AVIOPRIJEVOZNIKA ZA KRATKE LETOVE:

10 NAJBOLJIH AVIOPRIJEVOZNIKA ZA DUGE LETOVE:

10 NAJBOLJIH PRIJEVOZNIKA ZA POSLOVNI PUT:

1. British Airways

2. Swiss International Air Lines

3. Lufthansa

4. EasyJet

5. Turkish Airlines

6. Air France

7. Aer Lingus

8. Air Berlin

9. SAS (Scandinavian Airlines)

10. KLM (Royal Dutch Airlines)

1. British Airways

2. Emirates

3. Qatar Airways

4. Virgin Atlantic

5. Singapore Airlines

6. Cathay Pacific

7. Etihad Airways

8. Qantas

9. Air New Zealand

10. KLM (Royal Dutch Airlines)

1. Emirates

2. British Airways

3. Singapore Airlines

4. Qatar Airways

5. Cathay Pacific

6. Virgin Atlantic

7. Air New Zealand

8. Etihad

9. Qantas

10. Thai Airways

Svake godine broj dalekih putovanja sve se više povećava.


Najprometnije zračne luke na svijetu Prema posljednjim dostupnim statistikama organizaciji svjetskog udruženja zračnih luka (ACI – Airports Council International), ovo je deset najprometni-jih zračnih luka na svijetu, prema broju putnika u 2016. godini:

1. Hartsfield-Jackson Atlanta International Airport (ATL): 104,171,935 putnika

2. Beijing Capital International Airport (PEK): 94,393,454 putnika

3. Dubai International Airport (DXB): 83,654,250 putnika

4. Los Angeles International Airport (LAX): 80,921,527 putnika

5. Tokyo International Airport (HND): 79,699,762 putnika

6. Chicago O’Hare International Airport (ORD): 77,960,588 putnika

7. Heathrow Airport (LHR): 75,715,474 putnika

8. Hong Kong International Airport (HKG): 70,305,857 putnika

9. Shanghai Pudong International Airport (PVG): 66,002,414 putnika

10. Paris Charles de Gaulle Airport (CDG): 65,933,145 putnika

Avioprijevoznici

Emirates otkrio ultimativni savjet kako dobiti upgradeEmiratesova posljednja kampanja predlaže upgrade aviokompanije, a ne samo sjedala. Serija zabavnih videa pokazuje na koje sve kreativne načine putnici pokušavaju dobiti upgrade.

Emirates je jedna od najvećih svjetskih aviokompanija u međunarodnom prometu, sa suvremenom flotom od 269 širokotrupnih zrakoplova A380 i Boeing 777, koji leti i na ruti Zagreb - Dubai - Zagreb.

Najbolja svjetska aviokompanija s najboljom eko-nomskom klasom (prema 2017. TripAdvisor Travel-lers’ Choice Awards), Emirates, objavila je zanimljivu marketinšku kampanju kojom promovira putovanje u svojoj nagrađivanoj ekonomskoj klasi. Emiratesovi najnoviji spotovi pokazuju na koje sve načine put-nici pokušavaju „užicati“ bolja sjedala kod drugih aviokompanija. Svaki spot završava s istim savjetom za putnike: „Nemojte upgradeati sjedalo, nego aviokom-paniju. Letite Emiratesom!“Humoristični videozapisi prikazuju samo neke iz bo-gate riznice izlika za kojima ljudi posežu kad traže upgrade sjedala – od pozivanja na poznate osobe i la-skanja djelatnicima na šalteru, do drugih, kreativnijih pokušaja. Ovom kampanjom Emirates se odmaknuo od klasičnog oglašavanja aviokompanija – ne prikazuju se proizvodi i usluge, a čak se ni ime branda ne otkriva do kraja videa. Boutros Boutros, Emirates’ Divisional Senior Vice President, Corporate Communications, Marketing and Brand, izjavio je: -Emiratesova ekonomska klasa poznata je po tome što se radi o pravom full-service proizvodu. Mi nudimo najbolju vrijednost za novac, s vrhunskom zabavom na letu koja je dostupna sva-kom putniku, gourmet obrocima u nekoliko sljedova i odličnom uslugom. U današnje vrijeme, kad druge aviokompanije ukidaju razne pogodnosti iz klasa i smanjuju mjesto za noge, vjerujemo da putnici mogu razumjeti na što su sve ljudi spremni da bi dobili bolje mjesto. Naša poruka je jednostavna – zašto se toliko truditi za upgrade sjedala kad umjesto toga možete letjeti Emiratesom?

Za spot od 30 sekundi i desetak kratkih popratnih vi-dea zaslužni su kreativci iz agencije Y&R London, a režirao ih je ‘Jones’ (AKA Michael Woodward i Maxi-milian Baron). Spotovi će u 2018. godini biti korišteni diljem svijeta na Emiratesovim ključnim tržištima koja uključuju i SAD, Brazil, Argentinu, Australiju,

Novi Zeland, Singapur, Veliku Britaniju, Francusku, Dansku, Švedsku, Norvešku, Mađarsku, Belgiju, Au-striju, Švicarsku, Cipar, Kanadu i pan arapsku regiju. Emirates će tijekom narednih tjedana objavljivati niz popratnih videa na vlastitim društvenim mrežama, svaki put s novim izgovorom kojim se putnici koriste kako bi dobili toliko željeni upgrade.

Emirates je jedna od najvećih svjetskih aviokompani-ja u međunarodnom prometu, sa suvremenom flotom od 269 širokotrupnih zrakoplova A380 i Boeing 777, koji leti i na ruti Zagreb - Dubai - Zagreb. Ekološki je odgovorna aviokompanija s jednom od najmlađih flo-ta na svijetu koja koristi sustav učinkovitog trošenja goriva te ima smanjene emisije buke i motora, a klijentima nudi veću udobnost. Također, Emiratesovi putnici na letu imaju pristup Wi-Fi mreži te su im u ekonomskoj klasi na raspolaganju deke napravljene od održivih materijala.Treba istaknuti da Emirates leti na više od 150 atraktivnih destinacija u više od 80 zemalja svijeta, što hrvatskim putnicima omogućava bezbroj mogućnosti, bez obzira na to putuju li poslovno ili privatno. Put-nici iz Zagreba često putuju u Aziju, Australiju i In-dijski ocean, a zahvaljujući odličnoj povezanosti kroz njihovo čvorište u Dubaiju neka od najzanimljivijih odredišta su im Bangkok, Šangaj, Maldivi, Sydney i Auckland te, naravno, Dubai.

Avioprijevoznici

U zrakoplovima uskoro zone bez djece?Prema godišnjem istraživanju koje objavljuje Airfa-rewatchdog, više od polovice (52%) od 4.000 ispita-nika smatra kako bi obitelji s malom djecom trebali sjediti u odvojenom dijelu aviona, prenosi portal Putoholičari. Neki internacionalni prijevoznici već su uveli ‘zone bez djece’, uključujući Malaysia Airlines, AirAsiaX, Scoot, ali nijedna svjetska kompanija još se nije odlučila za ovaj korak.

-Ako su putnici spremni platiti više novca za dodatni prostor za noge, nema sumnje kako bi bili spremni potrošiti više za sjedalo koje garantira da neće čuti dječji plač - objašnjava Tracy Stewart iz Airfare-watchdog. Ipak, ona smatra kako ovo neće tako brzo zaživjeti u poznatim zrakoplovnim kompanijama, jer će se, prije svega, pobuniti roditelji, a kompanije bi

na sebe mogle navući bijes. S druge strane, neki sma-traju kako će se ova ideja svidjeti roditeljima, koji će na ovaj način biti sigurni i zaštićeni od eventualnih prigovora.

Njemačka i dalje jedno je od najvažnijih emitivnih tržišta za hrvatski turizamHrvatska turistička zajednica i ove je godine nastupi-la na važnom turističkom sajmu f.re.e, koji je u Mün-chenu završen 25. veljače. Riječ je o sajmu za široku publiku kojeg obiđe preko 110.000 posjetitelja, a hr-vatski je štand obišao i direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić, koji se susreo s važnim partneri-ma na njemačkom tržištu, odnosno s predstavnicima brojnih turoperatora i agencija kao što su TUI, I.D. Riva Tours, Holiday Check, kroati.de, itd.

-Hrvatska turistička zajednica provodi niz pro-motivnih aktivnosti na najvažnijim emitivnim tržištima, a zbog važnosti njemačkih gostiju, najviše sredstava predviđenih za marketinške aktivnosti ulažemo upravo na ovo tržište. S obzirom na je-dan od naših ključnih strateških ciljeva, a to je po-zicioniranje Hrvatske kao kvalitetne cjelogodišnje turističke destinacije, vrlo nam je važan i segment avioprijevoza i dostupnosti hrvatskih destinacija. Veseli nas izuzetno dobra povezanost ključnih hr-vatskih i njemačkih gradova tijekom cijele godine, a posebice velik broj aktivnih avioprijevoznika poput easyJeta, Lufthanse, Eurowingsa, Ryanaira ili Con-dora - izjavio je direktor Staničić.

Staničić je naglasio i kako je najbolja potvrda sta-bilnosti i popularnosti Hrvatske na ovom tržištu rast noćenja njemačkih turista od preko 15 posto u 2017. godini, dok ove godine očekujemo dodatni rast, i to od 5 posto. Sve veći broj gostiju iz Njemačke posjećuje Hrvatsku na razini čitave godine pa su nam njemački gosti najbrojniji i izvan ljetnih mjeseci, i to na kontinentu. Rezultat toga je i svrstavanje Sla-vonije u prodajne kataloge agencija, čime je ovaj dio Hrvatske prvi put postao sastavnim dijelom ponude, a njemački ljubitelji biciklističkih tura već su rezervi-rali svoje aranžmane za jesen.

Tržište Njemačke jedno je od najvažnijih emitivnih tržišta za hrvatski turizam s kojega se ostvaruje najveći turistički promet. Prema podatcima sustava eVisitor, tijekom protekle godine Hrvatsku je posje-tilo 2,7 milijuna gostiju iz Njemačke (+15 posto) koji su ostvarili 20,7 milijuna noćenja (+14 posto), što u ukupno ostvarenim noćenjima predstavlja udio od visokih 20 posto. Njemački turisti su najvećim dije-lom boravili u objektima u domaćinstvu (37 posto), a zatim slijede kampovi (32 posto) te hoteli (19 posto). Od destinacija su najviše boravili u Rovinju, Poreču i Medulinu.

Hartsfield-Jackson Atlanta International Airport

Avioprijevoz i dostupnost hrvatskih

destinacija vrlo su važni segmenti

u pozicioniranju Hrvatske kao kvalitetne cjelogodišnje turističke

destinacije.

Foto: wikipedia


Neravnomjeran razvoj prometne infrastrukture onemogućuje primjenu suvremenih poslovnih modela u transportuTehničke inovacije, multimodalni promet, novi radni odnosi, potreba za novom regulativnom, smanjenje emisija CO2, učinkovitije korištenje resursa, alternativna goriva, EE punionice, povezani informacijski sustavi, satelitsko praćenje, sustav digitalnih podataka i umrežavanje u pomorskom prometu, sustavu željeznica i logističkih centara u logističkom lancu, pametni tahografi, sve je to već uvelike u upotrebi, a u budućnosti će sve više dobivati na važnosti.


Digitalizacija prometa ima mnoge prednosti koje krajnji korisnici već osjećaju: digitalni paneli s voznim redom javnog prijevoza, planiranje prijevoza putem di-gitalnih platformi, poboljšanje upravljanja postojećom infrastrukturom, praćenje slobodnih parkirnih mjesta i bolje planiranje putovanja, što dovodi do smanjenja emisija CO2, uštede vremena itd. Prednost je i mul-timodalni prijevoz - povezivanje sustava, jedinstven sustav naplate karata, elektronička karta i račun…

Aktualni primjer nužne digitalizacije koju kroz UETR (EU Udrugu cestovnih prijevoznika) HUP-Udruga pro-meta zagovara je digitalizacija procesa prijave vozača u međunarodnom prometu (upućenih radnika) i povezi-vanje podataka u jedan unificirani sustav na razini EU, umjesto pojedinačnih sustava svake države članice koji se sada primjenjuje. To bi uvelike administrativno, a i finan-cijski rasteretilo prijevoznike. Također, tu je i ideja o je-dinstvenom sustavu elektroničke naplate cestarine. Umje-sto nekoliko uređaja za elektroničku naplatu cestarine koje vozači u međunarodnom prometu imaju u svom kamionu - imali bi tek jedan unutar jedinstvenog EU tržišta (poput roaminga u telekomunikacijskim uslugama).

Kako digitalizacija mijenja prijevozništvoKada je riječ o digitalizaciji u hrvatskom prometu koji doživljava značajnu transformaciju, najveći napredak postignut je u pomorskom prometu. Kako nam je rekla direktorica HUP Udruge prometa Ana Falak, pri Mi-nistarstvu mora, prometa i infrastrukture predstavlje-ni su projekti kroz koje će se digitalizirati sve ključne javne usluge u pomorskom prometu s ciljem da se administrativno rasterete svi sudionici tog prometa. Razvija se i efikasan sustav e-pomorac s namjerom da hrvatski pomorci sve administrativne postupke mogu obaviti preko informatičkog sučelja, bez susreta s po-morskim vlastima kada to nije neophodno. Također, najavljuje se i izrada nove aplikacije koja se odnosi na upravljanje pomorskim dobrom. Ona bi investitorima trebala omogućiti da jasnije vide potencijalna područja za razvoj.-Digitalizacija, automatizacija i alternativni izvori energije transformiraju prometni sustav i tradicio-nalne značajke. Nužno je voditi računa o procjeni so-cioekonomskog i okolišnog učinka automatizacije i di-gitalizacije u prometu, uzimajući u obzir nove vještine potrebne u tom sektoru - objašnjava Falak, ističući

Digitalizacija, automatizacija i

alternativni izvori energije transformiraju

prometni sustav i tradicionalne značajke.

Transport i logistika Transport i logistika

kako socioekonomski učinci još nisu u cijelosti poznati.Naime, kako ističe direktorica HUP Udruge prometa, polemike se vode između dvije teze: da će digitalizacija dovesti do otvaranja novih radnih mjesta, bit će po-trebne nove vještine, no, u kojem obliku radnog odno-sa i koliko će radnik u takvim sustavima zaista imati mogućnost ostvariti tradicionalan radni odnos i prava, ostaje otvoreno pitanje.-Također, ponovno se otvara pitanje nefleksibilnosti hrvatskog radnog zakonodavstva, na koje poslodavci upozoravaju već dugi niz godina, a ovdje je to poseb-no izraženo s pojavom novih usluga javnog prijevoza posredstvom digitalnih platformi gdje partneri vozači sami odlučuju kada će i koliko vremena pružati uslu-gu prijevoza (kao glavni ili dodatni posao). Onima koji takvu uslugu pružaju kao dodatni posao važeći Zakon o radu postavlja određena ograničenja. Tjedno radnik može raditi ukupno 40 sati te još dodatnih 8 sati za drugog poslodavca, ali uz pismeno odobrenje matičnog poslodavca. Sve navedeno ima restriktivan učinak i na tržište rada i na razvoj novih usluga. Ovaj slučaj poka-zuje koliko će digitalizacija imati širok utjecaj i zaziva-ti promjene tradicionalnog pristupa u svim područjima - rekla nam je Ana Falak.

Digitalne transportne platforme-U zadnjih desetak godina gotovo svaki dokument EU o prometnoj politici naglašava važnost primjene koncepta inteligentnih transportnih sustava u prevla-davanju problema prometa i prijevoza u zemljama članicama - istaknula je potpredsjednica HGK za gra-diteljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

-Poboljšanje prometnih sustava u nacionalnim okvi-rima preduvjet je za učinkovitu integraciju tran-sporta na razini EU, kao i na širem europskom području - istaknula je Čagalj, dodajući da je za daljnja poboljšanja potrebna suradnja svih društvenih subjekata, povezivanje znanstvenih institucija, po-slovnih subjekata i javne uprave kako bi se postigao optimalan transportni sustav koji će poticati razvoj gospodarstva i društva u cjelini.

Budućnost pripada autonomnom odvijanju transporta, naglašavaju iz najveće europske transportne platfor-me TimoCom, odnosno platooning transportnom lan-cu koji povezuje transport u učinkovitiji posao, prija-teljski za okoliš. Kontinuirani samoregulirajući procesi nastali digitalizacijom rasterećuju od ponavljajućih djelatnosti u prijevozu te snižavaju troškove za trećinu. Nedavno je TimoCom predstavio daljnji ko-rak u razvoju svoje autonomne platforme kroz aplika-ciju TC Transport Order kojom cijeli sustav radi kroz digitalne modele i predstavlja korak prema Internetu stvari (Internet of Thing - IoT) u području prijevoza.Na primjer, strojevi u IoT-u u prijevozu raspoznaju po kojim proizvodnim količinama mogu stvoriti tran-

sportni nalog. Palete rasutog tereta postaju inteli-gentni nosači koji u transportnu platformu dojavljuju svoju ukupnu težinu. Vozila se automatski ukrcavaju na HUB na rotirajućim vratima sa slobodnim kapaci-tetima za obradu.

Prijevoznici pod pritiskom konkurencije iz EUUlaskom u EU, domaći prijevoznici dobili su snažne takmace na europskom tržištu prijevozničkih uslu-ga, što iziskuje brojne kvalitativne prilagodbe i unaprjeđenja.U tom smislu državna administracija, prvenstveno Mi-nistarstvo mora, prometa i infrastrukture, stavilo je u proceduru izmjenu Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kako bi učvrstilo zakonsku regulativu i otklo-nilo mogućnost nelegalnog obavljanja prijevoza putni-ka temeljem novih tehnologija te time na legislativnoj razini dodatno unaprijedilo, ali i olakšalo poslovanje hrvatskih prijevoznika.Veliki broj hrvatskih prijevoznika posluje s nega-tivnom ili minimalnom profitabilnošću. Također, za-brinjava i sve veći ukupni udio stranih prijevoznika u prijevozu roba cestom, koji prema nekim procjenama sudjeluju i u izvozu i u uvozu s oko 40% od ukupnog prijevoza.

Uvođenjem digitalizacije i IT rješenja transportne tvrtke postaju konkurentnije jer smanjuju svoje operativne troškove, bolje koriste postojeće kapacitete pri organizaciji prijevoza.

Transport je učinkovitiji s digitalnim rješenjima-S obzirom na to da kompletna logistika prati uzlet e-commercea i samim time razvoj 5PL logistike, logično je da cestovni prijevoz kao najzastupljeniji segment na našem kontinentu ima bitnu ulogu u praćenju tih promjena. Konkretno, u Manšpedu već dugi niz godina koristimo IT rješenja u vidu hardvera za real time praćenje vozila, komunikaciju s vozačem te dijagnostiku svih sustava na vozilu. Uz navedeno, tu su i naša konstantna ulaganja u softver rješenja za planiranja optimalnih pravaca, uti-lizaciju vozila, nadzor teretnog prostora, obradu putnih naloga i analizu poslovanja - rekao nam je direktor Manšpeda Željko Mandarić, dodajući kako se s aspekta zado-voljstva kupca i kvalitetu usluge koju pruža prijevoznik, odnosno uz sam transport robe, nameće bitno pitanje transparentnosti i kontrole kvalitete kroz sve procese.

Mandarić naglašava da sada naručitelj prijevozničkih usluga želi u svakom trenutku vidjeti gdje se nalazi njegova roba, želi pravovremeno biti obaviješten o isporuci/utovaru, te imati informaciju o stanju svojih zaliha na skladištu ili pristup svojim dokumentima kroz prijevoznikovu aplikaciju putem cloud rješenja.

-Uvođenjem digitalizacije i IT rješenja transportne tvrtke postaju konkurentnije jer smanjuju svoje operativne troškove, bolje koriste postojeće kapacitete pri organiza-ciji prijevoza, imaju bolji uvid u potrebe za radnom snagom, tj. mogu bolje planirati svoj razvoj, cijenu usluge i pratiti stanje na tržištu bez dodatnog zapošljavanja. To će u budućnosti raditi nova IT rješenja poput umjetne inteligencije, samovozećih ka-miona, automobila i brodova - kaže potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, napominjući kako su te tehnologije već u pripremi ili u završnoj fazi testiranja, odnosno da je najveći broj tvrtaka koje se već nalaze u Hrvatskoj podružnice poznatih i jako velikih svjetskih brandova koji već koriste najnovija IT rješenja (DHL, CMA, CGM, Lidl, Kaufland itd.).


U brojne probleme prijevozničkog sektora ubraja se i prijevoz za vlastite potrebe, koji je sada preslobodno definiran, što dovodi do apsurdne situacije da je, po nekim pokazateljima, veća količina tereta u Hrvatskoj prevezena ovim oblikom prijevoza nego javnim ce-stovnim prijevozom.Nadalje, ukazano je na potrebu podjednake odgovor-nosti za prekršaj opterećenja vozila iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja svih sudionika: naručitelja robe, isporučitelja robe, posrednika i prijevoznika, kao što je u drugim državama članicama EU. Ministarstvo financija još uvijek nije uvelo mogućnost povrata dijela trošarina koje su sadržane u cijeni go-riva. Prijevoznici su, među ostalim, nezadovoljni i s prijedlogom odluke o prihvaćanju Poslovnog i fi-nancijskog restrukturiranja cestovnog sektora, kojim je predložen porast cijena cestarine za pet posto na razini cijele godine, a omogućeno i sezonsko posku-pljenje koje bi ove godine trebalo iznositi 10 posto u vrijeme ljetne sezone.

Koliko će intermodalni terminali olakšati dostavuProšle je godine Vlada Republike Hrvatske konačno usvojila Strategiju prometnog razvoja Republike Hr-vatske 2017.-2030. godine. Strategija sadrži glavne odrednice Hrvatske prema strateškim infrastruktur-nim projektima i uključivanjem u međunarodne pro-metne pravce, kao i analizu potreba u transportu koja se posebno brzo mijenja u segmentu prijevoza putni-ka, imajući u vidu migracije i negativnu demografsku sliku stanovnika. Strategija definira opće i specifične ciljeve koji su u skladu sa smjernicama EU. Također, ona je preduvjet pristupu sredstvima iz Ope-rativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. kroz prioritetnu os 7 Povezanost i mobilnost, kojim je alocirano 1,26 milijardi eura za prometne projekte, kroz Instrument za povezivanje Europe (CEF) 456 milijuna eura i kroz Operativni program Promet 236 milijuna eura. Udio sredstava iz nacional-nog proračuna za financiranje tih projekata osigurana su u Državnom proračunu.

-Pri izradi Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017.-2030. socijalni partneri, odnosno po-slodavci nisu bili uključeni. Upravo je partnerska su-radnja u izradi i pripremi ključnih dokumenata nužna kao preduvjet za njenu implementaciju - upozorava Ana Falak.Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj kaže kako je bitno završiti mrežu au-tocesta na paneuropskim koridorima koji prolaze kroz Hrvatsku, ali ističe kako je najvažnije započeti kom-pletnu modernizaciju željezničke mreže koja je svih ovih godina od osnivanja Hrvatske bila zaboravljena i zapuštena. -Ključna stvar za razvoj svakog transportnog sustava,

a onda i gospodarstva u cjelini, moderna je i razvijena transportna infrastruktura koja vodi do razvoja gospo-darstva, povećava mobilnost stanovništva, što dovodi do demografske obnove i smanjivanja iseljavanja. Ono što smo mi zaboravili je da se svi dijelovi infrastrukture mo-raju ravnomjerno razvijati (luke, željeznica, cesta itd.) jer se jedno nadovezuje na drugo, te istovremeno razvijati i teretni i putnički prijevoz - smatra Čagalj, napominjući da sada imamo veliki broj uskih grla i nekompatibilnosti koje nas sprječavaju pri punoj primjeni novih tehnologija (intermodalni, kombinirani prijevoz, integrirani prijevoz putnika i sl.) i iskorištavanja komparativnih prednosti koje Hrvatska ima.

-Neplanska ulaganja dovela su do toga da imamo mo-derne autoceste i kontejnerske terminale u lukama velikih kapaciteta i propusne moći, ali zbog zastarje-losti željeznice koja je ključna za masovni prijevoz i roba i putnika tu se stvara usko grlo i roba izabire cestovni prijevoz koji za istu količinu roba, odnosno broj putnika zahtijeva i velik broj kamiona i autobusa. Primjer ovoga je Luka Rijeka, gdje je kontejnerski ter-minal smješten u gradu koji ima kapacitet od 700.000 kontejnera, a godišnje radi s oko 170.000. Procjena je da je riječki željeznički pravac iskorišten svega 30-ak posto. Drugim riječima, i da kontejnerski terminal radi s maksimalnim kapacitetom, skoro pa je nemoguće sve te kontejnere otpremiti i zaprimiti. Zaboravlja se i činjenica da nema više konkurencije između različitih grana prijevoza jer povećanjem uvoza/izvoza roba u luci raste i prijevoz svih ostalih grana (cestovni, željeznički) - objasnila je Čagalj.

-Imamo blagodat da je Hrvatska smještena na sjecištu dvaju ključnih paneuropskih koridora, ali, nažalost, upravo u razvoju infrastrukture kasnimo u iskorištavanju ovoga potencijala. Ako uzmemo u obzir intermodalni prijevoz kao najzastupljeniji oblik transporta u EU, jedna Njemačka, Francuska ili Italija umrežene su u odličnu mrežu autocesta, željeznice te morskih i kopnenih kontejnerskih terminala, što re-zultira prednostima u poslovanju u kojima uživaju pri-vredni subjekti u njihovim zemljama. Izvoznika iz npr. Milana zanima samo rok isporuke i transportni trošak po jedinci koju ostvaruje upravo kroz intermodalnu infrastrukturu koja mu omogućuje da bude najbrži i najbolji na tržištu bez geografskih ograničenja oko najbliže pomorske luke za svoj teret - rekao nam je direktor Manšpeda Željko Mandarić, dodajući da kada govorimo o infrastrukturnim projektima koji bi najznačajnije potaknuli prijevozničku djelatnost, govo-rimo prvenstveno o morskim lukama te željezničkoj infrastrukturi koje otvaraju nove pravce tereta kroz Hrvatsku i pozitivno utječu na konkurentnost svih privrednih subjekata u Hrvatskoj kroz pouzdanost, br-zinu pružanja usluge te troškovnu efikasnost iste za uključene u procesu.

Prijevoznika zanima samo rok isporuke i

transportni trošak po jedinci koju ostvaruje

kroz intermodalnu infrastrukturu, koja mu omogućuje da

bude najbrži i najbolji na tržištu.

Transport i logistika

Najprodavanija marka kamiona u Hrvatskoj već dva-naestu godinu je MAN, kako su nam rekli iz Auto Hr-vatske, koja je lani povećala prodaju za 10 posto i time povećala tržišni udio. Od najnovijih modela kamiona na tržištu, među ostalim, izdvajaju se izrazito svestrani MAN TGL. Zahvaljujući kratkom osovinskom razma-ku MAN TGL izuzetno je okretan. Ovo svojstvo ko-risno je pri korištenju na gradilištima s ograničenim prostorom i osobito u gustom gradskom prometu. Osim toga, uz inovativnu i vrlo laganu seriju motora D08 ušteda goriva je dodatnih 5% u odnosu na raniju verziju.

Scania je predstavila i novi plinski 6-cilindarski motor OC 13 s 410 KS, predviđen za dugolinijske zadatke, kao i rad na gradilištima. Do sada je većina motora na plin bila ili previše slaba, ili imala nedovoljnu autonomiju da bi bila stvarno korisna za teške transporte na velike udaljenosti. Scania je s ovim motorom riješila ta pitanja, i sad može ponuditi smanjene razine CO2, kao i povećanu profitabil-nost za kupca.-Za Scaniju Hrvatska 2017. godina bila je izuzetno uspješna. Imamo povijesno rekordni rezultat, kako u prodaji vozila, tako i u postprodaji. Također, bilježimo i rast prodaje rablje-nih kamiona. Mislim kako će 2018. godina biti prilično iza-zovna, budući da očekujemo nešto manje flotnih isporuka zbog situacije vezane uz Agrokor - rekao nam je direktor Scania Hrvatska d.o.o. Teodor Naka. -Nova generacija ka-miona Next Generation Scania, proizvođaču poznatom po smanjenoj potrošnji goriva donosi usavršavanje triju temelja ekonomičnosti goriva - vozila, vozača, usluga - rekla nam je direktorica prodaje Scania EAR (East Adriatic Region) Urška Fon Satler, dodajući kako su smanjenje potrošnje goriva i emisije CO2 dio Scanijinog liderskog puta prema održivim transportnim rješenjima.

Prošle je godine zabilježen blagi rast prodaje novih kamiona i ostalih cestovnih gospodarskih vozila, cestovnih tegljača, specijalnih vozila, prikolica i poluprikolica.


Prošla godina bila je uspješna za prodajna zastupništva kamiona i gospodarskih vozilaSvi proizvođači kamiona stalno usavršavaju svoje nove modele, unaprjeđuju njihovu ergonomiju i učinkovitost te prate tehnološke promjene, unaprjeđuju podršku vlasnicima vozila kroz bolju i rasprostranjeniju servisnu službu.

-Ukupno hrvatsko tržište lakih gospodarskih i kombi vo-zila poraslo je za 3% u odnosu na 2016. godinu, dok je u istom razdoblju prodaja Mercedes-Benzovih lakih go-spodarskih i kombi vozila narasla u Hrvatskoj za 22%. U siječnju 2018. je broj registriranih vozila dodatno porastao - rekao nam je voditelj marketinga Gospodarskog progra-ma i postprodaje Star Importa d.o.o., generalnog distribu-tera Daimler AG u Hrvatskoj, Tomislav Jelić. Iz aktualne ponude Mercedesa trenutno se izdvaja i prvi premium pick-up, predstavljen ove zime u Hrvatskoj. -Nova Mer-cedes-Benz X-klasa ispunjava očekivanja u luksuznom segmentu, istovremeno pružajući vrhunski komfor na asfaltu, kao i na zahtjevnim off-road terenima. S X-kla-som je bez problema moguće prevesti terete preko 1.000 kg i prikolice mase do 3.500 kg - rekao je Jelić, dodajući da krajem proljeća na hrvatsko tržište stiže potpuno novi Sprinter.

Elektromobilnost je kamen temeljac strategije Renault Trucksa za održivi gradski prijevoz. Vozila s nultim emi-sijama pomažu u poboljšanju kvalitete zraka, smanjenju klimatskih promjena i smanjenju zagađenja, zahvaljujući, između ostalog, i isporukama bez buke. Ukratko, u bliskoj budućnosti električni kamioni će jednostavno biti neo-phodni za pristup centrima gradova.Renault Nissan Hrvatska na tržištu LGV već je dru-gu godinu zaredom na stabilnom drugom mjestu zahvaljujući prilagođenoj ponudi profesionalnim kupcima, poglavito malim i srednjim poduzećima, kojima daju besplatan (ili uz minimalne troškove, ovi-sno o načinu plaćanja) paket opreme nazvan PRO+ paket. Kupcima koji se odluče financirati vozilo pu-tem Renault Financiranja omogućuje se i 4 godine besplatnog produljenog jamstva i 4 godine besplatnog održavanja My Revision.



PrimatWMS - sustav krojen prema potrebama korisnikaMisija tvrtke Primat informatika je korisnicima i poslovnim partnerima ponuditi kvalitetna, moderna i inovativna informatička rješenja i usluge, stvarajući im tako i dodatnu vrijednost, a vizija ostati lider na tržištu regije u poslu kojem radi - u razvoju sustava za kontrolu i praćenje skladišnih procesa te nastaviti pridonositi razvoju i uspjehu svojih partnera, korisnika, samih zaposlenika te cijele društvene zajednice.

Dobra organizacija i kontrola skladišta

jedan je od preduvjeta za nesmetan rast

tvrtke te samu profitabilnost.

Sustav PrimatWMS bazira se na vlastitom softveru Primat informatike, sva logistička rješenja razvijena su od strane iskusnih inženjera i developera Primata, a sve je krojeno prema potrebama samih korisnika. Potpisom ugovora o im-plementaciji PrimatWMS sustava, korisnici Primat informa-tike napravili su veliki korak u poboljšanju svog poslovanja, kako u samom skladištu, tako i cijele tvrtke, s obzirom na to da je dobra organizacija i kontrola skladišta jedan od pred-uvjeta za nesmetan rast tvrtke te samu profitabilnost.Ovaj napredak omogućuje povećano zadovoljstvo krajnjih kupaca smanjenjem ukupnih troškova manipulacije i skladištenja robe, a ujedno se smanjuje potrošnja energije, vremena, skladišnih kapaciteta, kao i radne snage. Inova-tivnost i praćenje tržišnih tokova i potreba glavni su aduti u razvoju poslovanja svake moderne tvrtke, što je Primat in-formatika prepoznala, te usmjerava razvoj svojih projekata prema najnovijim logističkim dostignućima te potrebama svojih korisnika.Posebno treba izdvojiti module standby (online kopija su-stava) i cost2supply (praćenje troškova rada skladišta), koji samom rješenju daju dodatnu vrijednost u pogledu sigurno-sti sustava te pružanju samih logističkih usluga. Osnovna verzija PrimatWMS sustava uključuje i potpuni sustav slje-divosti (traceability), što je vrlo bitno u prehrambenoj, far-maceutskoj i kemijskoj industriji.O kvaliteti rješenja za upravljanje skladištem Primat infor-matike najviše govori lista referenci koju čine tvrtke lideri na tržištu, svaka u svojem području. Implementacijom Pri-matWMS sustava korisnici se rješavaju većine problema u skladištu te osiguravaju preduvjete za nesmetan rast i efika-snost u svim područjima poslovanja.

Implementacije realizirane u prošloj godini odrađene su preko granice Lijepe naše, a jedna od njih je Sportina Bled d.o.o., prvi korisnik na području Slovenije, čime je Primat informatika otvorila vrata prema slovenskom, a samim time i zapadnom tržištu. Posljednja implementacija odrađena je u tvrtki Auto Milovanović d.o.o. u Banja Luci, BiH, a nedavno je u produkciju pušten i PrimatWMS u centralnom skladištu tvrtke Boreas d.o.o. u Kreševu, BiH te skladištu F.A. Maik-a u Zagrebu.Od domaćih referenci svakako treba napomenuti potpuno automatizirana skladišta u tvrtkama DBT d.o.o. i Narodne novine d.d. U obje tvrtke uspješno je postavljen i izve-den projekt za podršku visokoregalnom automatiziranom skladištu koji već dugi niz godina nesmetano radi na obje lokacije. Primat informatika jedina je hrvatska tvrtka koja je takav posao uvrstila u svoj portfolio.Jamnica d.d. jedan je od najkompleksnijih korisnika na ovom području s obzirom na to da je najveći korisnik Pri-mat informatike s 5 lokacija na kojima je implementiran Primat WMS, zatim Gavrilović, Kandit, Karolina, Milsing, Zvijezda, Viro, Vindija, Ireks, Elektrokontakt, Carlsberg Cro-atia, Pevec, Fokus, PPS Galeković… Među najjačim stranim partnerstvima svakako treba izdvojiti Molson Coors Com-pany, gdje je Primat informatika propisani standard same grupacije u skladištima pivarskih kompanija unutar iste na području jugoistočne Europe - Zagrebačka pivovara, Apa-tinska pivara, Bergenbier, Kamenitza, Pivara Trebjesa… Više informacija o PrimatWMS sustavu možete pogledati na web stranici tvrtke: www. primat-informatika.hr, a sve odgovore možete dobiti i direktnim upitom na email adresu: [email protected].


Svojom prepoznatljivom kvalitetom i brzinom, In Time d.o.o. konkurira i postaje generalni zastupnik za FedEx u Hrvatskoj.

In Time d.o.o. okreće se novim poslovnim izazovimaS velikim ponosom, ali istovremeno i velikom odgovornošću, tvrtka In Time d.o.o. svojim klijentima od sada može ponuditi usluge transporta putem dvaju „kurirskih divova“ diljem cijelog svijeta.

Tvrtka In Time d.o.o. osnovana je davne 1991. godi-ne u Zagrebu kao odgovor za sve većom potrebom organiziranog transporta od strane treće osobe. U tom trenutku, bila je jedina hrvatska kurirska tvrtka koja je svojim klijentima pružila uslugu transporta na području cijele zemlje. Svojom pouzdanošću, brzi-nom i kvalitetom usluge, tvrtka In Time d.o.o. ima sve više klijenata, što je rezultiralo rastom tvrtke. Nabava dodatnih vozila višestruko se isplatila, što potvrđuje činjenica da je samo pet godina nakon osnutka otvo-rena podružnica u Bosni i Hercegovini. O razvoju te budućim planovima tvrtke razgovarali smo s Doma-gojem Orbanom, voditeljem prodaje i marketinga.

Osim Bosne i Hercegovine, gdje se nalaze ostale re-gionalne poslovnice In Time-a?Otvaranje podružnice u Bosni i Hercegovini pokazalo se vrlo uspješnim te su u narednim godinama otvore-ne podružnice u Srbiji te Sloveniji, čime In Time d.o.o. postaje jedina hrvatska kurirska tvrtka koja se proširila izvan granica matične zemlje. Potpuna pokrivenost domaćeg tržišta uz najkvalitetniju uslugu distribu-cije pošiljaka prema susjednim zemljama lansiralo je In Time među vodeće kurirske tvrtke u Republici Hrvatskoj. Šest poslovnica, više od 200 djelatnika, 100 vozila, vlastito carinsko skladište i distributivni centar samo su dio današnje slike In Time-a u Hrvatskoj.

Već na samom početku In Time d.o.o. postaje agent za međunarodnu kurirsku službu TNT Global Express, Logistics & Mail. Što TNT čini jednom od vodećih svjetskih kurirskih službi?TNT Express jedna je od vodećih europskih tvr-taka na području ekspresne dostave B2B pošiljaka, te jedna od četiri vodeće kurirske tvrtke u svijetu. TNT (Thomas Nationwide Transport) osnovan je 1946. godine u Australiji. Nakon ujedinjenja s ni-zozemskom kraljevskom poštom, TNT ubrzano ra-ste i razvija se u snažnu i prepoznatljivu kompaniju. Međusobno korištenje osnovnih resursa te, sukladno tome, smanjenje troškova, lansira TNT među najbolje. TNT svojom poslovnom inovativnošću i društvenom odgovornošću postavlja nezaobilazne standarde za ostale kurirske kompanije.

Kako je In Time posao generalni zastupnik Federal Ex-pressa u Hrvatskoj?S prisutnošću u više od 200 zemalja, 2.331 distribu-

tivnih centara, 30.000 vozila, 46 zrakoplova i 77.500 djelatnika, TNT je probudio interes jedne od najvećih svjetskih kurirskih tvrtaka, Federal Expressa. Kupnjom TNT-a 2016. godine, FedEx raste na tržištu Europe, Bliskog Istoka i Azije. Svojom prepoznatljivom kva-litetom i brzinom, In Time d.o.o. konkurira i postaje generalni zastupnik za FedEx u Hrvatskoj. S velikim ponosom, ali istovremeno i velikom odgovornošću, tvrtka In Time d.o.o. svojim klijentima od sada može ponuditi usluge transporta putem dvaju „kurirskih di-vova“ diljem cijelog svijeta.

Na početku smo novog razdoblja, veselimo se budućim poslovnim pothvatima i okrećemo se novim izazovi-ma. Kvaliteta usluge, brzina, pouzdanost i sigurnost prepoznata je od strane struke, što nam ostavlja osjećaj ponosa, no istovremeno pred nas stavlja novu zadaću i motivira nas da svojim poslovnim partnerima i klijen-tima budemo podrška u realizaciji njihovih poslovnih planova.

Domagoj Orban, Voditelj prodaje

i marketinga In Time d.o.o. - TNT Express


Integrirano EU energetsko tržištenepovratno će promijeniti hrvatsko tržišteHrvatska se mora opredijeliti kakav energetski miks želi imati 2030. i 2050. godine, koju će energiju i energente podržavati, te pod kojim uvjetima, kao jasan putokaz za dalje. Odgovornost u kreiranju budućeg energetskog sektora je velika jer će sadašnje opredjeljenje odrediti naš gospodarski i društveni razvoj.


Energetika

Potrošači koji proizvode električnu energiju imaju

pravo trošiti električnu energiju koju su sami

proizveli i koristiti sustave za skladištenje električne energije bez

plaćanja naknada,pristojbi ili poreza.

Države članice Europske unije nedavno su usuglasile prijedlog Europske komisije da se u ključne europske projekte za energetsku infrastrukturu uloži 873 mili-juna eura. Prijelaz Europe na čisto i moderno gospo-darstvo cilj je energetske unije. Najvažniji korak u tom projektu je prilagodba europske infrastrukture budu-ćim energetskim potrebama. Primjereno međusobno povezani električni vodovi i plinovodi čine okosnicu integriranog europskog energetskog tržišta utemelje-nog na načelu solidarnosti.

EU okvir za obnovljive izvore energijeZastupnici Europskog parlamenta utvrdili su nove am-biciozne ciljeve za čišću i učinkovitiju uporabu energi-je: do 2030. godine EU bi trebala povećati energetsku učinkovitost za 35%, udio obnovljivih izvora energije treba iznositi 35% ukupne potrošnje i zabranu palmi-nog ulja u biogorivima od 2021. godine.U 2030. godini svaka država članica trebat će osigurati da 12% korištene energije u prometu dolazi iz obnov-ljivih izvora. Udio biogoriva prve generacije ne smije prelaziti 7% ukupne potrošnje energije u cestovnom i željezničkom prometu.Do 2022. godine 90% benzinskih crpki u transeurop-skoj prometnoj mreži morat će biti opremljeno stani-cama za punjenje električnih vozila.Da bi se izbjeglo nepotrebno narušavanje tržišta siro-vina, programi potpora za obnovljivu energiju iz bio-mase trebali bi biti osmišljeni tako da se izbjegne po-ticanje neprimjerene uporabe biomase prvenstveno za proizvodnju energije, ako postoje načini industrijske ili materijalne uporabe koji omogućuju veću dodanu vrijednost, što bi moglo uključivati davanje prednosti uporabi otpada i ostataka. Države članice trebale bi vo-diti računa o dostupnoj održivoj opskrbi biomasom.Europski parlament prihvatio je prijedloge da potro-šači koji proizvode električnu energiju u svojim pro-storima imaju pravo trošiti električnu energiju koju su sami proizveli te instalirati i koristiti sustave za skladištenje električne energije bez plaćanja naknada, pristojbi ili poreza.Također, od država članica traži se da provode procjenu postojećih prepreka potrošnji energije proizvedene u vlastitim prostorima radi uspostave poticajnog okvira

za promicanje i olakšavanje razvoja potrošnje vlastite energije iz obnovljivih izvora. Treba osigurati da se po-trošači, posebno kućanstva, mogu pridružiti zajednici energije iz obnovljivih izvora bez da su podložni neo-pravdanim uvjetima ili postupcima.Dovršenje energetske unije ima za cilj da do 1. lipnja 2019. godine svaka država članica dostavlja Europskoj komisiji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za desetogodišnje razdoblje. Prvi plan mora po-krivati razdoblje od 2021. do 2030. godine. Komisija bi procijenila integrirane nacionalne planove o energiji i klimi i mogla bi davati preporuke ili poduzeti korek-tivne mjere ako smatra da je postignut nedostatan na-predak ili da nisu poduzete dovoljne mjere.

Udio obnovljive energije u Europi i HrvatskojZahvaljujući svojim hidroelektranama, Hrvatska je una-prijed ispunila svoje zahtjeve o zastupljenosti obnovljivih izvora energije na koje je obvezna kao članica Europske unije, no energetska učinkovitost na niskoj je razini. Posljednjih godina u Hrvatskoj se gradilo dosta vje-troelektrana po sistemu subvencioniranja cijene energije, što negativno utječe na cijeli elektroenergetski sustav.Sada u sektoru obnovljivih izvora energije u Hrvat-skoj vlada neodređenost, no aktualna Vlada za drugi dio ove godine najavljuje izmjene zakona o obnovlji-vim izvorima energije.Vlada je nedavno donijela Uredbu kojom se omogu-ćuje nešto jednostavnije i brže priključenje ‘obnovlji-vaca’ na elektroenergetsku mrežu HEP-a od 1. travnja. Brzo će se vidjeti ima li u novom sustavu komplika-cija kakvih je bilo do sada kad je riječ o priključenju. Već je sada jasno da ta uredba ne rješava sve prepre-ke priključenja novih obnovljivih izvora, prije svega mikrosolara, u elektroenergetski sustav. Naime, HEP ODS-u dan je Uredbom rok od 15 dana da s izdava-njem elektroenergetske suglasnosti prihvati ili odbije novog malog proizvođača. I dalje je za veće projekte potreban EOTRP (elaborat o optimalnom tehničkom rješenju priključka), ali ne i za novu kategoriju koja se naziva kupcem s vlastitom proizvodnjom. Takvi kupci imat će mogućnosti instalirati sunčanu elektranu do postojećeg iznosa priključne snage. Kada zadovolji uv-jete, ODS će kućanstvu opremiti obračunsko mjerno

Energetika

mjesto ili će kupac sam o svom trošku ugraditi bloka-du predaje električne energije u mrežu.

-EU zakonodavstvo kroz Klimatsko-energetski paket 20-20-20 i novi u pripremi za razdoblje 2020.-2030., koji su pretočeni u Direktive i nacionalno zakono-davstvo za energetski sektor, predstavljaju zahtjevan okvir i visoko postavljene ciljeve koje Hrvatska te pro-izvođači i dobavljači energije trebaju ispuniti. Pariški sporazum, koji je EU prihvatila i njene članice ratifi-cirale, postavljaju dugoročne ciljeve u pogledu izvora energije, tipa i načina potrošnje energije i energetske efikasnosti - rekla nam je direktorica HUP-Udruge energetike Marija Šutina, dodajući kako je nisko-ugljična strategija jedan od nacionalnih dokumenata koji je pripremljen, no još nije usvojen te je usklađen sa smjernicama EU do 2030. i pogledom do 2050.

Šutina smatra da je nužno realno procijeniti potroš-nju energenata i buduća kretanja kako bi se detektirali svi izazovi na koje bi odgovore morala ponuditi nova Energetska strategija Republike Hrvatske. -Postojeće okolnosti u kojima funkcioniraju svi energetski poslovni sustavi u Hrvatskoj neka su vrsta limba jer za svaku ozbiljniju investicijsku odluku nedostaju ključni dugoročni strateški para-metri, odnosno nepredvidivost i neizvjesnost poslo-

vanja zbog promjena regulatornog okvira. Propisi i podzakonski akti kojima se uređuje tržište plina ili električne energije ili pak područje obnovljivih izvora trebali bi osigurati transparentnost promje-na zakonodavnog okruženja jer je to neophodno za progresivni iskorak u energetici u cjelini - ističe direktorica HUP-Udruge energetike.

Suživot konvencionalnih i obnovljivih izvora energije-Energetska strategija bi za početak trebala biti usu-glašena s već pripremljenom Niskougljičnom stra-tegijom koja je postavila okvir i ciljeve. Kroz Ener-getsku strategiju potrebno je dati jasne smjernice za sveobuhvatni razvoj te osigurati sigurnosti opskrbe, što smatramo da je strateški nacionalni cilj. Hrvatska se mora opredijeliti kakav energetski miks želi imati 2030. i 2050. godine, koju će energiju i energente po-državati te pod kojim uvjetima, kao jasan putokaz za dalje. Odgovornost u kreiranju budućeg energetskog sektora je velika jer naše sadašnje opredjeljenje će zacrtati naš gospodarski i društveni razvoj - rekla je Marija Šutina, dodajući kako su u HUP-u uvjerenja da naš energetski sektor može odgovoriti na te nove zahtjeve i izraditi realne planove investicija, razvoja te proizvodnje energije koja će zadovoljiti zahtjeve i potrebe svih grana i društva na održiv i ekonomski isplativ način.

Postojeće okolnosti u kojima funkcionirajusvi energetski poslovnisustavi u Hrvatskoj neka su vrsta limba jer za svaku ozbiljnijuinvesticijsku odlukunedostaju ključni dugoročni strateški parametri.


Energetika

Naknade za OIE i u 2018. godini

Vlada je krajem prošle godine svim opskrbljivačima, dakle HEP-u kao najvećem, koji drži 90 posto tržišta te drugima, među kojima su RWE, GEN-I, Crodux, Proenergy, HT i drugi, odlučila i dalje, treću godinu zaredom, ostaviti obavezu da od OIE suklad-no svojem tržišnom udjelu otkupljuju električnu energiju po cijeni većoj od tržišne.

Većina od desetak opskrbljivača električnom energijom, koji su unatrag nekoliko godi-na postali konkurencija HEP-u i donijeli na tržište i do 30% niže cijene struje, odustali su od daljnje tržišne utrke i samo opslužuju postojeće. Neki su od njih najavili i pro-daju svojih strujnih portfelja u Hrvatskoj, a moguće su i tužbe na EU sudovima protiv Republike Hrvatske zbog uništavanja liberalizacije.

Od tzv. alternativnih opskrbljivača doznajemo kako su u tijeku pregovori s predstavnici-ma Vlade o problemu obveze otkupa električne energije iz OIE te da, dok traju pregovo-ri, ne žele iznositi svoje stavove u javnost. Smatraju kako naknade za OIE u Hrvatskoj nisu sukladne EU propisima jer uz istaknuti postotak na računima potrošača za OIE, kakva postoji i u drugim zemljama članicama, u Hrvatskoj postoji i dodatna obveza kupovine električne energije po subvencioniranim cijenama. Ta je cijena, kako kažu, i do 30% viša od tržišne.

Vlada je sredinom siječnja prihvatila Nacrt prijedloga zakona o tržištu plina te ga uputila u saborsku proceduru na donošenje po hitnom postupku. Hitnost je nužna kako bi se na vrijeme mogli donijeti podzakonski akti koji uređuju tržište.

S obzirom na to da je Vlada još na tri godine odobrila sufinanciranje plina za kućan-stva, otvaranje tržišta moguće je tek 2021. godine.

-EU se opredijelila za čistu i zelenu energiju, uz jaču energetsku učinkovitost te postizanje globalne liderske pozicije u obnovljivim izvorima. Energetska strategija Hrvatske sigurno treba uvažiti potencijal obnovljivih izvora energije - sunca, bioplinskih postrojenja, hidro i geotermalnih elektrana i drugih - smatra Šutina, naglašavajući kako nakon prve faze OIE u kojoj smo imali kvote, tek treba vidjeti kako će se regulirati pre-mijski model i kako će ta nova pravila igre utjecati na proizvođače, opskrbljivače i potrošače.

-Pred svima nama stoji važan zadatak usuglašavanja novog modela za suživot konvencionalnih i obnovljivih izvora, ako želimo konkurentnu cijenu energije i sigur-nost opskrbe. Od Vlade pak očekujemo da na transpa-rentan način osigura stabilan i predvidljiv regulatorni okvir kako bi podržala razvoj i konkurentnost energet-skog sektora. U tom smislu pozivamo na tijesnu surad-nju državne uprave, ministarstava, znanstvenih institu-cija i civilnog društva s energetskim sektorom - rekla je direktorica HUP-Udruge energetike.

EU ulaže u LNG na KrkuEuropska unija će uložiti 101,4 milijuna eura bespo-vratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) u izgradnju terminala za ukapljeni pri-rodni plin (LNG) na Krku. Bespovratnim sredstvima pokrit će se dio ukupnih troškova izgradnje termina-

la, koji se procjenjuju na 383,6 milijuna eura. Budući LNG terminal na Krku omogućit će opskrbu Hrvatske i Mađarske prirodnim plinom, ali i pojačati diversifika-ciju izvora energije u srednjoj i jugoistočnoj Europi te dati gospodarski poticaj cijeloj regiji.

U okviru svoje strategije energetske unije EU je odlučna graditi veze koje nedostaju u energetskoj infrastrukturi te svakoj državi članici zajamčiti pri-stup najmanje trima izvorima plina. Izgradnjom LNG terminala, koji će najprije funkcionirati kao plutajući terminal za LNG i jedinica za uplinjava-nje godišnjeg kapaciteta od najmanje 2 milijarde prostornih metara, povećat će se sigurnost opskrbe plinom u srednjoj i jugoistočnoj Europi. LNG termi-nal ujedno će poboljšati konkurentnost u regiji te, kao prioritetan projekt u okviru inicijative za plin-sku povezanost srednje i jugoistočne Europe (CE-SEC), omogućiti djelotvorniju integraciju ključnih infrastrukturnih projekata. U okviru Instrumenta za povezivanje Europe projektima za transeuropsku energetsku infrastrukturu do 2020. godine na raspo-laganju je ukupno 5,35 milijardi eura.

Zašto ne funkcionira burza električne energije CROPEX?CROPEX se suočava sa standardnim problemom nove burze električne energije, a to je nedostatak likvidnos-ti. Cijeloj problematici pridonosi i kasno izlistavanje rezultata, čime je CROPEX zadnja burza u regiji na kojoj je moguće trgovanje na tržištu dan unaprijed. Većina tržišnih sudionika se zbog toga odlučuje osta-viti male količine energije za trgovanje na tzv. last re-sortu, jer poslije CROPEX-a više nemaju mogućnosti dodatno korigirati svoje „pozicije“ za dan unaprijed.

Isti problem imala je i slovenska burza električne ener-gije BSP South Pool, koja je uspjela ostvariti znatne volumene trgovanja, ali tek nakon spajanja s talijan-skim tržištem. U HEP-u smatraju da će problem li-kvidnosti na CROPEX burzi biti riješen nakon market couplinga (spajanja) s nekim od susjednih tržišta.

Samostalno upravljanje nabavom električne energijeDugogodišnje iskustvo u radu HEP Opskrbe pokazalo je kako velike kompanije imaju sve više iskustva u na-bavi i upravljanju troškovima električne energije i žele aktivno sudjelovati u tom procesu. Stoga je HEP Op-skrba, zahvaljujući sinergiji HEP grupe, razvila HEPI Trader, novu uslugu i softversku aplikaciju kroz koju veliki kupci iz kategorije poduzetništvo sami mogu upravljati nabavom električne energije, uz kontinuira-ni uvid na stanju tržišta i mogućnost kupovine energi-je na tranše, a sve kako bi optimizirali troškove.Ukratko, kako su nam objasnili iz HEP-a, riječ je o snažnom softverskom alatu pomoću kojeg kupac virtualno komunicira s tržištem električne energije, nabavlja električnu energiju u vrijeme koje smatra

Od Vlade očekujemo da na transparentan

način osigura stabilan i predvidljiv regulatorni

okvir kako bi podržala razvoj i konkurentnost

energetskog sektora.


nim pogonima) mogu se kvalitetnije prikupljati i detaljnije analizirati kako bi se došlo do zaključaka kako provesti optimiranje rada dijela ili cijelog pro-izvodnog procesa.Proces optimiranja treba ponavljati u krug jer optimi-ranje jednog dijela procesa sigurno ima utjecaj na pro-cese koji se na njega nadovezuju. Stoga ne čudi da se novi proizvodi, postrojenja, pa i cijele tvornice nastoje 'izgraditi' u virtualnom svijetu, što je poznato pod poj-mom digitalnih blizanaca (digital twins).

Sve to najavljuje promjene u načinu projektiranja, pro-izvodnje, upravljanja te servisiranja postrojenja i njiho-vih komponenti. Također će se mijenjati i način kako se one sastavljaju i puštaju u pogon jer će upravo digitalni blizanac omogućiti da se unaprijed vidi kako i u kojem vremenu odraditi pojedine aktivnosti.

Kako su nam objasnili iz Siemensa, primjer takvog modela je digitalna elektrana. Ona predstavlja i više od trodimenzionalnog grafičkog prikaza pojedinih komponenti stvarne elektrane. To je kombinacija stvarno raspoloživih podataka prikupljenih tije-kom razvoja, projektiranja, nabave, puštanja u rad i stvarnog rada komponenti i postrojenja, a koji su zatim grafički uređeni tako da predstavljaju virtu-alno postrojenje. Dok postrojenje radi ili se pušta u rad, svaki digitalni blizanac zadržava arhivu stvar-nih podataka, koja se neprekidno ažurira aktualnim vrijednostima. Ti podatci predstavljaju podlogu za digitalna rješenja sa stvarnim rezultatima za po-slovanje elektrana. Siemensova digitalna rješenja osiguravaju raspoloživost, učinkovitost postrojenja, smanjenje rizika (kibernetička sigurnost) i uskla-đenost sa zakonskim zahtjevima (poput zahtjeva za emisije). Sveobuhvatan sustav tih digitalnih rješe-nja predstavlja digitalnu elektranu, a povezanost digitalnih rješenja (aplikacija) u cjelinu čini Mind-sphere, platformu koja objedinjuje sve aplikacije u oblaku.

Europska unija ćeuložiti 101,4 milijuna

eura bespovratnih sredstava u okviru

CEF-a, Instrumenta za povezivanje Europe, u

izgradnju LNG termina-la na Krku.

Energetika

Restrukturiranje HEP-a u skladu s Trećim

energetskim paketom EU

Hrvatska elektroprivreda ispunila je postavljene zahtjeve iz Trećeg energetskog paketa. Hrvatski operator prijenosnog sustava izdvojen je i certificiran od strane HERA-e po tzv. ITO modelu kao neovisni operator prijenosa, što podrazumijeva ostanak u stopostotnom vlasništvu HEP-a d.d., uz potpuno imovinsko, pravno i financijsko odvajanje od ostatka vertikalno integriranog subjekta.HEP - Operator distribucijskog sustava također je restrukturiran, a u okviru tog pro-cesa izvršeno je odvajanje javne usluge opskrbe električnom energijom od regulirane mrežne djelatnosti distribucije električnom energijom. U tijeku je i proces promjene imena i redizajna vizualnog identiteta HEP ODS-a, čime će u potpunosti biti ispunje-ni propisani zahtjevi.

-Što se tiče tržišta električne energije, ono je u potpunosti liberalizirano, što podrazu-mijeva slobodno tj. tržišno formiranje cijena, osim u segmentu javne usluge opskrbe u kojem su cijene regulirane za one kupce koji nisu odabrali tržišnog opskrbljivača ili su bez njega ostali - rekli su nam iz HEP-a.U prijedlogu novog, tzv. Zimskog energetskog paketa „Čista energija za sve Europlja-ne“, fokus je na tržišnim modelima, regionalnoj integraciji, suradnji operatora prijenosa i distribucije, jačoj ulozi kupaca, digitalizaciji energetskog sektora, pružanju usluga itd.

Kako su nam objasnili iz HEP-a, distribucija preuzima nove uloge u smislu napred-nog upravljanja mrežom i prihvata novih tehnologija, odnosno elemenata u mrežu kao što su distribuirani proizvođači električne energije, fleksibilna potrošnja, spre-mnici energije, električna vozila i punionice. Kupci postaju aktivni tržišni sudionici koji u okviru novih poslovnih modela mogu sudjelovati na tržištu ili ugovarati fleksi-bilne uvjete s agregatorima i energetskim zajednicama.

-U svakom slučaju, koncept tržišta i tržišnih odnosa u potpunosti se mijenja, a svaka kompanija analizira i prepoznaje koncept koji će joj omogućiti povećanje prihoda i prili-ku za nove investicije. HEP će, kao i ostale kompanije unutar EU, u sklopu procesa pri-lagodbe organizacijske strukture analizirati i odabrati odgovarajuće poslovne modele, te na taj način odgovoriti izazovima i trendovima koje donosi novi koncept jedinstve-nog europskog energetskog tržišta - rekli su nam iz HEP-a.

optimalnim i po cijenama za koje procjenjuje da za-dovoljavaju njegove potrebe. To je važno u situacijama kada dolazi do velike promjene i cijena na burzama i kad cijene na veleprodajnim tržištima rastu, što je posebno bilo vidljivo tijekom 2017. godine. HEPI Tra-der tako sadrži neke od principa rada burze električne energije, namijenjen je krajnjim (velikim) kupcima ka-tegorije poduzetništvo, ali ne i trgovcima, te je dostu-pan u ponudi HEP-ovih tvrtaka u regiji: HEP Opskrbe u Hrvatskoj, odnosno HEP Energije u Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini.

Digitalizacija energetskih procesaČetvrtom industrijskom revolucijom, odnosno digi-talizacijom poslovnih modela, postojeći se proizvod-ni sustavi nastoje što više optimizirati u svrhu sma-njenja potrošnje energije te gubitaka i skraćivanja vremena potrebnog za dizajn novog proizvoda itd. Postojeći digitalni podatci (mjerenja po proizvod-

6766 BIZdirekt � ožujak 2018. www.mirakul.hr14 BIZdirekt � travanj 2016.

www.astarea-yachting.com

PRODAJA PLOVILA

CHARTER MANAGEMENT

ODRŽAVANJE PLOVILA

IZNAJMLJIVANJE PLOVILA

PRODAJA I CHARTER MANAGEMENT REZERVIRAJTE SVOJ ODMOR+385 98 360 636 +385 21 543 [email protected] [email protected]

R.Boškovića 7, 21000 Split, Hrvatska HR-AB-21-060215087

Jedrenje Jadranom - neprocjenjiv užitak

Nautički turizam

Pripremila: Vedrana Glojnarić

Posljednjih godina Hrvatska se sve bolje pozicionira kao top nautička destinacija. Istina, u tome nam uvelike pomažu prirodne ljepote, kulturna baština, bogata enogastronomska ponuda, geografski položaj i prometna povezanost, ali i prepoznavanje važnosti nautike za promociju Hrvatske kao turističke destinacije 365 dana u godini.

Prošle godine unautičkom charteru

ostvareno je 474 tisuća dolazaka te 3,2

milijuna noćenja.

Bilo da volite aktivan odmor ili opušteno prepuštanje moru i suncu, jedrenje je neodoljiva kombinacija mora, sunca, vjetra i svježeg zraka. Ako samo na nekoliko dana otplovite daleko od kopna i užurbane svakodne-vice, oslobodit ćete se stresa, vratiti unutarnji mir i do-živjeti avanturu koju ćete dugo pamtiti.

Hrvatska sve bolja na tržištu nautičkog turizmaGeoprometni položaj i razvedenost obale Hrvatskoj daju izuzetan potencijal i prirodne uvjete za razvoj nautičkog turizma, zbog čega je već postala jedna od poželjnijih nautičkih destinacija na svijetu. Tome svje-doče i stalno rastući rezultati poslovanja u nautičkom turizmu, produljenje sezone te kontinuirano obogaći-vanje popratne ponude.Prema podatcima sustava eCrew, u charter segmentu ponude u 2017. godini ostvareno je 474 tisuće dolazaka i 3,2 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 15% u do-lascima te 16% u noćenjima u odnosu na 2016. godinu.

-Najviše nautičara u Hrvatsku stiže iz Njemačke. U proš-loj godini Nijemci su ostvarili čak 569 tisuća noćenja, što je povećanje od 14% u odnosu na 2016. godinu. Slijede Austrijanci s više od 408 tisuća noćenja, zatim nautičari iz Ujedinjenog Kraljevstva s 231 tisućom noćenja i Česi s 227 tisuća noćenja. Važno je naglasiti kako je u 2017. go-dini ostvaren veliki porast noćenja u nautičkom turizmu od strane gostiju koji dolaze s dalekih tržišta. Tako su na-utičari iz SAD-a zabilježili rast u broju noćenja u odnosu na 2016. godinu za čak 61%, a nautičari iz Australije za visokih 35%. Rastu broja dolazaka nautičara s dalekih tržišta svakako doprinosi i usmjerenost Ministarstva turizma, koje zajedno s Hrvatskom turističkom zajedni-com radi na pozicioniranju Hrvatske kao avio destinacije i stvaranju predispozicija za daljnje uvođenje novih avio linija - rekli su nam u Ministarstvu turizma.Početkom godine HTZ je uspješno predstavio hrvat-sku nautičku ponudu na sajmu BOOT u Düsseldorfu na vrlo važnom njemačkom tržištu. Slijede nastupi na sajmu BOOT u Tullnu u ožujku te na sajmu Salon Na-utique u prosincu u Parizu.Kako bi turistima sve informacije vezane za nautič-ku ponudu bile dostupne na jednom mjestu, HTZ će dopuniti postojeću podstranicu o nautičkom turizmu prijedlozima ruta, popisom charter kompanija i osta-lim informativnim i doživljajnim sadržajem, a bit će izrađen i odgovarajući foto i video-materijal.

Mogućnosti daljnjeg razvoja nautičkog turizma u HrvatskojKonzumenti nautičkog turizma u prosjeku su gosti veće platežne moći koji se duže zadržavaju na odmo-ru te doprinose prepoznatljivosti imidža destinacije i na taj način imaju utjecaj na repozicioniranje cjeloku-pne visokokvalitetne turističke ponude. Zbog toga su u Ministarstvu turizma posebno usmjereni na daljnji ra-zvoj nautičkog turizma te su oformili odjel za nautički turizam koji će aktivno provoditi strategiju razvoja tog oblika turizma u suradnji s lokalnim samoupravama i ostalim dionicima u sustavu.

-Kada su u pitanju razvojne mogućnosti i daljnji razvoj nautičkog turizma, važno je napomenuti kako se nau-tički turizam u Hrvatskoj odvija u okviru različitih pod-vrsta, a za koje su definirane različite mjere i aktivnosti kako bi se potaknuo njihov razvoj, odnosno povećanje

Novi trendovi u nautičkom turizmu

Hrvatska ima sve prirodne potencijale i komparativne prednosti za razvoj nautičkog turiz-ma u segmentu nautike luksuza. -Razvedena obala, bezbrojni zaljevi i uvale, rajske plaže i druge ljepote netaknute prirode iz kojih izvire i gastronomska ponuda koja sljubljuje najbolje od mediteranske i kontinentalne kuhinje. Nautičarima su ostvarive sve želje, bilo da preferiraju aktivni odmor, potpunu relaksaciju daleko od buke i vreve gradova ili pak teže tomu da svoje nautičko iskustvo oplemene novim kulturnim, prirodnim ili ga-stronomskim doživljajima. Jedinstveni autohtoni „užanci“ i lokalni običaji koegzistiraju i nadopunjuju se s najaktualnijim tehnološkim i organizacijskim dosezima kakve danas nudi svjetska turistička industrija - kaže Gracia Krainer, voditeljica Odjela korporativnih komunikacija i marketinga ACI-ja.

Dodatne prednosti naše obale, a koji su iznimno važni klijenteli u segmentu nautike luksuza, sigurnost su i privatnost koje su na našoj obali još uvijek zajamčene, po-sebno tijekom krstarenja i privezivanja u uvalama i marinama koje se nalaze izvan urbanih sredina.-Sve navedene činjenice govore u prilog tome da bi se nautički turizam u segmen-tu nautike luksuza trebao brže razvijati. Nažalost, čimbenik koji najviše ograničava mogućnost razvoja u tom smjeru, u slučaju ACI-ja i ostalih marina, jest koncesija. Naime, prema važećim ugovorima o koncesiji, sve ACI marine (izuzev ACI marine u Slanom) imaju koncesije do kraja 2030. godine, što predstavlja još 12 godina za ekonomsku isplativost bilo kakve značajnije investicije. Preduvjet za sva ozbiljnija ulaganja je, prije svega, produljenje trajanja koncesije - zaključuje Krainer.


Novi modeli hrvatskih i stranih jedrilica u HrvatskojU posljednjih godinu-dvije dana hrvatska mala i srednja brodogradilišta na tržištu su predstavila nekoliko no-vih modela jahti, jedrilica, brodica, motornih brodova i gumenjaka. Prema riječima Slavena Štrkovića iz HGK - Udruženja male brodogradnje trendovi su od 2016. pozitivni te je ukupni prihod porastao za 350 milijuna kuna. Iz ponude Štrković je izdvojio modele Salona 380 regatni krstaš AD Brodovi d.o.o., motorne jahte Mirakul 40 i Mirakul 30 Grginić jahte, jahtu Pearlsea 56 Coupe 17 metara, krstaše Leidi 800 i Leidi 660, jedrilicu Reacher 780 te brodice Nautika 600K i Nautika 690K Remia Plast.

Od ove godine u hrvatskim charter flotama može se naći nekoliko najtraženijih modela jedrilica popularnih za obi-teljsko jedrenje poput Beneteau modela Oceanis 35, Oce-anis 38.1, Oceanis 45, Oceanis 48 i Oceanis 51.1. Modeli se odlikuju prostranošću, a cijene tjednog najma u sezoni kreću se od 1200 do 6800 eura.U ponudi su i novi luksuzno opremljeni modeli Founta-ine-Pajot katamarana - Saona 47, MY 44 i MY 37 s cije-nom tjednog najma u sezoni od 3500 do 16400 eura.

kvalitete, unaprjeđenje postojeće i stvaranje novih po-nuda koje se vežu uz taj turistički proizvod. Te podvrste odnose se na ‘yachting’ turizam ili jahtarenje, ‘cruising’ turizam ili krstarenje, koji podrazumijeva plovidbu i bo-ravak na većim i velikim plovilima – kruzerima, a pu-tem kojih putnici posjećuju određeni broj destinacija na kopnu ili otocima - kažu iz Ministarstva turizma.Budući razvoj nautičkog turizma u Hrvatskoj treba zadržati ravnotežu između ekonomskog napretka i održivog razvoja, a da bi ostao autentičan i prepoznat-ljiv, neophodno je zaštiti i očuvati izvornost obalnog prostora i mora da ne dođe do negativnih posljedica i zasićenosti turističkog prostora. Akcijskim planom razvoja nautičkog turizma te Strategijom razvoja tu-rizma istaknuta je važnost investiranja u izgradnju novih vezova i marina na atraktivnim destinacijama s cjelogodišnjom ponudom, pri čemu će se primjenjivati nove tehnologije i ekološki standardi u zaštiti okoliša.-Veliku važnost za razvoj nautičkog turizma i privla-čenje većeg broja nautičara predstavlja i povezivanje s drugim turističkim proizvodima i ponudama u desti-nacijama, odnosno stvaranje popratnih sadržaja kako bi se gosti što više zadržali u destinacijama - poručuju iz Ministarstva turizma.Razvoj nautičkog turizma potpomažu i tematski saj-movi pa se tako ove godine održavaju sljedeća događa-nja: Croatia Boat Show u Splitu, 11.-15.04., zatim 10. Dani hrvatske male brodogradnje i Sajam turističkih atrakcija - Split, 19.-22.04., a značajni su još i Nautički sajam u Rijeci, 28.-30.09., Biograd Boat Show - 18.-21.10. te ICE - International Charter Expo u Zagrebu, 02.-04.11. Krajem veljače održan je još jedan uspješan sajam nautike na Zagrebačkom velesajmu.

Gdje jedriti od sjevera do jugaAko odmor odlučite provesti na jedrilici, možda će vam najteže biti odabrati rutu. Rute ovise o tome što želite vidjeti, koliko dana planirate provesti na moru, gdje je polazna charter baza, jedrite li sami ili sa skipperom te o vremenskim uvjetima.Svakako najpopularnija lokacija je područje Kornata, zadarski arhipelag i južna Dalmacija. Rute možete planirati sami ili u dogovoru sa skipperom, a mogu obuhvaćati posjet kulturnim znamenitostima, traže-nje idealnih lokacija za ronjenje, istraživanje skrivenih ljepota Jadrana, uživanje u gastro ponudi, obilazak gra-dova uz obalu ili samo opušteno jedrenje.

-Imamo tri charter baze - u Kaštelima, Biogradu na Moru i Dubrovniku, od kojih je ona u Kaštelima i najpopular-nija s obzirom na to da u njoj imamo najveći broj plovi-la. Dubrovnik je također jako popularan, no tamo zbog nedostatka prostora u marini nismo u mogućnosti širiti našu flotu. Kad je riječ o jednotjednom charteru, rute iz baze Kaštela najčešće obuhvaćaju otoke Vis, Hvar, Brač i Šoltu, a kod dvotjednih chartera rute vode i put Kor-čule i Dubrovnika. Iz naše baze u Dubrovniku zasigurno

Nautički turizam

Veliku važnost za razvoj nautičkog turizma i privlačenje većeg broja nautičara predstavlja i povezivanje s drugim turističkim proizvodima i ponudama u destinacijama.

Nautički turizam

su na rutama neophodni Mljet i Lastovo, kao i Korčula. Našu charter bazu u Biogradu okružuju Nacionalni park Kornati, Park prirode Telaščica, a ni Nacionalni park Krka nije previše udaljen - nabrojio je Karmelić.

Charter ponude u 2018.Charter tvrtke u 2018. očekuju nastavak rasta broja go-stiju u nautičkom turizmu, što je, kaže Karmelić, po-praćeno trendom rasta broja plovila u flotama: -Već je zadnjih nekoliko godina vidljiv i trend potražnje za sve većim plovilima pa su tako najpopularnije jedrilice u charteru one od 45 stopa i više. U našoj floti trenutno naj-bolje rezultate u bookingu ostvaruje Hanse 588. Dodaje da prevladava bareboat charter, gdje gosti traže svoju pri-vatnost i slobodu plovidbe kamo god požele, pa se velika većina plovila iznajmljuje upravo u tom obliku chartera. -Naravno, postoje i gosti koji se žele samo opustiti i ne voditi brigu ni o čemu tijekom svog godišnjeg odmora. Takvi mogu uz plovilo angažirati i skippera i hostesu ili odabrati plovilo sa stalnom posadom kakvih na Jadranu ima dovoljno, bilo da je riječ o jedrenjacima, guletima ili motornim jahtama.

-Od ove godine u ponudi nudimo jedinstvenu flotilu na Mediteranu i uopće u charter ponudi - 5 jedrilica dan-skog proizvođača X-Yachts. Ono što je Porsche u svije-tu automobila, to je X-Yachts u svijetu jedrilica. Istinski jedriličari prepoznaju vrhunske odlike luksuznog uređe-nja interijera i udobnosti koje pružaju X-Yachts modeli bez gubitka nadmoćnih performansi pod punim jedrima vjetra. Četiri primjerka X43 debitirat će na ovogodišnjoj Uskršnjoj regati, a kasnije u sezoni pridružit će im se i Xc35. Standardna charter ponuda bit će tako obogaćena ovim odličnim jahtama, a strastveni jedriličari imat će od sada konačno dobar izbor brodova. Naša flotila bit će dos-tupna i za treninge jedrenja ili korporativne regate poje-dinih tvrtaka - istaknula je Ćosić.

Dodaje da su prošle godine otvorili novu bazu u novo-izgrađenoj ACI marini Veljko Barbieri u Slanom. -Radi se o izuzetnoj destinaciji na Jadranu čija je lokacija bez premca jer Slano je udaljeno od bisera južne Dalmacije poput Šipana samo 2 NM, Mljeta 9 NM, Korčule 35 NM ili nezaobilaznog Dubrovnika samo 15 NM. Ove godine povećali smo broj brodova čija je matična luka u Slanom te omogućili našim klijentima One-way chartere. To su naši najveći aduti u nadolazećoj charter sezoni te je veći-na naših kapaciteta već dobro popunjena. Nava nautika u pred i posezoni nudi posebne popuste i fleksibilnije mo-gućnosti chartera. -Želimo privući potencijalne klijente da ljepote naše oba-le upoznaju i van glavne sezone uz puno manje gužve i stresa. Popunjenost kapaciteta nastojimo povećati i tai-lor made programima i to u kraćim verzijama, te gosti-ma nudimo dodatne usluge u istoj cijeni najma broda i time povećavamo kvalitetu usluge i zadovoljstvo gostiju - kaže Ćosić.

Kvaliteta i ponuda marina u Hrvatskoj

Prema ocjenama gostiju, Zlatno sidro 2017. dobila je marina Punat na otoku Krku. Drugo mjesto zauzela je ACI marina Veljko Barbieri u Slanom, a treće Olive Island marina na Ugljanu.

-S obzirom na konstantno povećavanje broja plovila na našoj obali, počelo je nedo-stajati vezova u marinama, kako stalnih vezova za charter flote, tako i vezova na de-stinacijama koje tijekom sezone posjećuju charter gosti. Marine donekle idu ukorak s vremenom pa su neke počele nuditi mogućnost rezervacije veza, što uvelike olakšava boravak charter gostima. S obzirom na sve veće dimenzije plovila, neke starije marine postaju tijesne, dok novoizgrađene marine pružaju obilje prostora za takva plovila - navodi Igor Karmelić, marketing manager Croatia Yachtinga.Trenutno u Hrvatskoj od 58 marina samo D-Mandalina marina u Šibeniku ima najvišu kategoriju ‘5 sidara’, a prva ACI marina s ‘5 sidara’ bit će, nakon završetka rekonstruk-cije, marina Rovinj, koja će se potpuno orijentirati na razvoj ponude i usluga prema tržištu luksuznih plovila.

-Izgradnja nove ACI marine Rovinj predstavlja značajan iskorak u standardima nautičkoga turizma u Hrvatskoj. Vrhunski dizajn, najnovija tehnološka rješenja te visoka razina tailor made tehničke i ugostiteljske usluge na tragu najmodernijih nautičkih ‘one stop shop’ odredišta idealno će se uklopiti u destinaciju koja se razvija ubrzanim tempom. Tijekom projektiranja u obzir su se uzimala najsuvreme-nija tehnička rješenja s posebnim naglaskom na zaštitu okoliša, a tijekom izgradnje korišteni su najkvalitetniji materijali. Svi dodatni sadržaji marine pomno su birani kako bi marina zadovoljila potrebe najzahtjevnijih nautičara. Novi koncept prožet je notom ekskluzivnosti u svakome detalju. Uz najviše standarde poslovanja u ACI marini Rovinj bit će ponuđena vrhunska usluga koja je do sada nedostajala u nau-tičkome sektoru - kaže Krainer.

Nova marina raspolagat će s 1.400 m2 komercijalnih prostora, uključujući ugosti-teljske sadržaje, restoran i caffee-lounge bar, trgovinu prehrambenim proizvodima, wellness, trgovine poznatih robnih marki, uredske prostore za predstavništva reno-miranih zastupnika za prodaju luksuznih jahti, charter agencije, trgovinu nautičkom opremom i servisni centar. Marina će imati 192 veza na koje će se moći vezati jahte prosječne dužine 17 metara, umjesto dosadašnjih 11 metara. Marina će na godišnji vez moći primiti i jahte do 35 metara dužine, a u tranzitu i znatno veća plovila.

ACI marina Rovinj

Plovite sigurno uz Astarea Yachting

Astarea Yachting - charter & broker je turistička agencija s 20 godina iskustva u nau-tičkom turizmu. Tvrtka se bavi prodajom i iznajmljivanjem plovila (sa i bez posade), charter managementom, održavanjem plovila i servisom istih.Najam plovilaFlota od 30 brodova raspoloživa je iz dvije charter baze, Splita i Dubrovnika. Mak-simalna popunjenost kapaciteta osigurava se kvalitetnom uslugom te razgranatom mrežom agenata i stalnim gostima koji se s povjerenjem vraćaju.Charter management:Omogućava potencijalnom vlasniku kupovinu plovila uz minimalna ulaganja te povrat investicije u roku od 5 do 7 godina. Troškovi plovila (održavanje, osiguranje, trošak veza u marini) podmiruju se iz prihoda koje plovilo ostvari u charter managamentu.Servis i održavanjeAstarea Yachting pruža sveobuhvatnu aftersales uslugu, redovno i godišnje održava-nje plovila, te popravak plovila s punim jamstvom za obavljene usluge.Za sve informacije obratite im se s povjerenjem: www.astarea-yachting.com.


Poslovni kalendar

Sajmovi

16. - 18.03.2018.Međunarodni sajam turizma place2goMjesto: Arena ZagrebInformacije: http://place2go.org

04. - 07.04.2018.Interprotex - 12. međunarodni sajam zaštite osoba i imovineEmat - Međunarodni sajam zaštite okoliša i komunalne opremeInterklima - 24. Međunarodni sajam grijanja, klimatizacije, obrade pitkih voda i obnovljivih izvora energijeMjesto: Zagrebački VelesajamInformacije: www.zv.hr

10. - 15.04.2018.Zagreb Auto Show Mjesto: Zagrebački VelesajamInformacije: www.zv.hr 24. - 27.04.2018.Biam – ZavarivanjeMjesto: Zagrebački VelesajamInformacije: www.zv.hr

Konferencije

13.03.2018.Digital takeover konferencijaMjesto: Cinestar Zagreb / Branimir centarOrganizator: 24sataInformacije: http://digitaltakeover.hr

22.-23.03.2018.5. Hr days konferencijaMjesto: Rovinj, Hotel Lone

Organizator: MojPosaoInformacije: www.hrdays.net

26. - 28.03.2018.e-Biz 2018Mjesto: City Plaza Event Centar, ZagrebOrganizator: CASE d.o.o.Informacije: http://e-biz.conferenceatnet.com

28. 03. 2018.CFO konferencija 2018. - CFO budućnostiMjesto: Hotel Esplanade, ZagrebOrganizator: Deloitte d.o.o.Informacije: www2.deloitte.com/hr

28.03.2018.Ecommerce Day 2018 Mjesto: Kraš Auditorium, ZagrebOrganizator: Shopper’s Mind d.o.o.Informacije: http://ecommerceday.smind.hr

11. - 14.04.2018.18. Hrvatska konferencija o kvalitetiMjesto: Hotel Kompas, DubrovnikOrganizator: Hrvatsko društvo za kvalitetuInformacije: www.18konferencija-hdkvaliteta.com

12. - 15.04.2018.Dani komunikacijaMjesto: Hotelu Lon, Rovinj , u organizaciji HURA-e i IAB-a Hrvatska.Organizator: HURA i IAB HrvatskaInformacije: https://danikomunikacija.com/hr

24. - 27.04.2018.WinDays18Mjesto: Valamar Isabella Island Resort, PorečInformacije: www.windays.hr

72 BIZdirekt � ožujak 2018.

issn: 1848-2937 · 2018. 3. 8. · 1 issn: 1848-2937 prvi besplatni poslovni časopis - slavonija i...

Documents