zagreb, lipanj , 200 9

Zagreb, lipanj, 2009.

PREZENTACIJA

Futura – Udruga za zaštitu životinja

Zaštita životinja u RH i percepcija udruga za zaštitu životinja

2

Sadržaj

Uvod Rezultati

Vlasnici kućnih ljubimaca Upoznatost sa radom udruga za zaštitu životinja,

izvori financiranja, zalaganje građana zbrinjavanje životinja Situacija po pitanju zaštite životinja u Republici Hrvatskoj Upoznatost i zadovoljstvo provedbom Zakona o zaštiti životinja Zalaganje stranaka i gradova po pitanju zaštite životinja Demografija

Sažetak i zaključak

3

Uvod

Klijent: Futura – Udruga za zaštitu životinja Izvođač: Accent Cilj istraživanja: stavovi građana prema životinjama i udrugama za zaštitu

životinja

Metoda: CATI (Computer Aided Telephone interviewing) - telefonsko anketiranje

Područje: Republika Hrvatska

Uzorak: Veličina uzorka: osnovni uzorak (N=1.000)

Osnovni uzorak reprezentativan prema regijama, spolu i dobi (18+)

REZULTATI

NAPOMENA:Svi podaci bi trebali biti u zbroju 100%, no odgovori “Ne znam”su maknuti iz izvještaja radi preglednosti, te također i odgovori s niskim postotkom kod grafikona s puno mogućih odgovora. Svi odgovori nalaze se u Tabelarnom prikazu.STATISTIČKI ZNAČAJNE RAZLIKE: Statistički značajne razlike prikazane su sivim kružićima na kod pojedinog postotka. Sve navedeno je statistički značajno ukoliko nije drugačije navedeno ili je navedeno da se radi o trendu.

Kućni ljubimci; životinje i ljudi

6

Ima/nema kućnog ljubimca

Baza: N= 1.000

P1.Imate li kućnog ljubimca?

Ima kućnog ljubimca

Nema kućnog ljubimca 49

51

10.001 - 30.000 stanovnika

U većoj mjeri imaju kućnog ljubimca

Polovica ispitanika ima kućnog ljubimca.

Vlasnici kućnih ljubimaca su u podjednakom broju i muškarci i žene,više ljudi iz manjih mjesta, između 35 – 44 godine te oni iz sjeverne Hrvatske.

Također osjetljivi na napuštene životinje, oni koji potpomažu udruge te koji imaju pozitivan stav prema udrugama češće imaju kućnog ljubimca od ostalih.

35 - 44 godina

Sjeverna Hrvatska

Osjetljivi na napuštene životinje

Pomažu udrugama za zaštitu životinjaPozitivan stav prema udrugama za zaštitu životinja

7

Vrste kućnih ljubimaca

Pas

Mačka

Ptica

Glodavac

Gmaz

Ribice

5

4

9

8

36

65

Ukupno SpolŽenski Muški

7

5

9

9

39

67

2

3

8

7

34

63

Više od ½ ispitanika za kućnog ljubimca ima psa, slijedi mačka kao česti kućni ljubimac te ostale životinje.

Zanimljivo je napomenuti kako, iako se pas češće percipira kao kućni ljubimac muškaraca, a mačka žena, u ovom istraživanju podjednaki broj žena i muškaraca ima mačku ili psa (dakle ta podjela na muške i ženske kućne ljubimce nije potvrđena).

Baza: N= 508

P2 Kakvog kućnog ljubimca imate?

8

Pedigre

4

10

7

61

89

80

96

90

82

1

2

5

11

15

9

38

Ima pedigre Nema pedigre Ne znam

Ljubimci ispitanika uglavnom nemaju pedigre. Gledajući po vrsti ljubimca, psi više od ostalih životinja imaju pedigre.

Pas

Mačka

Ptica

Glodavac

Gmaz

Ribica

Baza: N= 508

P3 Ima li Vaš ljubimac pedigre?

9

Mjesto nabave kućnog ljubimca

4 5 5

1

2

68

4333

9131

43

2

26

29

5

1436

5

4 10

20

12

10

2224

444 10 1 4 2

30

3

15

Pas Mačka Ptica Glodavac Gmaz Ribica

Ne znam, ne mogu odgovoriti

Preko udruge za zaštitu životinja

Udomio preko oglasnika

Dobio na poklon

Pronašao na ulici

Uzeo od prijatelja/ poznanika

Kupio u pet shopu

Kupio od uzgajivača

Većina ispitanika, vlasnika pasa (skoro 2/3) je psa nabavila od prijatelja/poznanika ili kupila od uzgajivača. Preko 3/4 ispitanika, vlasnika mačaka je svojeg ljubimca nabavilo od prijatelja ili su je pronašli na ulici. Većina ispitanika je ptice, glodavce, gmazove i ribice kupila u pet shopovima, dok je kod gmazova i glodavaca još česta situacija gdje su ljubimca uzeli od prijatelja ili dobili na poklon.

Baza N = 508

P4. Gdje ste nabavili Vašeg ljubimca?

10

Smatrate li da su životinje osjećajna bića

2

98

Ukupno

Da

Ne

Spol

Muški Ženski

96

3 1

99


.

Ispitanici smatraju da su životinje osjećajna bića, podjednako i muškarci i žene, te također nema razlika gledajući sve ostale demografske i sociološke karakteristike osim što ispitanici koji nisu osjetljivi na napuštene životinje, u manjem broju percipiraju životinje kao osjećajna bića.

Da

Ne

Baza N = 1000

P5. Smatrate li da su životinje su osjećajna bića?

76

21

96

1

99

1

Nisam Niti da niti ne Jesam

11


34

47

1

1

3

14

Uopće nisam

Većinom nisam

Niti jesam niti nisam

Uglavnom jesam

U potpunosti jesam

Ne znam

Ukupno

4

81

Većina ispitanika je osjetljiva na napuštene životinje (srednja ocjena 4.24)

Na ovom mjestu je važno naglasiti kako je vrlo vjerojatno da većina ispitanika koji su pristali odgovarati na anketu u ovom istraživanju ima izraženiji stav po pitanju životinja i to najvjerojatnije većinom pozitivan. Tako da ovako dobar rezultat treba uzeti s rezervom.

Baza N = 1000

P6. U kolikoj mjeri biste za sebe rekli da ste osjetljivi na napuštene životinje?

Srednja ocjena

4,24

12

4,5 4,4 4,54,3 4,3

4,2

4,0

4,5

3,84,0 4,1

3,9

1

2

3

4

5M

uški

Žens

ki

16 -

24

25 -

34

35 -

44

45 -

54

55 -

64

65 i

više

NSS

KV,

VKV,

SSS

VŠS,

VSS

Mjera osjetljivosti prema napuštenim životinjamaSrednje ocjene

Spol Dob

Baza N = 1000 SREDNJE OCJENE


Ženski ispitanici pokazuju znatno veću osjetljivost prema napuštenim životinjama za razliku od pripadnika muškog spola.

Kod ispitanika koji pripadaju dobnoj skupini od 16 – 44 godine mjera osjetljivosti prema napuštenim životinjama je puno manje izražena nego kod ispitanika dobne skupine od 45 i više godina.

Značajno nižu osjetljivost pokazuju i ispitanici s nižim obrazovanjem (osnovna škola) od ostalih.

Prosječna ocjena

Stručna sprema

13

Mjera osjetljivosti prema napuštenim životinjama



Gledajući prema regijama, značajno nižu osjetljivost imaju ispitanici s područja Like, Korduna i Banovine te Dalmacije. Također, oni koji nemaju kućnog ljubimca te oni koji smatraju da je situacija po pitanju zaštite životinja nezadovoljavajuća, osjetljiviji su na napuštene životinje od ostalih.

4,3

4,2

4,0

4,5

4,1 4,1

4,3

3,8

4,44,6

4,3

1

2

3

4

5Za

greb

i ok

olic

a

Sjev

erna

Hrv

atsk

a

Slav

onija

Lika

, Ko

rdun

,Ba

novi

na

Istr

a, P

rimor

je,

Gor

ski K

otar

Dal

mac

ija DA NE

Zado

volja

vaju

ća

Nez

adov

olja

vaju

ća

Srednje ocjene

Regija Kućni ljubimci

Prosječna ocjena

Situacija po pitanju zaštite

14

Mjera osjetljivosti prema napuštenim životinjama



Ispitanici koji pomažu udrugama te oni koji imaju pozitivan stav prema udrugama u značajno su većem broju osjetljivi na napuštene životinje.

4,2

4,3

3,7

4,24,2

4,7

1

2

3

4

5

Da

pom

ažem

Prije

da,

sada

ne

Nik

ad n

isam

Neg

ativ

an i

neut

rala

n(1

+2+

3)

Pozi

tivan

(4+

5)

Srednje ocjene

Prosječna ocjena

Pomaganje udrugamaStav prema udrugama za zaštitu

životinja

15

Pronalaženje napuštenih životinja/zlostavljanih životinja

50%

49,6%

Pronašli napuštenuživotinju

Nisu pronašlinapuštenu životinju

Ukupno

Baza N = 1000

P8. Jeste li ikada pronašli napuštenu/ zlostavljanu životinju?

Polovica ispitanika je pronašlo napuštenu životinju

između 16 – 24 godine

imaju kućnog ljubimca

osjetljivi na napuštene životinje

U većoj mjeri pronašli (primijetili) napuštenu životinju

Oni koji smatraju da je situacija po pitanju zaštite životinja nezadovoljavajuća imaju kućnog ljubimca

Oni aktivniji u udrugama

16

Pružanje pomoći napuštenim/zlostavljanim životinjama

4,0

3,8

3,4

2,8

0,4

1,4

18,0

19,0

53,6

1,0

1,2

Više od polovice ispitanika je pružilo pomoć napuštenoj/zlostavljanoj životinji, na način da su je udomili. Još oko 19% ispitanika joj je pokušalo samostalno pomoći dok njih 18% je pustilo neka se netko drugi pobrine za nju.

Što su ljudi osjetljiviji na napuštene životinje to ih u većem broju i udomljavaju te im pokušavaju na bilo koji drugi način pomoći. Oni koji niti jesu niti nisu osjetljivi na napuštene životinje u značajno većem broju ih samo nahrane od onih koji su osjetljivi.

Baza = 500

P9. Što ste učinili s njom/njima?

Oni koji su pronašli napuštenu životinju

Ja sam ju udomio

Pokušao sam joj samostalno pomoći

Pustio sam neka se netko drugi pobrine

Udomio sam ju kod nekog drugog/ našao vlasnika

Nazvao sam udrugu za zaštitu životinja

Nazvao veterinara za preuzimanje

Nahranio

Nazvao veterinara za pregled

Nazvao policiju

Nešto drugo

Ne znam

72,6%

17

Demografija

Pružanje pomoći napuštenim/zlostavljanim životinjamaOni koji su pronašli napuštenu životinju

Više ispitanika koji imaju kućnog ljubimca su udomili napuštenu životinju iako je i veliki je broj onih koji nemaju kućnog ljubimca da su udomili napuštenu životinju.

Baza = 500

P9. Što ste učinili s njom/njima?

Zaštita životinjaIspitanici koji smatraju kako bi se grad trebao više zalagati za zaštitu životinja u značajno većem broju su udomili životinju. Isto tako, više je onih koji smatraju da se grad ne treba zalagati i koji su ostavili životinju da se netko drugi pobrine za nju .

Ispitanici iz srednje velikih i velikih gradova u značajno su manjem broju udomili napuštenu životinju od ispitanika iz manjih gradova ili glavnog grada.

Značajno više muških ispitanika su pustili da se netko drugi pobrine za životinju.

Najmanje ispitanika iz Istre, Primorja i Gorskog Kotara je udomilo napuštenu životinju odnosno, najviše ih je pustilo da se netko drugi pobrine za nju.

Ispitanici koji smatraju kako je situacija po pitanju zaštite životinja zadovoljavajuća u većem su broju samo nahranili životinju.

Ispitanici upoznati sa Zakonom o zaštiti životinja u većem su broju i udomitelji dok je kod ispitanika koji nisu upoznati i veći broj onih koji su pustili da se netko drugi pobrine za životinju.

Što je stav prema udruzi za zaštitu životinja pozitivniji to ispitanici u većem broju udomljavaju životinje, odnosno u manjem broju puštaju da netko drugi pomogne životinji.

Ispitanici koji još uvijek pomažu udrugama u značajno manjem broju puštaju da netko drugi pomogne životinji.

Veći broj ispitanika koji misli da udruga ne mora prihvatiti napuštenu životinju je nazvalo udrugu za pomoć od onih koji misle da udruga mora prihvatiti napuštenu životinju.

18

40

20

9

2

25

4

Razlozi za ne pomaganje napuštenim životinjama

Manjak prostora

Manjak vremena

Imao sam drugog posla

Nisam znao kako pomoći

Nešto drugo


17

23

6

37

8

10

Ukupno

11

20

9

31

6

23

Ima Nema

Baza N = 90

P10. Koji je najvažniji razlog što nekoj životinji niste pokušali pomoći?

Manjak prostora je najčešće navedeni razlog za ne pomaganje napuštenoj životinji, a zanimljivo je kako ispitanici koji imaju kućnog ljubimca češće navode da su imali drugog posla od onih koji nemaju kućnog ljubimca.

Kućni ljubimci

Oni koji su pronašli napuštenu životinju, a nisu odlučili su pomoći

Upoznatost sa radom udruga, izvori financiranja, te zalaganje za zbrinjavanje napuštenih/zlostavljanih životinja

20

Razlike između udruga za zaštitu životinja i udruga koje se bore za njihova prava

Ima razlike

Nema razlike

Ne znam

23

50

27

47

53

29

25

24

22

Ima razlika Nema razlika Ne znam

Ima kućnog ljubimca

Nema kućnog ljubimca

Polovica ispitanika smatra da ne postoji razlika između udruga za zaštitu životinja i udruga koje se bore za njihova prava, bez obzira na demografske karakteristike i čak bez obzira na to imaju li ispitanici ili nemaju kućnog ljubimca.

Baza N = 1000

P11a. Prema Vašem mišljenju, smatrate li da postoji li razlika između udruga za zaštitu životinja i udruga koje se bore za prava životinja?

Kućni ljubimciUkupno

Ima razlike

Nema razlike

Ne znam

35

43

22

17

63

20

21

50

28

Pomaganje udrugama za zaštitu životinja

Da pomažem Prije jesam Nisam nikad

Jedina razlika u percepciji udruga je između onih koji aktivno pomažu udrugama i onih koji su pomagali ili uopće nisu pomagali. Ali čak i kod onih koji potpomažu udruge njih 43% smatra kako razlike zapravo nema.

21

5

13

3

79

8

17

4

71

Poznavanje Hrvatskih udruga za zaštitu životinja i/ili Hrvatskih udruga za prava životinja

7

18

4

75

Ukupno

Spol Muški Ženski

Najveći postotak ispitanika koji su naveli ime udruge (više žene) spomenuli su ili Noinu arku – Zagreb ili udrugu Prijatelji životinja Zagreb

Ipak, kao što je i vidljivo na grafikonu više od 2/3 svih ispitanika ne poznaje niti jednu udrugu za zaštitu životinja, i to u većem broju muškarci.

Baza N = 1000

P12. Možete li nabrojati neke od Hrvatskih udruga za zaštitu životinja i/ili Hrvatskih udruga za prava životinja?

Naveli ime udruge

Ne zna ime, ali zna druge podatke o radu udruge

Ne znam niti jednu


Naveli ime udruge

Ne zna ime, ali zna druge podatke o radu udruge

Ne znam niti jednu


Noina arka - Zagreb

Prijatelji životinja - Zagreb

Šapa

Spas

22

Volontiranje, potpomaganje udruga, donacije novčanih ili materijalnih sredstava

Aktivno volontirali u nekoj od udruga za zaštitu životinja

Povremeno potpomagali u radu neke od udruga za zaštitu životinja

Donirali novčana ili materijalna sredstva udruzi za zaštitu životinja

97

1

1 5

14

80

3

3

93

Ukupno

Kontaktirali udrugu zbog zlostavljanja životinje kojem ste svjedočili

Kontaktirali udrugu zbog preuzimanja neželjene životinje ili one koju ste našli

Udomili životinju od udruge za zaštitu životinja

4

3

93

6

3

90

5

1

92

Više od 2/3 ispitanika nikada nije aktivno volontiralo, potpomagalo ili doniralo u nekoj od udruga za zaštitu životinja, te udomilo životinju od udruge ili ju kontaktiralo zbog zlostavljanja ili preuzimanja neželjene životinje.

Da jesam, ali više ne

Da jesam i još uvijek to radim

Ne nisam

Da jesam, ali više ne

Da jesam i još uvijek to radim

Ne nisam


Baza N = 1000

P13a. Jeste li ikada? P13b. Jeste li ikada?

P13b. Jeste li ikada?

23

Zbrinjavanje životinja u udrugama, azilu,VHS-u

61 336

Uspio sam zbrinuti životinju Nisam uspio sam zbrinuti životinju Ne znam

Više od pola ispitanika nije uspjelo zbrinuti životinju u nekoj udruzi, azilu ili VHS-u, nešto više žene nego muškarci.

Baza = 89

P13b3. Jeste li ikada uspjeli zbrinuti životinju u nekoj udruzi, azilu, VHS-u?

Članovi/volonteri neke druge udruge koja nema veze sa zaštitom životinja

10

89

Član sam

Nisam član

Ispitanici većinom nisu članovi niti volonteri neke od udruga koje nemaju veze sa zaštitom životinja. Žene su u manjoj mjeri od muškaraca članovi/ volonteri neke udruge koja nema veze sa zaštitom životinja.

24

Stav prema udrugama za zaštitu životinja

57

11

28

12

Izrazito negativan

Negativan

Niti negativan, niti pozitivan

Pozitivan

Izrazito pozitivan

Srednja ocjena

4,10

Više od 4/5 pokazuje pozitivan stav prema udrugama za zaštitu životinja. Negativan stav zauzima vrlo mali broj ispitanika (3%).

Baza N = 1000

P15. Kakav je vaš stav prema udrugama za zaštitu životinja?

25


4,14,0

4,3

4,0

4,2 4,2

4,0

4,1

1

2

3

4

5

Muški Ženski Ima ljubimca Nemaljubimca

Da pomažem Prije da, sadane

Nikad nisam

P15. Kakav je vaš stav prema udrugama za zaštitu životinja? - SREDNJA OCJENA

.Razlika u stavovima vidljiva je između spolova, stav pripadnica ženskog spola je značajno pozitivniji. Isti slučaj je primijećen kod ispitanika koji imaju kućne ljubimce i kod onih koji pomažu udrugama za zaštitu životinja.

Pomaganje udrugamaKuć. ljubimacSpol

Prosječna ocjena

Srednje ocjene

26

3,63,8

4,2 4,2

4,1

4,24,2

4,0

4,3

4,1

1

2

3

4

5Z

agre

b i

okol

ica

Sje

vern

a

Hrv

atsk

a

Sla

voni

ja

Lika

, K

ordu

n,

Ban

ovin

a

Istr

a, P

rimor

je,

Gor

ski K

otar

Dal

mac

ija

Nis

u os

jetlj

ivi

Niti

da,

niti

ne

Osj

etlji

vi s

u


P15. Kakav je vaš stav prema udrugama za zaštitu životinja? - SREDNJA OCJENA

Za razliku od ispitanika s područja Zagreba i okolice, stavovi ispitanika Like, Korduna i Banovine, te Istre, Primorja i Gorskog Kotara su pozitivniji. Pozitivniji stav također zauzimaju ispitanici koji su osjetljivi na napuštene/zlostavljane životinje (također u značajno većem broju od ostalih imaju i izrazito pozitivan sav).

Regija Osjetljivi na napuštene životinje

Prosječna ocjena

Srednje ocjene

27

Upoznatost ispitanika sa izvorima financiranja rada udruga za zaštitu životinja

Da, iz gradskog proračuna

Da, iz državnog proračuna

Da, od volontera

Da, od donatora

Ne

Neki drugi izvor


38

41

1

9

12

8

8

Ukupno

56

30

0

5

18

5

11

45

42

2

2

22

8

8

Baza N = 1000

P16. Jeste li upoznati od kuda se uglavnom financira rad udruga za zaštitu životinja? Od kuda?

Pomaganje udrugama za zaštitu životinjaDa pomažem Prije jesam Nisam nikad

34

44

1

10

10

8

7

Većina ispitanika smatra da udruge financiraju donatori, dok ih gotovo polovica, ne zna koji je izvor financiranja udruga. Oni koji pomažu udrugama u većoj mjeri znaju od kuda se financiraju te u nešto većoj mjeri od ostalih spominju donatore.

ZNAJU VIŠEženeoni koji imaju kućnog ljubimcaispitanici između 55 – 64 godinekoji pomažu udrugamaosjetljiviji na napuštene životinje koji smatraju kako su upoznati sa Zakonom o zaštiti životinjapozitivan stav prema udrugama

28

Novac doniran za pomoć udrugama

3,53,63,5

3,43,1

3,5

3,4

3,5

3,4

1

2

3

4

5

Muš

ki

Žens

ki

16 -

24

25 -

34

35 -

44

45 -

54

55 -

64

65 i

više

- da li zaista odlazi za pomoć udrugama?

Nešto manje od pola ispitanika smatra da novac doniran za pomoć udrugama uglavnom uistinu i odlazi za pomoć životinjama, te je to mišljenje u većem broju izraženo kod žena. Dobnoj skupini od 55 – 64 godina pripada najviše ispitanika koji smatraju da novac doniran za pomoć udrugama zaista i odlazi za pomoć životinjama.

P17. Smatrate li da novci donirani udrugama za zaštitu životinja uistinu odlaze za pomoć životinjama? – SREDNJE OCJENE

Spol Dob

Prosječna ocjena

Srednje ocjene

29


Regija

Razlika je primjetna između mišljenja ispitanika Istre, Primorja, Gorskog Kotara koji smatraju da donirani novac za pomoć udrugama zaista odlazi u tu svrhu, te ispitanika Like, Korduna, Banovine i Dalmacije gdje je takvo mišljenje manje izraženo.

- da li zaista odlazi za pomoć udrugama? Srednje ocjene

Prosječna ocjena


3,23,1

3,5

3,43,5

3,7

3,4

1

2

3

4

5Za

greb

iok

olic

a

Sjev

erna

Hrv

atsk

a

Slav

onija

Lika

,Ko

rdun

,B

anov

ina

Istr

a,Pr

imor

je,

Gor

ki K

otar

Dal

mac

ija

30


3,4

2,9

3,53,73,5

3,12,8

3,3

3,4

1

2

3

4

5

Nis

uos

jetlj

ivi n

ana

pušt

ene

živo

tinje

Niti

da

niti

ne

Osj

etlji

vi s

una

napu

šten

eži

votin

je

Pom

ažu

udru

gam

a za

zašt

ituži

votin

ja

Prije

da,

sada

ne

Nik

ad n

isu

Neg

ativ

an i

neut

rala

nst

av

Pozi

tivan

stav

Kod ispitanika osjetljivih na napuštene životinje mišljenje da novac za pomoć životinjama odlazi u tu svrhu vrlo je izraženo, isto je vidljivo i kod ispitanika koji pomažu i imaju pozitivan stav prema udrugama, za razliku od onih koji nikada nisu pomagali i zauzimaju negativan stav prema udrugama.

Osjetljivi na napuštene životinje Pomaganje udrugama Stav prema udrugama za zaštitu životinja

- da li zaista odlazi za pomoć udrugama? Srednje ocjene

Prosječna ocjena


31

Potpomaganje udrugama od strane građana

Da, građani bi trebali potpomagati

Ne, građani ne bi trebali potpomagati

Niti da niti ne

85

8

4

Ukupno

Muški Ženski

Baza N = 1000

P18. Smatrate li da bi građani trebali potpomagati rad udruga?

Spol

Velik broj ispitanika smatra da bi građani trebali potpomagati rad udruga, u većem broju žene nego muškarci.

81

12

3

88

5

5

Više skloni potpomaganju

imaju kućnog ljubimcaispitanici s prosječnim primanjaosjetljiviji na napuštene životinjeimaju pozitivan stav prema udrugamasmatraju da udruga mora prihvatiti napuštenu životinjuupoznati sa Zakonom o zaštiti životinjasmatraju kako bi se grad trebao zalagati za prava životinja

32

3,4

2,93,2

3,5

3,1

3,53,63,43,73,5

1

2

3

4

5

Zagr

eb i

okol

ica

Sjev

erna

Hrv

atsk

a

Slav

onija

Lika

,Ko

rdun

,B

anov

ina

Istr

a,Pr

imor

je,

Gor

ki K

otar

Dal

mac

ija

Nis

uos

jetl

jivi

Nit

i da

niti

ne

Osj

etlji

visu

Korist od rada udruga za zaštitu životinja

11 15 45 14 510

Uopće nemam koristi Većinom nemam koristi Niti da niti ne

Većinom imam koristi U potpunosti imam koristi Ne znam, bez odgovora

Baza N = 1000

P19. Smatrate li da kao građanin imate koristi od rada udruga za zaštitu životinja?

Većina ispitanika smatra kako ima koristi od rada udruga za zaštitu životinja. Ispitanici s područja Istre, Primorja i Gorskog Kotara u većoj mjeri smatraju da imaju koristi od udruga za zaštitu životinja u usporedbi s ispitanicima Like, Korduna i Banovine. Takvo mišljenje je također vrlo izraženo kod ispitanika koji su osjetljivi na napuštene/zlostavljanje životinje.

RegijaOsjetljivi na napuštene životinje

Prosječna ocjena

33

Korist od rada udruga za zaštitu životinja

2,8

3,43,4

3,83,6

3,5

1

2

3

4

5D

apo

maž

em

Prije

da,

sada

ne

Nik

ad n

isam

Neg

ativ

an i

neut

rala

nst

av

Pozi

tiva

nst

av

P19. Smatrate li da kao građanin imate koristi od rada udruga za zaštitu životinja?

Mišljenje da imaju koristi od udruga za zaštitu životinja izraženo je kod ispitanika koji koji imaju pozitivan stav i inače pomažu udrugama za zaštitu životinja.

Pomaganje udrugama Stav prema udrugama za zaštitu životinja

Prosječna ocjena

Srednje ocjene

34

Prihvaćanje napuštenih životinja od strane udruga

Udruga mora prihvatiti napuštenu životinju

Udruga ne mora prihvatiti napuštenu životinju


Ukupno

84

10

6

Više ispitanika koji su osjetljivi na napuštene životinje smatra kako udruga mora prihvatiti napuštenu životinju on onih koji nisu osjetljivi.

Baza N = 1000

P20. Mislite li da udruga mora prihvatiti napuštenu životinju?


76

12

12

Nisam Niti da niti ne Jesam

79

16

5

86

9

5

Ispitanici uglavnom smatraju da udruga mora prihvatiti napuštenu životinju, i to u većem broju oni koji su imaju pozitivan stav prema udrugama.

Udruga mora prihvatiti napuštenu životinju

Udruga ne mora prihvatiti napuštenu životinju


Stav o udrugama za zaštitu životinjaNegativan i neutralan Pozitivan

74

19

7

86

9

5

35

Plaćanje ljudi koji rade u udrugama za zaštitu

11

18

14

53

4

Plaćeni su

Nisu plaćeni

Većina je plaćena

Većina nije plaćena

Ne znam

Ukupno

10

15

18

52

5

12

20

11

55

3

ŽenskiMuški

U većoj mjeri smatraju da su plaćeni

mladi (do 24 godine)

smatraju da je situacija po pitanju zaštite životinja u RH zadovoljavajuća

koji nisu nikad potpomagali udruge

Baza N = 1000

P21. Po Vašem mišljenju, jesu su ljudi koji rade u udruzi plaćeni za svoj rad (tamo zaposleni) ili ne?

Spol

Upoznatost i zadovoljstvo provedbom Zakona o zaštiti životinja koji je stupio na snagu 1.1.2007.

37

Situacija po pitanju zaštite životinja u Hrvatskoj

Zadovoljavajuća

Nezadovoljavajuća


15

73

12

Skoro ¾ ispitanika smatra kako je situacija u RH po pisanju zaštite životinja nezadovoljavajuća.

Gledajući razlike po spolu, više muškaraca nego žena smatra situaciju zadovoljavajućom.

Baza N = 1000

P22. Situacija po pitanju zaštite životinja u Hrvatskoj je po vama?

Više ispitanika koji nemaju kućnog ljubimca smatra situaciju zadovoljavajućom od onih koji imaju životinjicu u domaćinstvu.

Da je situacija nezadovoljavajuća u većem broju misle oni koji ne potpomažu udruge.

Ispitanici koji smatraju kake se grad ne treba zalagati za životinje u većem broju smatraju kako je situacija po tom pitanju zadovoljavajuća.

Odgovorni za takvu situaciju

Građani

Udruge za zaštitu životinja

Zakonodavci

Policija

Veterinarski inspektori

Netko drugi


24

35

3

5

67

32

55

Više od pola ispitanika smatra da su za situaciju odgovorni prvenstveno građani, a nakon njih zakonodavci.

Oni koji situaciju doživljavaju zadovoljavajućom smatraju da je to prvenstveno zbog udruga i građana, dok oni koji ju smatraju nezadovoljavajućom misle da je to također zbog građana ali i zbog lošeg zakonodavstva i provođenja zakona.

38

Čuli za mikročipiranje pasa

Ukupno

74%

26%Čuli za mikročipiranjepasa

Nisu čuli zamikročipiranje pasa

U većem broju čuli za mikročipiranje pasa

Više od 2/3 ispitanika je čulo za mikročipiranje pasa, u istom broju i muškarci i žene, u najvećem broju s područja Slavonije, te Zagreba i okolice sa srednjom ili visokom stručnom spremom.

Također, ispitanici koji imaju kućnog ljubimca, oni upoznati sa Zakonom o zaštiti životinja te oni koji su osjetljivi na napuštene životinje u većem su broju čuli za mikročipiranje pasa.

Baza N = 1000

P7. Jeste li čuli za mikročipiranje pasa?

Slavonija

Zagreb i okolica

Srednja i visoka stručna sprema

Imaju kućnog ljubimca

Upoznati sa Zakonom o zaštiti životinja


39

Mikročipiranje pasa je Zakonom obavezno

Znam da je Zakonom obavezno

Ne znam da je Zakonom obavezno

67

33

Ukupno

Ima kućnog ljubimca Nema kućnog ljubimca

Više od pola ispitanika zna da je mikročipiranje pasa Zakonom obavezno, u to u većem broju oni koji imaju kućnog ljubimca, oni koji su osjetljiviji na napuštene životinje oni koji pomažu ili su potpomagali udruge, koji smatraju da je situacija po pitanju zaštite životinja zadovoljavajuća te oni koji smatraju kako su poznati sa Zakonom o zaštiti životinja.

Baza N = 737

P7a. Znate li da li je to Zakonom obavezno?

Kućni ljubimci

Oni koji su čuli za mikročipiranje pasa

Osjetljivi na napuštene životinjeNisam Niti da niti ne Jesam



Pomaganje udrugama


Da pomažem Prije jesam Nisam nikad

Zadovoljavajuća Nezadovoljavajuća

Zaštita životinja u RH Upoznati sa Zakonom o zaštiti životinjaNisu upoznati Upoznati


40

Upoznatost sa Zakonom o zaštiti životinja koji je stupio na snagu 1.1. 2007.

Uopće nisam

Većinom nisam

Većinom jesam

U potpunosti jesam

Ne znam

1

4

61

20

14

Više od pola ispitanika nije uopće upoznato sa Zakonom o zaštiti životinja koji je stupio na snagu 1.1.2007.

15

81

Baza N = 1000

P24. Jeste li upoznati sa Zakonom o zaštiti životinja koji je stupio na snagu 1.1. 2007?

Ispitanici iz glavnog grada su manje upoznati sa Zakonom o zaštiti životinja od ostalih.

Ispitanici koji nemaju ljubimca u većoj mjeri nisu upoznati sa Zakonom.

Mlađi ispitanici do 44 godine su manje upoznati sa Zakonom od starijih.

Ispitanici koji potpomažu udruge u većem su broju upoznati sa Zakonom.

Ispitanici koji smatraju da udruga ne mora prihvatiti životinju, u manjem su broju upoznati sa Zakonom o zaštiti životinja.

Zakonom je dopušteno

2

55

15

27

7

2

Držati psa na lancu

Dati eutanazirati zdravu životinju

Napustiti mladunčad kućnog ljubimca

Organizirati borbe pasa

Ništa od navedenog nije dozvoljeno


Više od pola ispitanika smatra kako niti jedna od navedenih tvrdnji Zakonom nije dopuštena. Nešto više od 1/4 zna kako je Zakonom dopušteno držati psa na lancu.

Kako je Zakonom nije dopušteno držati psa na lancu smatra nešto više žena nego muškaraca, oni s višim obrazovanjem, stariji ispitanici, oni osjetljivi na napuštene životinje, s pozitivnim stavom o udrugama, te oni koji potpomažu udruge.

41

Ukinuti

Postrožiti

Ublažiti

Ostaviti kakav je - u redu je


16

31

0

52

2

Zakon o zaštiti životinja

Baza N = 1000

P26. Zakon o zaštiti životinja trebalo bi?

Više od pola ispitanika smatra da bi .Zakon o zaštiti životinja trebalo postrožiti. On koji smatraju da bi ga trebalo ostaviti onakav kakav je su u većem broju muškarci nego žene.

Zakon bi trebalo postrožiti, više smatraju

Ispitanici s NSS i SSSStariji iznad 55 godinaimaju ljubimcaimaju pozitivan stav prema udrugamapotpomažu udrugeosjetljivi na životinjekoji smatraju kako je situacija nezadovoljavajućaupoznati sa Zakonomkoji smatraju da bi grad trebao zalagati

42

Zadovoljstvo provedbom Zakona o zaštiti životinja

Nezadovoljan

Uglavnom nezadovoljan

Niti da niti ne

Uglavnom zadovoljan

U potpunosti zadovoljan


16

2

34

12

24

13

Ukupno

36

18

Baza N = 1000

P27. Jeste li zadovoljni provedbom Zakona o zaštiti životinja?

Nešto više od ¼ ispitanika nije zadovoljno provedbom Zakona o zaštiti životinja.

Stručna spremaNSS SSS VSS

Upoznatost sa Zakonom o zaštiti životinjaNije upoznat Upoznat je

27

33

10

30

30

38

15

17

48

33

9

10

13

60

9

19

37

32

13

17

Gledajući stručnu spremu, što ispitanici imaju više obrazovanje to su nezadovoljniji provedbom Zakona.

Ispitanici koji su upoznati sa Zakonom su također i nezadovoljni njegovom provedbom.

Osjetljivi na napuštene životinjeNisam Niti da niti ne Jesam

Nezadovoljan (1+2)

Djelomično (3)

Zadovoljan (4+5)

Ne znam 29

40

5

26

49

29

8

14

31

37

14

17

Ispitanici koji nisu osjetljivi na napuštene životinje u najvećoj su mjeri zadovoljni provedbom Zakona.Zanimljivo je kako je podjednak broj onih koji su zadovoljni provedbom bez obzira jesu ili nisu osjetljivi na napuštene životinje no vjerojatno jedni nisu zadovoljni zaštitom koju se pruža ljudima dok drugi zaštitom životinja.

Nezadovoljan (1+2)

Djelomično (3)

Zadovoljan (4+5)

Ne znam

43


SREDNJE OCJENE

P27. Jeste li zadovoljni provedbom Zakona o zaštiti životinja? - SREDNJA OCJENA

Gledajući srednje ocjene, ispitanici s nižim obrazovanjem zadovoljniji su provedbom Zakona te oni koji nisu upoznati sa Zakonom o zaštiti životinja od ispitanika sa srednjim i visokim obrazovanjem, odnosno od onih koji su upoznati sa Zakonom.

2,62,3

2,52,9

2,52,62,4

2,6

1

2

3

4

5

Muš

ki

Žens

ki

NSS

KV,

VKV,

SSS

VŠS,

VSS N

E

DA

Spol

Prosječna ocjena

Stručna spremaUpoznatost sa Zakonom o zaštiti životinja

Srednje ocjene

44


SREDNJE OCJENE

P27. Jeste li zadovoljni provedbom Zakona o zaštiti životinja? - SREDNJA OCJENA

Gledajući srednje ocjene, postoji značajna razlika samo gledajući situaciju po pitanju zaštite životinja u RH; ispitanici koji smatraju kako je situacija zadovoljavajuća, zadovoljniji su i provedbom Zakona.

2,5 2,72,42,5 2,6 2,6

3,42,6

1

2

3

4

5N

isam

(1+

2)

Niti

da

niti

ne (

3)

Jesa

m (

4+5)

Zado

volja

vaju

ća

Nez

adov

olja

vaju

ća DA NE

Prosječna ocjena

Osjetljivi na napuštene životinje Zaštita životinja u RHZalaganje grada po pitanju zaštite životinja

Srednje ocjene

Zalaganje stranaka i gradova po pitanju zaštite životinja

46

Stranaka koja se zalaže za prava životinja bila bi

Simpatičnija

Antipatičnija

Ne bi imalo utjecaja


4

58

2

37

Ukoliko bi se neka od stranaka počela zalagati za prava životinja, zbog toga bi više od polovici ispitanika postala simpatičnija, i to u većem broju ženama nego muškarcima.

Baza N = 1000

P28. Ukoliko bi se neka stranka počela zalagati za prava životinja bi li Vam zbog toga postala:

Muški Ženski

SpolUkupno

2

50

3

44

5

64

1

30

Starijim ispitanicima bi stranka koja bi se počela zalagati za prava životinja bila simpatičnija nego mladima.

Ukoliko bi se neka od stranaka počela zalagati za prava životinja, zbog toga bi postala simpatičnija vlasnicima ljubimaca te onima koji su osjetljivi na napuštene životinje.

Ukoliko bi se neka od stranaka počela zalagati za prava životinja, zbog toga bi više simpatična postala onima koji imaju pozitivan stav prema udrugama te onima koji smatraju da je situacija po pitanju zaštite životinja nezadovoljavajuća.

Ukoliko bi se neka od stranaka počela zalagati za prava životinja, postala bi simpatičnija onima koji na neki način potpomažu udrugama za zaštitu životinja.

Više simpatična bi postala stranka koja se zalaže za prava životinja onima koji su upoznati sa Zakonom te onima koji smatraju kako bi se grad trebao više zalagati po pitanju zaštite životinja.

47

Zalaganje grada po pitanju zaštite životinja

Grad bi trebao nešto učiniti po pitanju zaštite životinja

Grad ne bi trebao ništa učiniti po pitanju zaštite životinja


88

7

5

86

8

6

90

5

5

Baza N = 1000

P29. Mislite li da bi Vaš grad trebao nešto učiniti po pitanju zaštite životinja?

Muški ŽenskiSpol

Ukupno

Vrlo velik broj broj ispitanika smatra da bi grad trebao učiniti nešto po pitanju zaštite životinja, i to u većem broju i žene.Vrlo velik broj broj ispitanika smatra da bi grad trebao učiniti nešto po pitanju zaštite životinja, i to u većem broju i žene.

Ispitanici s vrlo visokim prihodima kućanstva u najmanjem broju smatraju kako bi grad trebao nešto napraviti po pitanju zaštite životinja.

Sa mišljenjem da bi grad trebao nešto učiniti po pitanju zaštite životinja najmanje se slažu ispitanici koji nisu osjetljivi na napuštene životinje.

Sa mišljenjem da bi grad trebao nešto učiniti po pitanju zaštite životinja više se slažu ispitanici koji imaju pozitivan stav prema udrugama za zaštitu životinja.

Sa mišljenjem da bi grad trebao nešto učiniti po pitanju zaštite životinja značajno se više slažu ispitanici koji pomažu udrugama od onih koji nikada nisu pomagali.

Sa mišljenjem da bi grad trebao nešto učiniti po pitanju zaštite životinja više se slažu ispitanici koji smatraju kako je situacija po pitanju zaštite životinja nezadovoljavajuća.

48

Osigurati dovoljan broj mjesta u azilima

Osigurati dovoljno financijskih sredstava za

nesmetan rad udruga

Omogućiti provođenje projekata edukacije o

zaštiti životinja

Poboljšati provedbu Zakona o zaštiti životinja

Popularizirati ideju volontiranja

Osigurati da se psima dozvoli prijevoz javnm

prijevozom

Ništa

Nešto drugo

75

71

43

1

75

80

87

5

Najviše je građana koji smatraju da bi grad po pitanju zaštite životinja trebao trebao osigurati dovoljan broj mjesta u azilima, dok se kod žena ideja o volontiranju javlja u značajno većoj mjeri nego kod muškaraca.

Baza N = 881P30. Što bi vaš grad trebao učiniti po pitanju zaštite životinja?

Što bi grad trebao učiniti po pitanju zaštite životinja

Ispitanici koji imaju kućnog ljubimca u većem broju smatraju kako bi psima trebalo dozvoliti prijevoz javnim prijevozom od ispitanika koji nemaju kućnog ljubimca.

Što su ispitanici osjetljiviji na napuštene životinje to u većem broju smatraju kako bi se grad trebao pobrinuti za sve navedene elemente.

Ispitanici koji pomažu udrugama u većem broju smatraju kako bi grad trebao pomoći. Zanimljivo je kako oni koji su prije pomagali udruge u manje broju smatraju kako bi ljudi trebali volontirati, čak u značajno manjem broju od onih koji nikada nisu potpomagali udruge.

49

Kažnjavati vlasnike pasa koji ne skupljaju izmet

Osigurati dovoljno površina na kojima je dozvoljeno pse šetati

Osigurati kontejnere za pseći izmet u parkovima.

Pojačati provedbu Zakona

Osigurati posebne parkove za pse.

Osigurati da se psima u zabrani prijevoz javnim

sredstvima

Ništa

Nešto drugo

74

71

21

3

76

80

84

6

Utjecaj grada po pitanju stvaranja kvalitetnijeg suživota građana vlasnika i nevlasnika kućnih ljubimaca

Ukupno

Baza N = 1000P31. Što bi vaš grad trebao učiniti po pitanju kvalitetnijeg suživota građana vlasnika i nevlasnika kućnih ljubimaca?

Najveći broj ispitanika smatra da bi po pitanju stvaranja kvalitetnijeg suživota vlasnika i nevlasnika kućnih ljubimaca grad trebao kažnjavati vlasnike pasa koji ne skupljaju pseći izmet u parkovima, te osigurati dovoljno površina na kojima je dozvoljeno pse šetati.

Ispitanici koji nemaju kućnog ljubimca u većem broju smatraju kako bi trebalo kažnjavati vlasnike pasa koji ne skupljaju pseći izmet u parkovima te u potpunosti zabraniti vožnju pasa javnim prijevoznim sredstvima.

Ispitanici koji pomažu udrugama više od drugih smatraju kako bi trebalo pojačati provedbu Zakona, dok oni koji su prije pomagali smatraju kako bi trebalo osigurati površine za šetnju.

Oni koji nisu osjetljivi na napuštene životinje u manjem broju misle kako bi se grad trebao zalagati po bilo kojem pitanju osim u zabrani vožnje pasa javnim prijevozom za što se zalažu u značajno većem broju od ostalih ispitanika.

Zaključak

51

Zaključak•Prvo moramo naglasiti kako su na samo istraživanje pristajali ispitanici koji su možda u većem broju osjetljiviji na životinje te je stoga broj ljudi u populaciji koji su osjetljivi na životinje te koji imaju kućne ljubimce nešto manji nego što je prikazano u ovom istraživanju. Ostali podaci bi trebali odgovarati stvarnom stanju.

•Polovica ispitanika ima kućnog ljubimca, većinom psa, slijedi mačka te ostale životinje. Zanimljivo je napomenuti kako, iako se pas češće percipira kao kućni ljubimac muškaraca, a mačka žena, u ovom istraživanju podjednaki broj žena i muškaraca ima mačku / psa. Većina vlasnika pasa je psa nabavila od prijatelja/poznanika ili kupila od uzgajivača, mačke su nabavili od prijatelja ili su ga pronašli na ulici, dok ptice, glodavce, gmazove i ribice vlasnici kupuju u pet shopovima. Obzirom na mali postotak onih koji su kontaktirali udrugu te velik broj onih koji su svojeg ljubimca udomili s ulice, možemo zaključiti da je situacija zapravo gora nego što izgleda kada se uzmu u obzir samo kontakti i zbrinute životinje po udrugama.

•Ispitanici koji su osjetljiviji na životinje (žene i stariji ispitanici, to oni koji imaju kućne ljubimce) su više upoznati sa Zakonom, bolje percipiraju udruge za zaštitu životinja, više pomažu udrugama, smatraju da se Zakon ne provodi kako treba, da bi se grad i građani trebali više zalagati te kako je situacija po pitanju zaštite životinja nezadovoljavajuća. U nešto većem broju su to žene te starije osobe.

•Bitno je napomenuti kako ispitanici ne prave razliku između udruga za zaštitu životinja i udruga za prava životinja (to bi trebalo bolje pojasniti u komunikaciji s populacijom) te također bi trebalo komunicirati volonterstvo obzirom da postoji dosta veliki broj onih koji smatraju kako su ljudi u udrugama (svi ili većina) plaćeni za svoj rad.

•81% ispitanika nije uopće upoznato sa Zakonom koji je stupio na snagu 1.1.2007, te 36% ispitanika nije zadovoljno provedbom Zakona o zaštiti životinja, a polovica misli da bi ga trebalo postrožiti. Ispitanici koji nisu i koji jesu osjetljivi na napuštene životinje pokazuju jednako nezadovoljstvo provedbom Zakona no razlog nezadovoljstva se vjerojatno razlikuje (zaštitom koju se pruža ljudima vs. zaštitom koja se pruža životinjama).

•Što je Zakonom zabranjeno te koja su prava bi svakako trebalo više objasniti i građanima a i odgovornim osobama zaduženim za provedbu istoga.

•Ukoliko bi se neka od stranaka počela zalagati za prava životinja, postala bi simpatičnija preko polovici ispitanika i to nešto više ženama.

•Ljudi smatraju kako bi grad trebao osigurati dovoljan broj mjesta u azilima, zatim omogućiti provođenje projekata edukacije o zaštiti životinja, osigurati dovoljno financijskih sredstava za nesmetan rad udruga, te popularizirati ideju volontiranja, dok i po pitanju stvaranja kvalitetnijeg suživota vlasnika i nevlasnika kućnih ljubimaca bi se trebalo kažnjavati vlasnike pasa koji ne skupljaju pseći izmet u parkovima, te osigurati dovoljno površina na kojima je dozvoljeno pse šetati.

Sažetak

54

Polovica ispitanika ima kućnog ljubimca, u podjednakom broju i muškarci i žene, više ljudi iz manjih mjesta, u većem broju ispitanici između 35 – 44 godine, te oni iz sjeverne Hrvatske. Udrugama za zaštitu životinja pomaže više od polovice ispitanika, uglavnom oni koji imaju kućnog ljubimca.2/5 ispitanika koji kod kuće imaju ljubimce slažu se sa tvrdnjom da je situacija po pitanju zaštite životinja u RH zadovoljavajuća, dok je onih koji misle suprotno više od pola neovisno o tome imaju li ili ne kućnog ljubimca.

Više od ½ ispitanika za kućnog ljubimca ima psa, slijedi mačka kao česti kućni ljubimac te ostale životinje. Ljubimci ispitanika uglavnom nemaju pedigre, a oni koji ga imaju u najvećem su broju psi – 38%. Većina ispitanika, vlasnika pasa (skoro 2/3) je psa nabavila od prijatelja/poznanika ili kupila od uzgajivača. Preko 3/4 ispitanika, vlasnika mačaka je svojeg ljubimca nabavilo od prijatelja ili su je pronašli na ulici, dok je većina ispitanika ptice, glodavce, gmazove i ribice kupila u pet shopovima.98% ispitanika smatra da su životinje osjećajna bića, podjednako i muškarci i žene, neovisno o dobi, no u usporedbi s muškarcima žene su u većem broju osjetljive na napuštene životinje, te osobe starije od 55 godina. Pripadnice ženskog spola pokazuju znatno veću mjeru osjetljivosti prema napuštenim životinjama za razliku od pripadnika muškog spola, dok je kod ispitanika koji pripadaju dobnoj skupini od 16 – 24 godine mjera osjetljivosti prema napuštenim životinjama puno manje izražena nego kod ispitanika dobne skupine od 60 i više godina. Vrlo mala mjera osjetljivosti ispitanika s područja Like, Korduna i Banovine čini ovu regiju vrlo istaknutom uspoređujući je sa ostalim regijama. 74% ispitanika je čulo za mikročipiranje pasa, u većem broju s područja Slavonije, te Zagreba i okolice, no od onih koji su čuli samo 61% ih zna da je mikročipiranje pasa Zakonom obavezno, i to većem broju oni koji imaju kućnog ljubimca.Polovica ispitanika je pronašla napuštenu životinju, najčešće oni između 16 – 24 godine, a tek nešto više od polovice ih je pružilo pomoć napuštenoj/zlostavljanoj životinji, na način da su je udomili, dok ih je čak više od 1/5 koji su pustili da se za životinju pobrine netko drugi, i to više muškarci. Manjak prostora je najčešće navedeni razlog za ne pomaganje napuštenoj životinji, i taj odgovor je učestaliji kod ispitanika koji nemaju kućnog ljubimca.

Više od pola ispitanika smatra da ne postoji razlika između udruga za zaštitu životinja i udruga koje se bore za njihova prava, u većem broju ispitanici koji nemaju kućnog ljubimca. 18% ispitanika koji su naveli ime udruge (više žene) spomenuli su ili Noinu arku – Zagreb ili udrugu Prijatelji životinja Zagreb.Ipak, 75% svih ispitanika ne poznaje niti jednu udrugu za zaštitu životinja.

Sažetak

55

Istraživanje pokazuje da je broj ispitanika koji pomažu udrugama za zaštitu životinja je nizak no oni koji prema udrugama imaju pozitivan stav je visok. Dakle, više od 2/3 ispitanika nikada nije aktivno volontiralo, potpomagalo ili doniralo u nekoj od udruga za zaštitu životinja, te udomilo životinju od udruge ili ju kontaktiralo zbog zlostavljanja ili preuzimanja neželjene životinje. Ispitanici većinom nisu članovi niti volonteri neke od udruga koje nemaju veze sa zaštitom životinja.Više od 4/5 pokazuje pozitivan stav prema udrugama za zaštitu životinja. Negativan stav zauzima vrlo mali broj ispitanika (3%). Od onih koji su pokušali zbrinuti životinju u nekoj udruzi, azilu ili VHS-u, 61% ispitanika nije uspjelo zbrinuti životinju na taj način. 38% ispitanika smatra da donatori financiraju udruge, dok ih gotovo polovica, u većem broju muškarci, ne zna koji je izvor financiranja udruga. Nešto manje od pola ispitanika smatra da novac doniran za pomoć udrugama uglavnom uistinu i odlazi za pomoć životinjama, i to samo 8% smatra da taj novac u potpunosti odlazi za financiranje životinja. 85% ispitanika smatra da bi građani trebali potpomagati rad udruga an nešto manje od pola ispitanika smatra da uglavnom ima koristi od rada udruga za zaštitu životinja, (najviše njih s područja Dalmacije).Ispitanici s područja Istre, Primorja i Gorskog Kotara smatraju da imaju koristi od udruga za zaštitu životinja što pokazuje znatno veću razliku u usporedbi s ispitanicima Like, Korduna i Banovine. Ispitanici uglavnom smatraju da udruga mora prihvatiti napuštenu životinju, i to više oni sa pozitivnim ili neutralnim stavom prema udrugama za zaštitu životinja. Više od pola ispitanika smatra da ljudi zaposleni u udrugama za zaštitu životinja nisu plaćeni za svoj rad, no čak 18% ispitanika smatra kako je su svi ili barem većina plaćena za rad.

Ispitanici bez obzira na dob, stavove, pomaganje i vlasništvo, slažu se s tvrdnjom da je situacija po pitanju zaštite životinja u RH nezadovoljavajuća. Više od pola ispitanika, u nešto većem broju žene, smatraju da su za nezadovoljavajuću situaciju odgovorni prvenstveno građani, a nakon njih Zakonodavci.Ispitanici koji smatraju da su za situaciju odgovorne udruge su u većem broju oni koji smatraju da je situacija po pitanju zaštite životinja u RH zadovoljavajuća. Gotovo pola ispitanika koji pomažu udrugama za zaštitu životinja smatraju da su za nezadovoljavajuću situaciju odgovorni Zakonodavci. Ispitanici koji nikada nisu pomagali udrugama za takvu situaciju smatraju da odgovornost snose većinom građani.

56

51% ispitanika smatra da bi Zakon o zaštiti životinja trebalo postrožiti. On koji smatraju da bi ga trebalo ostaviti onakav kakav je su u većem broju muškarci nego žene, a u najmanjem broju su to misle ispitanici s područja Like, Korduna i Banovine Vrlo velik broj ispitanika smatra da bi grad trebao učiniti nešto po pitanju zaštite životinja, prvenstveno osigurati dovoljan broj mjesta u azilima, zatim omogućiti provođenje projekata edukacije o zaštiti životinja, osigurati dovoljno financijskih sredstava za nesmetan rad udruga, te popularizirati ideju volontiranja. Velik broj ispitanika smatra da bi po pitanju stvaranja kvalitetnijeg suživota vlasnika i nevlasnika kućnih ljubimaca grad trebao kažnjavati vlasnike pasa koji ne skupljaju pseći izmet u parkovima, te osigurati dovoljno površina na kojima je dozvoljeno pse šetati.

81% ispitanika nije uopće upoznato sa Zakonom koji je stupio na snagu 1.1.2007., i to više nego drugi oni u dobi od 16– 34 godine.36% ispitanika nije zadovoljno provedbom Zakona o zaštiti životinja, za razliku od ostalih regija, najviše ispitanici Slavonije, zatim Like, Korduna i Banovine te Zagreba i okolice. Ispitanici koji nisu osjetljivi na napuštene životinje zadovoljstvo provedbom Zakona o zaštiti životinja pokazuju u većem broju., no također i razinu nezadovoljstva provedbom Zakona o zaštiti životinja jednaku kao i oni koji jesu osjetljivi no razlog nezadovoljstva se vjerojatno razlikuje. Ukoliko bi se neka od stranaka počela zalagati za prava životinja, zbog toga bi više od polovici ispitanika postala simpatičnija, u većem broju ženama nego muškarcima.

Demografija

58

Uzorak

N % N %

Spol

Muški 461 46,1

Veličina naselja

10.001 - 30.000 stanovnika 273 27,3

Ženski 539 53,9 30.001 - 100.000 stanovnika 271 27,1

Dob

16 - 24 godina 152 15,2 100.001 i više stanovnika 139 13,9

25 - 34 godina 155 15,5 Glavni grad 317 31,7

45 - 54 godina 187 18,7

Školska sprema

NSS 157 15,7

55 - 64 godine 171 17,1 KV,VKV,SSS 593 59,3

65 i više godina 194 19,4 VŠS,VSS 250 25,0

Regija

Zagreb i okolica 377 37,7

Radni status

Zaposleni 391 39,1

Sjeverna Hrvatska 85 8,5 Umirovljenik/Kućanica 380 38,0

Slavonija 157 15,7 Student/Učenik 148 14,8

Lika, Kordun, Banovina 88 8,8 Nezaposleni 81 8,1

Istra, Primorje, Gorski Kotar 114 14,4

Bračni status

Neoženjen/Neudata 267 26,7

Dalmacija 179 17,9 Živi s partnerom 547 54,7

Udovac/udovica 118 11,8

Rastavljen/Rastavljena 38 3,8

59

Spol Dob46

54

Muški

Ženski

16 - 24 godina

25 - 34 godina

35 - 44 godina

45 - 54 godina

55 - 64 godine

65 i više godina

19

17

19

14

16

15

Veličina naselja

32

27

27

14

10.001 - 30.000 stanovnika

30.001 - 100.000 stanovnika

100.001 - 200.000 stanovnika

Glavni grad

Zagreb i okolica

Sjeverna Hrvatska

Slavonija

Lika, Kordun, Banovina

Istra, Primorje, Gorski Kotar

Dalmacija

Regije

9

11

18

38

9

16

60

Školska sprema

osnovna škola

KV, VKV

SSS

VŠS, VSS 25

16

11

48

Zaposlenje

Zaposlen

Umirovljenik

Kućanica/domaćica

Student/učenik

Nezaposlen

15

8

39

35

3

Broj članova obitelji

1 član

2 člana

3 člana

4 člana

5 članova

6 i više članova

Ne želi reći

29

10

7

1

9

21

22

Bračni status

4

0

27

57

12

Neoženjen/neudata

Oženjen/udana

Udovac/udovica

Rastavljen/rastavljena

Ne želi reći

Prihodi članova obitelji

10 117 8

4

28

0

9

0

914

Do

1.0

00

kn

1.0

01

- 2

.50

0 k

n

2.5

01

- 4

.00

0 k

n

4.0

01

- 5

.50

0 k

n

5.5

01

- 7

.00

0 k

n

7.0

01

- 8

.50

0 k

n

8.5

01

- 1

0.0

00

kn

10

.00

1 -

15

.00

0 k

n

Pre

ko

15

.00

0 k

n

Ne

ma

mo

pri

ma

nja

Ne

že

lim r

eć

i

zagreb, lipanj , 200 9

Documents