b pomorski muzej crne gore kotor 7. jula predstavio … · mjeseČna publikacija pomorskog muzeja...

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, JUL 2017

POMORSKI MUZEJ CRNE GORE KOTOR 7. JULA PREDSTAVIOJOŠ JEDNU KNJIGU PROF. DR ANTUNA SBUTEGE, ČIJI JE I SUIZDAVAČ

Ikona vitezova – Istorija ikone Bogorodice FileremskeIkona vitezova – Istorija ikone Bogorodice Fileremske

Prof. dr Antun Sbutega govori o svojoj knjizi; Don Ivo Ćorić,Andro Radulović i prof. dr Aleksandar Čilikov sjede za stolom

Knjigu Ikona vitezova - Is-torija ikone - Fileremske,autora prof. dr Antuna Sbu-

tege, Pomorski muzej Crne Gorepredstavio je 7. jula u Bogorodičinojcrkvi na Prčanju. Knjiga je nedavno

objavljena u zajedničkom izdanjunašeg muzeja i Narodnog muzeja

Crne Gore na Cetinju, a istovreme-no je objavljena i u Italiji od izdava-

ča Aracne editrice, pod naslovomIcona dei cavalieri. Storia della

Madonna di Fileremo e altrestorie a essa collegate.

Autor je zapravo napisao knjigu naitalijanskom jeziku, ali je želio da

prvo bude objavljena u Crnoj Gori,što je i učinjeno u prevodu prof.

Tereze Albano. Na 280 strana i uz dosta ilustracijaautor detaljno analizira dugu, veo-

ma interesantnu i malo poznatu isto-rijsku odiseju ikone Bogorodice Fi-leremske, koja je počela u Vizantiji

u VIII-IX vijeku. Slijedi istoriju ikoneu toku ikonoklazma, raskola između

Istočne i Zapadne crkve i krstaškihratova, baveći se osnivanjem vite-ških redova, a posebno prati hilja-dugodišnju istoriju Suverenog vite-

škog malteškog reda, kojeg je ikonapostala zaštitnica.

O knjizi su govorili recenzent knji-ge prof. dr Aleksandar Čilikov isam autor prof. dr Antun Sbutega.

Goste je pozdravio don Ivo Ćorić,župnik na Prčnju i Stolivu, a prigo-

dnu riječ održao je AndroRadulović, direktor Pomorskog

muzeja Crne Gore Kotor.(Detaljnije na stranama

4, 5 , 6, 7 i 8)Foto

graf

ija: S

. Dab

inov

ić

2 Jedra Boke – jul/2017.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra Boke POSJETEPOSJETE

Drugog dana dvodnevne posjete Crnoj Gori, 12. jula, Pomorskimuzej Crne Gore Kotor obišao je Rumen Radev, predsjednik

Bugarske, sa čalanovima svoje delegacije. Predsjedniku Radevudobrodošlicu u Palati Grgurina poželio je Andro Radulović, di-rektor Pomorskog muzeja, i Jelena Karadžić, kustoskinja etnograf-ske zbirke, koja je cijenjenom gostu bila vodič kroz Muzej i boga-tu istoriju Boke Kotorske.Tokom posjete Pomorskom muzeju gospodin Rumen Radev upi-

sao se u knjigu utisaka naše institucije gdje je ostala zapisana slje-deća poruka: Veoma sam impresioniran da sam vidio tako boga-to sačuvanu istoriju.Na kraju posjete koja je počela oko 14:30 a završila se oko 15 sa-

ti, direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović, predsjedniku bu-garske poklonio je dvije knjige u izdanju naše institucije: Gradi-teljstvo Kotora i Plovidba kapetana Iva Visina oko svijeta.Rumen Radev (18. jun 1963. godine) bugarski je političar i vojni

pilot, po činu general-major. Za predsjednika Bugarske izabran je ujesen 2016. godine.

Rumen Radev, predsjednik Bugarske, Rumen Radev, predsjednik Bugarske, u Palati Grgurinau Palati Grgurina

Predsjednik Rumen Radev (u sredini), JelenaKaradžić (lijevo), Andro Radulović (drugi s lijeva)

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore

KotorJul 2017. godine

Direktor Pomorskog muzejaAndro Radulović

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članSlavko Dabinović, član

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciMr Mileva Pejaković Vujošević

Prof. dr Antun SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Don Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Slavko DabinovićRadojka Abramović

Jelena KaradžićIlija MlinarevićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Danijela Nikčević

Pomorski muzej Crne Gore KotorTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske injeno izuzetno kulturno nasljeđe.

Predsjednik Bugarske u obilasku Muzeja (lijevo);Direktor Muzeja Andro Radulović uručuje uvaženom

gostu dvije poklon-knjige u izdanju našeg muzeja (desno);Poruka predsjednika Radeva u knjizi utisaka (mali okvir)

3Jedra Boke – jul/2017.

Pomorski muzej Crne Gore pristupio je izradi teh-ničke dokumentacije idejnog rješenja rasporeda op-reme u prostorijama biblioteke, kao i informacije oponudama za nabavku propisanih metalnih policakoje zadovaljavaju standarde smještaja i čuvanjabibliotečke i arhivske građe, a sve prema Pravilnikuo mjerama za čuvanje i zaštitu bibliotečke građekoji je donijelo Ministarstvo kulture Crne Gore. Zbog pristupanja Pomorskog muzeja COBISS-u,(Kooperativni online bibliografski sistem i servisi),organizacionom modelu povezivanja biblioteka unacionalni bibliotečko-informacioni sistem sa uza-jamnom katalogizacijom bibliotečke građe, kao iujednačenom vođenju kataloga i bibliografija, bićei adekvatno obučeni katalogizatori u povezivanju bi-blioteka putem računarske i komunikacione mreže.

Nabavka novih polica za našu biblioteku

U NAŠEM KANTUNUU NAŠEM KANTUNU

Pripreme za prezentaciju dijelovasadržaja starih brodskih dnevnika

U Pomorskom muzeju u julu su obavljene opsežneaktivnosti na pripremi prezentacije dijelova sadrža-ja starih brodskih dnevnika koji se čuvaju u PalatiGrgurina. Taj posao obavljali su Slavko Dabino-vić, bibliotekar, i Danijela Nikčević, dokumentari-sta, a u prevođenju pomagao im je don Anton Be-lan, generalni vikar Kotorske biskupije. Čitav posaobiće završen u oktobru ove godine. Najstariji brod-ski dnevnik koji se čuva u našem muzeju potiče izpočetka 19. vijeka. Prezentacijom su obuhvaćenidnevnici do polovine 20. vijeka.

Interaktivni ekran u probnoj funkcijiPomorski muzej je u martu kupio interaktivni ekrans namjerom da posjetiocima našeg muzeja omogu-ći uvid u što veći dio sadržaja koji se baštini u PalatiGrgurina. Proteklih mjeseci marljivo se radilo naodabiru i strukturiranju sadržaja, kao i na drugim pri-premnim radnjama za instaliranje ovog modernog

tehničkog pomagala. Jedan dio tog posla jezavršen, pa je 27. jula interaktivni ekranpostavljen u holu Muzeja, odmah poredulaznih vrata. Stručno tehnički posao insta-lacije interaktivnog ekrana obavio je 27. ju-la Uglješa Samardžić iz firme Tricen. Po-moć je imao u našem kustosu Iliji Mli-nareviću. Korišćenje interaktivnog ekrana

za sada je u probnoj fazi. Kada u njega bude unesencjelokupan planirani sadržaj, posjetioci će ga moći koristiti u punom kapacitetu. Instalacija interaktivnogizloga pruža veliki broj informacija na jednom mjestu i olakšava svakom gostu snalaženje kroz Muzej.Istovremeno omogućava da Pomorski muzej kao institucija kulture bude u koraku sa inovacijama i potre-bama posjetilaca.

Foto: S. Dabinović

Foto

: D. N

kčev

ić

Don Anton Belan i Slavko Dabinovići


PROMOCIJE – LIBRIPROMOCIJE – LIBRI

Ikona vitezova – Istorija ikone Bogorodice FileremskeIkona vitezova – Istorija ikone Bogorodice Fileremske

Bogorodičinacrkva na Prča-nju 7. jula: Pu-blika na pro-mociji knjigeprof. dr AntunaSbutege: Ikonavitezova - Isto-rija ikone Bo-g o r o d i c eFileremskeFoto: Bokanews

Uvažene dame i gospodo, predstavnici sveštenstva, dragi prijate-lji, ljubitelji pisane riječi, osobita mi je čast i zadovoljstvo što

mogu da vas pozdravim iz jednog od najljepših crkvenih objekata uCrnoj Gori, Bogorodičine crkve.Nije slučajnost što se promocija knjige Ikona vitezova, istorija ikone

Bogorodice Fileremske održava baš ovdje u ovom prelijepom hramuu kapetanskom Prčanju.Nije slučajnost jer se kuća prof dr Antuna Sbutege, našeg uvaže-

nog sugrađanina, dobro poznatog promotera bokeljske kulturnebaštine i autora ovog izvanrednog djela nalazi u neposrednoj bliziniovog hrama.Siguran sam da je ovo mjesto gdje je, kako autor sam kaže, poha-

đao vjeronauk i primio prvu pričest i krizmu, duboko uticalo nanjega da krene u istraživanje citiram istorijske avanture ove ikone. Takođe, mislim da je veoma važno što su dvije najznačajnije insti-

tucije kulture u Crnoj Gori, Narodni muzej Crne Gore i Pomorskimuzej Crne Gore, prepoznali značaj ove knjige i odlučili da zajednoizdaju ovo, za Crnu Goru značajno djelo.Ja se ovom prilikom zahvaljujem i čestitam izdavaču na tome.Vjerujem da je autor ovim djelom uspio u svojoj namjeri i da ćete

listajući ga saznati nešto novo, do sada nepoznato široj javnosti, ojednoj od najznačajnijih hrišćanskih relikvija, Ikoni Fileremskoj, kojuautor naziva Ikonom vitezova.Veoma je interesantan podatak da je djelo napisano prvo na itali-

janskom jeziku, a kasnije prevedeno na crnogorski, što mu daje jošviše na značaju i potvrđuje njegovu međunarodnu vrijednost.Čestitam autoru na ovom izvanrednom djelu sa uvjerenjem da je

večerašnja promocija samo jedna u nizu, i da će nakon Prčanja iCetinja, gdje se ikona i čuva, ista biti održana i u drugim gradovima idržavama.

Vama poštovani prijatelji želim da uživate u ostatku ove julskevečeri u malom živopisnom Prčanju u jednom od najlješih hramovaBoke Kotorske.

R i j e č Andra Radulovića

Foto: S. Dabinović

Dame i gospodo, dragi prijatelji dobro veče ihvala svima što ste večeras sa nama.

Zahvaljujem prije svega domaćinu, prčanjskomžupniku, don Ivu Ćoriću, što nam je omogućioprezentaciju u ovoj crkvi. Zahvaljujem se veče-rašnjim govornicima na lijepim riječima o ovojknjizi; vrijedilo je mnogo godina istraživati ipisati da bi se čule ove riječi i doživjela ova pro-mocija. Za ikonu Bogorodice Fileremske su ve-zani brojni povijesni događaji opisani u knjizi iželio sam da nju i njenu povijest učinim pozna-tim široj publici u Italiji i u samom Malteškomredu, pa sam zato knjigu napisao na italijanskomjeziku. Prof. Pavle Pejović, direktor NarodnogMuzeja Crne Gore, gdje je ikona izložena, komesam govorio o mojoj knjizi, odmah se ponudioda je izda, a prevela ju je odlično prof. TerezaAlbano; radilo se o komplikovanom tekstu sapuno neuobičajenih izraza. Knjigu su izdali zaje-dno Narodni Muzej Crne Gore i Pomorski MuzejCrne Gore, koji je bio izdavač i drugih mojihknjiga i ja želim da im se iskreno zahavalim, po-sebno sada bivšoj direktorici mr Milevi Pejako-vić Vujošević i novom direktoru Andru Radu-loviću. Zahvaljujući prof. Pejoviću knjiga je

grafički i estetski veoma kvalitetna, čemu su sva-kako doprinijeli autor grafičkog rješenja gospođaBranka Radunović, autori fotografija Lazar Pe-jović i Stevan Kordić, te fotografije koje mi jeustupio Malteški red, a kavlitetu teksta lektor go-spođa Mirjana Borozan.Posebno se zahvaljujem recenzentima, prof.

Aleksandru Čilikovu i prof. Đorđiju Boroza-nu, koji su ocijenili da moj tekst zavrijeđuje dabude štampan.Moram se najzad zahvaliti Prčanjanima, Voju

Đuroviću, Filipu Sbutegi i Draganu Stevovićukoji su samoinicijativno za ovu priliku očistilitemeljno monumentalno stepenište ove crkve,radeći više dana od rane zore. Želio sam da knjiga prvo bude objavljena u Cr-

noj Gori a onda sam dozvolio italijanskom izda-vaču Aracne editore da objavi isti tekst i na itali-janskom jeziku. Kako na jezicima bivših jugosla-venskih republika nije bilo knjige koja bi do-kumentovano prikazala historiju ove ikone i reli-kvija Malteškog reda, smatrao sam da je važnoda ovdašnja javnost, ne samo stručna, bude sanjom upoznata, kako bi se izbjegle mistifikacije idezinformacije i kako bi se ikona i relikvije nanajbolji način valorizirale.Ova crkva je idealno mjesto za predstavljanje

ove knjige, čija je tema ikona Bogorodice. Onaje posvećena rođenju Bogorodice koje se slavi 8.septembra, a to je i veliki praznik Malteškog re-da kada se nekada na Malti ikona Bogorodice Fi-leremske, koja je inače bila pokrivena velom, ot-krivala i orgnizovala velika procesija u kojoj suučestvovali svi vitezovi na čelu sa Velikim Meš-trom i klerom te stanovništvo Malte. Taj dan se idanas svečano obilježava u Malteškom redu kaoDan pobjede, jer su na taj dan davne 1565. go-dine malobrojni vitezovi uspjeli da, poslije više-mjesečne opsade, pobijede ogromnu tursku voj-sku i flotu i tu pobjedu su kao i druge pripisalipomoći Bogorodice. Ova crkva, po dimenzijama jednaka dubrovač-

koj katedrali, je zadnja značajna barokna crkva naistočnom Jadranu, i najveća u Boki, te najvećaposvećena Bogorodici u Crnoj Gori. Na njenom


Riječ prof. dr Antuna Sbutege

Više mojih knjiga posvetio sam članovima porodice, a ovu mojoj supruzi Nadi, koja nažalostnije večeras sa nama. Ja sam htio da joj posvetim neku od knjiga koje sam već ranije izdao, ovoje deveta knjiga koju sam objavio u zadnjih deset godina na našem i italijanskom jeziku, ali je

ona izabrala ovu, na kojoj sam počeo da radim prije desetak godina. Ona je to svakako višestru-ko zaslužila i ja ne mislim da sam joj se na ovaj način odužio za 35 godina srećnog braka, a

vjenčali smo se u drugom bokeljskom Marijinom svetištu Gospi od Škrpjela, ispred najpoznatijegospine ikone u ovim prostorima. U proteklih 35 godina smo prošli kroz razne probleme i iskuše-

nja i zajedno ih uspješno prebrodili moleći se Bogu i nebeskim zaštitnicima, a posebnoBogorodici ispred njenih ikona, ove na Prčanju, one na Gospi od Škrpjela i ikone Bogorodice

Fileremske.

Fotografija: S. Dabinović

oltaru se nalazi drevna ikona Bogorodice sa dje-tetom, pred kojom su se stoljećima Prčanjani, aosobito pomorci, molili i zahvaljivali joj za udi-jeljene milosti, kao što su se vitezovi molili is-pred ikone Bogorodice Fileremske. I Prčanjani sukao i vitezovi proglasili Bogorodicu svojom za-štitnicom, i pripisivali njenoj pomoći zaštitu odnepogoda na moru i pobjede u brojnim bitkamasa neprijateljima i gusarima. Svake godine 9. julavjernici Prčanja slave Zavjetni dan u znak sjeća-nja da je prije stoljeće i po, po zagovoru Bogo-rodice ovo mjesto bilo pošteđeno smrtonosnekužne bolesti koja je harala Bokom. I Prčanjanisu svoju ikonu, kao i vitezovi, obdarili pokrovomod srebra i zlata, dragim kamenjem, nakitom,ordenjem, te joj posvetili brojne zavjetne srebrnepločice i slike.Kult Bogoridce je jak u našoj obitelji, na Prča-

nju, Boki i Crnoj Gori među katolicima i pravo-slavnima. Brojne generacije naše obitelji su se uovoj crkvi krstile, ja i moja braća smo ovdje išlina vjeronauk, primili prvu pričest i krizmu i unjoj se opraštali od najdražih. Moji preci su pok-lonili teren na kojoj je ona sagrađena a zatim su,zajedno sa drugim prčanjskim porodicama, finan-sirali njenu gradnju.Vitezovi su mi uzbuđivali maštu od djetinjstva,

kroz romane, filmove, stripove i povijesna djela,a u direktni kontakt sa Suverenim viteškim malte-škim redom sam stupio prije više od dvadesetgodina u Rimu. Kada je otkriven identitet ikoneBogorodice Fileremske i relikvija Reda na Ceti-nju, sprijateljio sam se sa tadašnjim ambasado-rom Reda pri Svetoj Stolici, Stefanom Faležom.Kada je ikona izložena 2002. godine u Plavojkapeli Narodnog Muzeja zajedno sa Faležom,koji je postao prvi ambasador Reda u tadašnjojSrbiji i Crnoj Gori, sa kardinalom patronom Redai sa još dva visoka dostojanstvenika Reda došao

sam u prvu zvaničnu posjetu Reda Crnoj Gori itada smo posjetili Narodni muzej i manastir gdjesu smještene relikvije.U martu 2004. sa bratom Don Brankom i su-

prugom Nadom organizovao sam posjetu najvišedelagcije reda na čelu sa Velikim Meštrom En-drju Bertiem Crnoj Gori i ova posjeta je ostavi-la izvanredan utisak na njih.Iste godine sam postao vitez, a Branko kapelan

Reda. Dakle, i to mogu da zahvalim BogorodiciFileremskoj. Tri godine kasnije sam postao prviambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i Mal-teškom redu.Sve ovo me je potaklo da proučavam povijest

ove ikone, zaštitnice Malteškog reda. Godinamasam proučavao knjige, članke i dokumenta uBiblioteci i Arhivu Malteškog reda u Rimu i ko-načno napisao knjigu. Izuzetna povijest oveikone koja traje oko 13 stoljeća počinje u Bi-zantu. Ona se zatim, prema tradiciji, oko 1000.godine nalazi u Jeruzalemu, pa na Rodosu gdjeje u XIV stoljeću nalaze vitezovi i prihvatajukao zaštitnicu, da bi je 1522. godine, kada suTurci zauzeli Rodos donijeli u Italiju i 1530.prenijeli na Mal-tu. Vitezovi su pretvorili Maltuu tvrđavu Mediterana od bitnog značaja za od-branu od Turaka i gusara i svoje nevjerovatnevojne uspjehe pripisivali čudesnoj zaštiti Bogo-rodice Fileremske.Kada je Napoleon zauzeo Maltu 1798. godine,

ikonu i relikvije je Veliki Meštar prenio u Trst, dokje sve ostalo blago sa Malte bilo opljačkano odFrancuza i natovareno na Napoleonov komandnibrod Orient. No ubrzo u pomorskoj bitci kodAbukira, na obali Egipta, engleski admrial Hora-cio Nelson je nanio katastrofalni poraz francu-skoj floti a brod Orient je ekslodirao i cijelo bla-go malteških vitezova je uništeno.


Bogorodičinacrkva na Prča-nju 7. jula: Pu-blika na pro-mociji knjigeprof. dr AntunaSbutege: Ikonavitezova - Isto-rija ikone Bo-gorodice File-remske


Ikona i relikvije su zatim 1799. godine prenese-ni u Rusiju i predati caru Pavlu koji se proglasioVelikim Meštrom Malteškog reda. Iako je Red pre-mješten u Rim gdje mu je i danas sjedište, ikonai relikvije su ostale u Rusiji sve do oktobarske re-volucije, kada su, preko Estonije donesene u Dan-sku, a zatim u Berlin i najzad u Beograd, gdje supovjerene na čuvanje kralju Aleksandru.U arilu 1941. godine kralj Petar ih je donio u

Ostrog gdje su preživjele rat, nađene od policije1952. godine i stavljene u depozit, da bi 1978.relikvije bile predate na čuvanje manastiru naCetinju, a ikona Narodnom muzeju Crne Gore.Radi se o izuzetnoj historiji koja je malo pozna-

ta, iako se u Crnoj Gori pisalo da se radi o naj-vrijednijim svetinjama cijelog kršćanstva. Ikona,koja je procijenjena čak na nevjerovantih 10 mi-lijadri dolara, vrlo malo je poznata i u svijetu, vanMalteškog reda. (Inače najveća cijena postignutaza jedno umjetničko djelo je 300 miliona euraza jednu sliku Gogena, a Pol Geti Muzej u LosAnđelesu koji posjeduje desetine hiljada umjet-ničkih remek djela od antičke do moderne umejt-nosti, među kojima Rubensa, Ticijana El Greka iVan Goga, se procjenjuje na 5-6 milijardi eura). To je bio jedan od motiva da napišem ovu knji-

gu, ne samo zato da bih doprinio popularisanjuikone Filerenske, već i zato što sam uvjeren danjena izuzetna povijest zavrijeđuje da bude poz-nata. Dakle, knjiga nije samo o ovoj ikoni, nje-noj umjetničkoj analizi, jer se o tome može maloreći, pošto je od prvobitne ikone, za koju ne zna-mo kako je izgledala, ostalo samo potamnjelolice Bogorodice na platnu koje je iskidano iz ve-će kompozicije, a u Rusiji pokriveno zlatnim po-krovom – rizom sa dragim kamenjem. Ona je pre-živjela brojne ratove, opsade, revolucije, vjerskeraskole, zemljotrese, požare i druge dramatičnedogađaje i bila tihi svjedok ključnih događaja i

procesa povijesti naše civilizacije. Ja sam, dakle,odlučio da opišem tu povijest koja je za njuvezana, direktno ili indirektno, a ikona je nitkoja se kroz nju provlači. Počeo sam objašnjavajući koncept ikona, raz-

voj sakralne umjetnosti, kult Bogorodice i njenuikonogorafiju. Zatim sam pokušao da objasnimrazvoj fenomena hodočašća, monaštva i vitezo-va, formiranje prvog jezgra Malteškog reda u Je-rusalimu i kako je ova karitativna bratovština zavrijeme krstaških ratova postala red vitezova, kojisu bili monasi i ratnici. Pratio sam zatim povijestovog reda, prvo u Svetoj zemlji, zatim na Kipru,Rodosu, Malti, Rusiji i Rimu do danas, ilustrujućikult Bogorodice Fileremske među vitezovimakroz stoljeća. Pratio sam zatim sudbinu ikone i relikvija, od

kada su se odvojili od Reda, stigli u Rusiju donjihovog dolaska u Crnu Goru. U zadnjem poglavlju sam pisao o

Bogorodičinom kultu u Crnoj Gori, o historijskimvezama Crne Gore i Malteškog reda, o sudbiniikone i relikvija od dolaska u manastir Ostrog1941. godine do danas, opisujući dramatičnedogađaje kroz koje su i ikona i Crna Gora prošleu tom periodu. Na kraju sam opisao odnoseMalteškog reda i Crne Gore od uspostavljanjadiplomatskih odnosa 2006. do danas. Ova knjiga otkriva i neke, u Crnoj Gori nepoz-

nate detalje naše historije. Do sada se tvrdilo daje prvi član Malteškog reda sa teritorije današnjeCrne Gore bio Petar Želalić u XVIII stoljeću, a jasam u izvorima otkrio da je to bio Gaspar Bruni,plemić iz Ulcinja, brat barskog nabiskupa IvanaBrunia, više od dva stoljeća ranije. Našao sam uliteraturi i imena malteških vitezova poginulihprilikom oslobađanja Herceg Novog 1687. godi-ne. Pored toga malteški vitezovi su, zajedno sa

Promociji knjige Ikona vitezova - Istorija ikone Bogorodice Fileremske: pozdravna riječ don Iva Ćorića (lijevo); govori prof. dr Aleksandar Čilikov (desno)

Foto

: S. D

abin

ović

Foto: Bokanews


MUZEJ GRADA PERASTAMUZEJ GRADA PERASTA

Luka Berberović (lijevo) i Aleksandra Simeunović na otvaranju izložbe u Muzeju grada Perasta

U Muzeju grada Perasta 22. jula otvorena jeizložba slika akademskog slikara Luke Ber-

berovića. Slike izložene u Perastu nastale su od2004. do 2014. godine i posjeduju posebnu dra-maturgiju, specifičnu za Berberovićev likovni iz-raz. Iako svaka slika ima svoj naziv - poput Velikisurfer, Enterijer eksterijer, Ruke, Zid, Slike na zi-du, Velika riba, Stepenište, ovaj opus nema zajed-ničko ime. Izložbu je otvorila istoričarka umjetno-sti Aleksandra Simeunović koja je istakla da jeslikarstvo Luke Berberovića odlika posebnih inte-resovanja i zapažanja koja u simbiozi jednog sadrugim, čine jasnu viziju.Od samih početaka bavljenja slikarstvom glavno

interesovanje je pokazao za ljudske figure pri če-mu nije u pitanju bukvalno prenošenje onoga štoje vidljivo oku već nastojanje da se prikaže njenasuština, potreba, sklonost. Tako da se istovremenou njegovim djelima ukrštaju literarna i likovna

smjernica u kojima se, u svakom slučaju, vidi ten-dencija ka likovnom više nego ka literarnom.Mada, majstorski iznijansirane ipak su intenzivnouočljivi ti detalji. Pored ljudskih figura na njego-vim djelima uočljive su i vedute. U kasnijim rado-vima Luka više akcenta daje realnijem prepozna-vanju sadržaja na njima, rekla je Simeunović.Luka Berberović je rođen u Morinju 1934. godi-

ne, Akademiju za primijenjenu umjetnost, odsjekslikarstvo je završio u Beogradu 1958. godine. Od1960. godine član je Udruženja likovnih umjetni-ka Crne Gore.Dugi niz godina bavio se pedagoškim radom -

prvo kao profesor u hercegnovskoj Umjetničkojškoli (1959-1966), a zatim i na Pedagoškoj akade-miji u Nikšiću – odsjek slikarstvo. Dobitnik je višeprestižnih nagrada za likovno stvaralaštvo. Imaoje preko 40 samostalnih i grupnih izložbi u zemljii inostranstvu.

IIzzlloožžbbaa ss ll iikkaa LLuukkee BBeerrbbeerroovviiććaa

Foto: Bokanews

Foto: Radio Kotor

mletačkom flotom i vojskom, te Bokeljima, međukojima i odredom Prčanjana, učestovali u poku-šaju osvajanja Ulcinja 1718. godine.Brodovi i pomorci Boke, uključujući i Prčanja-

ne, su učestovli zajedno sa vitezovima u brojnimdrugim pomorskim bitkama na Mediteranu, kaošto je bitka kod Lepanta 1571. godine, u Kandij-skom i dva Morejska rata i u brojnim okršajimasa gusarima.Prema tome knjiga je bogata raznim temama i

informacijama i nadam se da neće biti dosadnaonima koji budu imali strpljenja da je pročitaju.

Zahvaljujem vam se na strpljenju u nadi davam nijesam bio dosadan, a želio bih da ovaknjiga bude izraz moje zahvalnosti Bogorodiciza sve milosti udijeljene meni i mojoj obitelji,Prčanju, Boki i Crnoj Gori, moj zavjetni dar, nena srebru ili platnu već na papiru.

Ljiljana Zeković i mr Mileva PejakovićVujošević (prvi red u sredini i desno)

Foto: Bokanews


2017F a š i n a d aP E R A Š K A T R A D I C I J A 5 6 6 P U TP E R A Š K A T R A D I C I J A 5 6 6 P U T

Tradicija bacanja kamenja oko peraškog ostrva Gospa od Škrpjela, pod nazivom Fašinada,održana je i ove godine 22. jula, po 566 put. Pred zalazak sunca 21 vezana barka plovila jeod Perasta ka ostrvu, noseći kamenje kako bi se bacanjem u more ojačalo Gospino ostrvo.

Barke okićene jablanima, u kojima su, po tradiciji, bili samo muškarci, ukrasile su tog predve-čerja Perast, pred velikim brojem radoznalih mještana i turista.

Fašinada je prvi put održana 22. jula 1452.godine kada su braća Mortešić na hridi, škr-pjelu, pronašli ikonu Bogorodice sa Hristom,koja se danas nalazi na oltaru. Jedan od njih jeizmolio ozdravljenje po zagovoru Blažene Dje-vice Marije. Nakon toga Peraštani su počeligradnju umjetnog ostrva i crkve na njemu. Na-sipali su kamenje i potapali brodove oko škr-pjela kako bi stvorili ostrvo. Do 1603. godinepotopljeno je stotinjak brodova. Prva kapelaGospe od Škrpjela sagrađena je 1484. godine,

dok je današnji oblik dobila nakon velikogpotresa 1667. godine. Manifestacija je dobila ime po italijanskoj rije-

či fascia, što znači traka ili povez, a tako je na-zvana jer barke međusobno povezane i napu-njene kamenjem, okićene jablanovim grana-ma, plove ka Gospi od Škrpjela.Tradicija Fašinade nikada nije prekidana. Od

2013. godine Fašinada ima status nematerijal-nog kulturnog dobra nacionalnog značaja.

U prvoj barci su bili: don Srećko Majić peraški župnik i opat Svetoga Đorđa, don MilidragJanjić župnik Tivta, kao i izabrani predstavnici građana grada Perasta među kojma je Andro

Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore (u sredini); U drugoj barci su članoviprigodne klape koja je pjevala peraške narodne pjesme, među kojima je i Slavko Dabinović,

bibliotekar Pomorskog muzeja (drugi s lijeva)

..

Foto

graf

ije: B

okan

ews

Foto

graf

ije: B

okan

ews

10 Jedra Boke – jul/2017. Fotografije: Bokanees

Holandski brod džin, za prevoz teških tere-ta, Dockwise Vanguard, uplovio je u Bo-

ku Kotorsku, 30. jula oko 9 sati, kako bi prih-vatio veliki dok iz Jadranskog brodogradilištaBijela. Pred Lukom Zelenika zadržao se radineophodnih kontrola, potom je produžio doBijele, gdje se u sredini Tivatskog zaliva ovoveliko plovilo, dužine 275 metara, usidriloočekujući početak operacije prihvata velikogplovećeg doka.Veliki dok je prodat litvanskoj kompaniji AB

Vakaru laivu gamykla za 11 miliona eura.Operacija postavljanja na palubu ovog ogrom-nog heavy liftera velikog doka, dužine 235 me-tara, koga će dotegliti remorkeri, nije jednosta-vna. Prije toga, Doxckwise Vanguard će nasidrištu usred Tivatskog zaliva, biti namjernopotopljen, odnosno, njegovi tankovi će biti na-punjeni morem kako bi glavna paluba brodabila zaronjena 15-tak metara ispod morskepovršine.Na nju će potom remorkerima biti navučen

veliki dok iz Bijele,nakon čega ćeDockwise Vanguardisprazniti svoje tanko-ve i izroniti, nosećina palubi DOK-12 .Dok će potom biti

posebno fiksiran napalubi broda, kako sene bi pomjerao tokom,kako se očekuje, sko-ro jednomjesečnogputovanja na leđimavelikog holandskogheavy liftera do svognovog doma.

Docwise Vanguard je dug 275, širok 79, agaz mu iznosi 11 metara. Kada brod zaroniradi ukrcaja tereta, njegov gaz iznosi čak 31metar.Nosivost ovog džina, koji je po dimenzijama

tek nešto manji od američkih nosača avionaklase Nimitz, je 110.000 tona, što ga čini naj-većim ikad sagrađenim heavy lifterom.Ovaj jedinstveni brod koji opslužuje 40 čla-

nova posade, preko dva fiksna i dva uvlačećatakozvana azimut propelera, maksimalnom br-zinom od 11 do 13 čvorova (zavisno od tere-ta), pokreću četiri dizel motora Wartsila ukup-ne snage skoro 37.000 konja.Veliki dok, ili DOK-12 dugačak je 235, širok

53 i visok 18 metara, pa će bez problema statina ogromnu palubu Docwise Vanguarda.Dan prije holandskog džina u Bijelu je uplo-

vio veliki remorker Adler pod malteškom zas-tavom koji će učestvovati u složenoj operacijiukrcaja plutajućeg doka Jadranskog brodogra-dilišta na Dockwise Vanguard.

Dockwise Vanguardnamijenjen je prvenstve-no za prevoz velikihnaftnih platformi i dru-gih plutajučih postroje-nja za naftnu i gasnu ofšor industriju, kao i zaprevoz drugih velikihbrodova i objekata. Se-kundarna namjena muje da posluži kao pluta-jući dok na koji se izmora radi periodičnihpregleda i remonta, po-dižu naftne platforme idruga slična postrojenja.

U TIVATSKI ZALIV 30. JULA UPLOVIO NAJVEĆI SPECIJALNI BROD ZA PREVOZ TEŠKIH TERETA

Pripreme za odlazak velikog doka iz BijelePripreme za odlazak velikog doka iz Bijele

Foto: Bokanews Foto: Bokanews

Foto: Bokanews


Mega-kruzer Royal Princess 18. jula napušta akvatorij Luke Kotor obavijen gustom dimnom izmaglicom nastalomod požara koji je tih dana harao na prostoru od Bigove do Žanjica; U prednjem planu izletnički brod Morska kočija

U julu, petom mjesecu kotorske kruzing sezone, zabilježeno je 60 dolazaka 30 većih ilimanjih kruzing brodova. Kako je nekoliko kruzera boravilo dva ili više dana, registrovano je iukupno 71 boravišnih dana. U julu (14.) je prvi put u Kotor dolazio putnički jedrenjak StarFlyer (Star Flajer ), od 2.298 BRT, dužine 111,57 metara. Brod plovi pod malteškom zas-

tavom, prima 160 putnika i 75 članova posade.Luka Kotor A.D. kompanija koja operativno upravlja kotorskom lukom, saopštila je krajem

mjeseca da je najveća onlajn platforma za ocjene i diskusiju turista sa kruzera, Cruise Critic, iove godine Luku Kotor proglasila za jednu od pet najboljih kruzing destinacija u istočnom

Mediteranu, zajedno sa Dubrovnikom, Rodosom, Mikonosom i Venecijom. Na osnovu ocjena kruzing turista atrakcija koju Kotor ima ne ostavlja ravnodušnim nikoga ko

ima priliku da brodom uplovi u jedan od najljepših zaliva na svijetu i upozna kulturu i tradicijunašeg grada. Kvalitet usluge koju Luka Kotor AD pruža podrška je ljepoti destinacije koju nudi

Kotor i Crna Gora i dugi niz godina predstavlja elitu kruzing industrije, navedeno je usaopštenju lučkog operatera Luka Kotor A.D.

Foto

graf

ije Iv

a Br

dar

Pomorstvo u KOTORU danas

Brodovi u Kotoru u julu

(9/10, 20/21. i 30/31.) Athena(18.) Azamara Quest

(21.) Brilliance of the Seas (16.) Celebrity Constellatio

(10. i 22.) Cristal Esprit(16/17/18/19.) Harmonia

(6. i 26.) Horizon (2, 9, 19. i 26.) La Belle de l´Adriatique

(14. i 24.) Le Lyrial (5. i 20.) Mein Schiff 2

(4/5/6.) Mirabel(1, 8, 15, 22 i 29.) MSC Musica

(3, 15, 19, i 24.) Norwegian Star(1/2, 8, 15, 22/23. i 29/30.) Panorama

(3, 23. i 31.) Rhapsody of the Seas

Riviera (18. i 29.)Royal Princess (4, 10. i 18.)Royal Clipper (2.)Queen Victoria (5. i 31.)Sea Dream I (12. i 23.)Seven Seas Voyager (4.)Silver Muse (7.)Silver Spirit (25/26/27.)Star Breeze (31.)Star Flyer (14. i 23.)Thomson Dream (13. i 27.)Thomson Spirit (12. i 26.)Vilma (21.)Westerdam (2.)Wind Star (8.)

Azamara Quest 18. jula oko 17 sati,u dimnom ozračju, napušta Kotor

U SKLOPU PRIPREMA za kandidaturu Bokeljskemornarice Kotor za upis na Reprezentativnu listu ne-materijalne kulturne baštine UNESCO-a, u Kotoru je1. i 2. jula boravila ekipa eksperata Ministarstva zakulturu Crne Gore koja je u saradnji sa admiralomBokeljske mornarice prof. dr Antunom Sbutegom,viceadmiralom Ilijom Radovićem i predsjedni komUpravnog Odbora Aleksandrom Denderom u Do-mu Mornarice intenzivno radila na pripremi materija-la za ovu kandidaturu. Rad će se nastaviti i narednihmjeseci i kompletna dokumentacija će biti dostavlje-na UNESCO-u do 31. marta 2018. godine.VLADIMIR JOKIĆ, gradonačelnik Kotora, primio je

24. jula u svom kabinetu delegaciju Bokeljske morna-rice Kotor, admirala prof. dr Antuna Sbutegu ipredsjednika Upravnog odbora Aleksandra Dende-ra. U srdačnom razgovoru admiral se zahvalio grado-načelniku na podršci koju daje Mornarici, a posebnona značajnom povećanju sredstava koje Opštinaizdvaja za redovno funkcionisanje Mornarice. Detalj-no je obrazložen četvorogodišnji program radaMornarice, kao i najvažnije aktivnosti koje su u tokuili se planiraju, a od kojih su najvažnije podmlađiva-nje aktivnog sastava Bokeljske mornarice Kotor, iz-mjena statusa Mornarice koja je trenutno registriranakao NVO, izrada dosijea za upis Mornarice na listunematerijalne kulturne baštine UNESCO, kao i učešćena domaćim i međunarodnim konkursima za dobija-nje dodatnih sredstava radi obnove odora i oružja.Gradonačelnik Jokić je potvrdio svoju riješenost da usvim ovim aktivnostima podrži Bokeljsku mornaricu.

Brik Dušan (1833-1852); Vlasništvo Mihailo Rusović iz Herceg novog;Ulje na platnu; Michaele Renault, Livorno 1846; Pomorski muzej

Brodovi bokeških kapetanaBrodovi bokeških kapetana

Rječnik

ISTOČNOINDIJCI(East Idiamen) subrodovi dugeplovidbe 17.vijeka kojisu nazivdobilipremazemlji ukoju ploveLičili sufregatama ili manjim linijskim brodovima. Obliktrupa tih brodova bio je dosta nizak i ravan.

Pramac trupa ima rešetkasto, kratko i tupo rilo, akrma je otsječena, ukrašena i svršava se bocama(balkonima) na oba ugla. Pramčana statva u obli-ku slova S obuhvata rilo i na vrhu nosi pulenu,obično lik nekog sveca. Mali kaštel počinje jakimčelom, u koji je utaknut kosnik. Kosnik se upire sdvije železne upore o rešetkastu konstrukcijupramca, a pritegnut je uz ukladu rila jakom pri-teznicom od konopa.

Pramčani jarbol utaknut je u kaštel. Glavni jar-bol je nešto iza sredine broda, a iza njega odmahpočinje nizak i gotovo ravan kasar. Krmeni jarbolje nedaleko od krme, a iza njega se uzdiže mostić.

(Drugi dio u avgustovskom izdanju )

QpnpstuwpAktivnosti Bokeljske mornarice

b pomorski muzej crne gore kotor 7. jula predstavio … · mjeseČna publikacija pomorskog muzeja...

Documents