atentat, mobilizacija, rat - zijad Šehić.pdf

7/24/2019 Atentat, Mobilizacija, Rat - Zijad ehi.PDF

1/17

The following ad supports maintaining our C.E.E.O.L. service

Atentat, Mobilizacija, Rat

Assassination, Mobilization, War

by Zijad ehi

Source:

Contributions (Prilozi), issue: 34 / 2005, pages: 23-38, on www.ceeol.com.
http://www.ceeol.com/http://www.ceeol.com/http://www.dibido.eu/bookdetails.aspx?bookID=9e4d6499-94a7-47c0-b6d3-48244233281fhttp://www.ceeol.com/


2/17

23

ATENTAT, MOBILIZACIJA, RAT1

Zijad ehiFilozofski fakultet, Sarajevo

Abstract: This article explores the role of Russia and Serbia in the fight fordominance in the Balkans, events in Sarajevo after the assassination, thedevelopment of mass nationalism among Bosnian Serbs, and the ways thisnationalism was used in the years after 1914.

Key words: Russia and the Balkans, Serbia, Sarajevo Assassination,World War I, Sarajevo 1914, mass nationalism, instruments of history

Abstract: U lanku se razmatra uloga Rusije i Srbije u borbi za hegemonijuna Balkanu, zbivanja u Sarajevu nakon atentata, proces prerastanjaelitnog u masovni nacionalizam kod bosanskohercegovakih Srba kao iinstrumentalizacija dogaaja iz 1914. godine

Kljune rijei:Rusija i Balkan, Srbija, Sarajevski atentat, Prvi svjetski rat,Sarajevo 1914., masovni nacionalizam, instrumentalizacija historije

Male balkanske drave bile su rtve velikih sila, sa odreenim zadacima u sje-ni njihovih borbi za poziciju europskog i svjetskog hegemona. U modernoj historijiJunih Slavena problem stvaranja zajednike drave 1918. promatran je izolovano od

1 Govoriti o Sarajevskom atentatu kao historijskom fenomenu imajui u vidu injenicuda je broj bibliografskih jedinica o njemu dostigao vie hiljada izazov je da se kae netonovo, neto to je do sada proputeno. Referat koji je nastao najveim dijelom na osnovu

neobjavljene arhivske grae objanjava iri historijski kontekst zbivanja iz 1914. godine.

Zijad ehi,Atentat, mobilizacija, ratPrilozi, 34, Sarajevo, 2005., str. 23-38.

UDK: 323.285(497.6)1914 323.13(497.6=163.41)1914

Izlaganje sa naunog skupa


3/17

24

konteksta interesa velikih sila, pa je Srbija kao sredinji faktor balkanske i srednjoeu-ropske politike dobila primarni znaaj.

Sukob koji je poeo 1914. i za pet godina promijenio politiku kartu Europe bioje mnogo ranije programiran. U zimu 1869./1870. ruski publicist Nikolaj Jakovlje-viDanilevski je u asopsu Zarja, u seriji lanaka pod naslovom Rusija i Balkannajavio propast dekadentne Europe, ije vostvo e preuzeti moralno monija Ru-sija. Danilevski je smatrao Balkan za prostor historijski zadat velikim silama. Tu suOsmanlije sauvale June Slavene od germanizacije i katolicizma, a Monarhija je Za-

pad ponovo spasila od Osmanskog carstva i islama. Ovi historijski zadaci su bili is-punjeni, i time su obje sile izgubile smisao daljeg postojanja. Danilevski je ve1870.oznaio geografsku kartu koja se 1919. ostvarila: eko-moravsko-slovaka drava,

kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, bugarska, rumunjska i maarska drava. Njegovrukopis je u Rusiji bio koncept za praktinu politiku i smatran je politikom Bibli-

jom sa deset zapovijedi carske spoljne politike.2

Otprilike u vrijeme kad pie Danilevski prilo se realizaciji ranije formulisanihspoljnopolitikih ciljeva Srbije, usmjerenih na ukljuenje oblasti koje su na historij-skoj i etnikoj osnovi smatrane srpskim. U tom pravcu kretala su se nastojanja da seideje o Bosni i Hercegovini kao srpskoj zemlji prenesu i proire meu pravoslavnimstanovnitvom. Meutim, nakon Berlinskog kongresa Trojecarski ugovor i Tajna kon-vencija iz 1881. ograniili su domet propagande u Bosni i Hercegovini.

Na poetku XX stoljea opa politika kretanja u jugoistonoj Europi ukljuiva-la su sve vie Bosnu i Hercegovinu u junoslavenski kompleks, predstavljajui klju-ni elemenat balkanske politike Monarhije. Ubistvo srpskog kraljevskog para 1903.

predstavljalo je otar zaokret u odnosima Bea i Beograda. Novi kurs beogradske vla-de, jaanje srpske pozicije na Balkanu i emancipacija od ekonomske prevlasti Mo-narhije, vodilo je zaotravanju odnosa. Privredna emancipacija Srbije odrazila se i na

politikom polju. Nakon to je pojaala propagandne aktivnosti u junoslavenskimoblastima Monarhije, njene vojne i politike strukture su poduzele mjere na suzbija-nju aktivnosti koje su sve vie dovodile u pitanje njen integritet.3

Ishod Aneksione krize 1908./1909. godine mijenja i metod borbe, pa se prelazina taktiku individualnog terora. Politike i vojne pobjede u Balkanskim ratovima po-

jaale su nacionalno oduevljenje i istovremeno privukle podrku Srba iz Habsbur-

2 Helmut Andics, Der Untergang der Donaumonarchie. Wien - Mnchen - Zrich 1976., 74.3 Charles Jelavich,Junoslavenski nacionaliizmi. Jugoslavensko ujedinjenje i udbenici prije1914, Zagreb 1992, 47; Fritz von Reinhl, Grosserbische Umtriebe vor und nach Ausbruchdes ersten Weltkrieg. Der Fall Jeftanovi-ola-Gavrila, Verffentlichungen des Reichsarc-

hivs, Wien 1944, 3.


any


4/17

25

ke monarhije.4

Na poetku 1914. svijet je jo uvijek izgledao tako miroljubiv. I fudbalska uta-

kmica izmeu Italije i Austrije na stadionu u Milanu 11. januara 1914. zavrila se mi-roljubivo 0:0. U Evropi niko nije vjerovao u mogunost skorog izbijanja rata. Isto-vremeno je u Beogradu vojna industrija bila u punom zamahu, to je bio znak za sko-ri nastavak Balkanskih ratova. Austrijski bankarski kapital pomagao je snano, be-ki Bodencreditanstalt uestvovao je sa 20 % sredstava u srpskim zajmovima za na-oruanje. U proljee 1914. austrijske i njemake fabrike oruja uskoile su na mje-sto francuskih, koje zbog optereenja svojih kapaciteta nisu mogle ispotovati dogo-vorene termine isporuke oruja Srbiji: 200.000 najmodernijih puaka u proljee ilo

je za Beograd.5

Jedan neobjavljeni dokument iz bekog ratnog arhiva baca vie svjetla na doga-aje koji su prethodili poetku Prvog svjetskog rata. Rijeje o pismu koji je tadanjizemaljski poglavar u Bosni i Hercegovini general O. Potiorek uputio 22. aprila 1914.zajednikom ministru finansija von Bilinskom.

U toku aprila 1914. FZM Potiorek susreo se sa jednim Srbinom koji je bio ubliskim odnosima sa vojnim krugovima u Beogradu, prenosei mu poruku da Srbijaeli osnovati Jugoslaviju, koja bi obuhvatila cijelo Balkansko poluostrvo - Bosnu,Hercegovinu, Dalmaciju, Istru, Hrvatsku i Slavoniju, dio Ugarske, Kranjske i dioKoruke i tajerske. Podjela bi bila izvrena na taj nain da bi bile stvorene tri isto

srpske pokrajine, jedna hrvatska i jedna slovenaka. Pokrajine bi bile razgranieneprema konfesijama i to na taj nain da bi bio izvren transfer stanovnitva: 400.000katolika iz Bosne i Hercegovine bilo bi premjeteno u Hrvatsku, dok bi iz Like iSlavonije Srbi (oko 20 %) bili premjeteni u Bosnu i Hercegovinu. Ta ponuda praena

je porukom da je bolje postii dogovor prije nego Srbi sa topovima dou do Zagreba,a do toga e uskoro doi, jer su sve pripreme vebile poduzete. Balkanski savez imao

je cilj da izvri taj zadatak. Rusiji e se pomoi na taj nain to e Srbi mobilisatii time prisiliti Austro-Ugarsku da na njene granice uputi 500.000 vojnika, to esaveznicima omoguiti da se uspjeno bore. To e se 1914. stvarno i desiti i Srbija eispuniti zavjet dat Rusiji.

U tom planu Potiorek je vidio realizovanje ostvarenja ideje Velike Srbije, toje utjecalo na oblikovanje njegovog plana o podjeli Bosne i Hercegoviine izmeu Au-strije i Ugarske, koji e on izloiti u decembru 1914.6

Ovaj dokument opovrgava ranije miljenje u historiografskoj literaturi da je tek

4 Ch. Jelavich,Junoslavenski nacionalizmi, 47.5Bild Atlas Die Habsburgische Monarchie, Wien 1996., 182.6

Kriegs Archiv Wien (dalje KA-W), Nach. Potiorek, k. 5, doc. 31, Potiorek-Bilinskom 22.IV 1914.



5/17

26

1915. godine u krugovima ruske vrhovne uprave razmatrano pitanje budueg ujedi-njenja jugoslavenskih zemalja, koje se stalno povezivalo sa zadatkom da se na Balka-

nu stvori jak zaklon od njemako-austrijske ekspanzije.7Nakon manevara kod Tarina 26. i 27. juna 1914. u kojima su uestvovale trupesarajevskog XV i dubrovakog XVI korpusa, prijestolonasljednik nadvojvoda FranzFerdinand je 28. juna, na pravoslavni Vidovdan, stigao u slubenu posjetu u Sarajevo.Pored zvaninika, oekivali su ga atentatori, a nadvojvodino obezbjeenje je bilonedovoljno. Bomba koju je bacio Nedeljko abrinovinije pogodila cilj, ali je prvimetak Gavrila Principa smrtonosno pogodio najdvojvodu Franza Ferdinanda, a druginamijenjen zemaljskom poglavaru generalu Potioreku, ubio je njegovu supruguSofiju, vojvotkinju od Hchenberga.8

Na kasnije organizovanom suenju optueni Gavrilo Princip, koji je prije etirigodine izaao iz tuzlanske gimnazije i od tada pohaao gimnaziju u Beogradu, izjavio

je da se ne kaje za svoj in i da nije zloinac, jer je htio samo zlo da odstrani. Udrutvu u kojem se kretao postao je osvjedoeni srpski nacionalista. Austriju je mrzio

jer je drao da od nje Junim Slovenima moe doi samo zlo. Nadvojvodu FranzaFerdinanda smatrao je najveom pogibelji za ideju ujedinjenja Srba i uope JunihSlovena pod srpskim vostvom. Po njegovom miljenju Srbija je imala misiju daBosnu i Hercegovinu otrgne od Austrije, pa da tako misli svaki estiti ovjek. Tamisao potakla ga je da poini atentat.9

Neposredno nakon ubistva prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, u Bosni iHercegovini nastupilo je pravo ratno stanje. U redovima muslimanskog i katolikogstanovnitva atentat je izazvao duboko uznemirenje. Ve 28. juna u veernjimsatima dolo je u Sarajevu do prvih demonstracija, u kojima su uzeli uea i oficiri.

Narednog dana poeo je pravi mali rat. Muslimani i katolici, zbog ogorenja, poeli susa unitavanjem srpskih radnji i stambenih objekata. Policija, andarmerija, pa ak i

7 Posebno je interesantan projekat diplomate A. M. Petrajeva iz marta 1915., u kojem je traio

da se postigne reorganizacija Austro-Ugarske, a da se umjesto nje stvore drave lojalne Rusi-ji. Smatrao je da e rezultat rata biti raspad Monarhije i stvaranje dvije samostalne slavenskedrave. Maksimalan program za Rusiju je, po njegovom miljenju, bilo stvaranje VelikeSrbije.Nastajanje jedne Velike Srbije, ili srpsko-hrvatske drave, pisao je Petrajev, bilobi najsrenije rjeenje jugoslavenskog pitanja i u ruskom je interesu da tei stvaranje takvekombinacije. To e biti mogue samo ako Srbija faktiki osvoji teritoriju Hrvatske i Sloveni-je, to e joj dati jedinstvena neosporna prava na njih. (J.A. Pisarev,Neki aspekti ruske po-litike prema Balkanu uoi prvog svetskog rata (Prema neobjavljenoj i malo poznatoj grai),Istorijski glasnik, 1-2, Beograd 1979, 128-129.).8 Petar Tomac,Prvi svetski rat, Beograd 1968., 11.9Iz rasprave zbog veleizdaje, Sarajevski list br. 247, 14. oktobar 1914., 2.



6/17

27

vojne snage, nisu bili u stanju da sprijee demonstracije. Demonstranti su se usmjeriliprema srbofilskim graanima i institucijama, pa se na udaru prvo nala Prosvjeta,

Narod i Srpska rije, srpske kole, hotel Europa i mnogobrojne radnje koje supripadale Narodu i grupi oko Otadbine, koje su devastirali pljakaki elementi.Osim nekoliko lakih Srbima nisu nanijete tee tjelesne povrede. U nastalom meteuSrbi su ustrijelili katolika Antona Krajinu iz Bugojna, a nekoliko muslimana (OsmanAzirovi, Salih Pusi i Abdulah irbegovi) je teko povrijeeno.10 Za vrijemedemonstracija u kafani Babia bata vlasnik Pero Prijevipretrpio je teke povrede,od kojih je kasnije podlegao. Zbog pljake, u gradu je pritvoreno 58 osoba.11

Nakon prvih nemira, u nastaloj guvi hici koje su Srbi otvarali branei svojuimovinu, registrovani su kao bombe. Uvoenjem prijekog suda, u gradu je nastupio

mir. Bez razlike na politiko usmjerenje, Srbi su bili ogoreni, zahtijevajui punuodtetu za uinjenu tetu, prema zagrebakom primjeru. Potiorek je naredio da seljudima koji su oteeni, dostavi pomoiz fonda za podrku.12Nakon nereda i progonasrpskog stanovnitva, reis-ul-ulema hadi Mehmed Demaludin auevi, uputio jemuslimanima poslanicu u kojoj ih je opominjao na red i mir i uvanje dobara svojihsugraana.13

Tek je proglaenje prijekog suda umirilo demonstrante. Zemaljska vlada za Bosnui Hercegovinu donijela je 29. juna Objavu o zavoenju prijekog suda za podrujegradske opine Sarajevo i sarajevskog kotara. Tom Odredbom bila je predviena

smrtna kazna za 12 vrsta zloina: Zloin veleizdaje, Zloin protiv vojne sile, Zloinsmetanja javnog mira, Zloin ustanka, Zloin bune, Zloin javnog nasilja za nekesluajeve, Zloin umorstva, Zloin ubistva, Zloin teke ozljede tijela, Zloin palei,Zloin razbojstva, Zloin davanja pripomoi u nekom od pomenutih primjera.14

Istoga dana u popodnevnim satima u Sarajevu su ponovo odjekivali hici, za taje Potiorek optuio Srbe, nadajui se da e javna proklamacija prijekog suda takvazbivanja brzo dovesti do kraja. Poslije podne trojica predsjednika Sabora i erifArnautovi posjetili su Potioreka. Veoma uzbueni vjerovali su na poetak opih

10 Arhiv Bosne i Hercegovine, (dalje: ABH), ZMF, Prs BH, 1914, 811. Prepis telegramazemaljskog poglavara FZM Potioreka zajednikom ministru finansija Ritteru von Bilinskom,Sarajevo 30. juni 1914.11 Boo Madar,Izvjetaj vladinog komesara za glavni grad Bosne i Hercegovine Sarajevoo politikoj i privrednoj situaciji u Sarajevu od sarajevskog atentata do kraja januara 1915.godine, Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radnika BiH, 26, Sarajevo 1986, 208.12 Ibidem, 209. U demonstracijama nastala je teta od oko 500.000 K.; oteeno je oko 150osoba, kojima je isplaena pomou iznosu od 37.787 K.13 Sarajevski list, br. 137, 4. juli 1914, 3.14 Ibidem, br. 131, 29. juni 1914, 1.



7/17

28

nemira Srba, insistirajui da se uvede prijeki sud u cijeloj zemlji, za ta Potiorek ipaknije vidio dovoljno razloga. U vezi sa radom Sabora trojica predsjednika su smatrala

da bar u naredne tri sedmice on nee biti osposobljen za rad, zalaui se da bude odmahzatvoren i da se sumnjivim elementima oduzme pravo imuniteta. Meutim, Potiorekje tu mjeru smatrao ishitrenom jer bi bila neprijatna a i zbog Ramazana je svaki radSabora bio je iskljuen.15Nakon Sarajeva demonstracije su prenijete u druga mjesta:Doboj, Vare, Zenicu, upanjac, epe, Bugojno, Visoko, Maglaj, Mostar, Travnik,Tuzlu, Stolac, Konjic, apljinu, Ljubuki, Livno, amac, Brko.16Zbog oteenja

privatne imovine Srba, uveden je prijeki sud u tuzlanskom i maglajskom srezu. UMostaru jedan srpski trgovac je ustrijeljen na ulici jer je katolicima koji su kupovalirobu postavio pitanje da li robu kupuju za svog crknutog cara. Potiorek je bio uvjeren

da su radikalni Srbi svojim cinizmom doprinijeli nemirima, to je izazvalo muslimanei katolike, koji su bili pod neposrednim utiskom ubistva prijestolonasljednika 17

Ministar Bilinski je smatrao da pomisli o zatvaranju Bosanskohercegovakogsabora treba potisnuti, jer bi se takva mjera protivila svoj dotadanjoj povoljnojsituaciji, usljed ega je bio ubijeen da e ponovni poetak rada Sabora ne samospasiti postojeu situaciju, nego e djelovati umirujue na ope stanje. U telegramukoji je uputio Potioreku ministar Bilinski je izloio program rada uprave u Bosnii Hercegovini u situaciji nastaloj poslije atentata i nereda. Tumaei stavove caraFranza Josepha, koji ga je 29. juna primio u audijenciju, sasluao njegove izvjetaje

i u potpunosti izrazio zadovoljstvo mjerama koje je poduzeo Potiorek, von Bilinskise zauzimao za daljnji rad Bosanskog sabora i sreivanje prilika, navodei da je carizrazio miljenje da se za zloine pojedinaca i za ispade uzbuenih grupa stanovnitvane bi smjela kanjavati cijela zemlja u kojoj je veina stanovnitva vjerna caru i zakoje bi prekid politikih i privrednih interesa znaio veoma mnogo. Ostajao je daljena snazi stari kurs po kojem je trebalo na ustavnom sistemu sa veinom stanovnitvau zemlji konsekventno dalje saraivati.18

Potiorek se 2. jula obratio ministru rata Krobatinu, zahtijevajui da se trenutnoizvri napad na Srbiju i rasputanjem Sabora oduzme imunitet poslanicima, smatrajuida bi daljnje odugovlaenje stvorilo teak poloaj u Bosni i Hercegovini. Isti zahtjev

15 ABH, ZMF, Prs BH, 1914., 811. Prepis telegrama zemaljskog poglavara FZM Potiorekazajednikom ministru finansija Ritteru von Bilinskom, Sarajevo 30. juni 1914.16 Pero Slijepevi,Napor Bosnei Hercegovine za osloboenje i ujedinjenje, Sarajevo 1929.,222.17 ABH, ZMF, Prs. BH 781, Verhngung des Standesrechtes ber die Beirke Tuzla u. Ma-glaj, Zemaljska vlada Zajednikom ministarstvu finansija, Sarajevo, 2. juli 1914.18 UAP, Nr. 9962. ifrovani telegram zajednikog ministra finansija von Bilinskog zemalj-

skom poglavaru Potioreku, 30. juni 1914.



8/17

29

Potiorek je ponovio 3. jula ministru von Bilinskom, zalaui se da se Sabor odmahraspusti i o tome obavijesti Ministarstvo rata. U noti koju je ministar rata Krobatin

2. jula uputio Bilinskom, zahtijevano je da se naredbe koje je iznio u noti u devettaaka, a koje se odnose na mjere koje treba poduzeti u Bosni i Hercegovini nakonatentata, izvre u saglasnosti sa objema vladama s bezobzirnom energijom. Traio jeda se iznimne mjere koje je Potiorek poduzeo u Sarajevu uvoenjem prijekog suda

proire na cijelu Bosnu i Hercegovinu i Dalmaciju, da se bezuvjetno raspusti Sabori sva srpska udruenja, da se svi policijski sudovi predaju u ruke Potioreku kako bimogao u svojim rukama imati sve potrebne mjere za odravanje reda i sigurnosti uunutranjosti zemlje, da se iz Bosne i Hercegovine protjeraju svi dravljani Srbije, a sa

podruja Monarhije Srbi koji su se u bilo kojem smislu pokazali nepodobnim. Ostale

naredbe odnosile su se na studente, srednjokolce, uitelje i pravoslavne sveenike.19U proklamaciji upuenoj bosanskohercegovakom stanovnitvu, car Franz

Joseph je istakao da je duboko pogoen inom jednog bezbonog ubice koji je uglavnom gradu njegove voljene Bosne ubio njegovog nasljednika i nadu Monarhije,neaka Franza Ferdinanda. Posebno je naglasio da je dirnut spontanim saueemsvih konfesija Bosne i Hercegovine, pa je ovlastio sve korporacije i opine da izrazeduboku zahvalnost stanovnitvu.20

Iznimne mjere u Bosni i Hercegovini zavedene su tako da su najprije Zakon-skom Naredbom Zemaljske vlade od 26. jula 1914. suspendovane pojedine odredbe

zemaljskog statuta koje su se nalazile na snazi od 17. februara 1910., to je dalopravnu osnovu za uvoenje iznimnih mjera na osnovu Zakona o iznimnim mjeramaod 5. marta 1910. One su objavljene u vie naredbi Zemaljske vlade. Danom objavenaloeno je za cijelu zemlju da oruniki listovi objavom ove odredbe gube vanosti da su svi vlasnici oruja duni u roku od 8 dana da ga prijave nadlenom organusigurnosti. Oni koji su posjedovali eksploziv morali su u roku od 24 sata da ga pri-

jave politikim organima. Za neizvravanje ove odredbe bila je predviena kazna do2.000 kruna i pokretanje postupka pred vojnim sudom. Kazneno zakonodavstvo nadosobama koje su se nakon stupanja na snagu naredbe u Bosni i Hercegovini bavilenedozvoljenim poslovima, saraivali i dogovarali sa neprijateljem i prekrili zakletvuo vojnoj slubi, ili se nisu odazvali pozivu na slubu uinili su krivino djelo, zbogega su predati vojnim sudovima, koji su bili nadleni samo za ta djela, tako da druga

19 UAP, Bd VIII, 9.997, Nota Ministra rata Zajednikom ministarstvu finansija, 2. juli1914.20 ABH, ZMF, Prs. BH, 787. Proklamation fr BH Bevlkerung von S. Mayestt, 2. juli

1914.



9/17

30

kanjiva djela nisu uzimana u obzir.21

Periodina tampa morala je lanak za objavljivanje dostaviti na uvid vojnim ili

politikim organima 6 sati prije izlaska lista iz tampe, a neperiodina 8 dana ranije.Njena prodaja i rasturanje ogranieno je u vremenu od 12 do 21 sat. Sve publikacijeiz Srbije i Crne Gore su zabranjene.22

Iznimne mjere objavljene su u vie naredbi Zemaljske vlade kao to suNaredbao ograniavanju za putne isprave, prijavljivanje, slobodu kretanja, udruenja i oku-

pljanja,Naredba o sprjeavanju bjeanja vojnih obveznika preko granice,Naredba oogranienju noenja oruja i prometa orujem,Naredba o stavljanju graanskih lica

pod vojnu vlast,Naredba o pootravanju kaznenog postupka za Bosnu i Hercegovinui ukidanje porotnika na sudovima,Naredba o uvoenju cenzure na poti i ogranienju

i nadziranju telegrafskog saobraaja.23Sarajevski atentat je izgledao mjerodavnim vojnim i politikim krugovima u

Beu i Berlinu kao izuzetan povod za obraun sa Srbijom. Na memorandum caraFranza Josepha I, koji je naglaavao rijeenost bekog dvora da Srbiju izoluje, umanjii iskljui kao faktor sile, njemaki car Wilhelm II je u sluaju sukoba sa Rusijomobeao bezuslovnu pomo. Ministar vanjskih poslova grof Berthold je 7. jula sazvaosjednicu Ministarskog savjeta na kojoj su se svi prisutni sloili da diplomatski uspjehMonarhije, ak i kada bi se zavrio porazom Srbije, ne bi imao veu vrijednost. Zbogtoga je zakljueno da Srbiji treba uputiti zahtjev u formi ultimatuma, koji unaprijed

pretpostavlja odbijanje i time otvara put za radikalno rjeenje. Nakon odlukaMinistarskog savjeta uslijedio je rad Bea i Berlina na izradi memoranduma, koji jedran daleko od javnosti.24

Diplomatski predstavnici Monarhije u Petrogradu, Parizu, Londonu, Rimui Carigradu upoznali su 24. jula njihove vlade sa poduzetim koracima Monarhije isadraju ultimatuma. Nakon to je predsjednik Ministarskog savjeta Srbije Nikola

21ABH, ZMF, Prs. BH, 1.059. Verordnung des Landesschef fr Bosnien und der Hercegovinaund Armeinspektors in Sarajevo ber die zeitweilige Unterstellung von Zivilpersonen unterdie Militrstrafgerichtsbarkeit, Zemaljska vlada Sarajevo, 24. juli 1914. Kanjivim djelimasmatrani su:

- veleizdaja ( 111-115 Vojnog krivinog zakona), uvreda cara ( 140) i lanova careveporodice ( 141), ometanje javnog reda i mira ( 142), ustanak ( 144-148), pobuna ( 149-151), javno nasilnitvo ( 302), proirenje glasina ( 338-342), ubistvo ( 209-213), pljaka( 253), uee u pljaki ( 268-269), podmetanje poara ( 242-246).22 Arme-Verordnungs-Blatt, Normalien, 19. juli 1914., Nr 41, Wien 1914.23 Sarajevski list, br. 155, 26. juli 1914, 1.24 Klaus Dorst - Wolfgang Wnsche, Der ersten Weltkrieg. Erscheinung und Wesen, Berlin

1989, 44.



10/17

31

Paipredao notu da srpska vlada odbija da se izvri istraga o atentatu na njenojteritoriji, austrougarski poslanik u Beogradu je kratko nakon predaje srpskog odgovora

saopio da sadraj note ne zadovoljava i da e poslanstvo isti dan napustiti Beograd.Nakon isteka ultimatuma, Srbija je poela sa mobilizacijom, jer se oekivalo da eobjava rata uslijediti za nekoliko sati.25

Dan prije izbijanja rata imenovana je Vrhovna komanda balkanskih orunihsnaga. Njen komandant ovlaten je da operacije na Balkanu vodi samostalno. Imajuiu vidu predstojeu ofanzivu na Srbiju donijeta je odluka da se u sluaju stupanja naneprijateljski teritorij civilna i vojna uprava prenosi na vojne komandante Balkanskihorunih snaga.26 Predznak skorog izbijanja rata bilo je i sklanjanje porodica oficiraiz Bilee i Trebinja.27 Kad je postalo izvjesno da je izbijanje rata vegotova stvar,

car Franz Joseph je 31. jula izdao ovlatenje Vrhovnoj komandi da se sva utvrenamjesta u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji, kao i utvrenje Petrovaradin prevedu uratno stanje.28

Mobilizacione mjere obuhvatile su ne samo oruanu silu, nego i privredu,industriju, poljoprivredu, saobraaj i medije, kojima je pripala glavna uloga u kreiranju

javnog mnijenja.U svim dijelovima Monarhije slike su bile gotovo iste. Od miliona onih koji

su se oduevljavali za budue pobjede malo ko je ranije vidio ratite. Vjerskidostojanstvenici su blagosiljali vojnike koji su odlazili u rat bez jasnog cilja, a vojne

koranice su trebale biti putokaz za njihov put u nepoznato. Nou, 4. augusta, kada jeistekao britanski ultimatum i poeo svjetski rat, Sir Edward Grey, stojei na prozorusvoje sobe uForeign Officeu, rekao je jednom prijatelju: Svjetla se gase svugdje u

Europi. Za naeg ivota neemo vidjeti da e se ponovo upaliti.29

Sarajevski atentat je bio neoekivani dar boga Marsa bekoj Ratnoj stranci, kojaje jo od Aneksione krize 1908./1909. godine traila izgovor za obraun za Srbijom.General Conrad, koji je neprekidno zahtijevao mobilizaciju, ultimatum, rat, doekao

je dugo prieljkivani trenutak.Psiholoko oruje bilo je 1914. nepoznato Vrhovnim komandama. Stvorila ga je

i lansirala politika vlast, improvizovali sami dogaaji a najuspjenije izazivali samiprotivnici. To psiholoko oruje bila je ideja koja je trebala povui mase u rat i biti do-

25 Ibidem, 45.26 KA-W, KM, AOK, Op. Nr 5, Ministarstvo rata Vojnoj komandi Sarajevo, 27. juli 1914.27 Ibidem, Op. Nr 43, Ministarstvo rata Vojnoj komandi Sarajevo, 27. juli 1914.28 Ibidem, Op. Nr 95, Ministarstvo rata Vojnoj komandi Sarajevo, 31. juli 1914.29 Josip Horvat,Prvi svjetski rat, Zagreb 1967., 152.



11/17

32

kaz njihovog pristanka, u jednoj paroli zgusnut smisao zbog kojeg treba ginuti.30Nakon izbijanja rata i proglaenja mobilizacije, znaajna uloga pripala je vjer-

skim poglavarima u Bosni i Hercegovini, reis-ul-ulemi aueviu, arhiepiskopu i mi-tropolitu Evgeniju Letici i mostarskom biskupu Miiu, koji su se pobrinuli da se mo-bilizacija provede u redu i miru, koristei pri tom priliku da se u bosanskohercegova-kim jedinicama iri patriotizam i naglasi vezanost za Monarhiju.31

U prvoj ratnoj godini bio je posebno jak utjecaj vojnih duebrinika kapelana,imama i rabina na vojne obveznike, potcrtan milju o ispatanju zbog prekrene za-kletve caru i kralju. Ovi religiozni momenti imali su presudan znaaj na njihovo dra-nje na frontu i podnoenje nadljudskih napora.32

General Potiorek je posebno vodio rauna da oduevljenje muslimanskog sta-

novnitva iskoristi za ratne ciljeve Monarhije, nastojei da se to manifestuje u sva-kom pogodnom trenutku. Nakon izbijanja rata, u svim damijama u Bosni i Herce-govini uene su dove za pobjedu Centralnih sila. Povodom ulaska Velike Britanije urat, 15. augusta, nakon molitve za cara u Carevoj damiji u Sarajevu, prema dogovo-ru generala Potioreka sa reis-ul-ulemom i vakufskim direktorom erifom Arnautovi-em, uena je dova protiv Britanaca. Reis-ul-ulemaauevi, odjeven u nonju muleod Meke i Medine, odrao je sveani govor na posebno ukraenom podijumu. Taj in

je fotografisan, nainjene su razglednice sa tekstom njegovog govora, koje su upue-ne muslimanskim vojnicima na ruskom frontu, kao i u muslimanske zemlje, sve do

Indije.33Na poetku Prvog svjetskog rata ispoljio se fenomen ije e se posljedice osje-

ati sve do danas prerastanje kod bosanskohercegovakih Srba elitnog nacionaliz-ma u masovni.

30 I ubistvo Franza Ferdinanda imalo je tu svrhu. Sjeverno od Save ula se se pjesma

Oj hrvatski hrabri sine, povedi me preko Drine,osveena krv jo nije Ferdinanda i Sofije.

Juno od Save odgovarao mu je srpski guslar:28. juna na Vidovdan, poginuo vapski Ferdinandsrpska ga puka ubila, srpska ga ruka smaknula. (J. Horvat,Prvi svjetski rat,. 30).31 Sarajevski list, br. 183, 13. august 1914., 2; br. 184, 14. august 2; br. 191, 19. august 2.32 Kada kapetan Pero Blakovina talijanskom ratitu sretne Bonjaka koji vedrugi dan,gladan i edan vue top na daleko brdo, plaui govori da gazei kao koza stalno upuujesamo molitvu Allahu da ga artiljerija ubije, jer to nije ivot u njegovim mislima oslikavase stav prema vojnoj obavezi: zakletva bogu i caru, jer jedna ukljuuje drugu, motiv je kojije pokretao vojnike na podnoenje nadljudskih napora (Pero Blakovi, Sa Bonjacima usvjetskom ratu, Zagreb 1939., 368).33 KA-W, N. P. , k. 8, Nr 136, Sarajevo, 15. august 1914.



12/17

33

Ofanziva prema Sarajevu nalazila se ranije u stratekim koncepcijama srpskogGeneraltaba, ali se njen domet ograniio na vezivanje i markiranje austrougarskih

snaga. Ofanzivni karakter pokazuju zadaci etnikih odreda.34 Podizanje ustanka uBosni i Hercegovini ulazilo je u planove vojnih krugova Srbije. Nakon izbijanja ratadonijeta je uputa za izvoenje etnikih aktivnosti u ratu protiv austrougarskih vojnihsnaga, koju je sastavio pukovnik Dimitrijevi-Apis. Ovim dokumentom predvieno

je da u sluaju ofanzive etniki odredi preu na teritorij Bosne i Hercegovine i tamoposlue kao jezgro za podizanje ustanka u podruju gdje ive pravoslavci i to prav-cima u sjevernoj Bosni planinom Majevicom, Kozarom i Banijom; u srednjoj Bosni

planinom Zvijezdom preko Crljevice i Grmea; u junoj Bosni planinom Treskavi-com preko Radue i Grmea. etnikim odredima Vrhovna komanda srpske vojske

povjerila je izvravanje specifinih vojnih zadataka, u prvom redu aktivnosti gerilskeprirode. Za vrijeme ofanzivnih operacija etnici su trebali nastupati kao prethodni-ca i izvidnica redovne srpske vojske, sa zadatkom da upadaju na teritoriju koju kon-trolie austrougarska vojska i da je napadaju s lea, kao i da u njenoj pozadini napa-daju i razaraju komunikacije, velike pokretne ustanove, vre obavjetajnu slubu i sl.Osnovni cilj bio je zbuniti neprijatelja, prisiliti ga da rasturi svoje snage i time osla-

bi njegova napadaka mo. Za vrijeme povlaenja srpske vojske etnici su se treba-li zadrati na okupiranoj teritoriji u pozadini neprijateljske vojske, da napadaju i ra-zaraju mostove, propuste, telegrafske i telefonske linije komoru i dr. Od preostalog

stanovnitva trebalo je obrazovati nove ete. Preko specijalno organiziranih obavje-tajnih kanala etnici su morali ostvariti vezu sa redovnom srpskom vojskom. Najpo-uzdaniji etnici, ukljueni u specijalne grupe, dobili su zadatak da organizuju atenta-te na vie oficire austrougarske vojske. Na frontu etniki odredi trebali su obaveznonastupati ispred armije ili na njenim bokovima, a nikako u pozadini njenih jedinica.35Pojedine ete Zlatiborskog i Gornjakog odreda operisale su u toku 1914. na terito-riji Bosne, na podruju Vlasenice, Olova, zatim su nastupale prema Srebrenici, HanPijesku, Palama i dopirale u neposrednu blizinu Sarajeva. U mjestima gdje su prodr-le srpske i crnogorske snage etnicima su se prikljuivali tamonji stanovnici i ulazilisu kao dobrovoljci u ove odrede. Pokuaj da se akcijom etnikih odreda na podrujuBosne izazove ustanak nije uspio, stanovnitvo koje je moglo da nosi oruje je inter-nirano u unutranjost Monarhije ili je mobilisano i rasporeeno u radne odrede. et-niki odredi su stoga u onom podruju Bosne gdje su operisali, uglavnom nailazili na

34 O ulozi etnika u vrijeme Balkanskih ratova i prije vidi ire u: Nusret ehi, etnitvo uBosni i Hercegovini (1918.-1941.),Sarajevo 1971., 13-39.35 Ibidem, 40;Jugoslovenski dobrovoljci 1914.-1918. Srbija, Juna Amerika, Severna Amerika,

Australija, Francuska, Italija, Solunski front.Priredio Nikola B. Popovi, Beograd 1980., 5.



13/17

34

starce, ene i djecu.36

Za vrijeme vojnih operacija uhvaene komite su na licu mjesta strijeljane ili vje-

ane. U mostarskom srezu ubijeno je 154, u duvanjskom 19, dok je u oba sreza u bor-bama poginulo 36. U trebinjskom srezu objeeno je 78, a 30 je stradalo u borbama,dok je u bilekom srezu 6 osoba strijeljano a 6 objeeno.37U vladinim krugovima uSarajevu smatralo se da se na brzu pacifikaciju pravoslavnog stanovnitva nije mo-glo raunati, ukoliko austrougarske snage ne budu odluno djelovala na sprjeavanju

pokretanja ustanka. Od 28. juna do 15. avgusta kod centralnih sudova u Bosni i Her-cegovini voen je krivini postupak protiv 637 osoba. Nakon pronalaenja loznikogmaterijala iz grupe talaca je uzeto ili novim hapenjem u sarajevski zatvor sprovede-no nekoliko stotina osoba.38Iznenaujue je bilo u kojoj mjeri se srpska ideja probila

ne samo meu inteligencijom nego i meu seoskim stanovnitvom.Jedna daktilografkinja na slubi kod Zemaljske vlade pokuala je zavesti austro-

ugarskog oficira da bi od njega izvukla to vie informacija o vojnim planovima, ali jena vrijeme otkrivena.39Jednog zarobljenog Srbina nakon zbrinjavanja na pitanje to

bi elio odgovorio je Puku, da vas ustrijelim:40

Vojni organi u trebinjskom okrugu poduzeli su kaznene mjere, pa su 12. avgustaobjeeni Gujo Gudelj iz Pokrajia, koji je davao signale crnogorskim trupama i popVid Pareanin iz Lastva-Korjenia, kao talac, zbog prelaska lastvanskih Srba Crno-gorcima pri napadu na Trebinje. Dok je stajao pod vjealima sa konopcem oko vra-

ta pop Pareanin je vikao: ivjela Srbija, srpska vojska, srpski narod i velika Rusi-ja.41Takve scene i primjeri fanatizma pojaali su ubjeenje da mu se moe suprotsta-viti samo silom. Protiv komita nije se uvijek postupalo konsekventno. Isprva se nisumogli razlikovati od redovnih trupa i mnogi su doli u zarobljenitvo. Tek kasnije nisuvie tretirani kao vojnici. Sami nisu znali za ta se bore, priznajui samo da ih oficiritjeraju naprijed.42Austrougarska uprava je smatrala da sve to ukazuje da je ovdje ri-

jeo tajnom i dugom pripremanju bosanskih Srba u veleizdajnikom smislu upravo

36N. ehi, etnitvo, 41, nap. 97.37 Pero Slijepevi,Napor Bosne, 396.38ore Miki, Veleizdajniki procesi u austrougarskoj politici u Bosni i Hercegovini, Zbor-nik radova s meunarodnog skupa Veleizdajniki proces u Banjaluci 1915-1916. odranog25-27. septembra 1986. godine u Banjaluci, Banjaluka, Institut za istoriju, 1987., 62.39 Ferdinand Hauptmann - Anton Prasch, Dr Ludwig Thalloczy - Tagebcher, Graz 1981.,438.40 Ibidem, 436.41 ABH, ZMF, Prs. BH 1914., 1.410, Prepis izvjetaja br. 320 od 13/8 1914., Krilo komandeu Trebinju komandi andarmerije.42 F. Hauptmann A. Prasch,Dr Ludwig Thalloczy,430.



14/17

35

za dogaaje koji su nastupili. Oni su tako odgajani, jer je po logici teko pretpostavi-ti da bi obian neobrazovan seljak, ak i stare ene, mogli pruiti takve vojne usluge,

a da prethodno nije dugo vremena bio na to pripreman. Zbog toga dvorski savjetnikGrasl je predlagao da uprava ima za glavni zadatak da vaspitava narod kojim uprav-lja u duhu odanosti prijestolju i potovanju zakona bez obzira na linost, i da u svimadministrativno-upravnim postupcima pokae dobru namjeru i dosljednu vrstinu, alida u pogledu svih znaajnih pitanja javnog ivota sama preuzima rukovoenje i pri-hvati svakog saradnika, no istovremeno da ne trpi nijednog suparnika u vostvu. Zato je bilo potrebno svestrano obrazovanjo inovnitvo koje je doraslo ovom zadatku.U tom pogledu trebalo je voditi rauna da se iskljui bilo kakav militaristiki duh, atime i tetna protekcija koja ometa rad, tj. odavanje priznanja za zasluge svakom po-

jedincu. Da se tako radilo ne bi se desilo da meu srpskim intelektualcima ima i danasnesumnjivo mnogo onih koji su u dubini srca na strani neprijatelja. Takve ljude lakomoe prepoznati svaki upravni inovnik, mada se oni pretvaraju i nastoje da se kon-kretno ponaaju tako da ih zakon ne moe zakaiti.43

Istraga voena u Sarajevu protiv uesnika u atentatu, pokazala je svu otrinu kri-ze u prosvjetnom i kolskom sistemu u Bosni i Hercegovini i razmjere omladinskog

pokreta koji je negirao austrougarsku vladavinu. Austrougarske vlasti su vrile istra-ge, hapsile osumnjiene srednjokolce i pripremale protiv njih sudske procese. Poshvatanju austrougarskih centralnih vlasti u srednjim kolama u Bosni i Hercegovi-

ni dolo je do krize, otkazivanja discipline i meusobnih obraunavanja meu ue-nicima.44Budui da su se godinama umnoavali ekscesi kolske omladine, za suzbi-

janje te pojave i njenih uzroka pokazale su se neodrivim iznimne mjere. Ustanov-ljeno je da su ekscese podsticali neprijateljski elementi koji su sistematski i najee

protiv lojalnih elemenata u kolskim tijelima djelovali i agitovali. Zbog toga su do-punjene odredbe drugog glavnog dijela, treeg odjeljka Kaznenog zakonika za Bosnui Hercegovinu. Za one kojima se dokae krivica predviena je kazna od 1 do 6 mje-seci, a ukoliko nije bosanskohercegovaki zemaljski pripadnik, protjeravan je sa po-druja Monarhije.45

43 Galib ljivo, Raspoloenje naroda Bosne i Hercegovine prema austrougarskoj politici iaustrougarske politike protivmjere, Zbornik radova s meunarodnog skupa Veleizdajniki

proces u Banjaluci 1915-1916. odranog 25-27. septembra 1986. godine u Banjaluci,Banjaluka, Institut za istoriju, 1987., 138.44 Hamdija Kapidi,Austrougarske centralne vlasti i omladinski pokret u Bosni i Hercegovi-ni neposredno poslije sarajevskog atentata, GADAR, IV-V, Sarajevo 1965., 398.45 ABH, ZMF, Prs. BH 1914, 1078. Entwurf eines Gesetzes womit die Bestimmungen deszweiten Hauptstckes des dritten Teiles des Strafgesetzes ergnzt werden. Zemaljska vlada

za Bosnu i Hercegovinu Zajednikom ministarstvu finansija, Sarajevo 26. juli 1914.



15/17

36

Vojna komanda Mostar procijenila je da je srbofilska propaganda koja je rani-je otklanjana primjenom drakonskih mjera, nakon mobilizacije nastavljena u punom

obimu. Kao potvrda takvog uvjerenja bili su davanje svjetlosnih signala srbijanskoj icrnogorskoj vojsci, kao i raspoloenje pravoslavnog stanovnitva koje je otvoreno po-kazivalo radost i nakon najmanjeg znaka neuspjeha austrougarskog oruja, to je pra-eno raznim glasinama. Usljed toga je vojna komanda zahtijevala poduzimanje pre-ventivnih mjera u veem obimu. Prije svega, trebalo je iz zemlje protjerati neprijatelj-ske elemente a zabraniti iseljavanje svog stanovnitva koje dolazi iz balkanskih zema-lja. Svima koji su neprijateljski raspoloeni prema dravi trebalo je konfiskovati ima-nja. Zbog znakova stalnih nemira kolske omladine, trebalo je donijeti zakon koji evrijediti za cijelu zemlju. Sve narodne kole u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i Sla-

voniji trebalo je pretvoriti u vojne kole, a konano raspustiti sva sokolska udruenja.Ponovno regulisanje aktivnosti udruenja vrilo bi se pod kontrolom vojno teritori-

jalnih oblasti, a odobrenje za njegovu aktivnost bilo bi uslovljeno doprinosom mobi-lizaciji. Predloeno je da se proire streljaka drutva i da im se daju posebne privi-legije. Svi pravoslavni duhovnjaci morali bi studij zavriti u zemlji. Neodlonim za-datkom smatrano je ukidanje irilice u javnom saobraanju, u udbenicima i upotre-

ba u uredima.46

Petnaest dana prije svog smjenjivanja, zemaljski poglavar general Potiorek je 15.decembra u izvjetaju upuenom Zajednikom ministarstvu finansija opravdavao o-

tre mjere koje su poduzete u Bosni i Hercegovini nakon sarajevskog atentata. U nje-mu je konstatovao da je, poslije saznanja steenih posljednjih mjeseci, uspjelo da seveina pravoslavnog stanovnitva pridobije za dravnu ideju, ta vie uoene pojavena svim podrujima uprave su pokazale da prevratniki duh i nelojalnost nisu zastu-

pljeni samo kod nekih egzaltiranih politiara, nego je taj duh uhvatio korijen u do tadanesluenim razmjerama u svim slojevima stanovnitva. Vei dio sveenstva, uiteljau konfesionalnim kolama i ostale inteligencije slobodnih zanimanja, kao i gradskihgazda, inficiran je ovim duhom pa se ak mnogostruko proirio i meu zemaljskim i-novnicima i namjetenicima svih kategorija, uprkos njihovoj zakletvi na slubu. Kon-zervativno i lojalno stanovnitvo zavedeno je od iredentistikog pokreta, prilazei ugraninom podruju u cijelosti sa orujem srpskoj vojsci. Po Potiorekovom miljenju

proces atentatorima je pokazao da je Srbija raspirila nacionalne strasti Srba u Bosnii Hercegovini i podstakla njihove megalomanske aspiracije. Optuivao je Slavenski

jug i iz njega izraslu Narodnu odbranu, koja je sve kulturne institucije Srba pre-tvorila u orue svog politikog cilja. Kao glavni razlog jaanja srpskog nacionalizma

46 ABH, ZMF, Prs. BH, 1914, 1.996. Milit. Komando Mostar, 19. novembar 1914., Zemalj-

ska vlada Zajednikom ministarstvu finansija, Sarajevo 29. novembar 1914.



16/17

37

Potiorek je navodio popustljivost uprave prema zahtjevima Srba u ranijem periodu,naroito nakon zavrenog autonomnog pokreta za crkveno-kolsku samoupravu. Da-

vanje Statuta o crkveno-kolskoj autonomiji ocjenjivao je kao fatalnu greku uprave,jer je to dovelo do uspostave nacionalne crkve i kole i do izgradnje takve svijesti kodSrba da se oni vie nisu osjeali kao Bosanci pravoslavne vjere i pripadnici Monarhi-

je, nego kao poseban privilegovani elemenat koji smatra da ima pravo na separatisti-ke aspiracije, ime je stvorena vrlo prikladna platforma za subverzivnu djelatnost.47

Historija Prvog svjetskog rata je instrumentalizovana do krajnjih granica, proi-zvodei u kriznim vremenima uasan uinak. Postavlja se pitanje gdje su korijeni ta-kvih interpretacija. Djelimian odgovor daje nam i slijedea injenica:

Osim socijalnih momenata vano mjesto u kompleksu faktora koji su usloava-

li prilike u Monarhiji 1918. godine zauzimala je i propagandna aktivnost sila Antan-te. Prema projektu njene meunarodne komisije za propagandu, na kongresu narodaaustrougarske Monarhije, odranom u Rimu od 8-10. aprila 1918. donijete su odlu-ke o nainu irenja propagande meu austrougarskim trupama, kao i o slanju pacifi-sta i defetista sposobnih da djeluju na javnost; pomaganjem razliitih komiteta u Pa-rizu i Londonu i pomaganjem nacionalistike agitacije u Habsburkoj monarhiji48. Ju-goslavenska sekcija Komisije trebala je propagirati etniko i jeziko jedinstvo Jugo-slavena, Krfsku deklaraciju i stvaranje jugoslavenske drave, da pie o veleizdajni-kim procesima, o jugoslavenskim rtvama da bi se zadovoljile njemake ambicije, o

zloinima koje su poinile austrougarske vlasti.49Upravo su to i ostale teme koje su nale mjesto u historijskoj nauci, dok su dru-

ge dodirnute samo fragmentarno. Produkt takve namjere bilo je i djelo V. oroviaCrna knjiga, koja e sve do najnovijih vremena proizvoditi uasne uinke. U vrije-me kada je trebalo izvriti homogenizaciju nacije u cilju ostvarenja odreenih politi-kih ciljeva, objavljena je 1989., a predstavljala je glavni izvor i za druga, brojna djelakoja su se bavila ovom problematikom.50Osim toga, koritena je kao glavni izvor zabrojne natpise u tampi, koja je predstavljala kljuni kreativni elemenat javnog mni-jenja.

47 ABH, ZMF, Prs. BH 1994, 1914, Izvjetaj efa Zemaljske vlade Zajednikom ministar-stvu finansija, Sarajevo 15. decembar 1914.48 Bogumil Hrabak,Jugosloveni zarobljenici u Italiji i njihovo dobrovoljako pitanje 1915.-1918. godine, Novi Sad 1980., 166.49 Ibidem, 167.50 Vladimir orovi, Crna knjiga. Patnje Srba Bosne i Hercegovine za vreme svetskog rata1914-1918, Beograd, 1920.; Beograd 19892; ore Beatovii Dragoljub Miunovi, Veleiz-dajniki procesi Srbima u Austro-Ugarskoj, Beograd 1989.; Jovan Banjanin,Juni Sloveni u

Austrougarskoj i rat, Beograd 1989.



17/17

38

ASSASSINATION, MOBILIZATION, WAR

Summary

Political and military victories in the Balkan wars strengthened national enthu-siasm among Serbs while simultaneously detracting support from the Habsburg mo-narchy. Individuals began relying on terrorist tactics, which culminated in the Sara-

jevo assassination.At the start of the First World War, nationalism spread from the Serbian elites

to the Bosnian Serb masses. This ideology still exists today. The uprising in Bosnia

and Herzegovina entered into Serbias military plans; however, Serbian Chetnik deta-chments working in Bosnia failed to incite an uprising because most of the male po-

pulation was either interned or mobilized and assigned to work squads.The trial of the assassins inflamed national passions among Serbs in Bosnia and

Herzegovina. It also fed their megalomaniac aspirations by transforming all Serbiancultural institutions into agents for national political goals. This resulted in the esta-

blishment of national churches and schools which helped raise national consciousne-ss among Serbs, so that they no longer felt like Orthodox Bosnians and constituentsof the Monarchy, but as a privileged group with the right to pursue their separate as-

pirations with subversive activities.The history of the First World War has been instrumentalized, which has had gra-

ve consequences in times of turmoil. Aside from the affects of the war itself, Ententepropaganda played an important role in determining the fate of the Monarchy in 1918.With the help of various committees in Paris and London, nationalist groups from wi-thin the Habsburg monarch held a congress of nations of the Austro-Hungarian Mo-narch in Rome from April 8-10 1918. The conference issued resolutions to spread

propaganda among Austro-Hungarian troops and at the same time to dispatch pacifi-sts and defeatists capable of influencing public opinion. The Yugoslav section of theCommission was supposed to support the ethnic and linguistic unity of South Slavs,acceptance of the Corfu Declaration, and the creation of the Yugoslav state. It alsodisseminated materials against anti-Yugoslav groups, especially those who aided theGermans, and about the crimes committed by the Austro-Hungarian government.


atentat, mobilizacija, rat - zijad Šehić.pdf

Documents