utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane · klimatske promjene – udar na usjeve •...
Post on 04-Feb-2020
6 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Uredite stil podnaslova matrice
Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane
Dr. sc. Miljenko Ernoić Razvojna agencija Sjever - DAN Mr. sc. Roman Ozimec Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske - ADIPA
Okrugli stol Rezultati COP 21 i Hrvatska
Velika dvorana Hrvatskog novinarskog društva, Zagreb; 06.02.2016.
Hrana danas Polj. proizvod: razvoj civilizacije
Prehrambeni resurs: bez kojeg se ne može (hrana = oružje?)
Strateški resurs: sigurnost,upravljanje krizom (naftaši kupuju polj. zemljište)
Trgovačka roba: trgovina, gospodarstvo, promet
Nacionalna vrijednost: pasmine, sorte, tradicijski specijaliteti, polj. arhitektura (suhozidi; bunje; đerami)
Znanje i vještine: Tradicijska znanja i vještine proizvodnje i prerade hrane
Zaključak:
Hrana je nužna individualna potreba i apsolutna društvena odgovornost
Državna strateška razina:
Dugoročno planiranje proizvodnje i samoopskrbe hranom (samodostatnost), uz stvaranje ekološki i ekonomski opravdanog viška proizvoda
Kraj 21. st. 9-12x109
Gladnih preko 1,2x109
već sada uz Gubitak polj. površina
Svjetski rast stanovništva u odnosu na raspoloživost obradivog zemljišta po stanovniku
Klimatske promjene utječu na
poljoprivredu i hranu kroz
slijedeće utjecaje:
• promjene prosječnih
temperatura;
• promjene količina i rasporeda
oborina;
• pojava klimatskih ekstrema
(npr. toplinski valovi);
• promjene udjela i pojava novih
bolesti i štetnika;
• promjene udjela ugljičnog
dioksida i prizemnog ozona;
• promjene nutricionističkog
sastava pojedinih namirnica;
• promjene razine mora.
Klimatske promjene – udar na usjeve
• Kukuruz, krumpir, riža i pšenica
• Do 2050. – promijeniti će se njihove lokacije uzgoja i visine uroda
• Negdje će se čak produljiti sezona rasta
• Ali u većini slučajeva doći će do negativnih promjena (više nametnika, suša i poplave)
• Na to će se nadovezati – političke promjene, globalna potražnja i poljoprivredne metode
• Bit će uspješni oni koji osuvremenjuje metode i uzgajaju širu paletu usjeva (IFPRI).
Značajna globalna posljedica klimatskih promjena = smanjenje količina i
kvalitete uz povećanje cijena hrane. Kako je Hrvatska već sada prezadužena
zemlja i prehrambeno ovisna, a u slučaju klimatskih promjena očekuju je daljnji
izdaci za sanaciju drugih posljedica klimatskih promjena, posebno podizanja
razine mora i potapanja dijela obale s naseljima, možemo očekivati velike
probleme oko financiranja uvoza hrane.
Nepovjerenje i neizvjesnost – proizvodnja hrane
• Nepovjerenje da će svjetsko tržište u bliskoj budućnosti ponuditi dovoljno hrane po prihvatljivim cijenama potaknule su Kinu i druge zemlje da kupuju ili unajmljuju poljoprivredno zemljište u Africi kako bi osigurali prehranu vlastitog stanovništva.
• u proteklim godinama tako je prodano ili iznajmljeno 30 mil. hektara.
• Neke od zemalja izvoznica osnovnih prehrambenih kultura suočene s porastom cijena na domaćem tržištu i prosvjedima stanovništva zabranile daljnji izvoz.
• Hrvatska prema svojim prirodnim resursima ima potencijal da zadovolji potreba prehrane svojeg stanovništva
Klimatske promjene – signal za vlastitu proizvodnju hrane
• za razliku od većine ostalih ljudskih djelatnosti, poljoprivreda je istovremeno i uzročnik i žrtva klimatskih promjena
• prema nekim predviđanjima, poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena (UNDP, 2009).
Hrvatska i klimatske promjene – svuda oko nas
• Ekstremne vremenske pojave:
– suša, poplave, izrazito visoke ili niske temperature, tuča, olujni vjetrovi i dr.,
• Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u budućoj proizvodnji hrane u HR
Suša ne uzrokuje samo gubitak novca za seljake i skupu hranu za potrošače :
• Zbog suše u Slavoniji kilogram ove
namirnice čak 150 kuna!
– Mještani nisu rivali jer kupaca im ne nedostaje.
Crvenu papriku izvoze čak u Ameriku
• Već može prouzročiti GLAD – nedostatak
nekih bitnih prehrambenih proizvoda
Hrvatska će sve više biti upućena na vlastitu proizvodnju hrane u zadovoljavanju
potreba stanovništva i to pri pogoršanim prirodnim, sociološkim, ekonomskim, a
posljedično i političkim uvjetima, a uz smanjenje vlastitih resursa, znanja i vještina.
HRVATSKA - na sjecištu biogeografskih regija
Od 11 biogeografskih
regija u Europi
U Hrvatskoj 4
POVRŠINA 56 594 km2 KOPNO +
31 067 km2 OBALNO MORE
87 661 km2 STANOVNIŠTVO
4,5 milijuna (79,4/km2) MAKROREGIJE
Mediteranska regija (32%) Planinska regija (14%) Panonska regija (54%)
KLIMA Od kontinentalne preko hladne visokoplaninske
do sub- i eu mediteranske POSEBNOSTI
1246 otoka (47 naseljeno)
5835 km obale(30 % kopnene)
50% pod kršem 17% zaštićeno (do 40 % plan):
8 NP, 11 Parkova prirode Pripada području najveće
bioraznolikosti Europe
panonska
kontinentalna
alpska
mediteranska
Najugroženije uslijed
klimatskih promjena:
panonska
i mediteranska
Hrvatska raznovrsnost
traži i raznovrsna
rješenja za posljedice
klimatskih promjena
Osnovni elementi koje možemo
modelirati:
1. Organizam u uzgoju
(agrobioraznolikost)
2. Ekološki uvjeti proizvodnje
3. Proizvodni modeli
4. Prehrambene navike
stanovništva
Agrobioraznolikost je temelj
dosadašnjih evolucijskih
prilagodbi na klimatske
promjene, te se na nju treba
osloniti uz primjenu modernih
tehnoloških dostignuća za
upravljanje ekološkim uvjetima
i evoluciju proizvodnih modela.
Izvorne sorte: iznimna
prilagođenost i plastičnost:
Npr.
Maslina: oblica, drobnica, uljarica,
dužica; rošulja, buža puntoža;
jabučica, moščenička, slatka
(kvarnerka), plominka, lovranka,
debela (lošinjka), starovjerka,
šljivnjača (slivnjača), lunčica
i druge.
Izvorne pasmine:
Međimurski konj, posavac, primorski
magarac, buša, boškarin, podolac,
pramenke, ruda, cigaja, šarena
koza, crna slavonska svinja,
turopoljska svinja, zagorski puran,
posavska guska
I druge.
AGROBIORAZNOLIKOST protiv klimatskih promjena
Perjanice poljoprivredne
proizvodnje
mediteranske Hrvatske,
vinova loza i maslina,
temelje se na izvornim,
često i stenoendemičnim
sortama
Kako HR može pomoći u smanjenju ranjivosti hrvatskog poljoprivrednog sektora na klimatske promjene?
• Povećati humus - povećanje kapaciteta tla za prihvat i skladištenje vode
• Potpora ekološkoj poljoprivredi
• Promjena načina gospodarenja i poljoprivredne prakse
• Agrobiološka raznolikost i tradicijska polj.
• Opstanak i razvoj održivih OPG – a.
Znači za privikavanje na promjene i preživljavanje nužno je razviti strategiju
koja počiva na ….
• Vlastitoj proizvodnji i samodostatnosti
• uz istovremeno
• Očuvanje okoliša i prirodnih resursa
Hvala na pažnji!
• Ne preživljavaju ni najjači, ni
najpametniji. Preživljavaju oni koji se
najbolje prilagođavaju promjenama.
• Charles Darwin
top related