Uredite stil podnaslova matrice

Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane

Dr. sc. Miljenko Ernoić Razvojna agencija Sjever - DAN Mr. sc. Roman Ozimec Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske - ADIPA

Okrugli stol Rezultati COP 21 i Hrvatska

Velika dvorana Hrvatskog novinarskog društva, Zagreb; 06.02.2016.

Hrana danas Polj. proizvod: razvoj civilizacije

Prehrambeni resurs: bez kojeg se ne može (hrana = oružje?)

Strateški resurs: sigurnost,upravljanje krizom (naftaši kupuju polj. zemljište)

Trgovačka roba: trgovina, gospodarstvo, promet

Nacionalna vrijednost: pasmine, sorte, tradicijski specijaliteti, polj. arhitektura (suhozidi; bunje; đerami)

Znanje i vještine: Tradicijska znanja i vještine proizvodnje i prerade hrane

Zaključak:

Hrana je nužna individualna potreba i apsolutna društvena odgovornost

Državna strateška razina:

Dugoročno planiranje proizvodnje i samoopskrbe hranom (samodostatnost), uz stvaranje ekološki i ekonomski opravdanog viška proizvoda

Kraj 21. st. 9-12x109

Gladnih preko 1,2x109

već sada uz Gubitak polj. površina

Svjetski rast stanovništva u odnosu na raspoloživost obradivog zemljišta po stanovniku

Klimatske promjene utječu na

poljoprivredu i hranu kroz

slijedeće utjecaje:

• promjene prosječnih

temperatura;

• promjene količina i rasporeda

oborina;

• pojava klimatskih ekstrema

(npr. toplinski valovi);

• promjene udjela i pojava novih

bolesti i štetnika;

• promjene udjela ugljičnog

dioksida i prizemnog ozona;

• promjene nutricionističkog

sastava pojedinih namirnica;

• promjene razine mora.

Klimatske promjene – udar na usjeve

• Kukuruz, krumpir, riža i pšenica

• Do 2050. – promijeniti će se njihove lokacije uzgoja i visine uroda

• Negdje će se čak produljiti sezona rasta

• Ali u većini slučajeva doći će do negativnih promjena (više nametnika, suša i poplave)

• Na to će se nadovezati – političke promjene, globalna potražnja i poljoprivredne metode

• Bit će uspješni oni koji osuvremenjuje metode i uzgajaju širu paletu usjeva (IFPRI).

Značajna globalna posljedica klimatskih promjena = smanjenje količina i

kvalitete uz povećanje cijena hrane. Kako je Hrvatska već sada prezadužena

zemlja i prehrambeno ovisna, a u slučaju klimatskih promjena očekuju je daljnji

izdaci za sanaciju drugih posljedica klimatskih promjena, posebno podizanja

razine mora i potapanja dijela obale s naseljima, možemo očekivati velike

probleme oko financiranja uvoza hrane.

Nepovjerenje i neizvjesnost – proizvodnja hrane

• Nepovjerenje da će svjetsko tržište u bliskoj budućnosti ponuditi dovoljno hrane po prihvatljivim cijenama potaknule su Kinu i druge zemlje da kupuju ili unajmljuju poljoprivredno zemljište u Africi kako bi osigurali prehranu vlastitog stanovništva.

• u proteklim godinama tako je prodano ili iznajmljeno 30 mil. hektara.

• Neke od zemalja izvoznica osnovnih prehrambenih kultura suočene s porastom cijena na domaćem tržištu i prosvjedima stanovništva zabranile daljnji izvoz.

• Hrvatska prema svojim prirodnim resursima ima potencijal da zadovolji potreba prehrane svojeg stanovništva

Klimatske promjene – signal za vlastitu proizvodnju hrane

• za razliku od većine ostalih ljudskih djelatnosti, poljoprivreda je istovremeno i uzročnik i žrtva klimatskih promjena

• prema nekim predviđanjima, poljoprivreda je sektor koji će pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena (UNDP, 2009).

Hrvatska i klimatske promjene – svuda oko nas

• Ekstremne vremenske pojave:

– suša, poplave, izrazito visoke ili niske temperature, tuča, olujni vjetrovi i dr.,

• Manjak vode (suša) i povišene temperature dva su ključna problema u budućoj proizvodnji hrane u HR

Suša ne uzrokuje samo gubitak novca za seljake i skupu hranu za potrošače :

• Zbog suše u Slavoniji kilogram ove

namirnice čak 150 kuna!

– Mještani nisu rivali jer kupaca im ne nedostaje.

Crvenu papriku izvoze čak u Ameriku

• Već može prouzročiti GLAD – nedostatak

nekih bitnih prehrambenih proizvoda

Hrvatska će sve više biti upućena na vlastitu proizvodnju hrane u zadovoljavanju

potreba stanovništva i to pri pogoršanim prirodnim, sociološkim, ekonomskim, a

posljedično i političkim uvjetima, a uz smanjenje vlastitih resursa, znanja i vještina.

HRVATSKA - na sjecištu biogeografskih regija

Od 11 biogeografskih

regija u Europi

U Hrvatskoj 4

POVRŠINA 56 594 km2 KOPNO +

31 067 km2 OBALNO MORE

87 661 km2 STANOVNIŠTVO

4,5 milijuna (79,4/km2) MAKROREGIJE

Mediteranska regija (32%) Planinska regija (14%) Panonska regija (54%)

KLIMA Od kontinentalne preko hladne visokoplaninske

do sub- i eu mediteranske POSEBNOSTI

1246 otoka (47 naseljeno)

5835 km obale(30 % kopnene)

50% pod kršem 17% zaštićeno (do 40 % plan):

8 NP, 11 Parkova prirode Pripada području najveće

bioraznolikosti Europe

panonska

kontinentalna

alpska

mediteranska

Najugroženije uslijed

klimatskih promjena:

panonska

i mediteranska

Hrvatska raznovrsnost

traži i raznovrsna

rješenja za posljedice

klimatskih promjena

Osnovni elementi koje možemo

modelirati:

1. Organizam u uzgoju

(agrobioraznolikost)

2. Ekološki uvjeti proizvodnje

3. Proizvodni modeli

4. Prehrambene navike

stanovništva

Agrobioraznolikost je temelj

dosadašnjih evolucijskih

prilagodbi na klimatske

promjene, te se na nju treba

osloniti uz primjenu modernih

tehnoloških dostignuća za

upravljanje ekološkim uvjetima

i evoluciju proizvodnih modela.

Izvorne sorte: iznimna

prilagođenost i plastičnost:

Npr.

Maslina: oblica, drobnica, uljarica,

dužica; rošulja, buža puntoža;

jabučica, moščenička, slatka

(kvarnerka), plominka, lovranka,

debela (lošinjka), starovjerka,

šljivnjača (slivnjača), lunčica

i druge.

Izvorne pasmine:

Međimurski konj, posavac, primorski

magarac, buša, boškarin, podolac,

pramenke, ruda, cigaja, šarena

koza, crna slavonska svinja,

turopoljska svinja, zagorski puran,

posavska guska

I druge.

AGROBIORAZNOLIKOST protiv klimatskih promjena

Perjanice poljoprivredne

proizvodnje

mediteranske Hrvatske,

vinova loza i maslina,

temelje se na izvornim,

često i stenoendemičnim

sortama

Kako HR može pomoći u smanjenju ranjivosti hrvatskog poljoprivrednog sektora na klimatske promjene?

• Povećati humus - povećanje kapaciteta tla za prihvat i skladištenje vode

• Potpora ekološkoj poljoprivredi

• Promjena načina gospodarenja i poljoprivredne prakse

• Agrobiološka raznolikost i tradicijska polj.

• Opstanak i razvoj održivih OPG – a.

Znači za privikavanje na promjene i preživljavanje nužno je razviti strategiju

koja počiva na ….

• Vlastitoj proizvodnji i samodostatnosti

• uz istovremeno

• Očuvanje okoliša i prirodnih resursa

Hvala na pažnji!

• Ne preživljavaju ni najjači, ni

najpametniji. Preživljavaju oni koji se

najbolje prilagođavaju promjenama.

• Charles Darwin