spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje
Post on 13-Oct-2015
24 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
1/13
Spoljnotrgovinsko I devizno poslovanje
Tema:Devizni sistem I devizna politika
SADRZAJ:
1.Uvod
2.Devizni sistem
3.Devizna politika
4.Pojam I vrste deviza
5.Vrste medjunarodnih placanja
.Devizni kurs
!.Devizno trziste
".#akljucak
1.
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
2/13
UVOD
$konomska aktivnost svako% drustva cini osnovu nje%ovo% postojanja I
razvoja.&d nje zavisi razvoj I prosperitet drustva.Privredu kao izraz
ekonomske aktivnosti jedne zemlje'cini ekonomska aktivnost mnostva
pojedinaca'koji su medjuso(no povezani I medjuzavisni.
Izucavanje ekonomske aktivnosti drustva'odnosno privrede'spada u
domen ekonomskih nauka.
$konomsi odnosi sa inostranstvom predstavljaju vrlo znacajan deoekonomske aktivnosti svake zemlje.$konomski odnosi na
medjunarodnom planu I izmedju zemalja predmet su re%ulisanja I
usmeravanja'odnosno ekonomsko)politicke aktivnosti medjunarodnih
institucija'asocijacija I drzava.
*avremena ekonomska teorija I praksa'medjunarodnim ekonomskim
odnosima pridaju pose(nu paznju I znacaj.U osnovi to%a stoje ekonomski
interesi drzava I njihovih ekonomija.#ato je veoma (itno za svaku drzavu
da ima do(ro razradjen I de+inisan devizni sistem I deviznu politiku.,roz
ovaj rad saznacemo nesto vise o samoj deviznoj politici I deviznom
sistemu.
2.
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
3/13
DEVIZI SISTE!
Uspostavljanje ekonomskih odnosa jedne zemlje sa
inostranstvom'izmedju ostalo%'podrazumeva postojanje od%ovarajucih
novcanih transakcija izmedju nje I dru%ih zemalja koje podrazumevaju
medjuso(no placanje ro(a'uslu%a'kamata'osi%uranja'medjuso(no
kreditiranje-
ovcana placanja su nuzan pratilac svake ekonomske aktivnosti izmedju
zemalja'pose(no izvoza I uvoza ro(a I uslu%a./aj sistem placanja (itno se
razlikuje u odnosu na sistem koji postoji izmedju privrednih su(jekata
unutar %ranica jedne zemlje.
&snovne razlike izmedju domace% I inostrano% sistema placanja jesu u
tome sto se prvi vrsi domacom valutom'novac ne prelazi drzavnu %ranicu
I drzava ima punu autonomnost kod uredjenja svo% sistema unutrasnje%
platno% prometa.
,od inostranih placanja'placanje se vrsi inostranim sredstvima
placanja'novac najcesce prelazi drzavnu %ranicu I drzava u toj o(lasti
mora postovati odredjena pravila koja postoje u medjunarodnom sistemu
placanja.
*kup svih novcanih primanja I davanja jedne zemlje prema inostranstvu
predstavlja njen inostrani platni promet'koji se najcesce izrazava
inostranim sredstvima placanja0dolarima'evrima'+untama'+rancima.
Uredjenje io(avljanje to% platno% prometa podleze u%ovornim
o(avezama koje je konkretna zemlja preuzela u odnosima sa dru%im
zemljama I medjunarodnm institucijama I asocijacijama'koje postoje u toj
o(lasti.
Devizni sistem predstavlja deo privredno% sistema kojim se'zakonima I
dru%im pravilnim propisima're%ulisu novcani tokovi zemlje sainostranstvom.jime se trajnije re%ulis
)nacin placanja o(aveza prema inostranstvu I nacin naplate potrazivanja
iz inostranstva
)nacin raspola%anja devizamaod strane privrednih su(jekata I %radjana
)devizni promet preko %ranice0nacin iznosenja deviza iz jedne zemlje I
nacin unosenja deviza u zemlju
)devizni kurs
)nacin konverzacije domace valute u inostranu I o(rnuto
)devizne rezerve'devizna kontrola-
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
4/13
3.
Devizni sistem re%ulise celinu +inansijskih odnosa zemlje sa
inostranstvom koji nastaju kao posledica njenih ro(nih tokkova sa dru%im
zemljama I dru%ih o(lika njenih medjunarodnih ekonomskihodnosa.esenja u deviznom sistemu izrazavaju opste karakteristike
privredno% sistemapose(no nacin +unkcionisanja I or%anizaciju
privredno% zivota.&n u osnovi sadrzi autonomne I u%ovorne
elemnente.utonomni elementi daju mo%ucnost drzavi da nezavisno od
dru%ih drzavauredjuje o(last svo% devizno% sistema'na nacin kako
tonajvise od%ovaranjenim ekonomskim I dru%im ciljevima.
U%ovornim elementima devizno% sistema olaksava se medjunarodni
platni promet I omo%ucuje medjunarodna ekonomska saradnja.
DEVIZA "O#ITI$A
Devizna politika predstavlja aktivnost drzave koja se odnosi na
medjunarodna placanja'kretanje deviza'devizni kurs'devizne reserve I
dru%a pitanja u vezi sa devizama.,ao I svaka dru%a politika I devizna
politika ima svoje ciljeve'instrumente I mere.Utvrdjivanje I sprovodjenje
devizne politike najcesce se prepusta centralnoj (anci'koja kao vrhovna
monetarna vlast kreira I sprovodi tu politiku.azlozi za to nalaze se u
cinjenici da devizna politika cini jedinstvo sa monetarnom politikom'koju
takodje' kreira I sprovodi centralna (anka.Dakle radi se o dve politike
deviznoj I monetarnoj koje u praksi cine jedinstvo.&ne o(ez(edjuju
normalno +unkcionisanje ro(nih tokova na domacem trzistu I u
ekonomskim odnosima zemlje sa inostranstvom.Pored to%a'tekuca
ekonomska sta(ilnost svake zemlje u velikoj meri zavisi od kvalitete
devizne I monetarne politike.&na se najcesce izrazava sta(ilnoscu cene
izrazenih u domacoj valuti na domacem trzistu I sta(ilnoscu odnosadomace prema inostranim valutama.
edjunarodni promet ro(a I uslu%a'na jednoj'I deviza' na dru%oj strain'su
nerazdvojno povezancine lice I nalicje jedno% te isto% procesa'jer svaki
ro(in promet izmedju privrednih su(jekata iz razlicitih zemalja uzrokuje
devizna placanja.#ato su devizni sistem I devizna politika vazni delovi
medjunarodnih ekonomskih odnosa I sastavni delovi privredno%
sisteme'odnosno ekonomske politike.Iz tih odnosa proizilazi da devizna
politika mora (iti uskladjena sa celinom ekonomske politike'odnosno daizrazava I (ude u +unkciji ostvarivanja njenih osnovnih ciljeva.
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
5/13
4.
U tom kontekstu tre(a posmatrati I ciljevedevizne politike'koji se mo%u
odnositi na sta(ilnost odnosa izmedju domace I stranih
valut'o(ez(edjenje potre(no% nivoa likvidnosti zemlje prema
inostranstvu'stvaranje deviznih rezervi I njihovu upotre(u Isl.&stvarivanje tih ciljeva u tesnoj je vezi sa stanjem opste ekonomske
sta(ilnosti u zemlji'o(imom spoljnotr%ovinske razmene zemlje'stanjem
njeno% spoljnotr%ovinsko% I platno% (ilansa.
"OJA! I VRSTE DEVIZA
#a razliku od unutrasnje% platno% prometa u kome se koristi domaca
valuta'u platnom 6prometu sa inostranstvom svaka zemlja se koristi
inostranim sredstvima placanja.U odnosima sa inostranstvom zemlja
stice'trosi'placa svoje +inansijske o(aveze I naplacuje svoja potrazivanja u
inostranim sredstvima placanja./a sredstva su devize.jih mozemo
de+inisati kao7kratkorocna novcana potrazivanja prema inostranstvu
izrazena u stranom novcu7'(ez o(zira po kom osnovu su nastala I na koji
nacin senjome
raspolaze0cekovima'menicama'uputnicama'nalozima..&ne su pravo na
odredjeni deo inostrane novcane mase odnosno inostrano% ziralno%
novca.
Do deviza se moze doci na vise nacina
)izvozom ro(a I uslu%a na inostrano trziste
)pozajmicama od dru%ih drzava'njihovih (anaka I privrednih
su(jekata'medjunarodnih +inansijskih I dru%ih institucija
)kupovinom na deviznim (erzama I na dru%e nacine.
,od kupovine deviza na medjunarodnom trzistu njihopva cena se
+ormira pod uticajem ponude I traznje'dakle na isti nacin kao I za svaku
dru%u ro(u.
U medjunarodnim ekonomskim odnosimaplacanja se vrse u devizama I to
u%lavnom na (ez%otovinski nacin izdavanjem od%ovarajucih
nalo%a.$+ektivni strani novac0valuta'retko se koristi za ta placanja z(o%
teskoca tehnicke prirode koje nastaju prilikom takvo% nacina
placanja0(rojanje novca'pakovanje'transport'o(ez(edjenje posiljke Idr-
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
6/13
5.
U praksi medjunarodnih ekonomskih odnosa I medjunarodnih placanja
postoje vise vrsta deviza.Pri tom se najcesce susrecemo sa podelomdeviza na
) konverti(ilne I
) nekonverti(ilne.
,onverti(ilne su one devize koje se mo%u (ez o%ranicenja I pose(nih
+ormalnosti promeniti u neku dru%u devizu.azlikujemo dve vrste
konverti(ilnosti
) unutrasnju I
) spoljasnju.
Unutrasnja konverti(ilnost postoji onda kada domaci resident moze da za
zakonsko sredstvo placanja0domaci novackupi devize u cilju izvrsavanja
neke svoje o(aveze u inostranstvu.
*poljna konverti(ilnost znaci pravo nerezidenta da konvertuje imovinu u
novcu zemlje koja %a je emitovala u (ilo koji dru%i novac po sopstvenom
iz(oru'a da pri tom ne pretrpi +akticke %u(itke.
U sistemu zlatno% standarda koji je vazio u medjunarodnim valutnim
odnosima sve do sredine ovo%a veka0u merici sve do
18!1.%odine'postojala je zlatna konverta(ilnost)mo%ucnost zamene
deviza za zlato.Pri tom tre(a imati u vidu da je zlato +akticki vrsilo
+unkciju svetsko% novca'jert su sve konverti(ilne devize (ile zamenjivane
za zlato'a cena zlata na medjunarodnom trzistu (ila je stro%o
kontrolisana.Danas to vise nije slucaj'jer se medjudevizni odnosi na
medjunarodnom devoznom trzistu +ormiraju na dru%e nacine'I po dru%im
kriterijumima.&ni najcesce izrazavaju ekonomsku sna%u svake zemlje
pose(no'kojom se meri I sna%a njene valute u odnosima sa valutama
dru%ih zemalja.
Devize jos mo%u (itiu
)cvrste I meke ) prve ne menjaju svoju vrednost)najcesce su
konverti(ilne'a kod dru%ih je to cesto slucaj'
)prometne I terminske 9 prvima se moze raspola%ati odmah po sticanju'a
dru%ima tek posle odredjeno% roka ili dospeca termina'
)klirinske ili slo(odne 9 prve vaze samo za klirinske racune I na njih se
mo%u prenositi'a dru%e se mo%u slo(odno prenositi na sve racune (ezo%ranicenja 'zatim
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
7/13
)jake'sla(e'turisticke'iseljenicke'sao(racajne'ro(ne-
.
VRSTE !EDJUARODI% "#A&AJA
edjunarodna placanja podrazumevaju izmirenje +inansijskih o(aveza
jedne drzave)njenih privrednih su(jekata I %radjana'prema
inostranstvu.&na su neodvojiva od naplate potrazivanja tih su(jekata iz
inostranstva'pa I tu aktivnost smatramo delom medjunarodnih placanja.
Dakle' sastavni delovi medjunarodnih placanja su izmirenje o(aveza
prema inostranstvu I naplata potrazivanja iz inostranstva./ako shvacena
medjunarodna placanja'posmatrana na nivou jedne zemlje'cine njen platni
promet sa inostranstvom.
Praksa medjunarodnih placanja poznaje cetiri nacina na koje se ono vrsi
)slo(odno devizno placanje'
)klirinsko placanje'
)konpenzacije'
)trans+eri.
Slobodna devizna placanja podrazumevaju da privredni su(jekti
slo(odno raspolazu svojim deviznim sredstvima'stecenim izvozom ili na
dru%e nacine./a sredstva oni koriste za placanje svojih o(aveza prema
inostranstvuPredpostavka takvom sistemu placanja jested a se radi o
konverti(ilnim devizama koje su lako I (ez o%ranicenja zamenljive jedna
za dru%u./ehnika takvo% sistema placanja zasniva se na tome sto
poslovne (anke I centralna (anka imaju u inostranstvu svoje ziro
racune 'na kojima drze svoja devizna sredstva placanja I sredstva svojih
komitenata.
Klirinska placanja zasnivaju se na sistemu medjuso(nih pre(ijanja
potrazivanja I du%ovanja koja nastaju kao rezultat medjunarodnihekonomskih odnosa izmedju dve ili vise zemalja.#emlje koje praktikuju
ovakav nacin medjuso(nih placanjato cine na (azi pose(nih (ilateralnih
ili multilateralnih u%ovora o medjuso(nim placanjima.azlozi prihvatanja
takvo% nacina placanja najcesce su nekonverti(ilnostvaluta tih zemalja I
njihovi platno(ilansni pro(lemi.Izmedju zemalja sa klirinskim nacinom
placanja o(icno se zakljucuje %odisnji u%ovor o spoljnotr%ovinskoj
razmeni kojim se re%ulise o(im te razmene'njena struktura I nacin
placanja./ehnicki'ovaj nacin placanja +unkcionise tako sto zemlje koje su
zakljucile medjuso(ni u%ovor o klirinskom nacinu placanja'otvaraju kod
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
8/13
svojih centralnih (anaka pose(ne z(irne racune preko kojih idu sva
placanja izmedju privrednih I drzavnih su(jekata tih zemalja.
!.
Kompenzacijae su pose(na vrsta medjunarodnih placanja izrazavajunizak nivo razvoja spoljne tr%ovine I primenjuju se u pose(nim uslovima
medjunarodne razmene ro(a.jihova sustina je u tome sto se izmedju
drzava'ili njihovih privrednih su(jekata vrsi razmena ro(e za
ro(u0trampa.Pri tom se izmedju njih ne vrsi devizno placanje' vec se
samo neka od deviza koristi za o(racun vrednosti ro(e koja je predmet
razmene0kompenzacije.&vakav nacin razmene ro(a I njihovo%
placanj'drzava primenjuje onda kada postoji krupni poremecaji u
njihovom platnom I spoljnotr%ovinskom (ilansu'kada dolazi do
neocekivanih I na%lih promena devizno% kursa'kada postoji neizvesnost uredovnoj naplatipotrazivanja'u uslovima popremecaja na domacem trzistu
I u domacem monetarnom sistemu sa posledicama na spoljnu tr%ovinu I
medjunarodna placanja.
Transferipredstavljaju pose(nu vrstu placanja koja nisu u direktnoj vezi
sa spoljnotr%ovinskom razmenom'ali su deo medjunarodnih ekonomskih
odnosa.jima se oznacava prijem vrednosti jedne drzave iz
inostranstva0od dru%ih drzava'medjunarodnihor%anizacija I
pojedinaca'(ez nadoknade u od%ovarajucoj protivvrednosti./rans+eri ili
jednostrana placanja mo%u imati razlicite o(like kao nprekonomska
pomoc'humanitarna pomoc'doznake radnika zaposlenih u inostranstvu
clanovima njihovih porodica u zemlji'clanarine raznim or%anizacijama I
institucijama'trans+eri po osnovuo (razovanja0stipendije'nauke I kulture.
&va placanja mo%u (iti privatna I javna'odnosno mo%u imati privatni I
javni karakter.Privatna placanja namenjena su %radjanima I najcesce
dolaze od %radjana I njihovih udruzenja iz inostranstva'dok se javna
placanja odnose na pomoc drzavii njenim institucijama koju ona promaod
dru%ih drzava I medjunarodnih institucija.
DEVIZI $URS
Devizni kurs jeste znacajan element devizno% sistema I instrument
devizne politike.je%ov znacaj proizilazi iz cinjenice da se placanje
unutar %ranica zemlje vrse u domacoj valuti'a u odnosima sa
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
9/13
inostranstvom se koriste devizna sredstva'pa on u tim odnosima sluzi kao
instrument I mera odnosa0paritetaizmedju domace I inostranih valuta.
".
Devizni kurs mozemo najjednostavnije de+inisati kao cenu inostranevalute izrazene u domacem novcu.Pri tom tre(a imati u vidu da su
inostrane valute ro(a kao I svaka dru%a ro(a'I da one svoju vrednost
izrazavaju u domacoj valuti.&n se +ormira pod uticajem trzista'pre
sve%a'ponude I traznje inostranih valuta na domacem trzistu'ali I pod
dejstvom mera ekonomske politike.jime se izrazava odnos domacvih I
stranih cena'odnosno cena na domacem I inostranom trzistu.&n sinteticki
izrazava razlike u nivou produktivnosti rada'kvalitetu
ekonomije'konkurentskoj sposo(nosti privrede konkretne zemlje I dru%ih
zemalja'ali I dru%e cinioce politicko% I ekonomsko% karaktera umedjunarodnim odnosima.
U praksi postoje dva nacina +ormiranja devizno% kursa'odnosno dve vrste
deviznih kurseva u zavisnosti od nacina njihovo% +ormiranja'I to
) +iksni'
) plivajuci devizni kurs.
Fiksni devizni kurs odredjuje centralna (anka na taj nacin sto
administrativnim putem utvrdjuje0+iksiracene inostranih valuta izrazene
u domacem novcu.Primena ovo kursa je u praksi uslovljena pro(lemima
unutrasnje ekonomske sta(ilnosti jedne zemlje I I njenim pro(lemima u
platnom (ilansu.:iksiranjemdevizno% kursa doprinosi se smirivanju
in+lacije I uravnotezenju odnosa izmedju ponude I traznje na domacem
trzistu I to u kracem vremenskom periodu.a dru%oj strain'+iksiranjem
devizno% kursa utice se na konkurentsku sposo(nost privrede na
medjunarodnom trzistu I na taj nacin utice na kratkorocno resavanje ili
u(lazavanje otvorenih pro(lema u platnom (ilansu zemlje./ako utvrdjeni
kurs vazi duzem ili kracememenskom periodu u kome centralna (anka
otkupljuje i prodaje devize primenjujuci taj kurs.
Plivajuci devizni kurs je karakteristican za trzisne privrede u kojima
devize imaju status ro(e kao I svaka dru%a ro(a.&n se +ormira slo(odno
na deviznom trzistu u zavisnosti od odnosa ponude I traznje
deviza.*o(zirom da ti odnosi podlezu stalnim promenama to se vrse ceste
promene devizno% kursa'pa otuda potice naziv plivajuci'odnosno
+luktuirajuci devizni kurs.&n moze imati o(lik ravnotezno% kursa'ako se
+ormira na nivou uravnotezeno% odnosa ponude I traznje na deviznom
trzistu.edjutim'ako je ponuda deviza manja od traznje'to ce uslovitiporast cena deviza izrazenih u domacem novcu'I o(rnutopovecanje
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
10/13
ponude deviza iznad nivoa njihove traznje uslovice pad njihove vrednosti
izrazene u domacem novcu.
8.
DEVIZO TRZISTE
Devizno trziste predstavlja izrazajni o(lik +inansijsko% trzista na kome
dolazi do or%anizovano% susretanja ponude I traznje deviza.&no je
svojstveno onim privredama I privrednim sistemima koji se zasnivaju na
trzisnom nacinu privredjivanja I koji su otvoreni prema svetskoj
privredi.U takvim uslovima'privredni su(jekti0izvozniciprodate
proizvode I uslu%e u inostranstvu naplacuju u devizama ostvarujuci na taj
nacin devizni priliv zemlje.Pretvaranje to% dela devizno% priliva udomacu valutu privredni su(jekti vrse posredstvom svojih poslovnih
(anaka na deviznom trzistu'prodajuci devize'a dru%oj strain'uvoznicima
su potre(ne devize da (i mo%li da plate uvezenu ro(u I uslu%e iz
inostranstva.ajcesce oni nemaju sopstvene devize'pa se pojavljuju na
deviznom trzistu na kome kupuju devize placajuci ih domacim novcem.
Devizno trziste se moze javiti u o(liku
)deviznih (erzi)kao pose(nih trzisnih institucija koje imaju svoje redovne
ucesnike I na kojima se kupoprodaja deviza vrsi po pose(nim pravilima;
)kao mehanizam stalno% kontaktiranja kupaca I prodavaca deviza uz
koriscenje savremenih sredstava komuniciranja I savremenih sredstava
prenosa deviza sa jedno% na dru%e racune.
U tim o(licima devizno trziste je re%ulisano pose(nim propisima I pod
kontrolom je monetarnih vlasti.U neor%anizovanom o(liku ono se javlja
kaocrno,sivotrziste.a njemu se odnosi izmedju ponude I traznje
deviza I njihova razmena vrse mimo kontrole I aktivnosti u toj oblasti
monetarnih vlasti.Prodaja I kupovina deviza na takvom trzistu vrsi se
preko ulicnih dilera I pracena je (rojnim spekulativnimradnjama.Postojanje takvo% trzista ne ide u prilo% sta(ilnosti domace
valute'naprotiv'na njemu dolazi do (rzo% o(ezvredjivanja domace%
novca.
a deviznom trzistu dolazi do kupoprodaje deviza'odnosno do
suceljavanja ponude I traznje za njima.,ao rezultat tih odnosa imamo
+ormiranje devizno% kursa kao cene inostranih valuta izrazene udomacem
novcu.
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
11/13
masu sto moze uticati na povecanje in+lacije.:ormiranje devizno% kursa
preko devizno% trzista odvija se pod (udnim okom centralne (anke I uz
njeno aktivno ucesce.
16.
#,=>Uedna od tih (itnih %rana je I spoljnotr%ovinsko I
devizno poslovanje.*amim tim' do(ro koordinirana devizna politika I
devizni sistem neosporno uticu na kvalitet zivota'svako% od nas'I u
celini'I kao pojedinca.
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
12/13
11.
=I/$/U
1.7*poljnotr%ovinsko I devizno poslovanje7VP*'ovanovic iodra%
4.7edjunarodno poslovno +inansiranje7'$konomski +ak.'?eo%rad'2664.
Pro+.dr Predra% >ovanovic)@avrilovic
5.7$konomska politika7'$konomski +akultet'is'188".
Pro+.dr ilorad ?ozic
.AAA.carnet.hr0%oo%l.com
-
5/22/2018 Spoljnotrgovinsko i Devizno Poslovanje
13/13
12.
top related