Spoljnotrgovinsko poslovanje druga parcijala

1. Robni dokumenti su:

Robni dokumenti su svi vrijednosni papiri koji se ispostavlajju u svezi s robom (pomorska teretnica,, tovarni list, skladišnica, polica transportnog osiguranja i dr.). Imamo još i vrijednosne papire koji donose dobit i vrijednosne papire koji ne donose dobit. Imamo i trgovačke fakture, pro forma fakture, predračune, konzularne fakt., carinske fakt., specifikacije robe, lista pakiranja i skladišnice.

2. Kako je izvršena ekonomska podjela vrijednosnih papira?

Uz vrijednosne papire u vanjskoj trgovini postoje i druge isprave i poslovna dokumentacija koja prati izvršenje vanjskotrgovinskih poslovnih transakcija, te razlikujemo:

robni dokumenti potvrde (certifikati) o robi dokumenti o osiguranju robe transportni dokumenti ostala poslovna dokumentacija (carinska, bankovna, komercijalna i dr.)

3. Navesti i pojasniti robne dokumente?

Trgovačka faktura (egl. Invoke, Commercial Invoice) isprava je koju vjerovnik (prodavatelj - dobavljač, izvršiitelj neke gospodarske usluge) šalje dužniku (kupcu, korisniku usluge) radi podmirenja protuvrijednosti isporučene robe ili učinjene usluge. Fakturu ispostavlja prodavatelj, izvoznik ili proizvođač, odnosno Izvršitelj neke gospodarske usluge (npr. usluge prijevoza, oplemenjivanja robo, kontrole kvalitete i kvantitete robe, skladištenja robe l si.). Faktura je osnovni robni dokument kojim se potvrđuje pravo vlasništva nad kupljenom i plaćenom robom i nužan je u svim fazama trgovačkog posla, Ujedno služi i kao temeljna knjigovodstvena isprava.

Pro forma faktura (engl. Proforma Invoke) zapravo je ponuda izdavatelja, bile da se izdaje samostalno ili kao prilog pismenoj ponudi. Ona sadrži sve elemente kao i standardna komercijalna (trgovačka) faktura, a osim tih elemenata i dodatne klauzule kao, npr.: način plaćanja, opseg i vrstu osiguranja protiv određenih rizika, rok isporuke, način prijevoza te rok do kojeg pro forma faktura obvezuje njezina izdavatelja (opcija - slična kao i čvrsta ponuda).

Pretfaktura (engl. Preliminary invoice) služi pri prodaji robe koja je podložna određenim gubicima u tijeku transporta. U takvim se slučajevima preuzimanje robe ugovara u odredišnoj luci, odnosno na nekom drugom mjestu odredišta utvrđenog transportnom klauzulom (npr. CIF odredišna luka, CPT Milano, DES s naznakom luke istovara i sl.), na temelju Izvršene kontrole kvalitete i kvantitete robe.

Konzularna faktura (tngl Consular invoice) predstavlja račun koji potvrđuje konzularni predstavnik (konzulat) zemlje uvoznika (zemlje namjene) koji se nalazi u zemlji izvoza (zemlji podrijetla robe), odnosno zemlji prodavatelja. Ovom se fakturom potvrduje vjerodostojnost fakturirane cijene od strane prodavatelja - izvoznika u zemlji podrijetla robe.

Carinska faktura (engl. Customs Invoice) posebna je vrsta fakture koja se ispostavlja na obrascima (tiskanicama) carinskih organa zemlje uvoznika, a mora je potpisati izvoznik i osoba koja posvjedočuje istinitost navoda u takvoj fakturi. Služi kao podloga za carinjenje uvozne robe u zemlji uvoza i kao potvrda da je roba podrijetlom iz zemlje izvoza. Stoga carinska, faktura ima dvojako značenje: 1. njome se potvrđuje vrijednost robe iskazane u fakturi i 2. dokazuje daje roba podrijetlom iz zemlje izvoza. Carinsku fakturu podnosi carinski obveznik odnosno primatelj robe koji mora robu prijaviti u dopušteni carinski postupak i izvršiti sve propisane obveze prema carinarnici.

Specifikacija (eng. Specification) pisani je dokument što sadrži popis raznih stavki koji se mogu odnositi na robu, cijene, materijal, troškove, usluge i dr. Npr., postoji: specifikacija rezervnih dijelova, specifikacija troškova otpreme ili dopreme robe, specifikacija materijala potrebnog za izgradnju nekog objekta, specifikacija naručene robe, specifikacija cijena za potpuni asortiman proizvoda, specifikacija usluga pri izvođenju investicijskih ili nekih drugih radova, specifikacija usluga u turističkom paket-aranžmanu i slično. Specifikacija može obuhvatili skupno popis pojedinih robnih stavaka, njihovo jedinične cijene, ukupne cijene i druge podatke kojima se poianko opisuje svaka unesena stavko.

Lista pakiranja (cngl. Packing list) popis je svih pojedinačnih komada i vrsta ambalaže po brojevima, težini i oznakama koje se na njima nalaze upisane. Sadržaj svake jedinice pakiranja potanko je opisan i mora biti usklađen sa specifikacijom robe. Lista pakiranja prilaže se trgovačkoj fakturi da bi se brzo i uspješno mogao utvrditi sadržaj svakoga pojedinog koleta (jedinice pakiranja, ambalaže) pri carinjenju te omogućiti uspješna kontrola pri primitku robe.

Skladišnica (engl. warehouse receipt/warrant) jest dokument, formalna isprava koju onome koji ostavlja robu izdaje javno skladište. Javno skladište potvrđuje skladišnicom primitak robe i obvezuje se izručiti je osobi koja je prema sadržaju isprave legitimirana. Skladišnica je ujedno i vrijednosni papir ''po naredbi” i prenosiva je indosamentom. Cirkulacijom skladišnice postiže se da uskladištena roba sudjeluje u pravnom prometu bez fizičkog prometa, a stoga i bez troškova suvišnog transporta i manupilacije robe.

4. Navesti i pojasniti potvrde o robi?

Potvrda o podrijetlu robe (eng. Certificate of Origin) isprava je koju na propisanom obrascu na zahtjev izvoznika izdaje nadlezna ustanova u zemlji izvoza i kojom se potvrduje da je roba naznacena u toj potvrdi podrijetlom iz zemlje izvora. To znaci da roba moze biti proizvedena i od uvoznih dijelova ali gotovo proizvod mora podpadati pod drugi tarifni broj carinske tarife, tj.mora biti novi proizvod. Smatra se da je gotov proizvod proizveden u dredenoj zemlji ako je dodana vrijednost najmanje 50% vrijednosti uvezenih dijelova.

Potvrda o robi koja se uvozi radi izvoza. Za poslove međunarodnoga trgovačkog posredovanja (reeksport, ramplasman, poslovi privremenog uvoza robe na oplemenjivanje, postovi tranzitnog posredovanja i drugi), tj. za poslove kod kojih se roba uvozi radi ponovnog izvoza, potrebno je odobrenje mjerodavnoga državnog organa ili odgovarajuće ustanove. Na

temelju takvog odobrenja gospodarska (trgovačka) komora izdaje potvrdu o robi koja se uvozi radi izvoza.

Potvrda o direktnoj pošiljci. Potvrda o direktnoj pošiljci (engl. Direct Consignment Certificate) predstavlja dokument - ispravu kojom se dokazuje da je određena roba, koja se provozi nekom zemljom, izravna pošiljka, tj. da nije zadržavana na carinskom teritoriju određene zemlje bez carinskog nadzora i da na toj robi nije obavljena nikakva dodatna obrada, dorada ili prerada. Time se kupac (uvoznik) žeti zaštititi od kupnje robe putem reeksporta, tj. želi izbjeći nepotrebno poskupljenje robe plaćanjem provizije reeksporteru.

Potvrda o krajnjoj namjeni robe. Potvrda o krajnjoj namjeni robe (engl. End use Certificate) do kument je koji izvoznik ili zemlja iz koje se roba izvozi zahtijeva od uvoznika ili dobavljača kao potvrdu da iz će se roba koristiti isključivo u zemlji kupca. Ta je potvrda zapravo, izjava uvoznika (kupca) da robu koja je predmetom kupoprodaje, neće izvesti u treću zemlju u bitno neprerađenom obliku, tj. da će ta roba biti upotrijebljena u njegovoj zemlji.

Sanitarna potvrda (certifikat). Sanitarna (zdravstvena) potvrda isprava je kojom se potvrđuje da je odredeni proizvod proizveden po važećim sanitarnim normama (standardima) i da ne sadrži tvari koje mogu štetiti ljudskome zdravlju.

Izdaje ga ovlašteni sanitarni inspektor Ministarstva zdravstva - Odjel sanitarne inspekcije za živežne namirnice (prehrambeni proizvodi i pića), kozmetičke proizvode, sredstva za održavanje osobne higijene, sredstva za održavale Čistoće u kućanstvu, posude, pribor i ambalaža za Živežne namirnice, duhanska prerađevine, dječje igračke

Veterinarska potvrda. Veterinarska je potvrda isprava kojom se potvrđuje da stočarski proizvodi, divljač, riba i njihove prerađevine ne sadrže Štetne tvari za zdravlje ljudi i stoke, da nisu zaraženi, odnosno da potječu iz područja u kojima u određenom razdoblju nije vladala epidemija zaraznih stočnih bolesti ili da riba nije iz zagađenih mora i rijeka. Proizvode koji su podvrgnuti veterinarskoj kontroli pregledava granični veterinarski inspektor prije carinjenja robe, a o svome nalazu izdaje odgovarajuću potvrdu certifikat.

Fitopatološka potvrda. Fitopatološka je potvrda isprava što je izdaje nadležna ustanova, odnosno inspektori za zaštitu bilja u zemlji podrijetla ili izvoza takve robe. Potvrda sadrži podatke o proizvodima biljnoga ili Životinjskog podrijetla i tvrdnje da nisu zaraženi bolešću ili biljnim Štetočinama, ispunjava se na unificiranom obrascu a uobičajeno se izdaje na jednome od svjetskih jezika.

Potvrda (ccrtifikat) o kvaliteti robe. Potvrda (certifikat) o kvaliteti robe dokument je kojim se potvrđuje da su poljoprivredni prehrambeni proizvodi te njihove prerađevine propisane kvalitete, odnosno osobina koje se zahtijevaju u vanjskotrgovinskom prometu takvim proizvodima.

Ostale potvrde o robi U vanjskotrgovinskoj praksi se pojavljuju jos i ove potvrde:

potvrda o kvalitativnom i kvantitativnom preuzimanju robe, potvrda pri uvozu mjernih instrumenata i plemenitih kovina

potvrda o ''višoj sili" potvrda o otpremi robe potvrda o težini robe tvornički atest

5. Navesti i objasniti dokumente o osiguranju robe?

Ugovor o osiguranju. Ugovor o osiguranju dvostrani je ugovor kojim se ugovaratelj osiguranja (osiguranik) obvezuje da na načelima uzajamnosti i solidarnosti udružuje određeni iznos u osiguravajuće društvo (osiguravatelj), a osiguravajuće se društvo obvezuje da će, ako se dogodi osigurani slučaj, isplatiti osiguraniku ili nekoj trećoj osobi naknadu, odnosno ugovorenu svotu, ili učiniti nešto drugo.Bitni elementi ugovora jesu: predmet osiguranja, rizici protiv kojih se osiguranik osigurava, vrijednost osiguranog interesa, premija i trajanje osiguranja. Najčešće se ugovor o osiguranju sklapa pismeno ali su mogicu i drugi načini (teleksom, telefaksom, pa cak i telefonom).

Polica osiguranja Polica osiguranja pismena je isprava kojom se potvrđuje sklopljeni ugovor o osiguranju, a izdaje je osiguravatelj osiguraniku na temelju ugovora o osiguranju i plaćene premije osiguranja.

Upolici osiguranja moraju biti navedeni:

ugovorne strane (osiguranik i osiguravatelj) osigurana stvar ili osoba rizik, odnosno fizici obuhvaćeni osiguranjem rok trajanja osiguranja i vrijeme osiguravateljnog pokrića svota osiguranja premija osiguranja ili doprinosi datum izdavanja police osiguranja i potpis ugovornih strana.

U praksi osiguranja postoji nekoliko vrsta polica, u transportnom osiguranju poznate su sljedece:

generalna polica pojedinačna polica i engleska pomorska polica

6. Navesti i pojasniti transportne dokumente?

Transport robe praćen je izdavanjem mnogobrojnih dokumenata, u koje spadaju:1.Međunarodni drumski tovarni list (kamionski tovarni list – CMR)2 .Me đuna rodn i ž e l ez n i čk i t ova rn i l i s t (C IM )3.Međunarodni vazduhoplovni tovarni list (avionski tovarni list – AWB)4.Pomorski konosman ili teretnica (Bill of Lading – B/L) - 5 .P omors k i t ova rn i l i s t (S ea Wayb i l l )6 .Rečn i   konosm an   i l i   t e r t n i ca

7 . R e č n i t o v a r n i l i s t

7. Navesti funkcije pomorske teretnice?

Pomorska teretnica transportni je dokument koji na zahtjev krcatelja izdaje brodar ili njegov ovlašteni agent (agent brodara), potvrđujući tom ispravom da je robu, u količini navedenoj u teretnici, ukrcao na brod te da će je prevesti do odredišne luke i predati prvom (zakonskom) imatelju izvornog (originalnog) primjerka teremice u stanju u kojem je robu primio na prijevoz.

Četiri su osnovne funkcije pomorske teretnice:

teretnicom se potvrđuje postojanje ugovora o prijevozu i uvjeti tog ugovora, teretnica služi kao dokaz da je brodar primio teret koji je u njoj naveden, teretnicom se utvrđuje pravni odnos prema primatelju tereti tj. obveza da teret, koji je u s feretnici naznačen, bude izručen legitimnom imotelju terainice, teretnica je tradicijski, odnosno prenosivi vrijednosni papir, što znači da njezina predaja nadomješćuje predaju robe koja je u njoj naznačena.

8. Navesti podatke koje sadrži pomorska teretnica?

Podaci koje sadrži: ime i sjedište brodara koji izdaje teretnicu, podaci o identitetu broda, krcatelj, primatelj, adresa za obavještenja (ako je potrebna posebna manipulacija robom ilibrodom, ili su potrebne dodatne informacije), luka ukrcaja (pristanište) i iskrcaja (odredište), broj izdanih originala, vrsta tereta i oznake koje se na njemu nalaze, zapremina ( u metrima ililitrama), odredbe o mjestu plaćanja vozarine, specifikacija vozarine i troškova, mjesto i datum ukrcavanja tereta i izdavanja teretnice. Ispod ide i mjesto na brodu gdje je roba smještena (ispod i iznad palube).

9. Kako se dijele (znati i pojasniti) teretnice prema načinu određivanja primatelja robe?

• Teretnica "na ime" (rekta teretnica) glasi na određenu fizičku ili pravnu osobu kojoj se roba mora predati na odredištu. Robu preuzima osoba na koju glasi teretnica, a ako je to pravo preneseno na nekog drugog cesijom tada moraju biti prisutni i cedent (na koga se prenosi) i cesionar.• Teretnica "na donositelja" ne sadrži ime primatelja robe, pa sva prava raspolaganja robom ima svaki zakonski imatelj teretnice. Prenosi se predajom "iz ruke u ruku". Najnesigurnija je i gotovo da je nema u praksi.• Teretnica "po naredbi" sjedinjuje dobre strane obje prije navedene teretnice i isključuje njihove nedostatke. Najčešće se koristi. Indosiranjem se prenosi na treće osobe. Primatelj ima pravo raspolagati robom od trenutka kada se na poleđini teretnice unese indosament (oznaka "po naredbi", ime i adresa osobe po čijoj naredbi teretnica glasi, žig i potpis krcatelja i datum i mjesto indosiranja). To je tzv. "potpuni indosament".

10. Kako se dijele (znati i pojasniti) teretnice prema stanju ambalaže i robe koja se ukrcava na brod?

"Čista teretnica" je ona na kojoj brodar, prigodom primitka robe za prijevoz, nije upisao nikakve primjedbe u vezi sa stanjem, količinom, težinom, ambalažom i pakiranjem robe."Nečista teretnica" je svaka u koju brodar unese određene primjedbe (npr. loše vezano, vreće poderane).

11. Navesti i pojasniti ostale vrste teretnica?

a) Teretnicom "ukrcano na brod" brodar potvrđuje da je navedena roba ukrcana na brod i obećava da će je prevesti do odredišne luke i predati donositelju originalne teretnice. Najsigurnija za kupca.b) Teretnicom "primljeno na ukrcaj" brodar ili njegov agent potvrđuju da je određena roba primljena i smještena u skladište ili neku dr. otvoreni ili zatvoreni prostor pod nadzorom i da će biti ukrcana na jedan od njegovih brodova, otpremljena u odredišnu luku i predana donositelju originalne teretnice. Nije dobra za kupca jer ne može biti siguran da je roba doista otpremljena ni datum buduće otpreme.c.) Linijska pomorska teretnica izdaje se pri ukrcaju robe na brodove linijske (redovne) plovidbe, što preuzimaju na prijevoz veliki broj pojedinačnih tereta (pošiljaka) koji se ukrcavaju i iskrcavaju u svim lukama u kojima linijski brod pristaje. Teretnica zamjenjuje ugovor o prijevozu.d.) Čarter-parti teretnica ne temelji se na javno poznatim uvjetima prijevoza i poznatim tarifama kao linijska, nego na posebnom ugovoru o prijevozu. U slobodnoj plovidbi ugovorom o prijevozu između brodovlasnika i zakupitelja brodskog prostora utvrđuju se uvjeti prijevoza čitavog tereta. Potrebno je izdati teretnicu za svaku pošiljku koju brod primi na prijevoz u okviru prijevoznog ugovora. primio u luci radi ukrcaja na brod usidren u luci. Sigurnija je od teretnice "primljeno za ukrcaj".e.) Skladišna teretnica je posebna vrsta kojom brodar potvrđuje da će naznačenu robu ukrcati u točno određen brod, koji će u luku ukrcaja prispjeti najkasnije za 3 tjedna. Uz lučku teretnicu daje dovoljnu sigurnost.f.) Direktna teretnica je teretnica za kombinirani prijevoz. Pojavljuje se kada se prijevoz robe obavlja s više različitih prijevoznih sredstava, pa se tijekom prijevoza obavljaju sve uobičajene manipulacije robom. Izdaje je prvi brodar koji je primio robu na prijevoz i njome je pokriven cjelokupni transportni put robe do primatelja.g.) Grupnu teretnicu (špediterska teretnica) izdaje brodar špediteru koji otprema robu svoga komitenta raznim primateljima u manjim količinama. Za svakog pojedinog primatelja se ne ispostavlja zasebna teretnica.

12. Šta je riječna teretnica?

Riječna teretnica je transportni dokument što ga izdaju riječne brodarske kompanije kao potvrdu da su određenu robu primile na prijevoz i da će je u određenoj luci predati osobi naznačenoj u teretnici.

13. Šta je riječni tovarni list?

Riječni tovarni list izdaje se u 1 primjerku koji potpisuju brodar i krcatelj. Njime se samo potvrđuje da je ugovor o prijevozu sklopljeni da je teret primljen na prijevoz. Nepostojanje, neispravnost ili gubitak tovarnog lista ne utječe na postojanje, valjanost ili sadržaj ugovora o prijevozu. Primjenjuje se u svim granama transporta osim u pomorskom. Ne može postati VP jer ga prijevoznik predaje primatelju.

14. Brodski manifest? (definicija)

Brodski manifest je dokument koji sadrzi tacan popis i opis sa svim posebnim podacima: oznake i brojevi, način pakiranja, ambalaža, luke ukrcaja i iskrcaja, identitet broda (ime, luka registracije, zastava broda), ime zapovjednika broda, ime krcatelja i primatelja. Sastavlja ga ovlastene sluzbe - osobe brodara ili agent brodara u luci ukrcaja, a potpisuje ga zapovjednik broda.

15. Međunarodno željeznički tovarni list (definicija i elementi) ?

Međunarodni željeznički tovarni list predstavlja ugovor o priejvozu robe zeljeznicom, kojim zeljeznica potvrduje da je primila robu na prijevoz uz obavezu da je predaprimatelju naznacenom u tovarnom listu pod uvjetima iz tovarnog lista i u skladu sa tarifnim uvjetima. Ugovor o prijevozu sklopljen je u trenutku kad zeljeznica stavi svoj žig s datumom otpremne stanice.

Me đunarodni željeznički tovarni list ima pet dijelova:

original, koji prati pošiljku i predaje se primatelju, odnosno primatelj "otkupljuje" original na robnoj blagajni željeznice, duplikat koji otpremna Željeznička stanica (kolodvor), nakon sklapanja ugovora o prijevozu predaje pošiljatelju, kopija, koja ostaje kod otpremne željezničke slanice (kolodvora), tovarna karta, koja prati pošiljku do odredišnoga kolodvora, a nakon predaje robe primatelju dostavlja se nadležnoj kontroli prihoda, izvješće o prispijeću, koje prati pošiljku do odredišnoga kolodvora i kojim se izvješćuje primatelj o prispijeću pošiljke. Primatelj ga vraća kolodvoru nakon prijema originala tovarnog lista i robe, a služi željeznici kao dokaz o izdavanju pošiljke.

16. Međunarodno zračni tovarni list (definicija i elementi)

Zračni tovarni list je transportni dokument u međunarodnom zračnom prijevozu. Ispunjava se i tiska na engleskom jeziku. Uz tovarni list se nalazi i robni manifest. On sadrži popis cjelokupne robe ukrcane na prijevoz u jedan zrakoplov. Taj manifest moraju imati zrakoplovi u međunarodnom prijevozu. Sadrži podatke o zrakoplovu, zračnoj luci, državi u kojoj je zrakoplov registriran, mjestu utovara i istovara robe, broj zračnog tovarnog lista i podatke o teretu koji se prevozi. Podnosi ga zapovjednik zrakoplova carinarnici.

Sadrži:• naznaku mjesta polazišta i odredišta,• naznaku mjesta usputnog slijetanja zrakoplova na teritorij druge zemlje,• napomena za pošiljatelja da se na prijevoz treba primijeniti konvencija u veziodgovornosti zračnog prijevoznika za slučaj gubitka ili oštećenja robe,• ime i adresa pošiljatelja, prvog prijevoznika i primatelja,• vrsta robe, broj i način pakiranja, posebne oznake, težina, količina, volumen ili dimenzije robe,• vanjski izgled robe i pakiranja,• cijena prijevoza, datum i mjesto plaćanja,• vrijednost robe i iznos troškova ako je roba poslana pouzećem,

• vrijednost robe koja se prevozi,• broj primjeraka zračnog tovarnog lista,• popis dokumenata koji prate robu.

17. Tovarni list za međunarodni cestovni prijevoz?

Tovarni list za me đunarodni cestovni prijevoz. Tovarni list za unutarnji i međunarodni cestovni prijevoz robe ugovor je kojim se prijevoznik obvezuje da će prevesti robu na odrediste, uz naplatu dogovorene vozarine, koristeći se pritom cestovnim transportnim sredstvima (kamionima, kamionima-tegljačima, specijalnim vozilima za prijevoz specijalnih tereta i dr.)

18. Međunarodni dokumentarni akreditiv (definicija)

Medunarodni dokumentarni akreditiv jedan je od najvažnijih instrumenata međunarodnoga platnog prometa i sredstvo osiguranja izvršavanja financijskih obaveza iz robnog dijela vanjskotrgovinskih poslova. To je instrument međunarodnog plaćanja, kojim nalogodavac (inozemni kupac - uvoznik) stavlja putem poslovne banke korisniku (inozemnom dobavljaču - izvozniku) na raspolaganje određeni iznos deviza, koje korisnik akreditiva može naplatiti tek kada ispuni određene uvjete.

19. Učesnici koji se javljaju pri poslovanju sa međunarodnim dokumentarnim akreditivom?

U poslovanju me đunarodnim dokumentarnid akreditivom pojavljuju se ove osobe ;

nalogodavac - u međunarodnoj robnoj razmjeni to je redovito kupac (uvoznik) koji daje nalog svojoj poslovnoj banci da na temelju financijskog pokrića Što ga ima u toj banci otvori akreditiv u korist inozemnoga poslovnog partnera (dobavljača - izvoznika), akreditivna banka - koja otvara medunarodni dokumentarni akreditiv na zahtjev nalogodavca, a u korist korisnika akreditiva, točno prema uputama dobivenima u nalogu za otvaranje akreditiva, korisnik - obično prodavatelj (izvoznik), koji predočenjem određenih dokumenata na naplatu i ispunjenjem ostalih uvjeta u akreditivu stječe pravo naplate svote navedene u akreditivu.

Uz ove osobe, u akreditivnom se poslovanju pojavljuju:

avizirajuća banka - obavještavajuća banka, koja izvješćuje korisnika da mu je otvoren akreditiv i šalje mu obavijest o uvjetima akreditiva, ne preuzimajući obveze za isplatu akreditiva, isplatna banka - koja je ovlaštena za isplatu akreditiva te isplaćuje svotu iz akreditiva prema nalogu akreditivne banke potvrđujuća banka - posrednička banka koja preuzima čvrstu obvezu prema korisniku da će mu isplatiti akreditivnu svotu pod uvjetima iz akreditiva negocirajuća banka - koja je ovlaštena isplatili korisniku akreditivnu svotu uz predočenje uvjetovanih dokumenata u određenom vremenu. Ona je u zemlji izvoznikova

bankovna veza akreditivne banke i njena je uloga prihvaćati dokumente i otkupljivati mjenice te ih dostavljati akreditivnoj banci.

20. Kako se dijele dokumentarni akreditivi?

Osnovna podjela akreditiva u međunarodnoj vanjskotrgovinskoj praksi jest sljedeća:

Odlazeći (uvozni - nostro) akreditivi, koje domaći uvoznici otvaraju u korist inozemnog prodavatelja (izvoznika). Dolazeći (izvozni - loro) akreditivi, koje inozemni uvoznik otvara domaćem izvozniku. Opozivi akreditivi, koji se mogu u svako doba izmijeniti ili opozvati bez prethodne obavijesti korisniku. U svakom akreditivu mora biti jasno naznačeno je li opozivi ili neopozivi, a ako takve oznake nema, akreditiv se smatra neopozivim.-- Neopozivi akreditiv je jamstvo banke da će ispunili preuzete obveze ako su ispunjeni akreditivni uvjeti. Obaveza banke ne može se mijenjati bez pristanka svih sudionika, u akreditivnom poslu. To znači da se akreditiv ne može opozvati bez pristanka korisnika. Potvrđeni neopozivi dokumentarni akreditiv jest akreditiv kojim neka banka preuzima solidarnu odgovornost i obveze koje ima akreditivna banka. Nepotvrđeni akreditiv takav je akreditiv kojim akreditivna banka izravno obavještava korisnika o otvorenom akreditivu ili ga obavjestava putem svoje korespodentne banke u zemlji korisnika Prenosivi i neprenosivi akreditiv vec prema njihovom nazivu označavaju može li se prenositi s korisnika akreditiva na drugu osobu. Obični (jednokratni) akreditiv sluzi samo za jednokratno iskorištenje akreditivnog iznosa i sluzi u praksi pri jednokratnoj isporuci robe. Rotativni odnosno revoling akreditiv je takav akreditiv koji ne prestaje vrijediti iskoristenjem akreditivnog iznosa vec se nakon naplate akreditivnog iznosa obnavlja opet na pocetni iznos. Akreditiv ''po viđenju'' isplacuje se odmah nakon predocenja dokumenata. Ovdje nije rijec o specijalnoj vrsti akreditiva vec o redovnom postupku isplate akreditivnih dokumenata bez odgađanja. Terminski akreditiv čija je naplata odgođena za određeno vrijeme (npr. 6 mjeseci od dana predočenja akreditivnih dokumenata). Ovakvi su akreditivi posljedica različitih okolnosti ali u načelu, znače prikriveni način kreditiranja kupca. Nepovoljni su za korisnika akreditiva, koji će takve akreditive prihvatili samo ako želi zadržati svoju poziciju na određenome stranom tržištu ili ako za njegovom robom postoji slaba potražnja. Stand-by akreditivi sadrže obavezu akreditivne banke da korisniku isplati novcanu svotu ali ne uz uobicajne akreditivne dokumente vec uz predocenje pismene izjave korisniku da nalogodavac o dospijecu prema osnovnom poslu nije izvrsio svoju obavezu. Akreditivi domiciliran u zemlji izvoznika predstavlja akreditiv čija se naplata obavlja u zemlji izvozniku odmah nakon predočenja akreditivnih dokumenata.

21. Šta predstavlja bankovna doznaka?

Bankovna doznaka u inozemstvo predstavlja komitentov nalog svojoj poslovnoj banci za isplatu određene svote deviza inozemnoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja je u nalogu naznačena, a na temelju komitentova financijskog pokrića što ga ima u svojoj poslovnoj banci.

22. Kako definišemo dokumentarnu naplatu inkaso?

Dokumentarna naplata- Inkaso je instrument platnog prometa koji se koristi u uvozno-izvoznim poslovima. U poređenju sa akreditivom, dokumentarna naplata uključuje prethodnu isporuku ili pružanje usluga od strane prodavca pre izvršenja plaćanja.

23. Sudionici u međunarodnoj dokumentarnoj naplati inkaso?

Sudionici u dokumentarnoj naplati: nalogodavac dostavna banka (remitent) naplatna banka prezentirajuća banka trasat

24. Trgovačko pismo je :

Trgovačko kreditno pismo je sličan instrument plaćanja kao kod međunarodnog dokumentarnog akreditiva. Banka kreditno pismo adresira na korisnika, a dostavu obavlja bilo neposredno korisniku poštom ili predajom nalogodavcu koji ga sam uručuje korisniku ili posredovanjem neke druge banke najčešće u zemlji korisnika koja evidentira to kreditno pismo i potvrđuje. Ono podrazumjeva podnošenje mjenice, a ta mjenica obično dospjeva po viđenju ili na određeni rok.

25. Navesti I pojasniti vrste čekova ?

Ček je vrijednosni papir, i to formalan papir sa zakonski određenom formom, odnosno bitnim elementima, koji se uz mjenicu (spomenutu u sklopu razmatranja o akreditivu), često koristi u međunarodnim plaćanjima. Može glasiti na ime, na donositelja i po naredbi.

U me đunarodnim plaćanjima najčešće se pojavljuju ove vrste čekova:

bankovni ček – vrsta čeka kod kojeg su izdavalac i onaj na koga je ček vučen ista institucija (banka) dokumentarni ček – koristi se pri izvozu robe ili usluga, a isplaćuje ako su prilokom njegove prezentacije navedeni robni i drugi dokumenti na temelju kojih je dopušteno njihovo honoriranje ostale vrste čekova putnički ček - travelers čekovi, predstavljaju najbezbednije sredstvo plaćanja na putovanjima, zato što su sredstva na njima garantovana, a i zamjenljivi su. osobni ček

26. Kako definišemo poslovne rizike?Za kupca - uvoznika postoji rizik hoće li primiti robu upravo one kvalitete i količine kakvu je naručio i platio. Osim toga, uvijek postoji rizik da se robi na putu do kupca nešto dogodi, bilo havarija transportnog sredstva, a time i djelomično ili potpuno uništenje robe, bilo da se roba na putu pokvari ili ošteti pri prekrcaju, skladištenju i slično. Isto tako postoji mogućnost da se od trenutka sklapanja ugovora do trenutka prispijeća robe do kupca smanji cijena robe koju kupac dalje prodaje, pa on izgubi očekivanu dobit.

27. Navesti i pojasniti vrste rizika?

Prenosivi – moguće je utvrditi vjerojatnost nastupa i visinu mogućih šteta, pa se rizik može prenijeti na druge subjekte Neprenosivi – nije ih moguće prenijeti na druge subjekteOsigurljivi – rizici od kojih se možemo osigurati Neosigurljivi – nepredvidljivi i katastrofični rizici na koje pojedinac nije mogao utjecati pa ih ne može ni osigurati Subjektivni – posljedica subjektivne volje čovjeka, teško predvidljivi i mjerljivi, u pravilu nisu osigurljivi Objektivni – rizici na koje pojedinac ne može utjecati, lako ih je izmjeriti, odrediti učestalost nastupa, visinu prosječnih šteta, osigurljivi su

28. Navesti i pojasniti robne rizike?

Postoje 4 osnovne grupe robnih rizika i oni su:

Rizik vrste, kvalitete i količine robe - može nastati zbog kvalitete robe u tijeku transporta, uskladištenja i dr. manipulacija robom ili gubitka u količini robe od mjesta polazišta do mjesta odredišta, odnosno do trenutka njena preuzimanja od strane kupca u inozemstvu. Rizik vrste odnosno izgleda i kvalitete robe pogađa osobito sezonske robe ili robe prigodne potrošnje pri kojima odlučujuću ulogu u njihovu plasmanu čini ukus potrošača i trenutna moda potrošnje. Izvoznik mora osigurati sve uvjete da roba prema ugovorenoj vrsti, kvaliteti, izgledu, količini, recepturi i u točno ugovoreno vrijeme bude dopremljena na ugovoreno mjesto isporuke.

Tržišni rizik - . posljedica je subjektivnih i objektivnih okolnosti koje otežavaju ili potpuno onemogućuju izvršenje planiranog uvoza ili izvoza. Subjektivne okolnosti odnose se na slabosti u poduzeću, sustavu rada i stručnosti osoblja u pripremi i izbršenju planiranih poslova izvoza i uvoza. Objektivne okolnosti se odnose na vanjske utjecaje na koje poduzeće ne može utjecati kao npr. Sustavne mjere državnih organa u oblasti reguliranja robnoga i platnog prometa s inozemstvom.

Rizik izvršenja kupoprodajnog ugovora u v.t. postoj zbog mogućnosti neizvršenja dospjelih obveza jedne ugovorne strane, čime ona izravno nanosi štetu drugoj ugovornoj strani. Ovaj se rizik pojavljuje kad prodavatelj ne isporuči ugovorenu robu ili ne izvrši ugovorenu uslugu i kad kupac odbije preuzeti isporučenu robu ili kad uskrati isplatu primljene robe. Kupac se osigurava od rizika isporuke robe rako da ispita solidnost poslovanja inozemnog dobavljača, da ugovori penale za neizvršenje isporuke ili za kašnjenje u isporuci i da ugovornom klauzulom zahtjeva od prodavatelja bankovnu garanciju za uredno izvršenje posla.

Transportni rizik predstavlja zbroj svih mogućih šteta koje mogu nastati na robi pri njenom prijevozu odnosno opasnosti koje se mogu dogoditi na transportnoom putu od mjesta polazišta do mjesta odredišta i koje mogu izazvati djelomičnu ili potpunu štetu na robi. Rizike u transportu poznamo kao osnovne transportne rizike, dopunske i ratne ili političke rizike. U osnovne rizike ulaze opasnosti od prometnih nezgoda, elementarne nepogode, požare i eksplozije. Dopnski rizici su vezani uz svojstvo robe koja se prevozi i obuhvaćaju krađu, vlagu, lom, curenje, rasipanje, rđanje, pokisnuće,

štete od slatke i morske vode, kvarenje robe, znojenje i zagrijavanje robe i sl. koje dolaze zbog loše ambalaže i prirodnih osobina robe

29. Definicija finansijskih rizika?

Financijski su rizici opasnost koja može, djelomično iii potpuno onemogućiti da se plaćanje i naplata, odnosno financijska likvidacija vanjskotrgovinskog posla, izvrši na ugovoreni način i u ugovorenom roku. Dakle, financijski rizici mogu znatno utjecali na pogoršanje predviđenoga financijskog rezultata a ponekad njihove posljedice prelaze okvire poslovnih interesa vanjskotrgovinskih poduzeća i negativno se odražavaju na interese šire društvene zajednice i privrede u cjelini.

30. Podjela finansijskih rizika (znati objasniti)?

U vanjskotrgovinskoj praksi uobičajena je podjela ovih rizika na:

komercijalne rizike - koji proizlaze iz volje dužnika i/ili jamca da ne izvrši plaćanje, iz zatezanja plaćanja i/ili iz platne nesposobnosti, uvijek kad je dužnik i/ili jamac gospodarsko, odnosno privatno preduzeće nekomercijalne rizike - pod kojima podrazumijevamo rizike kod kojih se kao dužnik i/ili jamac pojavljuje država ili neko državno poduzeće.

31. Prema uzrocima I posljedicama na finansijski aspect likvidacije političko socijale rizike dijelimo na?

Radi lakšeg uočavanja, praćenja i osiguranja od financijskih rizika podijelili smo ih prema uzrocima i posljedicama u odnosu na novčani, odnosno financijski aspekt likvidacije vanjskotrgovinskih poslovnih transakcija na sljedeće:

Rizik cijena - je opasnost da dođe do poskupljenja predmeta kupoprodaje, odnosno do promjene ugovorene visine cijene bilo na štetu kupca ili na štetu prodavatelja. Ukoliko zbog utjecaja ponude i potražnje na tržištu dođe do povećanja cijene predmeta kupoprodaje štetu će snositi prodavatelj-izvoznik, a ukoliko padne cijen štetu će snositi kupac-uvoznik Rizik izvoznog kredita - predstavlja opasnost za izvoznika robe ili usluga na kredit da kupac u inozemstvu neće u ugovorenom roku uz ugovorne uvjet platiti isporučenu robu ili izvršenu uslugu. Uzroci opasnosti da izvoznik ne naplati svoj financ. potraživanja prema odobrenom kreditu inozemnom uvozniku su zbog subjektivnih i objektivnih čimbenika. Rizik konvertiranja- opasnost da kupac neke robe ili usluge ne može ispuniti ugovorenu obvezu plaćanja u konvertibilnim devizama ali ne zbog vlastite nelikvidnosti nego zbog toga što su vlasti njegove zemlje zabranile konverziju domaće valute u devize u kojima je dogovoreno plaćanje – Isključivo objektivnog karaktera – Neprenosiv i ne može se osigurati kod privatnih osiguravajućih društava već kod specijaliziranih institucija u državnom vlasništvu Rizik transfera - nemogućnost ispunjenja naloga za plaćanje u inozemstvo u skladu s preuzetim ugovorenim obvezama. Isključivo objektivnog karaktera. Tečajni rizik - opasnost znatnije promjene tečaja u razdoblju od sklapanja ugovora do trenutka isplate kupoprodajnog iznosa

– Izvoznik trpi štetu kad ugovorena valuta gubi na vrijednosti – Uvoznik trpi štetu kad ugovorena valuta dobiva na vrijednosti Valutni rizik - nastaje zbog iznenadnog povećanja ili smanjenja vrijednosti jedinice određene valute kao zakonskog sredstva plaćanja, nastale kao posljedica odluke nadležne državne vlasti, odnosno kao odrez određene gospodarske politike zemlje. On nastaje kad se uspostavi novi intervalutni tečaj neke valute u odnosu na drugu, a može biti kao develvacija i revalvacija.

32. Potvrda o direktnoj pošiljci? Potvrda o direktnoj pošiljci je isprava kojom se iskazuje da je određena roba, koja se provozi nekom zemljom, izravna pošiljka, tj. da nije zadržavana na carinskom teritoriju neke zemlje bez carinskog nadzora i da na toj robi nije obavljena nikakva dodatna obrada ili prerada.

33. Odredbe koje trebaju biti navedene u polici osiguranja?

Upolici osiguranja moraju biti navedeni:

ugovorne strane (osiguranik i osiguravatelj) osigurana stvar ili osoba rizik, odnosno fizici obuhvaćeni osiguranjem rok trajanja osiguranja i vrijeme osiguravateljnog pokrića svota osiguranja premija osiguranja ili doprinosi datum izdavanja police osiguranja i potpis ugovornih strana.

34. Odbitna franšiza je?

Odbitna franšiza je učešće osiguranika u šteti. Ukoliko ste ugovorili osiguranje sa franšizom, osiguravač u slučaju štete, koja prelazi iznos franšize, plaća samo iznos  iznad iznosa franšize.

35. Karakteristike linijske pomorske teretnice?

Linijska pomorska teretnica vrijednosni je papir koji se izdaje pri ukrcaju robe na brodove linijske plovidbe

36. Dispozicija – nalog špeditera je?

Svaki špediterski posao počinje sa dispozicijom komitenta koja predstavlja nalog špediteru za realizaciju određenog špediterskog posla. Dispozicija zapravo predstavlja razradu općeg ugovora o otpremi i upute špediteru kako će i kada odnosni dio posla izvesti. Dispozicija ima određen sadržaj, tj. mora sadržavati potrebne podatke za pravilnu i pravodobnu otpremu robe. Ona se može dati pismeno, telegrafski, teleprinterom, telefonski i usmeno.

37. Obični (jednostrani) akreditiv služi za:

Obični (jednokratni) akreditiv sluzi samo za jednokratno iskorištenje akreditivnog iznosa i sluzi u praksi pri jednokratnoj isporuci robe.

38. U osnovne transportne rizike spadaju:

Rizici se u transportu najčešće dijele na ove vrste:

osnovni transportni rizici, dopunski transportni rizici, ratni i politički rizici.Osnovni transportni rizici su takvi rizici koji su usko vezani s djelovanjem transporta i opasnostima koje iz toga mogu nastati (prometne nezgode, elementarne nepogode, požar i eksplozija u prijevoznom sredstvu, razbojstvo i provalna krađa).

39. Karnet TIR je?

Karnet TIR je carinski dokument kojim se pojednostavljuje carinske formalnosti u međunarodnom prijevozu robe. Nadzor i postupak nad cestovnim prijevoznim sredstvima, kontejnerima i robom u režimu karneta TIR određen je "Carinskom konvencijom o međunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR".

40. Navesti dijelove međunarodnog željezničkog tovarnog lista?

Međunarodni željeznički tovami list ima pet dijelova:

original, koji prati pošiljku i predaje se primatelju, odnosno primatelj "otkupljuje" original na robnoj blagajni željeznice, duplikat koji otpremna Željeznička stanica (kolodvor), nakon sklapanja ugovora o prijevozu predaje pošiljatelju, kopija, koja ostaje kod otpremne željezničke slanice (kolodvora), tovarna karta, koja prati pošiljku do odredišnoga kolodvora, a nakon predaje robe primatelju dostavlja se nadležnoj kontroli prihoda, izvješće o prispijeću, koje prati pošiljku do odredišnoga kolodvora i kojim se izvješćuje primatelj o prispijeću pošiljke. Primatelj ga vraća kolodvoru nakon prijema originala tovarnog lista i robe, a služi željeznici kao dokaz o izdavanju pošiljke.

41. Potvrda o „višoj sili“ je:

Potvrda o višoj sili je dokument koji služi da se objektivnim razlozima (vremenske nepogode, redukcije energenata, zemljotres, rat, itd.), privremeno ili trajno, obesnaži obaveza proistekla iz ugovornog odnosa dviju ili više kompanija