racio analiza finansijskih izvjeŠtaja

Post on 26-Jan-2016

133 Views

Category:

Documents

5 Downloads

Preview:

Click to see full reader

DESCRIPTION

RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA. asistent Zenaida Varupa, dipl. ecc. e-mail: zenaida.varupa@iu-travnik.com. Pojam i značaj fin. racio brojeva. engl. ratio – odnos - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

RACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJARACIO ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

asistent Zenaida Varupa, dipl. ecc.e-mail: zenaida.varupa@iu-travnik.comasistent Zenaida Varupa, dipl. ecc.e-mail: zenaida.varupa@iu-travnik.com

Pojam i značaj fin. racio brojeva

engl. ratio – odnos Stavljanjem u odnos podataka iz jednog ili više

izvještaja ili nekom kombinacijom tržišnih i podataka iz finansijskih izvještaja dobija se broj koji se naziva pokazatelj, racio ili koeficijent.

Racio brojevi su sredstvo istraživanja, prosuđivanja, odlučivanja, sredstvo otkrivanja istine i dolaska do znanja.

Finansijski menadžeri vs doktori medicine Racio brojevi olakšavaju analizu finansijskih izvještaja

zbog toga što oni prikladno sumiraju podatke u formu koja je lahka za razumijevanje, tumačenje i upoređivanje.

Pojam i značaj fin. racio brojeva Racio brojevi predstavljaju smjernice ili prečice koje su korisne

za procjenu finansijskog položaja kompanije i njenog poslovanja kao i za poređenje s rezultatima iz predhodnih godina ili rezultatima drugih kompanija.

Racio brojevi prikazuju prilično kompleksne računovodstvene informacije u relativno malom broju ključnih indikatora i iznose čine lakšim za upoređivanje.

Npr. preduzeće “A” je ostvarilo profit u iznosu 1 milion KM, a preduzeće “B” 2 miliona KM. Šta nam to govori?

Racio brojevi se izražavaju kao procenat, stopa ili prosta proporcija.

Racio broj nije značajan broj sam od sebe, on mora biti upoređen sa nečim prije nego što postane koristan.

Racio brojevi vam pomažu da pitate prava pitanja ali oni ne odgovaraju na njih.

Faze provođenja racio analize fin. izvještaja

1. Faze izbora potrebnih racio brojeva

2. Faze obračuna vrijednosti izabranih racio brojeva

3. Faze povezivanja, poređenja i tumačenja njihovih vrijednosti

Pet osnovnih pravila za racio brojeve

1. Određujući procentualnu promjenu, uvijek se pretpostavlja da sigurno znate šta je vaša baza;

2. Kada upoređujemo dio prema cjelini, cjelina je uvijek baza, npr: neto profit / prihod od prodaje;

3. Procenat nečega može se povećati za više od 100% ali se ne može smanjiti više od 100%;

4. Racio brojevi gube značaj i tačnost kada oni postanu pretjerano detaljni;

5. Zapamtite da će vam racio brojevi pomoći u donošenju odluka ali da neće načiniti odluke za vas.

Upozorenja koja trebate imati na umu kada se upotrebljavaju racio brojevi

1. Podržite objektivan stav

2. Ne upotrebljavajte pogrešne iznose

3. Ne činite besmisleno upoređivanje podataka

Osnovne grupe finansijskih pokazatelja

1. Pokazatelji likvidnosti

2. Pokazatelji upravljanja dugom (zaduženosti)

3. Pokazatelji upravljanja imovinom (efikasnosti, aktivnosti)

4. Pokazatelji profitabilnosti (rentabilnosti) i

5. Pokazatelji finansijskih tržišta (tržišne vrijednosti)

POKAZATELJI LIKVIDNOSTILikvidnost – sposobnost preduzeća da u roku isplaćuje svoje

dospjele obaveze

1. Opći racio likvidnosti (tekući odnos)

TO – tekući odnos

OS – obrtna sredstva (gotovina, utrživi vrijednosni papiri, potraživanja i zalihe)

KO – kratkoročne obaveze

KO

OSTO

1:2

1,8:1

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

2. Rigorozni racio likvidnosti (brzi odnos)

BO – brzi odnos

OS - obrtna sredstva

Z - zalihe

KO - kratkoročne obaveze

KO

ZOSBO

1

1:1

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

3. Racio novčane likvidnosti

RNL – racio novčane likvidnosti

G – gotovina

UVP – utrživi vrijednosni papiri

KO - kratkoročne obaveze

Koristan je u situaciji kada preduzeće treba platiti KOsamo gotovinom u kratkom roku.

KO

UVPGRNL

0,2:1

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI

4. Odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive

ONOSUA – odnos neto obrtnih sredstava i ukupne aktive

OS – obrtna sredstva

KO - kratkoročne obaveze

UA – ukupna aktiva

Pokazuje procenat koji zauzimaju neto obrtna sredstva

u UA, odnosno OS koja su finansirana iz dugoročnih izvora.

UA

KOOSONOSUA

0,17:1

POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM

Pokazatelji upravljanja dugom imaju brojne implikacije:

1. Kreditori gledaju na vlasničku glavnicu radi određivanja granice sigurnosti

2. Pomoću povećanja gotovine putem duga, vlasnici stiču koristi od održavanja kontrole nad preduzećem sa ograničenim ulaganjem

3. Ako preduzeće zarađuje više na pozajmljenu gotovinu nego što na nju plaća kamate, stopa prinosa vlasnicima se povećava.

POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM

1. Odnos ukupnog duga i dioničke glavnice

UO – ukupne obaveze

K – kapital

K

UOGD /

1:1

POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM

2. Odnos ukupnog duga i ukupne imovine

UO – ukupne obaveze

A - aktiva

A

UOAD /

0,5:1

POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM

3. Odnos dugoročnog duga i ukupne kapitalizacije

DD – dugoročni dug

UK – ukupna kapitalizacija (kapital + dugoročni dug)

UK

DDODDUK

0,37:1

POKAZATELJI UPRAVLJANJA DUGOM

4. Racio pokrića kamata

RPK - Racio pokrića kamata

EBIT – Zarada prije odbitka kamata i poreza na dobit

Kamate

EBITRPK

6,0 puta

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

1. Koeficijent obrta potraživanja

KOP - Koeficijent obrta potraživanja

Pr - Godišnji prihod od prodaje

P1 - Potraživanja na početku poslovne godine

P2 - Potraživanja na kraju poslovne godine

2/)

Pr

21 PPKOP

5,33 puta

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Obrt potraživanja u danima

KOPOPD

365

68 dana

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

2. Koeficijent obrta zaliha

KOZ - Koeficijent obrta zaliha

TP - Troškovi za prodano

Z1 - Zalihe na početku poslovne godine

P2 - Zalihe na kraju poslovne godine

2/)21 ZZ

TzPKOZ

3,43 puta

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Obrt zaliha u danima

KOZOZD

365

105 dana

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

3. Koeficijent obrta obaveza

KOO - Koeficijent obrta obavezaGN - Ukupna nabavka od dobavljačaD1 - Obaveze dobavljačima na početku poslovne

godineD2 - Obaveze dobavljačima na kraju poslovne godine

2/)21 DD

GNKOO

5,2 puta

Obrt obaveza prema dobavljačima u danima

KOOODD

365

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

70 dana

POSLOVNI CIKLUS PREDUZEĆA - vrijeme od trenutka nastanka obaveze za nabavku do naplate potraživanja

Poslovni ciklus = KOZ + KOP

CIKLUS GOTOVINE-vrijeme od trenutka plaćanja obaveze za nabavku do naplate potraživanja

Ciklus gotovine = Poslovni ciklus - KOO

173 dana

103 dana

4. Koeficijent obrta imovine

KOA - Koeficijent obrta ukupne imovinePr - Prihod od prodajeA1 - Aktiva na početku poslovne godineA2 - Aktiva na kraju poslovne godine

2/)

Pr

21 AAKOA

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

0,89 puta

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

Obrt ukupne imovine u danima

KOAKOAD

365

410 dana

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

1. Stopa poslovnog dobitka

SPD – Stopa poslovnog dobitkaPD – Poslovni dobitakPr – Godišnji prihod od prodaje

100*Pr

PDSPD

15 %

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

2. Neto-profitna stopa (marža)

NPM - Neto profitna maržaPr - Godišnji prihod od prodaje

100*Pr

DobitNPM

7,5 %

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

3. Prinos na ukupnu imovinu

ROA - Prinos na ukupnu imovinu PD – Poslovni dobitakA - Aktiva

100*A

PDROA

13,33 %

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

4. Prinos na kapital

ROE - Prinos na vlasničku glavnicuK - Kapital

100*K

DobitROE

13,04 %

POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

1. Odnos između tržišne cijene dionice i zarade po dionici

TCD – Tržišna cijena dioniceZpD – Zarada po dionici

ZpD

TCDEracioP /

8,53 puta

POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

2. Odnos između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti

RTKV – Racio tržišna/knjigovodstvena vrijednostTCD – Tržišna cijena dioniceKVD – Knjigovodstvena vrijednost dionice (obična

dionička glavnica/broj običnih dionica u prometu)

KVD

TCDRTKV

1,07 puta

POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

3. Dividendni prinos

DP – Dividendni prinosDOD – Dividenda po običnoj dioniciTCD – Tržišna cijena dionice

TCD

DODDP

3,91 %

POKAZATELJI TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

4. Racio plaćanja dividendi

RPD – Racio plaćanja dividendiNDD – Novčana dividenda po dioniciZpD – Zarada po dionici

ZpD

NDDRPD

33,33 %

Ograničenja racio analize

1. Većina velikih preduzeća posluje sa brojnim različitim odjeljenjima u dosta različitim djelatnostima što otežava utvrđivanje prosjeka djelatnosti kao osnove za upoređivanje;

2. Najveći broj preduzeća želi da bude bolje od prosjeka, tako da samo dostizanje prosječne performanse nije nužno dobro;

3. Inflacija jako determiniše bilans stanja i bilans uspjeha;

4. Sezonski faktori mogu determinisati racio analizu;

Ograničenja racio analize

7. Preduzeća mogu upotrijebiti postupak “uljepšavanja izloga”;

8. Različita računovodstvena praksa može deformisati upoređivanje;

9. Teško je generalizovati da li je određeni racio broj “dobar” ili “loš”;

10.Preduzeće može imati neke racio brojeve koji izgledaju dobro” i ostale koji izgledaju “loše”, što pravi teškoće u iskazivanju da li je preduzeće u ravnoteži, u jakom ili slabom položaju.

top related