prof.dr.sc. mario essert (messert@fsb · pdf filepromjenljive vrste rije ci glagoli glagoli...

Predavanje IV. : PARADIGMA- po kakvim/kojim pravilima slaganja ?

Prof.dr.sc. Mario Essert (messert@fsb.hr)

Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb

Osijek, 24. listopada 2017.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 1 / 27

Sadrzaj:

1 PROMJENLJIVE VRSTE RIJECIGlagoliImenicePridjevi

2 OZNACIVANJEObiljezja (eng. tagsets)

3 ON-LINE MORFOLOSKI GENERATORGenerator promjenljivih rijeci

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Glagoli

GLAGOLI

Glagoli - rijeci kojima se izricuprocesi: radnja, stanje i zbivanje(predikacija i situacija).

Glagolski vid ili aspekt (eng. aspect) - jesuli se dogadaj, stanje, zbivanje, radnjaiskazani glagolom unutar vremenapromijenili ili nisu te jesu li dovrseni ili traju.

Glagolsko vrijeme (eng. tense) iskazujevrijeme predikacije (lat. tempus agendi) uodnosu prema nekom trenutku.

Glagolski nacin (eng. mood) iskazuje stavgovornika o iskazanoj predikaciji – u smisluodnosa njezine stvarnosti, ostvarivosti,mogucnosti, nuznosti, pozeljnosti,vjerodostojnosti i sl.

Polaritet (eng. polarity) iskazuje razlikuafirmativnoga i negativnoga, izjavnoga iodricnoga, odnosno predikaciju odreduje usmislu odnosa jest i nije.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 3 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Glagoli

KONJUGACIJA ili SPREZANJE

Glagolske paradigme:

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 4 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Glagoli

KATEGORIJE SLAGANJA

Samo se tri kategorije hrvatskoga glagola iskazuju fleksijom, fleksijskimmorfovima – lice, broj i rod.

Sto je koja kategorija opcenitija, to ce ona prije biti iskazana fleksijom;relevantnije kategorije bit ce iskazane derivacijom. Lice, broj i rod za glagolnisu relevantne kategorije! Za samu glagolsku radnju zapravo je irelevantanpodatak o onome tko ju vrsi. Taj podatak pripada imenici, imenickomupojmu (ili, naravno, zamjenici).

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 5 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Glagoli

GLAGOLSKE VRSTE (i razredi ,)

Hrvatska filologija kronicno ne pokazuje interes za matematicko, kolicinskoiskazivanje brojnosti pojedine fleksijske klase. Ili smatra da to nisu vazni podaci,sto je gotovo jednako zabrinjavajuce. (I. Markovic)

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 6 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Glagoli

Semanticki (proto)tipovi

1 KRETANJE/KRETNJA (’trcati’, ’vratiti se’, ’pasti’, ’baciti’, ’povuci’),MIROVANJE (’sjediti’, ’staviti’, ’drzati’, ’visjeti’), UTJECAJ/DJELOVANJE(’udariti’, ’rezati’, ’spaliti’, ’graditi’, ’pokriti’), DAVANJE (’dati’, ’zamijeniti’,’platiti’), POZORNOST (’vidjeti’, ’cuti’, ’iznenaditi’), GOVORENJE (’reci’,’vikati’, ’pitati’, ’obavijestiti’).

2 TJELESNE RADNJE (’jesti’, ’kusati’, ’ljubiti’, ’spavati’, ’krvariti’, ’umrijeti’),meteorolosko VRIJEME (’kisiti’, ’snijeziti’, ’grmjeti’, ’sijevati’),NATJECANJE (’pobijediti’, ’napasti’, ’izgubiti’), DRUSTVENI UGOVOR(’sastati se’, ’upravljati’, ’udati se’, ’ozeniti’), UPORABA (’rabiti’, ’koristitise’, ’nositi’, ’trositi’), RAZMISLJANJE (’misliti’, ’zamisliti’, ’pretpostaviti’,’znati’, ’vjerovati’), SVIDANJE (’voljeti’, ’svidati’, ’mrziti’), EMOCIONALNIUTJECAJ (’dosadivati’, ’zabavljati’, ’nadahnuti’), ODLUCIVANJE (’odluciti’,’izabrati’), PONASANJE (’ponasati se’, ’oponasati’), DOGADANJE(’dogoditi se’, ’pociniti’, ’iskusiti’, ’podvrgnuti se’),USPOREDIVANJE,ODNOS, POKORAVANJE i sl.

3 i tako dalje . . .

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 7 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Imenice

IMENICE

Imenice - rijeci koje znace ili imenujuosobe, mjesta, stvari i sl. (Schachter1985). Kategorijalno znacenje imenice jepredmet(nost).

Broj (eng. number) gramatickakategorija jednine i mnozine, arazlikuje se zbir (npr. list – lisce,tele – telad) i dvojina (npr. ruku,nogu).

Rod (eng. gender) ili klasa (eng.noun class)- gramaticka, nesemanticka kategorija. Nije poznatdok uz imenicu ne stoji modifikator(npr. moja mama).

Velicina (eng. size) inherentnakategorija u kojoj se razlikujudeminutivi (npr. psic, rucica) iaugmentative (npr. psina, rucetina).

Deklinacijske vrste - padez jesemanticko-sintakticka kategorija.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 8 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Imenice

DEKLINACIJA ili SKLONIDBA

Charles J. Fillmore /. u poznatome je radu The case for case (otprilike:Odbrana padeza), 1968. – postoji univerzalan skup temeljnih semantickih uloga,dubinskih padeza (eng. deep-structure cases), semantickih ili tematskihuloga/rola: 1.Pacijens/tema, ili trpilac, 2. Agens ili vrsitelj, 3. Dozivljavac iliopazac, 4. Recipijens ili primalac, 5. Sredstvo, 6. Smjestaj, 7. Izvor, 8. Put, 9.Odrediste, 10. Svrha, 11. Nacin, 12. Doseg, 13. Posjedovano, 14. Posjednik.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 9 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Imenice

Semanticki (proto)tipovi

1 Semanticki tipovi s KONKRETNOM referencijom – LJUDI, ljudska bica(’djecak’, ’zena’), LJUDSKE SKUPINE (’narod’, ’vojska’, ’rulja’) i STUPANJ(POLOZAJ) unutar ljudske skupine (’gospoda’, ’poglavica’), SRODSTVO(’otac’, ’ujak’, ’supruga’), DIJELOVI tijela i drugi dijelovi (’oko’, ’noga’),FLORA (’drvo’, ’list’), FAUNA (’stakor’, ’muha’), NEBESKA TIJELA(’sunce’, ’mjesec’), OKOLIS (’zrak’, ’voda’, ’suma’, ’sjena’, ’kamen’),meteorolosko VRIJEME (’vjetar’, ’snijeg’, ’kisa’), ARTEFAKTI (’puska’,’kuca’).

2 APSTRAKTNA referencija – VRIJEME (’vrijeme’, ’buducnost’, ’trenutak’,’ljeto’), MJESTO (’mjesto’, ’kraj’, ’sjever’, ’smjer’ te mjerne jedinice poput’milja’), KOLICINA (’broj’, ’dob’, ’velicina’, ’duljina’), VRSTA ili OBLICJE(engl. variety, ’vrsta’, ’oblik’, ’tip’, oblici poput ’krug’, ’crta’), JEZIK (’zvuk’,’recenica’) i drugi apstraktni pojmovi (’misao’, ’problem’, ’metoda’, ’istina’).

3 MENTALNO i FIZICKO STANJE ili SVOJSTVO (’cast’, ’radost’,’sposobnost’, ’bol’, ’snaga’).

4 AKTIVNOST (’rat’, ’igra’).5 GOVORNI CIN (’govor’, ’pitanje’, ’opis’).

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 10 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Pridjevi

PRIDJEVI

Pridjevi - rijeci kojima se izricu svojstvapredmeta i pojava, oznacenih drugimvrstama rijeci, te odnosi medu njima.Imaju obiljezja roda, broja, padeza,stupnja i ne/odredenosti.

Komparacija - gradacija, ilistupnjevanje (eng. comparation)morfoloska je (najcesce derivacijska)promjena rijecı kojom se iskazujemanji ili veci stupanj leksickogaznacenja rijeci: pozitiv, komparativ,superlativ.

Mocija ili pokretnost je svojstvopridjeva u jezicima s gramatickimrodom da se mijenja prema rodu(koliko u danome jeziku ima rodova)

Glagoliki pridjev (eng. verb-like)vlada se kao neprijelazni predikat,odnosno kao neprijelazni ili stativniglagol (npr. Jabuka crveni (bivacrvenom) kao Jabuka pada).

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 11 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Pridjevi

DEKLINACIJSKE VRSTE

Sklonidba neodredenih pridjeva:

Sklonidba odredenih pridjeva:

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 12 / 27

PROMJENLJIVE VRSTE RIJECI Pridjevi

Semanticki (proto)tipovi

1 DIMENZIJE, npr. ’velik’, ’malen’, ’dug’, ’kratak’, ’uzak’, ’sirok’, ’debeo’,’tanak’ i sl.

2 DOB, npr. ’nov’, ’mlad’, ’star’ i sl.

3 VRIJEDNOST, npr. ’dobar’, ’los’, ’savrsen’, ’izvrstan’, ’jadan’, ’pravi’,’stvaran’, ’cudan’, ’neobican’, ’nuzdan’, ’vazan’, ’sretan’) i sl.

4 BOJA, npr. ’crn’, ’bijel’, ’crven’ i sl.

5 FIZICKO SVOJSTVO, npr. ’tvrd’, ’mek’, ’tezak’, ’lagan’, ’mokar’, ’suh’,’grub’, ’gladak’, ’vruc’, ’hladan’, ’sladak’, ’kiseo’, s potklasom TJELESNASVOJSTVA, npr. ’zdrav’, ’bolestan’, ’umoran’, ’mrtav’, ’odsutan’ i sl.

6 LJUDSKA OSOBINA, npr. ’ljubomoran’, ’sretan’, ’radostan’ (engl. happy),’drag, srdacan’, ’pametan’, ’plemenit’, ’veseo’, ’okrutan’, ’surov’, ’ponosan’,’zao’, ’gorljiv’, ’sramezljiv’ i sl.

7 BRZINA, npr. ’brz’, ’hitar’, ’spor’ i sl.

8 POSVOJNOST, npr. Adam – Adamov, Eva – Evin i sl.

9 GRADIVNOST (drven, staklen, plastican i sl.).

10 itd . . .

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 13 / 27

OZNACIVANJE

Temelj SVIH oznacivanja je matematicka funkcija!

Jezikoslovci biraju skupove X i Y, a ’programeri’ ’strikaju’ funkcije

DocMark domena - paleografska, kodikoloska, tipografska, jezicna, ...obiljezja (elementi, podskupovi)

DocMark kodomena - vizualne oznake (oblika, uzoraka, boja)

A sve ostalo - kompozicijom (nadovezom) funkcija.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 14 / 27

OZNACIVANJE

DocMark oznake u cetiri brevijara: Mavrov (1460.),II.Novljanski (1495.), Baromicev (1493.), Brozicev (1561.)

Izvedeni zakljucci/rezultati iz 15.900 (od oko 35.000 unesenih) oznaka

vizualne oznake u slojevima (vise korisnika na istom dokumentu)

organizacija teksta (mjerenja, ligature, kratice ), stranicni postav, . . .

autori (studenti): Vlado Cingel, Nikola Glumac i Mario Loncaric.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 15 / 27

OZNACIVANJE

DocMark oznake u cetiri brevijara: Mavrov (1460.),II.Novljanski (1495.), Baromicev (1493.), Brozicev (1561.)

Izvedeni zakljucci/rezultati iz 15.900 (od oko 35.000 unesenih) oznaka

vizualne oznake u slojevima (vise korisnika na istom dokumentu)

organizacija teksta (mjerenja, ligature, kratice ), stranicni postav, . . .

autori (studenti): Vlado Cingel, Nikola Glumac i Mario Loncaric.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 15 / 27

OZNACIVANJE

OZNAKA u DocMark-u: kompozicija ’zapisa broja’ i boje

Zadano: X1: geometrija arka, X2: vrsta broja; Trazi se: f 1(X1) · f 2(X2);Na primjer: ’glagoljicki broj’ -od- (folije unutar arka) = plava sklopkica

X1 - Arak, Folija unutar arka, Folijacija, Paginacija

Y1 - narancasto, plavo, zeleno, crveno

X2 - Arapski, Rimski, Glagoljicki, Latinica

Y2 - 9, plamen, sklopkica, A .M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 16 / 27

OZNACIVANJE

OZNAKA u DocMark-u: kompozicija ’zapisa broja’ i boje

Zadano: X1: geometrija arka, X2: vrsta broja; Trazi se: f 1(X1) · f 2(X2);Na primjer: ’glagoljicki broj’ -od- (folije unutar arka) = plava sklopkica

X1 - Arak, Folija unutar arka, Folijacija, Paginacija

Y1 - narancasto, plavo, zeleno, crveno

X2 - Arapski, Rimski, Glagoljicki, Latinica

Y2 - 9, plamen, sklopkica, A .M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 16 / 27

OZNACIVANJE

Dok ’Judita kuha rucak’, Vi kusajte DocMark

Iskoristite 20 korisnickih racuna: test1, . . . test20 /zaporka: 123456

http://docmark.cingel.hr - uzmite par knjigica/slikica, oznacujte ihi razmisljajte o (svojoj) primjeni ,!

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 17 / 27

OZNACIVANJE

- mladi DocMark-ov brat (neunistiv) ,

TEI - text encoding initiativehttp://www.tei-c.orgTEI/XML-editori (jeste li probali? /)

Digitalizirani dokumenti kao tekstovi

”Digitalna knjiznica hrvatske tiskanebastine” OSIJEK, 2010.http://web.ffos.hr/EDICIJA - visese ne razvija?!

Hrvatski jezicni korpus, IHJJ,ZAGREB, 2011.http://riznica.ihjj.hr/ - nazalostoznaceni samo naslovi i autori,

ZAGREB, 2014. CroALa - Croatiaeauctores Latini bibliothecaelectronica, FF Zagreb,http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/croala/

TEIMark - vizualno definiranje ivizualna uporaba vlastitih oznaka!

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 18 / 27

OZNACIVANJE

- mladi DocMark-ov brat (neunistiv) ,

TEI - text encoding initiativehttp://www.tei-c.orgTEI/XML-editori (jeste li probali? /)

Digitalizirani dokumenti kao tekstovi

”Digitalna knjiznica hrvatske tiskanebastine” OSIJEK, 2010.http://web.ffos.hr/EDICIJA - visese ne razvija?!

Hrvatski jezicni korpus, IHJJ,ZAGREB, 2011.http://riznica.ihjj.hr/ - nazalostoznaceni samo naslovi i autori,

ZAGREB, 2014. CroALa - Croatiaeauctores Latini bibliothecaelectronica, FF Zagreb,http://www.ffzg.unizg.hr/klafil/croala/

TEIMark - vizualno definiranje ivizualna uporaba vlastitih oznaka!

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 18 / 27

OZNACIVANJE

- hijerarhije i skupovi oznaka, slojevi . . .

Rucno i poluautomatizirano oznacivanje XML/TEI digitaliziranih tekstova

TEIMark - probajte sami (na par tekstova/listina), nudim pomoc ,!

http://bozoou.com/timeline/, autor (student): Bozidar Stimac.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 19 / 27

OZNACIVANJE

- hijerarhije i skupovi oznaka, slojevi . . .

Rucno i poluautomatizirano oznacivanje XML/TEI digitaliziranih tekstova

TEIMark - probajte sami (na par tekstova/listina), nudim pomoc ,!

http://bozoou.com/timeline/, autor (student): Bozidar Stimac.

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 19 / 27

OZNACIVANJE Obiljezja (eng. tagsets)

OBILJEZJA (eng. TAGs) - markeri za strojnu obradbu

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 20 / 27

OZNACIVANJE Obiljezja (eng. tagsets)

Multext EAST

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 21 / 27

OZNACIVANJE Obiljezja (eng. tagsets)

Pozicijski sustav: CESKI

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 22 / 27

OZNACIVANJE Obiljezja (eng. tagsets)

Obuhvacanje jednim obiljezjem njih vise

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 23 / 27

OZNACIVANJE Obiljezja (eng. tagsets)

Jos skupova obiljezja u slavenskim jezicima: RUSKI

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 24 / 27

ON-LINE MORFOLOSKI GENERATOR Generator promjenljivih rijeci

ON-LINE GENERATOR PROMJENLJIVIH RIJECIHRVATSKOGA JEZIKA

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 25 / 27

ON-LINE MORFOLOSKI GENERATOR Generator promjenljivih rijeci

Programski primjer

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 26 / 27

ON-LINE MORFOLOSKI GENERATOR Generator promjenljivih rijeci

Programski primjer - nastavak

1 c l a s s G l a v n i P r o z o r ( wx . Frame ) :2 d e f i n i t ( s e l f , p a r e n t=None ) :3 wx . Frame . i n i t ( s e l f , pa rent , t i t l e =GL NASLOV ,

s t y l e=wx . DEFAULT FRAME STYLEwx . MAXIMIZE BOX)4 s e l f . d a t o t e k a = None5 s e l f . SetMenuBar ( s e l f . n o v i m e n u b a r ( ) )6 s e l f . p a n e l = P a n e l G l a v n i ( s e l f )7 s e l f . p a n e l . s i z e r . S e t S i z e H i n t s ( s e l f )8 s e l f . F i t ( )9 . . .

10 s e l f . Bind ( wx . EVT MENU, s e l f . OnCrt ice , c r t i c e )11 s e l f . Bind ( wx . EVT MENU, s e l f . OnSpremi , s p r e m i )12 s e l f . Bind ( wx . EVT MENU, s e l f . OnDodaj , d o d a j )13 menu bar . Append ( datoteka , ’ Datoteka ’ )14 menu bar . Append ( p r i k a z , ’ P r i k a z ’ )15 menu bar . Append ( pomoc , u ’ Pomoc ’ )16 r e t u r n menu bar17 . . .

M.Essert (FSB, Zagreb) Paradigma Osijek, 24. listopada 2017. 27 / 27