određeni i neodređeni pridjevski vid u Ćopićevim tekstovima

Određeni i neodređeni pridjevski vid u Ćopićevim

tekstovima

Sprachwissenschaftliches SE (BKS) 515.101Linguistik, Stilistik und Poetik der Texte von Branko Ćopić

BKS, WS 2012, SE 515.101LV-Leiter: O. Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović

Silvije BeusGraz, 19. Dezember 2012

2

Sadržaj

PridijeviLeksičke osobineGramatičke osobineObliciStupnjevanje

Izražavanje neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

3

Pridjevi

Pridjevi su riječi kojima se izriču svojstva predmeta i pojava, označenih drugim vrstama riječi, i odnosi među njima.

Pridjevi su riječi koje pobliže označuju imenice, tj. pridjevi su riječi koje izražavaju razičite osobine bića, stvari i pojava.

4

Leksičke osobine

Pridjevi suzuju opseg značenja riječi kojima se pridijevaju a to su najčešće imenice.planinarski domzdravstvena stanicanepoznat netko

5

Leksičke osobine

Po značenju pridjevi se dijele na opisne, gradivne i posvojne.Opisni pridjevi izriču osobine i odgovaraju

na pitanje kakav.Gradivni pridjevi izriču tvarnost, od čega je

što napravljeno.Posvojni pridjevi izriču pripadanje ili kakvu

drugačiju povezanost onog što znače imenice.

6

Leksičke osobine

Opisni (kvalitativni) pridjevi žuti list, tiha glazba, pametna glava

Gradivni (materijalni) pridjevizlatni prsten, drvena klupa, brezova metla

Posvojni (posesivni) pridjevibratov kaput, gospodsko dijete, kozije mlijeko

7

Gramatičke osobine

Svaki pridjev može imati sva tri roda i oba broja.

Rod i broj pridjeva zavisi od roda i broja imenica koju pridjev pobliže označuje.velik kamen, velika knjiga, veliko moreveliki ljudi, velike stvari, velika polja

8

Gramatičke osobine

Po načinu kako određuju imenicu oblici pridjeva mogu biti određenog i neodređenog vida.Određeni vid upotrebljava se kad se

pridjevom izriče stalna osobina predmeta i odgovara na pitanje koji.

Neodređeni vid kazuje promjenjive osobine onoga što znače imenice i odgovara na pitanje kakav.

9

Gramatičke osobine

Neodređeni vidKupio sam jedan šešir smeđ i jedan siv.

Određeni vidSmeđi sam ubrzo izgubio, sivi nosim i danas.

10

Oblici

Po nastavku se neodređeni oblik razlikuje od određenog samo u pet padeža jednine muškog i u tri padeža jednine srednjeg roda.

Neodređeni od određenog oblika nekih pridjeva razlikuje se i po naglasku.

11

Oblici

Pridjevi u određenom obliku imaju posebnu pridjevsku deklinaciju.

Po toj pridjevskoj promjeni mijenjaju se i pridjevi u neodređenom obliku osim 1, 2, 3, 4. i 6. padeža jednine muškog roda i 2, 3. i 6. padeža jednine srednjeg roda, koji imaju imeničke deklinacije.

12

Oblici

Neodređeni vid muški rodcrven, crvena, crvenu, crevena ili crven, - ,

crvenu, crenim

Određeni vid muški rodcrveni, crvenog (-a), crvenom (-e, -u), crvenog

(-a) ili crveni, crveni, crvenom (-e, -u), crvenim

13

Oblici

Neodređeni vid ženski rodcrvèna, crvènē

Određeni vid ženski rodcŕvenā, cŕvenē

14

Komparacija

Pri uspoređevanju osobina dvaju, triju ili više predmeta pridjevi imaju i posebnu promjenu koja se zove komparacija ili stupnjevanje.

U komparaciji razlikujemo tri stupnja:1. stupanj ili pozitiv2. stupanj ili komparativ3. stupanj ili superlativ

15

Komparacija

Oblik koji iskazuje samo o kojoj je osobini riječ zove se prvi stupanj ili pozitiv.

Oblik kojim se izriče da neki predmet ima neku osobinu u većoj mjeri zove se drugi stupanj ili komparativ.

Oblik koji izriče da neki predmet po nekoj osobini nadmašuje sve ostale zove se treći stupanj ili superlativ.

16

Komparacija

Pozitivbijel, kratak, lak, zdrav

Komparativbjelji, kraći, lakši, zdraviji

Superlativnajbjelji, najkraći, najlakši, najzdraviji

17

Komparacija

Komparativ se tvori od osnove pridjeva nastavcima -i, -iji, -ši.

Superlativ se tvori od komparativa dodajući prefiks naj- koji se s kompatativom spaja u jednu riječ.

18

Kamparacija

Četiri pridjeva tvore komparativ mimo određenih pravila:dobar – boljizao – gorimalen – manjivelik – veći

19

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Neodređenost/određenost se ne odnosi na pridjeve

Nije riječ o osobitosti svojstva koje se izražava pridjevom

Predmet je iz konteksta ili situacije poznat ili nepoznat, tj. određen ili neodređen (Pranjković, www.)

20

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

To potvrđuju primjeri u kojima ne dolazi pridjev nego riječ koja dolazi u funkciji člana (Pranjković, www.)Jednoga dana pozove car svoje sinove...Sreo sam jučer jednu ženu ...

21

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Formalne razlike između gramatikaliziranih načina izražavanja te kategorije sve više gube.

Često se čuvaju samo u nominativu muškoga roda. (Pranjković, www.)crn oblak i crni oblak , dobar momak i dobri

momak

22

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Oblika neodređenih pridjeva u govornom jeziku praktično više i nema, a nisu prečesti ni u pisanoj komunikaciji, pogotovo u nelektoriranim tekstovima.

Neodređena se sklonidba gubi sve više čak i u onih pridjeva koji uopće nemaju određenih oblika. (Pranjković, www.)

23

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Neodređeni oblici:bratov kaput, ali gen. bratovog(a) kaputa,

dat. bratovom(u/e) kuputu...

Ta se razlika još čuva na prozodijskoj razini (Pranjkoić, www.)

24

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Neodređeni oblici:crn oblak, dobar momak; gen. crnog(a)

oblaka, dobrog(a) momka; dat. crnom(u/e) oblaku, dobrom(u/e) momku...

Određeni oblici:crni oblak, dobri momak; gen. crnog(a)

oblaka, dobrog(a) momka ; dat. crnom(u/e) oblaku, dobrom/u/e) momku

25

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Kategorija neodređenosti/određenosti ostaje posve neizmijenjena, a samo se donekle mijenjaju načini njezina izražavanja.

Primarni način izražavanja te kategorije preko neodređenih i određenih oblika pridjeva sve više ustupa mjesto drugim, sekundarnim načinima izražavanja određenenosti ili neoređenosti onoga što se označuje imenicom. (Pranjković, www.)

26

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Kategorija neodređenosti/određenosti može se i izražavati pojedinim padežnim oblicima.

Konstrukcije s prijelaznim glagolima uz koje se može birati između akuzativa i genitiva.(Pranjković, www.)dodati kruh/ dodati kruha

27

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Izražavanje opozicije po (ne)određenosti je ograničeno na tvarne imenice.

Ovakvo je izražavanje razmatrane opozicije ograničeno i s obzirom na glagole.(Pranjković, www.)

28

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Funkciju sličnu dijelnom genitivu može imati i slavenski genitiv. (Pranjković, www.)Ne vidi stola/ stolovaNe vidi stol/ stoloveNe voli mačke/ mačakaNe voli mačku/ mačke

29

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Izražavanje neodređenosti/određenosti uz pomoć konkurentnih padežnih oblika može se i kombinirati. (Pranjković, www.)Nije ni primjećivao prolaznikaProlaznike nije ni primjećivao

30

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

U izražavanju neodređenosti/određenosti može sudjelovati i kategorija broja. (Pranjković, www.)kupiti knjigakupiti knjigu, dodati kruh

31

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Za izražavanje opreke neodređenost/određenost katkada se može koristiti i razlika između tzv. distributivne jednine i množine. (Pranjković, www.) žene u bikiniju žene i bikinijima

32

Neodređenosti/određenosti u hrvatskome jeziku

Gramatička kategorija određenosti/neodređenosti jedna je od tzv. dubinskih i obvezatnih kategorija koja se može izražavati odnosno na neki način "prelamati" gotovo sa svim ostalim gramatičkim kategorijama.(Pranjković, www.)

33

Literaturahttp://www-gewi.uni-graz.at/gralis/gralisarium/1998/Ivo_Pranjkovic_1998.html

Težak, S.; Babić, S. Gramatika hrvatskoga jezika. Priručnik za osnovno jezično obrazovanje. – Zagreb: Školska knjiga. – s. 98-103.

Barić, E.; Lončarić, M.; Malić, D.; Pavešić, S.; Peti, M.; Zečević, V.; Znika, M. Hrvatska gramatika . – Zagreb: Školska knjiga. – s. 173-187.

Benić, B. Ljetopis sutješkog samostana (prir. Ignacije Gavran), Sarajevo, 1979.

Birkenmaier, W. Artikelfunktionen in einer artikellosen Sprache. Studien zur nominalen Determination im Russischen (= Forum slavicum, 34), München, 1979.

Fleischer, H. Zur Determiniertheit/Indeterminiertheit von Substantiven unter konfrontativem Aspekt: Die serbokroatische, Adjektivformen und der Artikelbrauch im Deutschen , Južnoslovenski filolog, 40, Beograd, 1984, s. 45-68.

Fleischer, H. Zur Kennzeichnung von Determiniertheit/Indeterminiertheit im deutschen und Serbokroatischen , Zeitschrift für Slawistik, 31, Berlin, 1986, s. 75-80.

Fursenko, D. I. Porjadok slov kak odno iz sredstv vyraženija neopredelennosti/opredelennosti imen suščestvitel'nyh , Russkij jazyk za rubežom, 4, Moskva, 1970, s. 68-72.

34

LiteraturaGalkina-Fedoruk. E. M. Vyraženie neopredelennosti v russkom jazyke neopredelennymi

mestoimenijami i narečijami , Moskva, 1963.

Gladrow, W. Das Zusammenwirken unterschiedlicher sprachlicher Mittel zum Ausdruck der Determiniertheit/Indeterminiertheit des Substantivs im Russischen, Zeitschrift für Slawistik, 17, Berlin, 1972, str. 647-656.

Gutschmidt, K. Zum Gebrauch des bestimmten Artikels im Bulgarischen , Probleme der Bulgaristik, II, Sprachwissenschaft, Lepzig, 1976.

Hudeček, L. Plural srednjega roda kao sredstvo za izricanje neodređenosti (u glagoljaškoj i starijoj latiničkoj književnosti) , Prvi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova I, Zagreb, 1997, s. 575-586.

Ivić, M. Elementi neodređenog člana u savremenom srpskohrvatskom književnom jeziku , Referati za VII međunarodni kongres slavista u Varšavi, Novi Sad, 1973, str. 11-14.

Ivić, M. Lingvistički ogledi , Beograd, 1983.

Jonke, Lj. Distributivni singular i plural , u: Književni jezik u teoriji i praksi, Zagreb, 1965, s. 373-376.

Kunzmann-Müller, B. Grammatikhandbuch des Kroatischen und Serbischen , Frankfurt am Main, 1994.

Lašvanin, N. Ljetopis (prir. Ignacije Gavran), Sarajevo, 1981.

35

LiteraturaMüller, O. Zur Determinierung von Substantiven durch Relativsätze im Russischen , Zeitschrift

für Slawistik, 18, Berlin, 1973, s. 480-497.

Pospelov, N. S. O sintaksičeskom vyraženii kategorii opredelennosti/neopredelennosti v sovremennom russkom jazyke , Issledovanija po sovremennomu russkomu jazyku, Moskva, 1970, s. 182-189.

Pranjković, I. Jonkeovi prinosi hrvatskoj sintaksi , Svjetlo, 1, Karlovac, 1998, s. 81-88.

Pranjković, I. Hrvatska skladnja , Zagreb, 1993.

Revzin, I. I. Tak nazyvaemoe "nemarkirovannoe množestvennoe čislo" v sovremennom russkom jazyke , Voprosy jazykoznanija, 3, Moskva, 1969, s. 102-109.

Riemschneider, R. Probleme der Determiniertheit in Adverbialbestimmungen im Bulgarischen und im Deutschen , Linguistische Arbeitsberichte, 21, Leipzig, 1978, s. 221-224.

Silić, J. Od rečenice do teksta , Zagreb, 1984.

Stojanov, S. Gramatičeskata kategorija "opredelenost" v b'lgarskija ezik i nejnite s'otveststvija v drugi slavjanski ezici , Slavjanskaja filologija, X, Sofija, 1968, s. 69-81.

Stojanov, S. Upotreba i značenie na opredelitelnija člen v s'vremenija b'lgarski knižoven ezik , I, Sofija, 1959.

Znika, M. O upotrebi određenih i neodređnih pridjevnih oblika , Jezik, 34, s. 101-106.