npp 5 razred
Post on 27-Feb-2018
275 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
1/97
1
NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA
5.RAZREDDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
TUZLANSKI KANTON
Ministarstvo obrazovanja, nauke,
kulture i sporta
BOSNIA AND HERZEGOVINA
FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA
TUZLA KANTON
Ministry of education, science,
culture and sports
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
2/97
2
NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED
DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
REDNI
BROJ
OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI
SEDMINIBROJ
NASTAVNIH
SATI
GODINJIBROJ
NASTAVNIH
SATI
1. Bosanski/hrvatski,srpski jezik i
knjievnost 5 1752. Strani jezik 3 105
3. Matematika 4 140
4. Priroda 2 70
5. Drutvo 1 356 Osnovi tehnike i informatike 1 35
7 Kultura ivljenja1
35
8. Likovna kultura1 35
9 Muzika kultura 1 3510. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 35
UKUPNO REDOVNE NASTAVE21 735
IZBORNI
FAKULTATIVNI
PREDMETI Vjeronauka-Religijska kultura 2 70
OSTALI
VIDOVI
NASTAVE
Vannastavne aktivnosti
Fakultativna nastava
Dodatna/dopunska nastava1 35
Odjeljenska zajednica1 35
UKUPNO25 875
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
3/97
3
P R O G R A M INASTAVNIH
PREDMETA
ZASTUPLJENI H U PETOM RAZREDUDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
4/97
4
Bosanski / hrvatski / srpski
jezik iknjievnost
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
5/97
5
BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJI EVNOST
V RAZRED 5 sati sedmino 175 sati godinje
Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva
ITANJE
15 nastavnih sati
itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i etikih vrednotateksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom)
- Usavravanj e svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost)- Samostalno itanje nepoznatih tekst ova, brzo pronalaenje vanih
informacija
PISANJE
10
Razvijanj e sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logikistrukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskihcjelina u pisanom radu
Dalji rad na usavravanju t ehnike pisanja i est etske strane rukopisa
INTERPRETACIJA
KNJIEVNOGTEKSTA
40 (itanaka tiva)20 (lektira)
Razvijanj e recepcijskih sposobnosti,
osjetljivosti za umjetniko kazivanje,obogaivanje emoti vnog svijeta, smisla isposobnosti za prepoznavanje i izraavanjeljepote rijeima
Razvijanj e jezikih sposobnosti , kreatiivnog ikritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina ivrijednosti
Lektirom razvijati sposobnost
samostalnog itanja iizraavanja doivljajaknjievnih djela, kao isposobnost procjene djela i
poruke ,zauzimanje stava i
sposobnost uivanja u
itanju
GRAMATIKA
PRAVOGOVOR I
PRAVOPIS
45
Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika
Razumijevanje znaenj a reenica u tekst u i teksta, mogunost prepoznavanjapotrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera
Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sazakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije
KULTURA
IZRAAVANJA
30
Razvijanj e jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanostikorektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi
Ovladavanje jezikim sredstvima potrebni m za uspjeno izraavanje upojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja
Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim
reenicama
MEDIJSKA KULTURA
15
Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadrajatampe
Razvijanj e sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom navrijednost (pouno, manj e pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski itelevizijski ki)
Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu fil ma, radija,televizije, tampe
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
6/97
6
PROGRAMSKI SADRAJI, ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I OEKIVANA POSTIGNUA
I T A NJ E I P I S A NJ E
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI
ODGOJNO-
OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
itanje tekstova tampanihlatininim i irilinimpismom
Razvijanje tehnike itanja,razumijevanje i
reprodukcij a proitanog sa,ili bez elemenata
stvaralatva
itanjem do novihinformacija i novih znanja
itanje kao inilacrazvoja djeijeggovornog izraza
itanje u funkciji estetskogi etikog odgoja
P i s a nj e
Prepisivanje
Pisanje po diktatu
Kreativno pisanje
Osamostaljivanje
uenika u komunikacijis tekstom
Uvjebavanj esamostalnog itanjapomou uputstava tipa:(prethodno proitatitekst, potcrtati manje
poznate i rijei koje suteke za izgovor,uvjebati izgovor tihrijei,zamisliti da ima
mn ogo slualaca,povr emeno pogledati u
njihovom pravcu,
razmisliti kada je
umjesna upotreba
primjerenih pokreta,
glas prilagoditi
karakteru teksta)
- usavravanje itanjau sebi radi breg
razu mij evanja
Razvijanje sposobnosti
samostalne
interpretacijeproitanog isposobnosti izdvajanja
bitnih elemenata
Razvijanje sposobnosti
oblikovanja smislenog
sadrajaPrepoznavanje
kompozicionih cjelina
Pisanje uz uvaavanje
zakonitosti, pravila i
normi gramatike ,ortoepije i ortografije
Izraavanje linihosjeanja, stavovai miljenja
Pravilno itanje irazumijevanje
proitanog
Mogunostreprodukcije
(samostalno ili na
osnovu pitanja)
Mogunostprepozn avanja
vanih pojedinostiu tekstu
Mogunostsamostalnog
sluenja tekstomradi usvajanja
novih znanja
Mogunostidentifikacij e
rijei,reenica,dijelova teksta
koji predstavljaju
prepreku uuspj enomdruenju stekstom
Mogunost tanogprepisi vanj a
teksta
Pisanje po diktatu
kratkih reenica
Tano odgovaranj e
napostavljenapitanja
Razvijena
tehnika itanja-pravilnost
brzina i
izraajnost
Razumijevanje
proitanog ,mogun ostsamostalne
reprodukcij e
(odgovori ma napostavljena
pitanja,
prepriavanj embezplana
rj eavanjemzadataka koj i
podrazumijevaju
linu procjenu)
Snalaenje utekstovima koji
se razlikuju po
obimu isloenosti radiusvajanja novih
znanja
Razvij ena
samostalnost u
pisanju po
diktatu,prepisiva
nju,i pisanju
slobodnih
sastava i u
oblici maizraavanja kojisuprogramska
obaveza
Izraajno itanje,prenoenje tona iraspoloenja nasluaoce
Usklaenost
intonacije, jaine iboje glasa sa
sadrajem
itanje manjepoznatog i
nepoznatog teksta,razumijevanje
proitanog ireprodukcija
vanih pojedinosti
Sposobnost
kritikog istvaralakogitanja
Jasno izgraen stavo sadraju,
Mogun ost
diferencijacijesadraja s obziromna vanost upamenju ireprodukciji
Mogun ostsnalaenja u svimoblicima izraavanja,poznavanj e
pravila pisanja i
gramatike u obimu
koji je utvren
programom
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
7/97
7
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNICILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
M INIMALNA
DOVOLJNA
VISOK A
Knjievnitekstovi :
Ivo Andri:Aska i vuk
Skender
Kulenovi:Cesta
Alija Duboanin:arkoBranko opi:I zokrenuta priaEla Peroci:
Majin darNarodna pria:Ko je na svij etu
najjaiA.S.Pukin:Bajka o ribaru i
ribici
Stevan Bulaji:SarkaEref Berbi:Kako je otiloljeto
Poslovice (izbor )
Aleksa Miki:
L ipov cvatVesna Krmpoti:Koli ko je tekapahuljica
(igrokaz)
Doivljaj knjievnogdjela u cjelini i
sposobnost izraavanjadojma
Formiranje i usvaj anj e
temeljnih pojmova iz
teorije knjievnosti
Zapaanje i for mulacijateme knjievn og dj ela(o emu tekst govori)
Razumijevanjerijei/poj mova:f a b u l a
k o m p o z i c i j a
Uoavanje ikarakt erizacija
likova u djelu:
zakljuivanje oosjeanjima likova naosnovu dijaloga i
njihovih postupaka
Uoavanjekarakteristinih dijelovateksta, reenica, rijeikojima su direktno
izraeni osnovna misao,piev stavi stavovi lica
Izbor karakteristinihmjesta u tekstu:
opis lika, pejzaa,dijalog, mjesto i vrij eme
radnje, pojaavanjedinaminosti, humor
Razlikovanje govora
pisca i govora lica
Zapaanje logikihcjelina u kompoziciji
teksta
Samostalno itanje,razu mijevanje
proitanog imogunostreprodukcije
Uoavanje likova uknjievnom tekstu imogunost uoavanja
njihovih glavnihosobina
Mogunostzakljuivanja(o porukama
zakljuuje uznastavnikovu pomo i
posredovanje)
Uoavanje logikihcjelina u knjievnomdjelu
Mogun ostprepoznavanja
karakteristinih mjestau tekstu
Mogunost uoavanjaUzroka i posljedica u
ponaanju likova uknjievnom djelu
Potpun a samostalnost
u itanju,razumijevanju i
reprodukciji sadraja
Poznavanje i
razlikovanje
poj mova: tema
knjievnog djela,fabula i kompozicija
Uoavanje logikihcjelina u tekstu i
formulisanje
podnaslova
Uoavanje likova uknjievnom djelu,karakterizacija,
formulisanje poruke
Mogunostuoavanjaopisa,dijaloga,
mjesta i vremena
radnje, dij elova
teksta koji
predstavljaju
posebnu
dinaminost urazvoju dogaaja
Potpuna
u analizi knjievnog
teksta,mogunostreprodukcije svih
vanih elemenata
Potpuna samostalnost
u sluenju tekstom kaoizvorom informacija,
doivljaja i vrijednosti
Mogunost kritikogpromiljnja o knjizi,likovimai njihovim
postupcima,
Razu mij evanje
pojmova iz teorije
knjievnosti koji su
programska obaveza
Stvaralaka upotrebasadraja proitanihknjievnih tekstova uvlastitim pismenim
radovi ma
Bogat rjenik koji jeu funkciji
komunikacije i
kvaliteta usmenih i
pismenih vjebi
Mogunost upor edbeknjievnih tekstovas obzirom na tematiku,
ljepotu
kazivanj a,jezikeaspekte
Uporeivanje
vrijednosti ,poruka
pojedinih knjievnihdjela
Razvijen senzibilitet za
doivljaj i izraavanjedoivljaja na nainkoji ima elemente
originalnosti
(izbor rijei, dojmovi)
samostalnost
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
8/97
8
Nasiha Kapidi-Hadi:Vezeni most
Enes Kievi:
KiaGrigor Vitez:
evina jutar njapjesma
Musa azimati:Bosna uboriDobria Cesari:Jesen
Gustav Krklec:
Bij eli grad
Dragan Kulidan:
Potoiukrija Pando:Posljednj e laste
Lektira:Ahmet
Hromadi:Patul jak vam
pr iaAlija Duboanin:Tiha rij eka
djetinjstva
Ivana BrliMaurani:Pr ie iz davni neani Rodari:PutovanjePlave
Strijele
Mark Tven:
Tom Sojer Ismet
Bekri: Jesen ugradu (i zabrane
pjesme)
Lirska pjesma
Osnovna osjeanjau pjesmi
Stilska sredstva:
poreenje, epitetPjesnika slikavizuelni i akustiki(sluni) elementi upjesnikoj sliciPjesnika slika izraenabojom i zvukom
Zapaanje ritma i rime,izraavanje doj ma
Izgraivanje knjievno-estetskog senzbiliteta
Razvijanje sposobnosti
uenja napamet i
mogunosti izraajnogrecitovanja
Samostalnost uitanju,razumijevanju
Razvijanje crta
kreativnosti
posredstvom aktivnosti
koje podrazu mij eva
domaa lektira
Mogunost adekvatnog
odgovora na doivljajpjesme rijeima,likovnim izrazom
Prepoznavanje
pjesnikih slika
Mogun ostmemorisanja i
recitovanja
Mogun ostsamostalnog itanjai razumijevanj a
toka dogaaja,
uoavanje likova,mogunostreprodukcije
Prepoznavanje
osnovnog osjeanjau pjesmi
Mogun ostuoavanja stilskihsredstava
Uoavanje ritma irime
Razlikovanje
poj mova iz teorij e
knjievnosti koji
suprogramskaobaveza
Sposobnost
samostalnog itanja,izraavanj adoivljaja u usmenoji pisanoj formi
Mogunostprepriavanjateksta i
prilagoavanj aposebni m
zahtjevima
( oekivanimslijedom ,uz
saimanje )
Razvijen senzibilitet za
poetsku rije
Doivljavanje snagepoetske rij ei
Vjetina u izboru iupotrebi rijei ugovoru ipisanju
Pokuaji pisanjapoezij e
Mogunost ivogizraajnog govorenjastihova
Potpuna samostalnost
u itanju
Bogatstvo rjenika iizgraen kriterij zaizbor knjige
Mogunost osobenoggovora o proitanomdjelu, Prepoznavanje
dijelova
katrakteristinih ponaraciji,opisu
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
9/97
9
RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
PROGRAMSKI
ZAHTJEVI
ODGOJNO-
OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANAPOSTIGNUA
MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Zaviajni govor iknjievni jezi k
Rijei iz mog zaviaja
Azbuka
Vrste rijei:Imenice: zajednike,vlastite, zbirne,
gradivne, stvarne i
nestvarne
Zamj enice: line,prisvojne, pokazne
Pridjevi (opisni,prisvojni, gradivni ),
poreenje,komparacijapridjeva
Reenica:Atribut i apozicija,
objekat u reenici
Pravogovor i pravopis:
Veliko slovo u
jednolani mi vielanim i meni ma
gradova, naselja, zemaljaPisanje brojeva slovima
(glavni i redni)
Upravni i neupravni govor
Upotreba interpunkcijskih
znakova u reenici: zareza,crte, take, dvotake,upitnika, usklinika,navodnika
Doivljaj ljepotevlastitog, organski
utemeljenog govora ali
i razumijevanje znaajaupotrebe normativno i
stilski ureenog jezika
Usvaj anj e
znanja o
pravilima, jedinicama
jezikog sistemaprincipima i
zakonitostima njihovog
ustrojstva
Razvijanje logikogmiljenja izakljuivanja(sposobnosti analize,
sinteze, uporeivanja,apstrakcije i
generalizacije)
Uoavanje znaajaPravilno napisane rijei
( gramatiko-pravopisniaspekt kao segment
pismenosti i
ope kulture)
Poznavanje azbuke i
abecede
Razlikovanje
promjenljivih vrsta rij eii mogunostprepoznavanja
potrebnih pri mjera
u tekstu
Mogunost sluenj asmislenim reenicama
Prepoznavanje proste
neproirene i proirene
reenice
Mogunost uoavanj asubjekta ipredikata
u reenicama,atributa, apozicije i
objekta
Pravilna upotreba
interpunkcijskih znakova
Ovladavanje zahtjevima
i njihova primjena najednostavnim
pri mjeri ma tekstova i
situacija
Mogunosttanegramatikeanalize teksta
na razini
usvojenih
znanja od I-V
razreda
Mogunostnavoenja
novih pri mjera
Korektnosluenje
pravilima o
upotrebi
interpunkcijskih
znakova
Poznavanje
pravila idefinicija i
njihova
korektna
primjena u
izgovoru i
pisanju
Dobro
poznavanje
sadraj agramatike i
pravopisa
koji su
programska
obaveza od I-V
razreda
Mogunostsamostalne
analize reenicei teksta u skladu
spostavljenim
zahtjevi ma
Vjeta upotrebaznanja o reeniciu samostalnim
pismenim
radovi ma
Pri mjenanauenih pravilana razini
automatizacije
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
10/97
10
KULTURA IZRAAVANJA
PROGRAMSKI
ZAHTJEVIODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANA POSTIGNUA
MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA
Naracija
Prepriavanjebez obaveznog
sastavljanja
plana
Prepriavanje susmjerenjem na
saimanje teksta
Prianje naosnovu datih
tematskih rijei
Prianjedogaaja idoivljaja
Deskripcija
Opis pejzaa
Osposobljavanje za
reprodukciju teksta bezformulisanja naslova
cjelinama sadrajauz uvaavanj e hronologije ukazivanju i norme
standardnoga jezika
Razvijanje sposobnosti
uoavanja uporinih mjesta,,saimanj e sadraja iizraavanje punimreenicama
Pojaavanje mogunostisamostalnog izraavanjareenicama koje su jasne igramatiki pravilnostrukturirane
Osposobljavanje za
ivo, jasno, ubjedljivogovorenje i pisanje
Razvijanje sposobnosti
organizacije usmenog i
pisanog izraavanja i
procjene efekata,rezultatavlastitog rada
Mogunost
prepriavanja kojee obezbijeditirazumijevanje svih
vanih el emenata usadraju
Sposobnost
sastavljanja priena osnovu
poticajnih rijei :uz svaku tematsku
rijeda kaesmislenu reenicu, a
da reenicei ne cjelovitu priu
Mogunost prianjadogaaja i linogdoivljaja sa bitnimel ementima sadrajai naglaenomemotivnom notom
Izraavanjevienog rijeimakoje su primjerene
tematici, situaciji
Snalaenje u svim
oblicimaizraavanjaPrepriavanjesadraja bezsastavljanja plana
Sastavljanje priepo dati m rijeima,a da pria ima svevane element e
Reenice su jasne itematski se
oslanjaju nasadraj, odnosnodate rij ei kaouporine, poticajnetake
Mogunostgovorenja o
dogaajima idoi vljajima
Mogunostprepriavanja
teksta potpunimjasnim i gramatikipravilno
oblikovani m
reeni cama
Sposobnost
sluenja svimobli cimaizraavanja imogunostunoenjaelemenata
originalnosti
Mogunostproirivanja isai manja tekstaunoenjem novihideja
Osoben izbor
jeziki h i sti lskihsredstava
Ispoljavanje
smisla za
upotrebu epiteta,
uvoenjedijaloga,
unoenjeelemenata
humora,
Postojanjekriterija za
procjenu kvaliteta
usmenog i
pismenog
izraavanja(ovo je dobro
uraeno,a ovomogu uraditi
bolje)
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
11/97
MEDIJSKA KULTURA
PROGRAMSKI
ZAHTJEVIODGOJNO-OBRAZOVNI
CILJEVI
OEKIVANAPOSTIGNUA
MINIMALNA DO VOLJNA VISOKA
Izraajna sredstvadjela ekrana
(kadar
montaamuzika)
dijalog u filmu i
pozorinoj/kazalinoj
predstavi
Film-knjievnodjelo-
pozorite(poreenjeizraajnihmogunosti)
Razumijevanje djela ekrana
/filmai televizije/
Povezivanje kadrova po
sjeanju(sposobnostidentifikacije mjesta ivremena,likova,objekata,
radnji,povezanost radnji,odnosai sukoba meu likovima)
Razumijevanje redosljedakauzaliteta dogaaja,odnosa
meu akterima radnje
Razumijevanje poruka
Razvijanje sposobnostiprepoznavanja vlastitih potrebai stavova posredstvomidentifikacije s linostima naekranu
Odgoj za gledanje djela ekranas ciljem uoavanja vanihpojedinosti, mogunostiizbora,osmiljavanje imogunost klasifikacijesadraja
Razumijevanje
sloenosti filmskog djela iizraajnih mogunosti filmaGledanje djela ekranakao vjeba u umijeuposmatranja i obogaivanjavizuelnog pamenja,mate,miljenja,bogaenjaasocijacija
Razvijanje senzibiliteta zaprepozvanje i doivljavanjesnage rijei i slike, govora,zvuka i tiine
Razlikovanj e
sredstava
izraavanja
Mogunost
koncentracije
panje nasadraj ukontinuitetu
Mogunost
memorisanja i
reprodukcije
vienog posjeanj u
Sposobnost
razlikovanja
prihvatljivog i
neprihvatlj ivog
ponaanj alikova u djelima
ekrana sa
atanovitavrijednosnih
principa
Razlikovanje
sredstava
izraavanjafilma,radija,
televizije,pozorita/kazalitaknjievnosti
Sposobnost
percepcije i
recepcije djela
filmske u mjetnosti
pozorita /kazalita
Mogunost
samostalne
reprodukcije po
sjeanjui
ocjene sa stanovitavrijednosnog
sistema
Prepoznavanje
izraajnihsredstava
filma,televizije,
pozorita/kazalita
Razvijena sposobnost
analize
umjetnikih djelafilma,knjievnosti,pozorine umjetnosti uobimu koji je predvienprogramom
Razvijen senzibilitet za
poreenje djela ekrana imogunost kritikogpristupa analizi
Posjedovanje bogatstva
ideja o moguem sadrajunovih filmova
Naglaen interes premaumjetnosti
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
12/97
ENGLESKI JEZIK
V RAZRED OSNOVNE KOLE - PETA GODINA UENJA
(3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA
Ciljevi nastave engleskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenja
Nastaviti na naglaavanju promoviranih ciljeva:
uenje jezika, a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje,
pozitivnog,razigranog stava prema uenjujezika
podsticati motiviranje odgovornog i aktivnogstava
podsticanje radoznalosti i kreativnosti;
dalje njegovanje razumijevanja i logikogpamenja
podsticanje temeljitosti, predanosti i
preciznosti u uenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj
produkciji nauenog,b primjereno uzrastu kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje
engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo
postupni i odmjereni prelaz ka itanju ipisanju jednostavnih rijei i reenica.
Uenici e:
razviti elju i ljubavi prema uenjuengleskog jezika
razumjeti primjerene sadraje naengleskom jeziku
prihvati logiki pristup upotrebi nauenog izraavati slobodu i samostalnosti u govoru
i direktnom reagiranju
znati itati rijei pojedinano povezano sakonkretnim pojmovima
znati itati jednostavne reenice
znati prepisivati, davati kratke pismeneodgovore, popunjavati slova i rijei razviti samopouzdanje u izraavanju
primjereno uzrastu
prepoznati zadovoljstvo i korist priproirivanju znanja stranog jezika
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
13/97
INTERDISCIPLINARNI SADRAJ:
Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.:
- kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples)
- kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura)
- sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura)
INTERKULTURALNE VJETINE:
Uenici e se:
- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene
- upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekihpozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day)
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moepodrazumijevati:
- govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/neitd.
- uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol),itd.
UENJE KAKO TREBA UITI:
Uenici e uiti da:
- razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika
-budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik
- koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
14/97
ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih
PROGRAMSKI SADRAJI
- Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta);
- Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja);
- Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine);
- Gramatika (gramatika podruja za dati nivo);
- Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj dapobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika.
Nastavnik treba da:
-paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismenepripreme za svaki as;
- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje;
- razvija od poetka radne navike;
- razvija komunikacijske sposobnosti;
- razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;
- osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue;
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
15/97
- njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja;
- slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom;
- da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima.
- da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima;
- da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup;
- da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;
- da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, ne go da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, aliprimjereno uslovima u kojima radi.
Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika nadaljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastitiuinak.
Interdisciplinarni sadrajUenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskihpredmeta. Korelacijaje naroito izraena sa predmetima likovne imuzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuniljubimci), vjeronauka(praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).
Interkulturalne vjetineUpoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema
razliitostima.
PreporukeZa organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u petoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnimaktivnostima tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugihpredmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pje smu kao osvjeenje i
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
16/97
uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti unastavi.
Nastavne metode i oblici rada
Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad uparovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igrerijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati.
Rad sa djecom sa posebnim potrebama:
Ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.
Napomena nastavnicima:
Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu dase radi o uenicima koji su u hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
17/97
Engleski jezik
Nivo Teme Funkcije i vjtine Aktivnosti Gramatika Vokabular5. razred
Prvi stepenelementarn
og
znanja
Porodica
kola
Moje
okruenje
Svakodneni
ivot
Slobodno
vrijeme
ivotinje
Zemlje,narodi
Izraavanje vremena
Izborna tema-
obrada
bajke,
prie,ilipjesme
Uenici e znati:- upuivatiodgovarajuepozdrave i odgovarati
na njih
- vritiupoznavanje
- obraati se ljudima
- identificirati ljude i
predmete
- locirati ljude i
predmete
- opisivati:
- ljude i predmete
- neka raspoloenja istanja
- trenutnu aktivnost
- postavljatipoznatapitanja i odgovarati na
njih
- traiti i nuditipomo(Canyou helpme? Can I help you?)
RECEPCIJA:a) SLUANJE IREAGOVANJE:Uenici e sluatiizgovoreni tekst i
reagovati:
1) neverbalno,
npr.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili
dijela tijela koji se
spominje, izvravanjemuputa i nareenja,zaokruivanjemtanog odgovora/opcije,ispunjavanjem tabele
oznaavajui naodgovarajui nainpotvrdne ili taneodgovore, odnosnonegativne ili netaneodgovore, povezivanjem
odreenih ilustracija sa
odgovarajuim tekstom,oznaavanjemtanih/netanih (T/F)tvrdnji itd.2) verbalno, npr.:
ponavljanjem rijei, izrazaili itavih reenica koje jeizgovorio nastavnik ili
Uenici e ponavljati iliuiti:
Imenice:- brojive, nebrojive- pravilnu/nepravilnu
mnoinu
Zamjenice:- Line, subjekatski iobjekatski pade- Pokazne this, that,
these, those- Upitne, who, which,
what, whose
- Prisvojne
- Neodreene,somebody, anybody,
nobody
Pridjevi:- Determinatori,
lanovi, a/an, the, nultiPrisvojni pridjevi,
Pokazni pridjevi, this
(girl), that (boy), these(girls), those (boys)
Pridjevi za neodreenukoliinu i broj, e.g.some, any, much, many,
Uenici e ponavljati iuiti samo osnovnivokabular koji se
odnosi na date teme,
kao npr.
lanovi ue i nekilanovi ireporodice, npr.mother,grandfather, uncle, aunt, grandson,
opisivanje tjelesnih i
karakternih osobina
ljudi
kola, npr.school premises,
school subjects,
furniture, pupilsthings, extracurriculum
activities, somemusical
instruments, itd.
Okruenje,seasons of the
year, weather
(npr. rainy, sunny)in the garden,
(npr.vegetable/flo
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
18/97
- traiti i davatiinformacije
-sluatioekujui dauju odreenuinformaciju
- izraziti na vrlo
jednostavan nain:
- slaganje i neslaganje- znanje i neznanje
- sposobnost i
doputanjem (can,may)
- ponudu (pismenu ili
usmenu) koristeinajosnovniji
vokabular
- sljedee emocije:slaganje, neslaganje,
dopadanje,
nedopadanje,
zadovoljstvo,
zanimanje i
oduevljenje za neto,iznenaenje,razoarenje,zahvalnost
- ideju posjedovanja(have, have got,
Johns book, his houseetc.)
koje su uli sa kasetofona,davanjem kratkih
odgovora na pitanja koja je
postavio nastavnik ili koja
su uli sa kasetofona,popunjavanjem tabela,biljeki ili reenica itd.
b) ITANJE I
REAGOVANJE:Uenici e itati kratketekstove, usebi ili naglas, ireagovati
1) neverbalno, npr.:
traenjem odreenihinformacija, izvravanjemuputa i nareenja,povezivanjem odreenihilustracija saodgovarajuim tekstom,povezivanjem nabrojanih
rijei sa odgovarajuimbrojevima ili simbolima,
oznaavanjem
tanih/netanih (T/F)tvrdnji itd.2) verbalno, npr.:
postavljanjem pitanja i
davanjem odgovora,
biranjem tanog odgovora,ispunjavanjem tabela ikrialjki, dovravanjem
allUpitni pridjevi, what,
which, whose
- Opisni pridjevi,
najei, u okvirudatih tema
Brojevi: 1- 100
Glagoli:Present Simple(potvrdna,negativna, upitnaforma)
Present Continuous
(potvrdna, negativna,
upitna forma)
Glagoli be, have/have got
(potvrdna, negativna,
upitna forma)Modalni glagoli can, may
(potvrdna, negativna,
upitna forma)
Imperativ, sva lica
jednine i mnoine
Prilozi (najei):- Mjesto
- Smjer, npr. left, right,
east, west
- Vrijeme,
- Nain, npr. slowly,quickly
wer garden), somegardening tools
(npr. spade, rake,
watering can), in
the country (npr.
camping, tent,lunch box, fire)
Svakodnevni
ivot, rutinskeaktivnosti,shopping , npr. atthe supermarket,
buying some
vegetables andfruits, going out
(npr. library,swimming pool),
my clothes,visiting relatives,
friends, itd.
Slobodnovrijeme, at thepark (npr. slide,jungle gym, swing,
jump rope), snow,
snowball,
snowman, outings
ivotinje,
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
19/97
- izviniti se i prihvatiti
izvinjenje
- sugerisati neku
akciju (Lets )
- prihvatiti i odbiti
ponudu ili molbu
- govoriti na
jednostavannain o svakodnevnimaktivnostima i
radnjama
reenica, popunjavanjempraznina zadatim
rijeima, povezivanjemrijei u stupcima A i B,sklapanjem ispreturanog
teksta u smisaonu cjelinuitd.
PRODUKCIJA:
a) GOVOR:Uenici e:- uestvovati u razgovorusa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom- davati upute i nareenja- igrati uloge
- recitovati, pjevati i igrati
jezine igre itd.- opisivati osobe,predmete i situacije
-postavljati jednostavna
pitanja i davati odgovore
b) PISANJE:Uenici e:
- prepisivati kratketekstove
- pisati po diktatu
- ispunjavati
tabele/krialjke- ubacivati/ podvlaiti/redati rijei u smisaonereenice
Prijedlozi:- Mjesto, npr. in, on,under, behind, in front
of
- Vrijeme, npr. in, on,At
Reenica:
- Osnovni red rijei upotvrdnoj, negativnoj,upitnoj i zapovjednojreenici
- There is a/There are
someIs there a?Are there any?
domestic, wildanimals, pets
(osnovni
vokabular)
Zemlje i oblasti,culture (osnovni
vokabular)
Izraavanje vremenasati, dijelovi dana,godinjadoba, mjeseciu godini, izricanjevremena, brojevi do
1000, osnovne raunskeoperacije
Osim to e stalnoproirivati vokabular,uenici e ponavljatiili uiti da koriste:- Skraenice,najee, npr. a.m.,p.m., UK, USA,
skraenice za daneu sedmici i mjesece
- Afikse, u vezi sa
datim temama i
gramatikom, npr. -
s, -ing
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
20/97
- pisati reenice koristeitanu formu glagola uzagradi
-odgovarati na pitanja
- dovravati reenice- pisati kratke sastave napoznate teme itd.
-povezivati pobrkane
dijelove pisanog teksta
- Antonime, uvezi sa datim
temama, npr. fastslow, updown,hotcold
- Sloenice, u vezisa datim temama,
npr. football,basketball,
swimming-pool,pen-friend
- Kolokacije, u
vezi sa datim
temama, npr.
outdoor sports, to
do homework,make a phone call
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
21/97
21
NJEMAKI JEZIK
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
22/97
22
NJ E M A K I J E ZI KPETA GODINA UENJA, V RAZRED OSNOVNE KOLE(3 sata
sedmino/tjedno 105 sati godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog
okvira za strane jezike.Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja
Sluanje i razumijevanje uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza ireenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za
neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati
potrebna mu je znatna pomo da bi razumio:
usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili
prijevod
itanje i razumijevanje ita naglas poznate rijei i reenicezna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu
ako je dozvoljeno ponovljeno itanjeGovor
pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam iintonaciju reenicereproducira napamet nauene stihove i pjesmice
zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o
osnovnim temama
uestvuje u razgovoru po modelu
daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima
opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju
pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije
Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kraereenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice
po modelu
zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim
temama (odgovori na direktno postavljena pitanja,
pisanje kratkog pisma, krat kog opisa neke osobe)
Znanje ojeziku Na ovom nivou uenja jezika ueni k ne st jee znanje o jezikunego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike
elemente.
PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline:
Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraenih u pr v o m , dru gom , treem i etvrtom razredu, u petomrazredu e se ponuditi i nove cjeline:
1. osobe iz neposredne okoline
2. moja soba
3. nae tijelo i zdravlje
4. boje
5. voe i povre, zdrava ishrana
6. kupovina
7. dnevne aktivnosti
8. na igralitu
9. ivotinje (zoloki vrt)
10. karneval
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
23/97
23
Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular
Uenici eznati:- imenovati predmeteu
svojojsobi
- reigdje se tanalazi,(npr.Neben demBett ist mein
Schreibtisch.)
- reikoje je netoboje- opisati sebe i druge
- prilikom upoznavanja
predstaviti treoj osobisvogdruga
- imenovati voeipovre- reita vole jesti a tane- reigdjekupujemo
voei povre- pitati za cijenu
- reikoliko netokota- nabrojati aktivnosti
kojima se bave u toku
dana
- reita znaju uraditi- reiu koliko sati iukoji
dan se neimbave- nabrojati aktivnosti u
slobodnovrijeme
- reita se svenalazinaigralitu (eine Rutsche...)- imenovati ivotinje uzolokomvrtu
- reikako seoblae zakarneval i kakose
osjeaju
- napisati kratkopismoi
predstaviti unjemu sebe i
svoju porodicu
SLU ANJE IRAZUMIJEVANJE:
Uenici esluati izgovoreni tekst ireagirati
1) neverbalno,
npr.:
- crtanjem,
- razvrstavanjem slika,- povezivanjem slike i sluanogteksta,
- oznaavanjem tanih inetanih
tvrdnji
- dopunjavanjem izostavljenihrijei ureenicama
2) verbalno,
npr.:
- davanjem kratkih odgovorana
nastavnikova pitanja ilipitanja koja
su uli sakasetofona i sl.
- kraimreenicama opisatipredmet ili
osobu o kojoj sudobili informacije
ITANJE I RAZUMIJEVANJE :Uenici
e
- itati reenice i krae
tekstove ,
- traiti osnovneinformacije u
tekstu ireagirati:
1) neverbalno, npr:
crtanjem., razvrstavanjemslika,
pridruivanjem sliketekstu,
oznaavanjem tanih i netanih
tvrdnji, dopunjavanjem
reenica
2) verbalno, npr:
- davnjem kraih odgovora,- dopunjavanjem teksta
- rjeavanjemjednostavnijih
zadataka sa viestrukimizborom
GOVOR:
Uenici e:
- recitirati, pjevati,
- postavljatijednostavnapitanja,
- odgovarati na pitanja,
- igrati uloge,
Uenici e:
koristiti (alinee
uiti otome):
Imenice salanom
u jednini imnoiniu
nominativui
akuzativu:
der Freund,das
Buch, dieTafel,die
Bcher....
denFreund,das
Buch, die Tafel,die
Bcher....
Zamjenice:
-Linezamjenice
u jednini i umnoine
- Prisvojne
zamjenice(mein,
dein, sein, ihr,
unser,euer,ihr)
- upitne:
wer,was,
wann, wie,
warum, welche
(Farbe)
Pridjeve u
predikativnoj
upotrebi
Glagole:
-u prezentu usva
tri licajednine i
mnoine,:
-negativa iupitni
oblik glagola,
- za izraavanje
elje oblikmchte
Uenici ce usvajatinovi i
proirivati ve
usvojeni vokabular koji
se odnosi nadate teme,
npr. :
Upoznavanje
Bist du Peter?
Ich komme aus
Sarajevo. Und du?
Moja soba:
das Bett, der Tisch, der
Stuhl, der Computer,
der Teddy, die Puppe...
Dijelovi tijela:
der Kopf, die Nase, das
Auge / die Augen, der
Bauch...
Ich habe zweiAugen.
Meine Naseist klein.
Meine Augen sind blau..
Voe, povre,
kupovina:
Der Apfel ist rot.
Die Banane ist gelb.
Welches Obst magstdu?
Ich mag Bananen.
Tomaten mag ich nicht.Was kostet ein Kilo
Bananen?
Bananen kosten 1Euro.
Dnevne aktivnosti:
Ich frhstcke um acht
Uhr
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
24/97
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
25/97
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
26/97
27
DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE
Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na
podsticanje interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te
razvoj viejezinosti, na usvajanje el ementarnih jezi kih sredstava, usvajanje
strategija uenjastranog jezika.
Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim
svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu jeprvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu
rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija
nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti.
Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve
naueni h rijei) - horsko i pojedi nano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje
rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.
Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za
svakodnevni ivot i interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama
njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu
koncentrinih krugova to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje
leksikog fonda.
Polazei od svoji h vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju prilikuupoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se
kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i primj
enom odreenih autenti nih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih
multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima koji ma je
njemaki maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili el
ektronske pote.
Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput
- prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja
jednostavnih tekstova,
- koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa
slikama),
- praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija
Praenje i
vrednovanje
U petom razredu osnovne kol e iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate unastavi. Ocjena iz stranog jezi ka odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim
obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e
nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.
Interdisciplinarni sadraj
Programski sadraj je meusobno povezan sa drugi m p redmeti ma. Uenici e takouiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem
nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezi ka sa
aktivnostimapreuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesniodgoj, Muzika kultura, Moja okolina (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo),
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
27/97
28
Matematika (brojevi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana).
Interkulturalne vjetine
U en ici e:
- upoznavati razliite kulture i tradicije,
- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji
je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.
Rad sa djecom sa posebnim
potrebama:
Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema
prilagoenom programu.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
28/97
30
a x = b,x a = b,x : a = b,a :x = b.
MATEMATIKA
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
29/97
36
u
M A T E M A T I K AZa peti razred devetogodinje osnovne kole
(etiri asa s ed mino)
PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATAI
Znanje
Sticanje znanja:
poznavanje i upotreba matematikih simbolaformiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0
formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupaN0. formiranje pojmova i usvajanje procedura etiriosnovne raunske opercije u skupu N0. usvajanje znanja o viecifrenim brojevima injihovoj strukturi,
- predstavljanja viecifrenih brojeva na abakusu iraunskeoperacije abakus t ehnikama,
-o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednommjestu,
- o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza,prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave
potrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugimpredmetima i svakodn evnom ivotu, o ugl ovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje,vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijel ovi ma(polovini i treini). o trouglovi ma (prepozn avanje, elemen ti,
obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu o jedininim povrinama, o povrinipravou gaonika (mjerenje i izrainavanje),
o izraunavanju povrine kvadrata, o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra(mjerenje i raunanje),
o izraunavanju zapremine kocke.
Uenik e znati:
prepoznati, razu mjeti i pravilno koristitimatematikesimbole
prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve
skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj injihovu strukturu,
sa sigurnou obavljati raunanja u N0, rjeavati brojevne izraze,
predstaviti na abakusu viecifrene brojeve,modelirati brojevne izraze prema datim(tekstualnim)
uvjetima,
prepoznati i rjeavati zadatke daterijeima (i problemske zadatake)- uglove (crtati i klasificirati) , trougove (crtati i
klasi ficirati)
prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),
vanost procjene i provjere rezultata. izraditi mod ele 1 mm
2, 1 cm
2, 1 dm
2i 1
m2,
izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz mod ela
njihovih mrea i na druge naine, izraditi modele 1 cm
3i 1 dm
3,
izvesti jednostavnija praktina mj erenja iraunanja povrina i zapremina.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
30/97
37
u
n
s
p
i
i
r
Sposobnosti i
vjetine
Razvijanje vjetina i sposobnosti:sporei vanja,izanja,
lijeenja niza uputa,prostornog organiziranja i orijentiranja,
vizuelizacije i vizuelnog grupiranja
rocjenjivanja,
prepoznavanja obrasca
nduktivnog miljenja
nduktivnog i analogn og zaklj uivanjaazliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja
matematikog jezikaprikupljanja, selekcije i koritenja informacija
Uenik emoi: s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja-izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, ab = ba, a(b+c) = ab + a c i sline)- sigurno izvoditi osnovne raunske opercaije u N0 prepoznati i rjeavati osnovne oblikejednaina inejednaina u N0,koristiti pomagala za crtanje uglova,trouglova i
pravougaonika,
mjeriti , jedininim povrinama, povrine(pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu(kvadaraa) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor
jedinine mjere.
-se koristiti induktivnim i analognim miljenjem urjeavanju razliitih zadataka i problema
Vrijednosti i
stavovi
Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima:
uvaavanja argu mentacije u branjenju linihstavova i stavova drugih,
o vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenihinjenica i izgraenih kriterija, rada, posebno kolektivnog (timskog) rada,
pozitivnim crtama linosti, vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih,ocjenjivanja i samocjenjivanja na osnovu objektivnog i
konstruktivnog vrednovanja,
samopouzdanja, samoaktualizacije,
uloge kritikog miljenja i zakljuivanja udonoenju razlitih odluka.
Uenik e:
pokazivato vie zanimanja za timski rad isocijalizaciju,
nauiti da sasluaargu mentaciju ikritiki da preispituje line stavove i stavovedrugih,
prepoznavati vrijednosti unutra njeg(nehedonistikog) ivota i unutarnje nagrade, poboljati vlastitu listu motiva,emocija i doivljaj a.- pokazavati vie altruizma (ovjekoljubivosti,
spremnosti da se pomogne drugim), pokazivati viesenzibiliteta prema matematici i kritikommiljenju uope,
- prepoznati vanost matematikih znanja urjeavanju problema i sveprisutnost matermatike uuniverzumu.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
31/97
38
NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA
PETI RAZRED
(etiri sata sedmino)
Programski sadraji
1. BROJEVI PRVOG MILIONA
itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje. Zapisivanjebrojeva u obliku zbroja/zbira viekratnika dekadskih jedinica.itanje,pisanje i uporeivanje brojeva prvogmiliuna/milijuna. Klase irazredi . Mjesne vrijednosti znamenki/cifara. Brojevna linija
/crta 01000000.
2. SABIRANJE/ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU
Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici/tisuiciponavljanje.Povezanost zbrajanja/sabiranje i oduzimanja- ponavljanje.
Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (usmeni (nealgoritamski) postupak)
Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (abakus postupak)Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (pismeni (algoritamski ) postupak)
Osnovna svojstva zbrajanja (komutativnost, asocijativnost, nula kao pribrojnik sabirak).Primjena osnovnih svojstava sabi ranje zbrajanja u raunanju.
Brojevni izrazi sa zbrajanjem/sabiranjem i oduzimanjem.
Zavisnost zbira/zbroja od sabi raka/pri brojnika. Nepromjenljivost zbroja/zbira i primjena.
Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena. Oduzimanje
zbroja/zbira od broja.
Brojevni izrazi sa zbrajanjem i oduzimanjem koji sadre promjenljivu (slovo).Odreivanje nepoznatog sabiraka/pribrojni ka, umanjenika i umanjitelj. Rjeavanje
jednadbi /jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a)b = c. Nejednaineoblika:
x a < b, a x < b, x a b ,x a > b, a x > b, x a b .
3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU
Mnoenje u prvom milionu kao zbrajanje/ sabiranje jednaki h pri brojnika/sabiraka. Abakusmnoenja jednocifeni m brojem. Nula i jedini ca kao inioci/faktori.Dijeljenje kao obrnuta operaci ja mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenjuMnoenje broja dekadskom jedi nicom i viestrukom broja deset. Abakus mnoenja dekadskom
jedinicom.
Dijeljenje broja dekadskom jedinicom.
Mnoenje zbroja/zbira i razlike brojem.(Distributivnost mnoenja prema zbrajanju i oduzimanju).Dijeljenje zbira/zbroja i razlike brojem.
Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje jednoznamenkastim/jednocifrenim brojem.Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje dvoznamenkastim/dvocifrenim brojem.Algoritamsko (pismeno) mnoenje troznamenkastim/trocifrenim brojem.
Abakus mnoenja i abakus dijeljenja.Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asoci jati vnost mnoenja)Zavisnost proi zvoda od inilaca/faktora.
Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost
kolini ka od djel jeni ka i djelitelja. Nepromjenljivostkolinika i primjena. Mnoenje i dijeljenjeproizvoda brojem. Mnoenje i dijeljenjekoritenjem olakica.Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo).Jednadbe/jednaine oblika:a x = b, x a = b, x : a = b,a :x = b.
Nejednadbe/nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b,x : a < b.
4. BROJEVNI IZRAZI
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
32/97
39
Brojevni izrazi sa operacijama razliitog reda (stupnja), sa zagradama i bez zagrada.Sastavljanje jednostavni jih brojevnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.
5. BROJEVI VEIOD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO
Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tabli ca sa razredi ma/klasama cifrara. Upisivanje brojeva utablice. Legenda o ahu i Setin broj.Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojevna poluprava/polupravac brojeva skupa N0.
6. KUT/UGAO
Par polupravih sa zajednikom poetnom takom kut/ugao. Kracii vrh ugla/kuta.Obiljeavanje kutova/uglova. Uporeivanjekutova/uglova.Pravi, otri i tupi kut/ugao.Ugovi/kutovi tangramfigura.
Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla.
7. TROKUT/TROUGAO
Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.
Raznostranian, jednakokraan i jednakostranian trokut/trougaocrtanje. Pravokutan trokutcrtanje.Crtanje tangramfigura.
Izraunavanje obima/opsega trougla/trokuta.Trokutni oblici i trokutni brojevi.
8. POVRINA/OPLOJE PRAVOUGAONIKA/PRAVOKUTNIKA
Modeliranje pravougaoni ka od kvadrata, rastavljanje pravougaoni ka/pravokutnika na kvadrate.Uporeivanje i mjerenje povri na/oploja pravougaonika/pravokutnika. Jedininemjere za zapreminu (1 m
2. 1 dm
2. 1 cm
2. 1 mm
2; 1 a, 1 ha, 1 km
2). Izraunavanje
oploja/povrine pravokutni ka/pravougaonika (spec. kvadrata).Mrea kvadra spec. kocke). Izraunavanje oploja/povrine kvadra (spec. kocke).Kvadratni oblici i kvadratni brojevi. Izraunavanje kvadratnog broja i z njegovog prethodnika.Kvadratni i trokutni brojevi.
9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)
Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke Uporeivanje imjerenje zapreminekvadara.
Jedinine mjere za zapreminu (1 m3. 1 dm3. 1 cm3. 1 mm3; 1 km3).Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke).
Povrina/Oploje kvadra i kocke, zapremina/obujam kvadra (spec. kocke) zadacima i z prakse.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
33/97
40
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
BROJEVI PRVOG MILIONA
Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru tematskecjeline hiljadica.
Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljadice uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvogmiliona odnosno u skupu brojeva N0.
I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno pred odbeni ali sa dominacijom brojevnog pristupa.Dubljem shvatanju uloge cifre i znaaju dekadskog brojevnog sistema uope,doprinijet e zadaci sa brojevi ma polindromima (jednostavno, to su brojevi koji se itaju jednako s desna na lijevo kao i s lijeva na desno)Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti.Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue jekoristiti izraz preko svakog broja.
RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU
Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajan jaraunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju nealgoritamska odnosno usmena raunanja.I ovdje se mogu i trebaju koristiti raunanja na abakusu radi potpunijegn poimanja zakonitosti raunanja. Algoritamskom(pismenom) raunanju dati adekavatan (ne prevelik) znaaj s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu.Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja algoritamskog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovih
sposobnosti.Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicijaraunskih opreacija i komponenti koje ih ine.Rjeavanje jednaina i nejednaina u, u koji ma je nepoznata na jednom mjestu, nesmije biti sama sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinihzadataka.
UGAO I TROUGAO
I majuiu vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi mateamatike, usvaju polazei od konkretnog,doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkrenih rogljasti oblika (tijela) iz okruenja.Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla.Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvaredna mogu nost u for miranju pojma pravog ugla i
u uporeivanju uglova.Jednakokranom i pravou glom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom.Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set fi gura.
POVRINA PRAVOKUTNIH OBLIKA
Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole)u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veibroj uenika.Ovdje preporuujemo da se uenje o mj erenju povrine iskljuivo vee za mj erenje povrine pravou gaonika. Bitno da uenicipraktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, aposlije toga i pravougaonika.
Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine dotablinog mnoenja brojeva.Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika.
MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA
I ovdje treba poeti od mod elovanja jedininih zapremina (kocki).Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenikarazviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremin e koju uenik moedoivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
34/97
41
SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTIVRIJEDNOSTI
STAVOVI
PONAANJA
AKTIVNOSTI
UENIKAAKTIVNOSTI
NASTAVNIKA
BROJEVI
PRVOG
MILIONA
Vezana zaprvu
hiljadu/tisuu brojeva
Prepoznavanje,
itanje i pisanje
brojeva koji suvei
od hiljade.
Povezanost brojevai
skupova.Dekadske jedinice i
viekratnici dekadskih
Jedinica
do miliona.
Cifre/znamenke,osnov
na (brojevna) i
mjesna vrijednost
cifre/znamenke
Veze brojeva itaaka
poluprave. Ureenost
skupabrojeva prvog
miliona.
Uporeivanje
brojeva prvog
miliona.
Brojevi.
Razumijevanje materije i
problema.Razvijati pamenjete stvaralako ilogiko
razmiljanje. Razvijati matui percepciju.
Odvajanja bitnogod
nebitnog.
Vjetina odabiranja inovacija.Razvrstavanja, klasificiranja,
usporeivanjaNizanja, i slijeenja niza
uputa.
Prostorno organiziranje i
orijentiranje. Vizuelno
grupiranje.Procjenjivanje.
Induktivno miljenje.
Razvijanje prostorne
organizacije iorijentacije.
Razliiti naini matematikogizraavanja ikomuniciranjakoritenjemmatematikog
jezika.Prostorne organizacije
i orijentacijeKonvergentan idivergentna
produkcija ideja. Pamenje i
odabir informacija kojeje
potrebno upamtiti. Evaluacija
efikasnosti uenja i rada.
Samopouzdanje, jasan osjeajvlastitih moi ilimita.Samokontrolaemocija i
impulsa. Istinoljubivost i
izgradnja standarda asti iintegriteta.
Adaptivnost ifleksibilnost u
prihvatanju promjena.
Inovacije i otvorenost zanove
idej i informacije.Uvaavanje razliitosti,tolerancija.
Podrka drugima iservilnaorijentacija.
Osjeanje pozitivne pripadnostizajednici icivilizaciji.Empatija i altruizam.
Savjesno preuzimanje
odgovornosti zaostavrenja.
Optimizam, unutranja
motiviranost, volja za rad.
kulture rada pozitivan odnos
prema radu irezultatima svog
rada iradasvojih drugova.
Znaaj ocjenjivanja rezultata
rada ivanost samokontrole .Znaaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosima.
Interes za rjeavanje problema
i zadataka timskim radom
Procjenjuju i vrednuju vlastite
stavove istavove drugih
Potivanje pravilaobrazovne
igre i aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje u
svimsocijalnim
oblicima nastavnog
rada
Prati izlaganja
nastavnika. Suraujekreiranju obrazovnih
situacija.
Pomae nastavnikuu izradi i kreiranju n.
sredstava iobrazovnih
situacija (modela
brojeva,brojevnih
linija,.... )Koristi
udbenik iliteraturu.Dosljednoizvrava
sve zahtjeve
nastavnika u
individualnom,,
grupnom ifrontalnom
radu.Uredno pie sveinformacije kojemu
daje nastavnik
Ui kod kue i radi
domae zadatke
Izvodi sadraje iznastavnog plana i
programa, kreira
godinjI, mjesene idnevne planove rada.
Priprema
nastavnutehniku i
tehnologijuIzrauje didaktikimaterijal.Primjenjuje
modele interaktivne
nastave.Bira zadatke i
probleme usklaene u.
mogunostima.Ostvaruje produktivnu
stvaralaku atmosferu i
pozitivno ozraje uodjeluVodi evidenciju svojih
zapaanja onapredovanju uenika,
Koristi razliite metode istrategije u praenju
postignua isposobnostiuenikaRedovito ocjenjuje rad
uenika i vodiuredne
zabiljeke
NASTAVNI PROGRAM MATEMAIKE ZA PETI RAZRED
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
35/97
42
SABIRANJE/
ZBRAJANJE I
ODUZIMANJ
E BROJEVA U
PRVOM
MILIONU
Nealgoritamsko
(usmeno) sabiranje i
oduzimanje brojevau
prvom milionu.
Algoritamsko (pismeno)
sabiranje ioduzimanje
brojeva uprvom milionu.Svojstva sabiranja i
oduzimanja brojevau
prvommilionu.
Nula kao sabirak.
Razumijevanje materije i
problema.Razvijati pamenjete stvaralako ilogiko
razmiljanje. Razvijati matui percepciju.
Odvajanja bitnogod
nebitnog.
Vjetina odabiranja inovacija.Razvrstavanja, klasificiranja,
usporeivanjaNizanja, i slijeenja niza
uputa.
Prostorno organiziranje i
orijentiranje. Vizuelno
grupiranje.Procjenjivanje.
Induktivno miljenje.Razvijanjeprostorne
organizacije i orijentacije.
Razliiti nainimatematikogizraavanja ikomuniciranja
koritenjem matematikog
jezika.Prostorne organizacije
i orijentacije
Konvergentan idivergentna
produkcija ideja.
Pamenje i odabirinformacijakojejepotrebno upamtiti.
Evaluacija efikasnosti uenja irada.Apstrahiranja i
konkretizacija vizualnog
pamenja, uopavanja.Praenje niza uputa
(algoritam)Uopavanja,prepoznavanja i
koritenje obrazcaInduktivno analogno
zakljuivanje Praenjenizauputa
(algoritam).
Samopouzdanje, jasan osjeajvlastitih moi ilimita.Samokontrola emocija i
impulsa. Istinoljubivost i
izgradnja satndarda asti iintegriteta.Adaptivnost i fleksibilnost u
prihvatanju promjena.
Inovacije i otvorenost zanove
idej i informacije.
Uvaavanje razliitosti,
tolerancija.
Podrka drugima iservilnaorijentacija.Osjeanje pozitivnepripadnostinaciji i civilizaciji. Empatija i
altruizam. Savjesno
preuzimanje odgovornosti
za ostvarenja. optimizam,
unutranja motiviranost,
volja zarad.
kulture rada pozitivan odnos
prema radu i rezultatimasvog
rada i rada svojihdrugova.
Znaajocjenjivanja rezultata
radaivanost samokontrole .Znaaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosima.
Interes za rjeavanje problema
i zadataka timskim radom
Procjenjuju i vrednuju vlastitestavove istavove drugih
Potivanje pravilaobrazovne
igre i aktivnosti uope.
Aktivno sudjeluje u
svimsocijalnim
oblicima n. rada
Prati izlaganja
nastavnika. Surauje
kreiranju obrazovnih
situacija.
Pomae nastavnikuu izradi i kreiranjun.
sredstava iobrazovnih
situacija (modela
brojeva,brojevnihlinija,.... )Koristi
udbenik iliteraturu.Dosljednoizvrava
svezahtjeve.nas
tavnika u
individualnom,,
grupnom i frontalnom
radu. Uredno pie sveinformacije kojemu
daje nastavnik
Ui kod kue iradidomae zadatke
Izvodi sadraje iznastavnog plana i
programa, kreira
godinjI, mjesene idnevne planove rada.
Priprema
nastavnutehniku i
tehnologiju
Izrauje didaktikimaterijal. Primjenjuje
modele interaktivne
nastave. Bira zadatke iprobleme usklaene u.
mogunostima.Ostvaruje produktivnu
stvaralaku atmosferu i
pozitivno ozraje uodjeljenju
Vodi evidenciju svojih
zapaanja onapredovanju uenika,
Koristi razliite metode istrategije u praenju
postignua isposobnostiuenikaRedovito ocjenjuje rad
uenika i vodiurednezabiljeke
MNOENJE I
DIJELJENJE
U
PRVOM
MILIONU
Mnoenje uprvom
milionu kao sabiranje
viejednkih brojeva.
Nealgoritamsko
( usmeno) mnoenje.
Algoritamsko
(pismeno) mnoenje
brojeva.
Dijeljnje uprvom
milionu kaosuprotna r.o.
mnoenju.Nealgoritam. (usmeno)
dijeljnje brojeva.
Algoritamsko( pismeno) mnoenje
brojeva.
Jedinica i nula u
mnoenju idijeljnju.
Svostvar aunskih
operacija.BROJNI Prepoznavanje i
raunanje brojevnih
izraza.ZRAZI
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
36/97
43
BROJEVI
VEI OD
MILIONA.
SKUP
PRIRODNIH
BROJEVA
(N) ISKUP
NO
Osnovne inforanmcije
oprirodnim
brojevima ibrojevnoj
polupravoj prirodnih
brojeva.
Praenje niza uputa(algoritam).
KU
T/
UG
AO
TROK
UT/TROUG
AO
POVRIN
A/
OPLOJE
PRAVOUGAO NIKA/RAVOKUTNI
KAPrepoznavanjeugla/
kuta. Oznaavanje ugla/kuta .
Prepoznavanje pravog,
pravog, otrog i tupog
ugla/kuta. Crtanje ugla
ipravog ugla. Prepoznavanjetrokuta.
Oznaavanje trokuta.
Prepoznavanje pravokutnog
trokuta. Prepoznavanje
jednakostraninog,
jednakokranog
trokuta.Crtane trokuta
i(specijalno) pravukutnog
trokuta. Prepoznavanje i
crtanje figura.
Jeinine povrine. Mjrenje
povrine pravokutnika.
Izraunavanje povrinepravokutnika (spec.
kvadrata) i kvadra(spec.
kocke)
Razumijevanje materije i
problema.Razvijati pamenje testvaralako ilogikorazmiljanje. Razvijati matu ipercepciju.
Odvajanja bitnogod
nebitnog.
Vjetina odabiranja
informacija.
Razvrstavanja, klasificiranja,
usporeivanja
Prostorno organiziranje i
orijentiranje.
Vizuelno
grupiranje.Procjenjivanje.
Induktivno miljenje. Razvijanje
prostorne organizacije i
orijentacije. Razliiti nainimatematikog izraavanja ikomuniciranja koritenjem
matematikog jezika. Prostorneorganizacije iorijentacije
Konvergentan idivergentna
produkcija ideja. Pamenje iodabir inforamacija kojeje
potrebno upamtiti.Evaluacija efikasnosti uenja irada.
Samopouzdanje,
jasan osjeaj vlastitih moi i limita.Samokontrola
emocija i impulsa.
Istinoljubivost i
izgradnja
standardaasti iintegriteta.
Adaptivnost ifleksibilnost u
prihvatanju
promjena. Inovacije
i otvorenost zanove
ideje i informacije.
Uvaavanjerazliitosti,
tolerancija.Podrka drugima iservilna
orijentacija.
Osjeanje pozitivnepripadnosti naciji i
civilizaciji.
Empatija i altruizam.
Savjesno preuzimanje
odgovornosti
zaostavrenja.
Optimizam, unutranjamotiviranost, volja za
rad. kulture rada
pozitivan odnos prema
radu i rezultatima svog
rada i rada svojih
drugova. Znaajocjenjivanja
rezultata rada i
vanost samokontrole .
Znaaj znanja o
brojevima i
kvantitativnim
odnosima. Interes za
rjeavanje problema izadataka
timskim radom
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
37/97
44
Aktivno
sudjeluje
u svim
socijalnim
oblicima
n. rada
Prati
izlaganja
nastavnika.
Suraujekreiranju
o
brazovnih
situacija.Pomae
nastavniku
u izradi i
kreiranju n.
sredstava i
obrazovnih
situacija
(modela
brojeva,
brojevnih
linija,.... )
Koristi
udbenik iliteraturu.
Dosljedno
izvrava svezahtjeve
nastavnika
uindividualno
m,, grupnom
i
frontalnom
radu.
Uredno
pie sveinformacije
kojemu
daje
nastavnikUi kod kue i radidomae zadatke
Izvodi sadraje iz nastavnogplana i programa, kreira
godinj mjesene idnevneplanove rada.Priprema
nastavnu tehniku i tehnologiju
Izrauje didaktiki
materijal. Primjenjuje
modele
interaktivne nastave. Bira
zadatke iprobleme usklaene
u. mogunostima(individualizirano pristupanje
uenicima kroz primjenu
zadataka na vienivoasloenost). Odvajanjem bitnog
od nebitnog, precizira znanja:
dovoljnog, srednjeg i
visokognivoa, koja treba
uenik usvojiti Ostvarujeproduktivnu stvaralakuatmosferu i pozitivno ozraje uodjel Vodi evidenciju svojih
zapaanja onapredovanjuenika,Koristi razliite metode i
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
38/97
45
ZAPREMINA
KVADRA
(SPEC.
KOCKE)
Jedinice zamjerenje
zapremine.
Mjrenje zapremine
kvadra. Izraunavanje
zapremine kvadra
kvadra (spec.kocke)
Apstrahiranja ikonkretizacija
vizualnog pamenja,uopavanja.Praenje niza uputa(algoritam)
Uopavanja, prepoznavanja i
koritenje obrazcaInduktivno analogno
zakljuivanje Praenjenizauputa
(algoritam).Praenje niza uputa(algoritam).
Procjenjuju i vrednuju vlastite
stavove i stavove drugih
Potivanje pravilaobrazovneigre i aktivnosti uope.
strategije u praenju
postignua isposobnostiuenikaRedovito ocjenjuje rad
uenika i vodiurednezabiljeke.U evaluaciji iocjenjivanj
koristi razliit4e oblike i
strategioje uvaavajui isamocjenjivanje uenikazasonovano na utvreni
kriterijumaima.
u
m
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
39/97
45
PR I R O D A
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
40/97
46
PRIRODA 5. RAZRED
70 sat i god in je
CILJEVI I REZULT ATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG R AD A
PODRUJAUENJA CILJEVI
OEKIVANI REZULTATI
Uenici znaju
ZNANJE
Uenic i e stei znanje o:
ivotnim zajednicama,
biljkama kao proizvoaima
hrane i kisika, grai i funkciji
biljaka, disanju biljaka,
fotosintezi, cvijetu i cvatu,
opraivanju i oplodnji biljaka
Raznovrsnosti irasprostranjenju plodova i
sjemenki, znaaju biljaka za
ovjeka
Divljim i samoniklim
biljkama, gajenim biljkama,
uzgoju i zatiti biljaka
Uzgoju i zatiti ivotinja,
njihovoj potrebi za hranom i
kisikom, razmnoavanju i
ponaanju ivotinja
Ekologiji i ouvanjuivotne sredine
Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke
proizvode hranu i kisik, grau i f unkciju biljaka i nain
na koji biljke diu, objasni ti proces fotosinteze, praviti
razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri
oplodnja biljaka opraivanjem
Da razliite biljke imaju razliita plodove, da suplodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za
ovjeka
Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim,
a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i
zatie biljaka
Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i
njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo,
ponaanju
Da je ekologija nauka o ouvanju ivotnesredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos
ouvanju ivotne sredine
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
41/97
47
EJ
NAANOP
SPOSOBNOSTII
VJE
TINE
Uenic i e :
razvijati kritiko razmiljanje
sposobnost planiranja
provo
enje istraivanja
izvoditi mjerenja
dobivati i prezentiratidokaze
razmatrati dokaze i
vriti procjene
prenositi informacijeputem
individualnog i timskog rada
kroz:
traenje ideja i provoenjem
jednostavnih posmatranja i
ogleda, teporeenjem
svojih predvianja sa
stvarnim rezultatima
sistematiziranje znanja prezentiranje
postignutih rezultata
koristiti prethodna iskustva
koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanjepodataka
uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja
pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju
uz pomo nastavnika procjenjivatirelevantnost
podataka i informacija
praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome
ta se deava i u kojim uslovima, te donositi
odgovarajue zakljuke
koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje
problema
koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanjeideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i
procesa u prirodi i drutvu
VRIJEDNOSTI,
STAVOVI,
Uenik e razvit ipozi t ivne
vr i jednost i is tavove:
prema sebi samima,
prema drugima, svojoj
porodici, okolini i uenjukao cjeloivotnom procesu
pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti
potivati razliite stavove
prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta
u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
42/97
48
NASTAVNI SADRAJI / Teme
1. ivotne zajednice
2. Biljkeproizvoai hrane i kisika
3. Graa i funkcija biljaka
- korijen; graa i funkcija
- izdanak; graa i funkcija
- stablo; graa i funkcija
- list; graa i funkcija
4. Disanje biljaka
5. Fotosinteza
6. Cvijet i cvat
7. Opraivanje biljaka
8. Oplodnja biljaka
9. Raznovrsnost plodova i sjemenki
10. Rasprostranjenje sjemenki i plodova
11. Znaaj biljaka za ovjeka
12. Divlje (samonikle) i gajene biljke
13. Uzgoj i zatita biljaka
14. Uzgoj i zatita ivotinja
15. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)
16. Ekologija; ouvanje ivotne sredine
17. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak
O tijelima
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
43/97
49
DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE
Priroda ne novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole. Njegove
specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina
koje se odnose na razliita podruja prirode i svijeta u irem smislu rijei. Stoga PRIRODA,
kao malo koji predmet u cjelokupnom kolovanju, doprinosi stvaranju uenikove cjelovite
slike o svemu to nas okruuje u svijetu. To okruenje je potrebno spoznavati sa aspekta
biolokih, hemijskih i fizikalnih procesa.
Takav nain pristupa predmetu je priprema uenika za cjelovit nain shvatanja i
rjeavanja problema, te priprema pojmovne podloge za budue predmete prirodnih znanosti u
viim razredima, tj. fiziku i hemiju.
Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, to je vie mogue, prakticiratiizvanuioniku nastavu gdje se posmatraju, prate i biljee prirodne pojave i procesi. Nain
realizacije izvanuionike nastave bi planirale kole u ovisnosti o svojim mogunostima. Kod
planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno uenje, problemski
orjentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog ivota i okruenja u kojem uenik ivi. Gdje
god je mogue nastavni sadraji koje planira nastavnik trebali bi se drati naela aktuelnosti u
neposrednom okruenju uenika i lokalnoj zajednici.
Posebnu panju je potrebno posvetiti uenicima s tekoama u razvoju.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
44/97
50
TEME ZNANJESPOSOBNOSTI IVJETINE
Posjeduje znanje oivotnim
VRIJEDNOSTI,
STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOSTUENIKA
Ispunjavanjedomaih
AKTIVNOSTI N AST AV NI KA (ORG
ANIZACIJA I MET ODE NASTAVE I
UENJA, OCJENJIVANJE)
Planiranje,osmiljavanjeigara i
ivotn e zajednice
zajednicama livade,povrtnjaka,
vonjaka, ume, bere, mora,
jezera i vazduha, ouvjetima ivota
i rasta biljaka i ivotinja uivotnim
zajednicama, ouzajamnom odnosu
biljaka i ivotinja uivotnoj
zajednici.
Prepoznaje ivotnezajednice,opisuje ih, nabrajabiljke i
ivotinje, pravilance
uzajamnihodnosa,doprinosi
poboljanju uvjet ivota uivotnim zajednicama,posmatra izakljuuje.
Pozitivan stav oivotnimzajednicama, cijenivrijednosti ivotnihzajednica, neunitavabiljke iivotinje u ivotnimzajednicama.
zadatakaSaradnja,posmatranje,prikupljanje informacija,
dogovaranje, diskutiranje,
razmjenaiskustava,
predvianje, sakupljanjematerijala, sistematiziranje
interakcijskog uenja,komuniciranje sauenicima,
diskutiranje,upuivanjeuenika na
razliiteizvore znanja, ukljuivanje
roditelja idrugih uposlenika ukoli u
realizaciju programskih sadraja,motiviranje uenika zarad
Biljke proizvoai h rane i kisika,vanost biljnog s vij eta za ivot naZemlji
Posjeduje znanja obiljkama kao
proizvoaima hrane ikisika,
vanosti biljnogsvijeta za ivot na
Zemlji
Prepoznaju raznebiljke uokruenju, prikuplja razliitebiljke i priprema ihzaherbarijum,koristidodate
izvore znanja,
Pravilan odnosprem a
biljkama u okruenju,
Sakupljanje,sistematiziranje,zakljuivanje, izrada
panoa.
Pomaganjedrugima
Posmatranje iprocjenjivanje
Osmiljavanje igara uuionici
Organizacija praktinih vjebiSaradnja saroditeljima
GRAA I FUNKCIJABILJAKA
korijen; graa i funkcijaizdanak; graa i funkcija stablo;graa i funkcija list; graa ifunkcija
Posjeduje znanja o graifunkciji
biljaka, njihovimosnovnimdijelovima, grai i funkciji osnovnihdijelova
Razlikovanje biljnogodivotinjskog svijeta,pravljenjejednostavnijih klasifikacija
biljaka opisivanje graekorijena, izdanka,stabla i lista,povezivanje vesteenih
znanja iiskustava samaterijom koja seobrauje
uvanje biljnogsvijeta uokruenju, uestvovanje
u akcijamauzgajanja
biljaka ukoli i kolskomdvoritu
Sakupljanjebiljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova,izrafa
tematskih panoa, pomodrugima
Saradnja sa lokalnom zajednicom,koritenje njenih resursa za potrebe
nastave
Procjenjivanje napretka uenika,
podsticanje radoznalosti, mate i razvoj
kreativnosti
Disanje biljaka Zna ta je biljkamapotrebno za disanje i nakoji nain diu, znaaj
disanja biljaka za ivotnaZemlji
Fotosinteza Znaju objasniti proces fotosinteze kodzelenebiljke kao process disanja I
proizvodnjekiseonika I hrane
Pravljenje shematskogprikaza
disanja biljakana primjeru
stablaice
Izrada shema,pripreme
mikroskopa i mikroskopiranje
list a biljke, koristidodatneizvore znanja
Pozitivan stavprema
znaaju biljaka koje svojim
disanjem proizvodekisikneophodan zaivot ljudi i
ivotinjana Zemlji
Izgraen stavpremapovezenosti ive ineiveprirode iulozi neiveprirode ufotosintezi
Uee uradovima uokolini kole
PomoroditeljimaPosmatranje, izvoenjezakljuaka, predvianje
Izvoenje ogleda,predvianje, zakljuivanje,izrada shematskihrikaza
Priprem anje,organizacija nastave u prirodi
Izrada didaktikimmaterijalaPosmatranje ipraenje napretkauenika
Osmiljavanjesituacija zainteraktivno uenje Organizacija
izleta Podsticanje razvojaradnih i
navika
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
45/97
51
Cvijet i cvat Posjeduje osnovnaznanja ocvijetu icvatu,
Razlikuju cvijet icvat, znaju
osnovne dijelove cvijeta injihovu ulogu
Izgraen pozitivanstav
prema cvijetui cvatu,
uee uzajednikimradovima u kolina izradi
tematskih panoa i
prikupljanjuipravljenju
zbirki cvjetova i cvatova
Prikupljanjerazliitih
cvjetovai cvatova,
pravljenje zbirki, izradatematskih panoa
Planiranje, pripremanje ipodsticanje uenika nakreativan
i istraivaki radPredlaganje irukovoenje
kolskim projektom
Opraivanje i oplodnja bilj akaPosjeduju znanja oprirodnom i
vjetakomopraivanju i oplodnji
biljaka
Sposobnostrazlikovanja
prirodnogivjetakognaina
opraivanja ioplodnje
Pozitivan stav oprirodnom ivjetakom
opraivanju biljakaPraktini radovi,izvoenjezekljuaka, predvianje
Planiranje, pripremanje,
podsticanje, voenje
Izrada edukativnih ididaktikihmaterijala
Biljeenje,pomaganje,
sistematiziranjeSaradnja
sa lokalnomzajednicom,porodicom Procjenjivanje
postignua
Raznovrsnost plodova i
sjemenki
Posjeduju znanja oraznovrsnosti
plodova isjemenki, njihovoj ulozi u
ivotu i razmnoavanjubiljaka
Prepoznavanjeplodova i
sjemenkirazliitihbiljaka,razlikovanje jestivih odnejestivih
Izgraen stavpremaraznovrsnosti plodova i
sjemenki uprirodii
njihovom znaaju irazmnoavanju biljaka
Rad na prikupljanju plodova
i sjemenki, pravljenje zbirki itematskih panoa
Organizacija izletauumu
Razvijanje ljubavi prema
prirodnim ljepotamaBiH
Motiviranje, praenje,procjenjivanje
Zn aaj biljaka za ovj eka Posjeduju znanja oznaaju biljakaza ovjeka
Sposobnostprepoznavanja
biljnog svijeta,prepoznavanje
jestivihbiljaka injihovih
dijelova, pravilna upotrebabiljaka u ishrani ljudi iivotinja
Ispravan stavprema
biljkamainjihovomznaaju zaovjeka
Istraivanje uprirodi,izvoenje ogleda,
koritenje dodatnih izvoraznanja
Razvijanje interesovanja ipoeljnih navikauenika
Praenje zdravlja uenika
Motiviranje uenika naigre i sport
Divlje (samoni kle) i gajene
biljkePosjedovanje znanja osamoniklim i
gajenimbiljkama i njihovoj upotrebi
u ishrani ljudi iouvanju zdravljaRazlikovanje divljih odgajenih
biljaka, opisivanje izgleda i
upotrebe biljakaodstrane ljudi
Pravilan stavprema
divljim isamoniklim
biljkama igajenimbiljkama, pomougajenju biljaka
Prikupljanje,sistematiziranje, izrada
panoa, pravljenje zbirkiOrganiziranje malihradnih akcija,
motiviranjeuenika
Uzgoj i zatita biljaka Posjedovanje znanja ouzgoju izatiti biljaka,nainu uzgoja i
nainu zatite biljaka
Prepoznavanjeznaajauzgoja
biljaka za ishranu ljudi i
ishranu ivotinja,pravilna
upotreba zatitnih sredstava
koduzgoja biljaka izatita
prilikom upotrebe tih sredstava
Izgraenpravilan stav
prema uzgoju izatiti
biljakaPraktian rad uuionici i
izvan uionice,
Organizacija i izvoenjerazliitih
ogleda savodom
Priprem a materijala Priprem
anjecjelokupnog nast avnog
procesa Organizacija
ureenja izvora
Uzgoj i zatita ivotinja Posjedovanje znanja ouzgoju izatiti ivotinja,nainu i znaajuuzgoja i njihove zatite
Razlikovanje divljih odpitomih
ivotinja, sistematizacija
ivotinja prema stanitu, nainu
ishrane,izgledu i drugim
karakteristikama
Izgraenpravilan stavprema uzgoju izatiti
ivotinja
Praktian rad useoskom
dvoritu ilifarmi,
prikupljanjeslikaivotinja,
pravljenje panoa
Organizacija izlaska upriroduPodstrekavanje, praenje,
pomaganje
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
46/97
52
ivotinje i njihova potreba zahranom i kisikom
(razmnoavanje iponaanjei votinja)
Posjedovanje znanja orazmnoavanju i ishraniivotinja i
njihovoj potrebiza kisikom, uee
u lancima ishrane
Pravljenje lanacaishrane,
nain ivotapojedinih ivotinja i
njihovorazmnoavanja,potreba za kisikom
Pravilan odnosprema
ivotinjskom svijetu
Izrada tematskihpanoa,istraivanje dodatnih
izbora znanja, praktini
radovi u koli iizvankole,
posmatranje izakljuivanje
Planiranje,pripremanje,podsticanje irukovoenje uistraivanju
Pomaganje uenicimau izradi
kalendara, plakata i drugogobrazovnog materijalaSaradnja sa lokalnomzajednicom i porodicom
Planiranje, pripremanje,organiziranje
Praenje, biljeenje,pomaganje
Ekologija; ouvanje ivotnesredine
Posjedovanje znanja oekologiji
kao nauci oouvanju zdrave
ivotne sredine
Ouvanje ivotnesredine,uee uakcijama ureenjaokolia, davanjedoprinosa
ouvanju ivotne sredine
Pravilan odnosprem a
ouvanju ivotne sredine.
Aktivno uee uouvanju
ivotne sredine, praktiniradovi u koli iizvannje,prikupljanje materijala za
nastavu, istraivanje,
zakljuivanje
Omoguavanjeposmatranja,
prikupljanje materijala, pomouenicima u sam ostalnom i
grupnom radu
Organizacija akcijaouvanjazdravog okolia
Fizikalna svojstva tvari
Tvar/supstanca, uzorakMjerenje temperatureledaprilikom
topljenje itemperature vode koja
se zagrijava, vode kojakljua iisparava se, izradagrafikona
promjene temperature u odnosuna vrijeme zagrijavanja.Kroz oglede usvojitipojmove u
vezi s prelazom tvari izjednog u
drugo agregatno stavnje
Prepoznavanjeagregatnih
stanja vode, mjerenjetemperature vode,izrada
grafikona,
Pravilan odnosprem a
preuzetim obavezama i
zadacima,pravilnorukovanje priborom imaterijalom zaizvoenje
ogleda.
Aktivno uee upripremi i
izvoenju ogleda,preduzimanje mjera
opreza, izvoenje
zakljuaka iinterpretacijadobijenih rezultata.
Planiranje i pripremanjeogleda,
preporuka ire literature uenicima,
praenje i ocjenjivanje
O tijelima
Usvojiti pojmovevrstih,tenih igasovitih tijela,pravilnihi
nepravilnih oblika, agregatnogstanja pojedine materije.
Ogledom pokazatida su i
plinovi tijelaida zauzimaju
prostor (npr.obrnutimuranjanjem ae uvodu),
usporedba pravilnih inepravilnih oblika
Zauzimanjepravilnihstavova prema oblicima
izprirode ivjetakimoblicima, pravilnaupotreba materijala ipribora zaizvoenje
ogleda.
Istraivanje u neposrednom
okruenju,izvoenje
zakljuakaidonoenje
sudova opojedinim
pojavam a, aktivnouee
u izvoenjuogleda.
Planiranje i pripremanjenastavnog procesa,upuivanje
uenika nairu literaturu, praenjeivrednovanje rada uenika,
pomodjeci sposebnim
potrebama uradu.
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
47/97
DRUTVO
53
-
7/25/2019 NPP 5 Razred
48/97
54
DRUTVO
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA
Stjecanje znanja:
- o svojoj domovini, njezinom poloaju, historijskim/ povijesnim etapama razvoja, dogaajima iz prolosti,stanovnitvu, okruenju i vanosti ouvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetskezajednice
- o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja
- o kulturno- historijskim /povijesnim znamenitostima domovine
- o nacionalnim, vjerskim i kulturolokim obiljejima i osobenostima stanovnika Bosne iHercegovine
- o regionalnim obiljejima Bosne i Hercegovine
Uenici znaju:
- obiljeja koja simboliziraju naudomovinu (grb, zastava i himna)- geografski/zemljopisni poloaj Bosne i Hercegovine- teritorijalno ureenje Bosne i Hercegovine, ulogu i znaaj glavnog grada- narode i narodnosti koje ive u naoj domovini i ire- objasniti poloaj Bosne i Hercegovine kroz historiju/ povijest, borbu i tenje njenih naroda za
slobodom i nezavisnosti
- to karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom, kulturnom i vjerskom pogledu- ulogu i znaaj vanih kulturnih i vjerskih sredita za ivot stanovnitva- regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine, karakteristike regija u ekonomskom, saobraajnom/
prometnom i kulturnom pogledu.
Sposobnosti i vjetine
Uenici:
- samostalno ili u skupinama uenici promatraju, ue i dolaze do individualnih ili zajedn
top related