npp 5 razred

7/25/2019 NPP 5 Razred

1/97

1

NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA

5.RAZREDDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

TUZLANSKI KANTON

Ministarstvo obrazovanja, nauke,

kulture i sporta

BOSNIA AND HERZEGOVINA

FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

TUZLA KANTON

Ministry of education, science,

culture and sports


2/97

2

NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED

DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI

BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMINIBROJ

NASTAVNIH

SATI

GODINJIBROJ

NASTAVNIH

SATI

1. Bosanski/hrvatski,srpski jezik i

knjievnost 5 1752. Strani jezik 3 105

3. Matematika 4 140

4. Priroda 2 70

5. Drutvo 1 356 Osnovi tehnike i informatike 1 35

7 Kultura ivljenja1

35

8. Likovna kultura1 35

9 Muzika kultura 1 3510. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 35

UKUPNO REDOVNE NASTAVE21 735

IZBORNI

FAKULTATIVNI

PREDMETI Vjeronauka-Religijska kultura 2 70

OSTALI

VIDOVI

NASTAVE

Vannastavne aktivnosti

Fakultativna nastava

Dodatna/dopunska nastava1 35

Odjeljenska zajednica1 35

UKUPNO25 875


3/97

3

P R O G R A M INASTAVNIH

PREDMETA

ZASTUPLJENI H U PETOM RAZREDUDEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE


4/97

4

Bosanski / hrvatski / srpski

jezik iknjievnost


5/97

5

BOSANSKI/HRVATSKI/ SRPSKI JEZIK I KNJI EVNOST

V RAZRED 5 sati sedmino 175 sati godinje

Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva

ITANJE

15 nastavnih sati

itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i etikih vrednotateksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom)

- Usavravanj e svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost)- Samostalno itanje nepoznatih tekst ova, brzo pronalaenje vanih

informacija

PISANJE

10

Razvijanj e sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logikistrukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskihcjelina u pisanom radu

Dalji rad na usavravanju t ehnike pisanja i est etske strane rukopisa

INTERPRETACIJA

KNJIEVNOGTEKSTA

40 (itanaka tiva)20 (lektira)

Razvijanj e recepcijskih sposobnosti,

osjetljivosti za umjetniko kazivanje,obogaivanje emoti vnog svijeta, smisla isposobnosti za prepoznavanje i izraavanjeljepote rijeima

Razvijanj e jezikih sposobnosti , kreatiivnog ikritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina ivrijednosti

Lektirom razvijati sposobnost

samostalnog itanja iizraavanja doivljajaknjievnih djela, kao isposobnost procjene djela i

poruke ,zauzimanje stava i

sposobnost uivanja u

itanju

GRAMATIKA

PRAVOGOVOR I

PRAVOPIS

45

Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi b/h/s jezika

Razumijevanje znaenj a reenica u tekst u i teksta, mogunost prepoznavanjapotrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera

Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sazakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije

KULTURA

IZRAAVANJA

30

Razvijanj e jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanostikorektnog i lijepog govora u usmenoj i pisanoj formi

Ovladavanje jezikim sredstvima potrebni m za uspjeno izraavanje upojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja

Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim

reenicama

MEDIJSKA KULTURA

15

Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadrajatampe

Razvijanj e sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom navrijednost (pouno, manj e pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski itelevizijski ki)

Ovladavanje terminologijom vanom za snalaenje u svijetu fil ma, radija,televizije, tampe


6/97

6

PROGRAMSKI SADRAJI, ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I OEKIVANA POSTIGNUA

I T A NJ E I P I S A NJ E

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI

ODGOJNO-

OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA

itanje tekstova tampanihlatininim i irilinimpismom

Razvijanje tehnike itanja,razumijevanje i

reprodukcij a proitanog sa,ili bez elemenata

stvaralatva

itanjem do novihinformacija i novih znanja

itanje kao inilacrazvoja djeijeggovornog izraza

itanje u funkciji estetskogi etikog odgoja

P i s a nj e

Prepisivanje

Pisanje po diktatu

Kreativno pisanje

Osamostaljivanje

uenika u komunikacijis tekstom

Uvjebavanj esamostalnog itanjapomou uputstava tipa:(prethodno proitatitekst, potcrtati manje

poznate i rijei koje suteke za izgovor,uvjebati izgovor tihrijei,zamisliti da ima

mn ogo slualaca,povr emeno pogledati u

njihovom pravcu,

razmisliti kada je

umjesna upotreba

primjerenih pokreta,

glas prilagoditi

karakteru teksta)

- usavravanje itanjau sebi radi breg

razu mij evanja

Razvijanje sposobnosti

samostalne

interpretacijeproitanog isposobnosti izdvajanja

bitnih elemenata


oblikovanja smislenog

sadrajaPrepoznavanje

kompozicionih cjelina

Pisanje uz uvaavanje

zakonitosti, pravila i

normi gramatike ,ortoepije i ortografije

Izraavanje linihosjeanja, stavovai miljenja

Pravilno itanje irazumijevanje

proitanog

Mogunostreprodukcije

(samostalno ili na

osnovu pitanja)

Mogunostprepozn avanja

vanih pojedinostiu tekstu

Mogunostsamostalnog

sluenja tekstomradi usvajanja

novih znanja

Mogunostidentifikacij e

rijei,reenica,dijelova teksta

koji predstavljaju

prepreku uuspj enomdruenju stekstom

Mogunost tanogprepisi vanj a

teksta

Pisanje po diktatu

kratkih reenica

Tano odgovaranj e

napostavljenapitanja

Razvijena

tehnika itanja-pravilnost

brzina i

izraajnost

Razumijevanje

proitanog ,mogun ostsamostalne

reprodukcij e

(odgovori ma napostavljena

pitanja,

prepriavanj embezplana

rj eavanjemzadataka koj i

podrazumijevaju

linu procjenu)

Snalaenje utekstovima koji

se razlikuju po

obimu isloenosti radiusvajanja novih

znanja

Razvij ena

samostalnost u

pisanju po

diktatu,prepisiva

nju,i pisanju

slobodnih

sastava i u

oblici maizraavanja kojisuprogramska

obaveza

Izraajno itanje,prenoenje tona iraspoloenja nasluaoce

Usklaenost

intonacije, jaine iboje glasa sa

sadrajem

itanje manjepoznatog i

nepoznatog teksta,razumijevanje

proitanog ireprodukcija

vanih pojedinosti

Sposobnost

kritikog istvaralakogitanja

Jasno izgraen stavo sadraju,

Mogun ost

diferencijacijesadraja s obziromna vanost upamenju ireprodukciji

Mogun ostsnalaenja u svimoblicima izraavanja,poznavanj e

pravila pisanja i

gramatike u obimu

koji je utvren

programom


7/97

7

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNICILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA

M INIMALNA

DOVOLJNA

VISOK A

Knjievnitekstovi :

Ivo Andri:Aska i vuk

Skender

Kulenovi:Cesta

Alija Duboanin:arkoBranko opi:I zokrenuta priaEla Peroci:

Majin darNarodna pria:Ko je na svij etu

najjaiA.S.Pukin:Bajka o ribaru i

ribici

Stevan Bulaji:SarkaEref Berbi:Kako je otiloljeto

Poslovice (izbor )

Aleksa Miki:

L ipov cvatVesna Krmpoti:Koli ko je tekapahuljica

(igrokaz)

Doivljaj knjievnogdjela u cjelini i

sposobnost izraavanjadojma

Formiranje i usvaj anj e

temeljnih pojmova iz

teorije knjievnosti

Zapaanje i for mulacijateme knjievn og dj ela(o emu tekst govori)

Razumijevanjerijei/poj mova:f a b u l a

k o m p o z i c i j a

Uoavanje ikarakt erizacija

likova u djelu:

zakljuivanje oosjeanjima likova naosnovu dijaloga i

njihovih postupaka

Uoavanjekarakteristinih dijelovateksta, reenica, rijeikojima su direktno

izraeni osnovna misao,piev stavi stavovi lica

Izbor karakteristinihmjesta u tekstu:

opis lika, pejzaa,dijalog, mjesto i vrij eme

radnje, pojaavanjedinaminosti, humor

Razlikovanje govora

pisca i govora lica

Zapaanje logikihcjelina u kompoziciji

teksta

Samostalno itanje,razu mijevanje

proitanog imogunostreprodukcije

Uoavanje likova uknjievnom tekstu imogunost uoavanja

njihovih glavnihosobina

Mogunostzakljuivanja(o porukama

zakljuuje uznastavnikovu pomo i

posredovanje)

Uoavanje logikihcjelina u knjievnomdjelu

Mogun ostprepoznavanja

karakteristinih mjestau tekstu

Mogunost uoavanjaUzroka i posljedica u

ponaanju likova uknjievnom djelu

Potpun a samostalnost

u itanju,razumijevanju i

reprodukciji sadraja

Poznavanje i

razlikovanje

poj mova: tema

knjievnog djela,fabula i kompozicija

Uoavanje logikihcjelina u tekstu i

formulisanje

podnaslova

Uoavanje likova uknjievnom djelu,karakterizacija,

formulisanje poruke

Mogunostuoavanjaopisa,dijaloga,

mjesta i vremena

radnje, dij elova

teksta koji

predstavljaju

posebnu

dinaminost urazvoju dogaaja

Potpuna

u analizi knjievnog

teksta,mogunostreprodukcije svih

vanih elemenata

Potpuna samostalnost

u sluenju tekstom kaoizvorom informacija,

doivljaja i vrijednosti

Mogunost kritikogpromiljnja o knjizi,likovimai njihovim

postupcima,

Razu mij evanje

pojmova iz teorije

knjievnosti koji su

programska obaveza

Stvaralaka upotrebasadraja proitanihknjievnih tekstova uvlastitim pismenim

radovi ma

Bogat rjenik koji jeu funkciji

komunikacije i

kvaliteta usmenih i

pismenih vjebi

Mogunost upor edbeknjievnih tekstovas obzirom na tematiku,

ljepotu

kazivanj a,jezikeaspekte

Uporeivanje

vrijednosti ,poruka

pojedinih knjievnihdjela

Razvijen senzibilitet za

doivljaj i izraavanjedoivljaja na nainkoji ima elemente

originalnosti

(izbor rijei, dojmovi)

samostalnost


8/97

8

Nasiha Kapidi-Hadi:Vezeni most

Enes Kievi:

KiaGrigor Vitez:

evina jutar njapjesma

Musa azimati:Bosna uboriDobria Cesari:Jesen

Gustav Krklec:

Bij eli grad

Dragan Kulidan:

Potoiukrija Pando:Posljednj e laste

Lektira:Ahmet

Hromadi:Patul jak vam

pr iaAlija Duboanin:Tiha rij eka

djetinjstva

Ivana BrliMaurani:Pr ie iz davni neani Rodari:PutovanjePlave

Strijele

Mark Tven:

Tom Sojer Ismet

Bekri: Jesen ugradu (i zabrane

pjesme)

Lirska pjesma

Osnovna osjeanjau pjesmi

Stilska sredstva:

poreenje, epitetPjesnika slikavizuelni i akustiki(sluni) elementi upjesnikoj sliciPjesnika slika izraenabojom i zvukom

Zapaanje ritma i rime,izraavanje doj ma

Izgraivanje knjievno-estetskog senzbiliteta


uenja napamet i

mogunosti izraajnogrecitovanja

Samostalnost uitanju,razumijevanju

Razvijanje crta

kreativnosti

posredstvom aktivnosti

koje podrazu mij eva

domaa lektira

Mogunost adekvatnog

odgovora na doivljajpjesme rijeima,likovnim izrazom

Prepoznavanje

pjesnikih slika

Mogun ostmemorisanja i

recitovanja

Mogun ostsamostalnog itanjai razumijevanj a

toka dogaaja,

uoavanje likova,mogunostreprodukcije

Prepoznavanje

osnovnog osjeanjau pjesmi

Mogun ostuoavanja stilskihsredstava

Uoavanje ritma irime

Razlikovanje

poj mova iz teorij e

knjievnosti koji

suprogramskaobaveza

Sposobnost

samostalnog itanja,izraavanj adoivljaja u usmenoji pisanoj formi

Mogunostprepriavanjateksta i

prilagoavanj aposebni m

zahtjevima

( oekivanimslijedom ,uz

saimanje )


poetsku rije

Doivljavanje snagepoetske rij ei

Vjetina u izboru iupotrebi rijei ugovoru ipisanju

Pokuaji pisanjapoezij e

Mogunost ivogizraajnog govorenjastihova

Potpuna samostalnost

u itanju

Bogatstvo rjenika iizgraen kriterij zaizbor knjige

Mogunost osobenoggovora o proitanomdjelu, Prepoznavanje

dijelova

katrakteristinih ponaraciji,opisu


9/97

9

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

PROGRAMSKI

ZAHTJEVI

ODGOJNO-

OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANAPOSTIGNUA


Zaviajni govor iknjievni jezi k

Rijei iz mog zaviaja

Azbuka

Vrste rijei:Imenice: zajednike,vlastite, zbirne,

gradivne, stvarne i

nestvarne

Zamj enice: line,prisvojne, pokazne

Pridjevi (opisni,prisvojni, gradivni ),

poreenje,komparacijapridjeva

Reenica:Atribut i apozicija,

objekat u reenici

Pravogovor i pravopis:

Veliko slovo u

jednolani mi vielanim i meni ma

gradova, naselja, zemaljaPisanje brojeva slovima

(glavni i redni)

Upravni i neupravni govor

Upotreba interpunkcijskih

znakova u reenici: zareza,crte, take, dvotake,upitnika, usklinika,navodnika

Doivljaj ljepotevlastitog, organski

utemeljenog govora ali

i razumijevanje znaajaupotrebe normativno i

stilski ureenog jezika

Usvaj anj e

znanja o

pravilima, jedinicama

jezikog sistemaprincipima i

zakonitostima njihovog

ustrojstva

Razvijanje logikogmiljenja izakljuivanja(sposobnosti analize,

sinteze, uporeivanja,apstrakcije i

generalizacije)

Uoavanje znaajaPravilno napisane rijei

( gramatiko-pravopisniaspekt kao segment

pismenosti i

ope kulture)

Poznavanje azbuke i

abecede

Razlikovanje

promjenljivih vrsta rij eii mogunostprepoznavanja

potrebnih pri mjera

u tekstu

Mogunost sluenj asmislenim reenicama

Prepoznavanje proste

neproirene i proirene

reenice

Mogunost uoavanj asubjekta ipredikata

u reenicama,atributa, apozicije i

objekta

Pravilna upotreba

interpunkcijskih znakova

Ovladavanje zahtjevima

i njihova primjena najednostavnim

pri mjeri ma tekstova i

situacija

Mogunosttanegramatikeanalize teksta

na razini

usvojenih

znanja od I-V

razreda

Mogunostnavoenja

novih pri mjera

Korektnosluenje

pravilima o

upotrebi

interpunkcijskih

znakova

Poznavanje

pravila idefinicija i

njihova

korektna

primjena u

izgovoru i

pisanju

Dobro

poznavanje

sadraj agramatike i

pravopisa

koji su

programska

obaveza od I-V

razreda

Mogunostsamostalne

analize reenicei teksta u skladu

spostavljenim

zahtjevi ma

Vjeta upotrebaznanja o reeniciu samostalnim

pismenim

radovi ma

Pri mjenanauenih pravilana razini

automatizacije


10/97

10

KULTURA IZRAAVANJA

PROGRAMSKI

ZAHTJEVIODGOJNO-OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANA POSTIGNUA


Naracija

Prepriavanjebez obaveznog

sastavljanja

plana

Prepriavanje susmjerenjem na

saimanje teksta

Prianje naosnovu datih

tematskih rijei

Prianjedogaaja idoivljaja

Deskripcija

Opis pejzaa

Osposobljavanje za

reprodukciju teksta bezformulisanja naslova

cjelinama sadrajauz uvaavanj e hronologije ukazivanju i norme

standardnoga jezika


uoavanja uporinih mjesta,,saimanj e sadraja iizraavanje punimreenicama

Pojaavanje mogunostisamostalnog izraavanjareenicama koje su jasne igramatiki pravilnostrukturirane

Osposobljavanje za

ivo, jasno, ubjedljivogovorenje i pisanje


organizacije usmenog i

pisanog izraavanja i

procjene efekata,rezultatavlastitog rada

Mogunost

prepriavanja kojee obezbijeditirazumijevanje svih

vanih el emenata usadraju

Sposobnost

sastavljanja priena osnovu

poticajnih rijei :uz svaku tematsku

rijeda kaesmislenu reenicu, a

da reenicei ne cjelovitu priu

Mogunost prianjadogaaja i linogdoivljaja sa bitnimel ementima sadrajai naglaenomemotivnom notom

Izraavanjevienog rijeimakoje su primjerene

tematici, situaciji

Snalaenje u svim

oblicimaizraavanjaPrepriavanjesadraja bezsastavljanja plana

Sastavljanje priepo dati m rijeima,a da pria ima svevane element e

Reenice su jasne itematski se

oslanjaju nasadraj, odnosnodate rij ei kaouporine, poticajnetake

Mogunostgovorenja o

dogaajima idoi vljajima

Mogunostprepriavanja

teksta potpunimjasnim i gramatikipravilno

oblikovani m

reeni cama

Sposobnost

sluenja svimobli cimaizraavanja imogunostunoenjaelemenata

originalnosti

Mogunostproirivanja isai manja tekstaunoenjem novihideja

Osoben izbor

jeziki h i sti lskihsredstava

Ispoljavanje

smisla za

upotrebu epiteta,

uvoenjedijaloga,

unoenjeelemenata

humora,

Postojanjekriterija za

procjenu kvaliteta

usmenog i

pismenog

izraavanja(ovo je dobro

uraeno,a ovomogu uraditi

bolje)


11/97

MEDIJSKA KULTURA

PROGRAMSKI

ZAHTJEVIODGOJNO-OBRAZOVNI

CILJEVI

OEKIVANAPOSTIGNUA

MINIMALNA DO VOLJNA VISOKA

Izraajna sredstvadjela ekrana

(kadar

montaamuzika)

dijalog u filmu i

pozorinoj/kazalinoj

predstavi

Film-knjievnodjelo-

pozorite(poreenjeizraajnihmogunosti)

Razumijevanje djela ekrana

/filmai televizije/

Povezivanje kadrova po

sjeanju(sposobnostidentifikacije mjesta ivremena,likova,objekata,

radnji,povezanost radnji,odnosai sukoba meu likovima)

Razumijevanje redosljedakauzaliteta dogaaja,odnosa

meu akterima radnje

Razumijevanje poruka

Razvijanje sposobnostiprepoznavanja vlastitih potrebai stavova posredstvomidentifikacije s linostima naekranu

Odgoj za gledanje djela ekranas ciljem uoavanja vanihpojedinosti, mogunostiizbora,osmiljavanje imogunost klasifikacijesadraja

Razumijevanje

sloenosti filmskog djela iizraajnih mogunosti filmaGledanje djela ekranakao vjeba u umijeuposmatranja i obogaivanjavizuelnog pamenja,mate,miljenja,bogaenjaasocijacija

Razvijanje senzibiliteta zaprepozvanje i doivljavanjesnage rijei i slike, govora,zvuka i tiine

Razlikovanj e

sredstava

izraavanja

Mogunost

koncentracije

panje nasadraj ukontinuitetu

Mogunost

memorisanja i

reprodukcije

vienog posjeanj u

Sposobnost

razlikovanja

prihvatljivog i

neprihvatlj ivog

ponaanj alikova u djelima

ekrana sa

atanovitavrijednosnih

principa

Razlikovanje

sredstava

izraavanjafilma,radija,

televizije,pozorita/kazalitaknjievnosti

Sposobnost

percepcije i

recepcije djela

filmske u mjetnosti

pozorita /kazalita

Mogunost

samostalne

reprodukcije po

sjeanjui

ocjene sa stanovitavrijednosnog

sistema

Prepoznavanje

izraajnihsredstava

filma,televizije,

pozorita/kazalita

Razvijena sposobnost

analize

umjetnikih djelafilma,knjievnosti,pozorine umjetnosti uobimu koji je predvienprogramom


poreenje djela ekrana imogunost kritikogpristupa analizi

Posjedovanje bogatstva

ideja o moguem sadrajunovih filmova

Naglaen interes premaumjetnosti


12/97

ENGLESKI JEZIK

V RAZRED OSNOVNE KOLE - PETA GODINA UENJA

(3 ASA SEDMINO - 105 ASOVA GODINJE)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi nastave engleskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenja

Nastaviti na naglaavanju promoviranih ciljeva:

uenje jezika, a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje,

pozitivnog,razigranog stava prema uenjujezika

podsticati motiviranje odgovornog i aktivnogstava

podsticanje radoznalosti i kreativnosti;

dalje njegovanje razumijevanja i logikogpamenja

podsticanje temeljitosti, predanosti i

preciznosti u uenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj

produkciji nauenog,b primjereno uzrastu kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje

engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo

postupni i odmjereni prelaz ka itanju ipisanju jednostavnih rijei i reenica.

Uenici e:

razviti elju i ljubavi prema uenjuengleskog jezika

razumjeti primjerene sadraje naengleskom jeziku

prihvati logiki pristup upotrebi nauenog izraavati slobodu i samostalnosti u govoru

i direktnom reagiranju

znati itati rijei pojedinano povezano sakonkretnim pojmovima

znati itati jednostavne reenice

znati prepisivati, davati kratke pismeneodgovore, popunjavati slova i rijei razviti samopouzdanje u izraavanju

primjereno uzrastu

prepoznati zadovoljstvo i korist priproirivanju znanja stranog jezika


13/97

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ:

Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.:

- kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd (Likovna kultura, ples)

- kroz sportove i igre (Tjelesna i zdravstvena kultura)

- sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura)

INTERKULTURALNE VJETINE:

Uenici e se:

- upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene

- upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekihpozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr.: Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day)

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moepodrazumijevati:

- govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/neitd.

- uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol),itd.

UENJE KAKO TREBA UITI:

Uenici e uiti da:

- razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika

-budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik

- koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama


14/97

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih

PROGRAMSKI SADRAJI

- Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta);

- Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja);

- Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine);

- Gramatika (gramatika podruja za dati nivo);

- Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj dapobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika.

Nastavnik treba da:

-paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pie pismenepripreme za svaki as;

- stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje;

- razvija od poetka radne navike;

- razvija komunikacijske sposobnosti;

- razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika;

- osposobi uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue;


15/97

- njeguje potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja;

- slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom;

- da se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima.

- da procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima;

- da primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup;

- da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji;

- da ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, ne go da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, aliprimjereno uslovima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije uenika nadaljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastitiuinak.

Interdisciplinarni sadrajUenje stranog jezika je izuzetno povezano sa podrujima drugih kolskihpredmeta. Korelacijaje naroito izraena sa predmetima likovne imuzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike (brojevi, sabiranje), prirode (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuniljubimci), vjeronauka(praznici), bosanski jezik (opisivanje), kultura ivljenja (higijenske navike).

Interkulturalne vjetineUpoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje sa vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema

razliitostima.

PreporukeZa organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u petoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnimaktivnostima tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugihpredmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama uenika. Koristiti igru i pje smu kao osvjeenje i


16/97

uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti unastavi.

Nastavne metode i oblici rada

Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad uparovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igrerijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali uinkoviti i koje treba primjenjivati.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama:

Ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

Napomena nastavnicima:

Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema uenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica jer treba imati na umu dase radi o uenicima koji su u hronolokom smislu uenici 4. razreda nekadanjeg osmogodinjeg obrazovanja.


17/97

Engleski jezik

Nivo Teme Funkcije i vjtine Aktivnosti Gramatika Vokabular5. razred

Prvi stepenelementarn

og

znanja

Porodica

kola

Moje

okruenje

Svakodneni

ivot

Slobodno

vrijeme

ivotinje

Zemlje,narodi

Izraavanje vremena

Izborna tema-

obrada

bajke,

prie,ilipjesme

Uenici e znati:- upuivatiodgovarajuepozdrave i odgovarati

na njih

- vritiupoznavanje

- obraati se ljudima

- identificirati ljude i

predmete

- locirati ljude i

predmete

- opisivati:

- ljude i predmete

- neka raspoloenja istanja

- trenutnu aktivnost

- postavljatipoznatapitanja i odgovarati na

njih

- traiti i nuditipomo(Canyou helpme? Can I help you?)

RECEPCIJA:a) SLUANJE IREAGOVANJE:Uenici e sluatiizgovoreni tekst i

reagovati:

1) neverbalno,

npr.:pokazivanjem/doticanjem predmeta ili

dijela tijela koji se

spominje, izvravanjemuputa i nareenja,zaokruivanjemtanog odgovora/opcije,ispunjavanjem tabele

oznaavajui naodgovarajui nainpotvrdne ili taneodgovore, odnosnonegativne ili netaneodgovore, povezivanjem

odreenih ilustracija sa

odgovarajuim tekstom,oznaavanjemtanih/netanih (T/F)tvrdnji itd.2) verbalno, npr.:

ponavljanjem rijei, izrazaili itavih reenica koje jeizgovorio nastavnik ili

Uenici e ponavljati iliuiti:

Imenice:- brojive, nebrojive- pravilnu/nepravilnu

mnoinu

Zamjenice:- Line, subjekatski iobjekatski pade- Pokazne this, that,

these, those- Upitne, who, which,

what, whose

- Prisvojne

- Neodreene,somebody, anybody,

nobody

Pridjevi:- Determinatori,

lanovi, a/an, the, nultiPrisvojni pridjevi,

Pokazni pridjevi, this

(girl), that (boy), these(girls), those (boys)

Pridjevi za neodreenukoliinu i broj, e.g.some, any, much, many,

Uenici e ponavljati iuiti samo osnovnivokabular koji se

odnosi na date teme,

kao npr.

lanovi ue i nekilanovi ireporodice, npr.mother,grandfather, uncle, aunt, grandson,

opisivanje tjelesnih i

karakternih osobina

ljudi

kola, npr.school premises,

school subjects,

furniture, pupilsthings, extracurriculum

activities, somemusical

instruments, itd.

Okruenje,seasons of the

year, weather

(npr. rainy, sunny)in the garden,

(npr.vegetable/flo


18/97

- traiti i davatiinformacije

-sluatioekujui dauju odreenuinformaciju

- izraziti na vrlo

jednostavan nain:

- slaganje i neslaganje- znanje i neznanje

- sposobnost i

doputanjem (can,may)

- ponudu (pismenu ili

usmenu) koristeinajosnovniji

vokabular

- sljedee emocije:slaganje, neslaganje,

dopadanje,

nedopadanje,

zadovoljstvo,

zanimanje i

oduevljenje za neto,iznenaenje,razoarenje,zahvalnost

- ideju posjedovanja(have, have got,

Johns book, his houseetc.)

koje su uli sa kasetofona,davanjem kratkih

odgovora na pitanja koja je

postavio nastavnik ili koja

su uli sa kasetofona,popunjavanjem tabela,biljeki ili reenica itd.

b) ITANJE I

REAGOVANJE:Uenici e itati kratketekstove, usebi ili naglas, ireagovati

1) neverbalno, npr.:

traenjem odreenihinformacija, izvravanjemuputa i nareenja,povezivanjem odreenihilustracija saodgovarajuim tekstom,povezivanjem nabrojanih

rijei sa odgovarajuimbrojevima ili simbolima,

oznaavanjem

tanih/netanih (T/F)tvrdnji itd.2) verbalno, npr.:

postavljanjem pitanja i

davanjem odgovora,

biranjem tanog odgovora,ispunjavanjem tabela ikrialjki, dovravanjem

allUpitni pridjevi, what,

which, whose

- Opisni pridjevi,

najei, u okvirudatih tema

Brojevi: 1- 100

Glagoli:Present Simple(potvrdna,negativna, upitnaforma)

Present Continuous

(potvrdna, negativna,

upitna forma)

Glagoli be, have/have got


upitna forma)Modalni glagoli can, may


upitna forma)

Imperativ, sva lica

jednine i mnoine

Prilozi (najei):- Mjesto

- Smjer, npr. left, right,

east, west

- Vrijeme,

- Nain, npr. slowly,quickly

wer garden), somegardening tools

(npr. spade, rake,

watering can), in

the country (npr.

camping, tent,lunch box, fire)

Svakodnevni

ivot, rutinskeaktivnosti,shopping , npr. atthe supermarket,

buying some

vegetables andfruits, going out

(npr. library,swimming pool),

my clothes,visiting relatives,

friends, itd.

Slobodnovrijeme, at thepark (npr. slide,jungle gym, swing,

jump rope), snow,

snowball,

snowman, outings

ivotinje,


19/97

- izviniti se i prihvatiti

izvinjenje

- sugerisati neku

akciju (Lets )

- prihvatiti i odbiti

ponudu ili molbu

- govoriti na

jednostavannain o svakodnevnimaktivnostima i

radnjama

reenica, popunjavanjempraznina zadatim

rijeima, povezivanjemrijei u stupcima A i B,sklapanjem ispreturanog

teksta u smisaonu cjelinuitd.

PRODUKCIJA:

a) GOVOR:Uenici e:- uestvovati u razgovorusa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom- davati upute i nareenja- igrati uloge

- recitovati, pjevati i igrati

jezine igre itd.- opisivati osobe,predmete i situacije

-postavljati jednostavna

pitanja i davati odgovore

b) PISANJE:Uenici e:

- prepisivati kratketekstove

- pisati po diktatu

- ispunjavati

tabele/krialjke- ubacivati/ podvlaiti/redati rijei u smisaonereenice

Prijedlozi:- Mjesto, npr. in, on,under, behind, in front

of

- Vrijeme, npr. in, on,At

Reenica:

- Osnovni red rijei upotvrdnoj, negativnoj,upitnoj i zapovjednojreenici

- There is a/There are

someIs there a?Are there any?

domestic, wildanimals, pets

(osnovni

vokabular)

Zemlje i oblasti,culture (osnovni

vokabular)

Izraavanje vremenasati, dijelovi dana,godinjadoba, mjeseciu godini, izricanjevremena, brojevi do

1000, osnovne raunskeoperacije

Osim to e stalnoproirivati vokabular,uenici e ponavljatiili uiti da koriste:- Skraenice,najee, npr. a.m.,p.m., UK, USA,

skraenice za daneu sedmici i mjesece

- Afikse, u vezi sa

datim temama i

gramatikom, npr. -

s, -ing


20/97

- pisati reenice koristeitanu formu glagola uzagradi

-odgovarati na pitanja

- dovravati reenice- pisati kratke sastave napoznate teme itd.

-povezivati pobrkane

dijelove pisanog teksta

- Antonime, uvezi sa datim

temama, npr. fastslow, updown,hotcold

- Sloenice, u vezisa datim temama,

npr. football,basketball,

swimming-pool,pen-friend

- Kolokacije, u

vezi sa datim

temama, npr.

outdoor sports, to

do homework,make a phone call


21/97

21

NJEMAKI JEZIK


22/97

22

NJ E M A K I J E ZI KPETA GODINA UENJA, V RAZRED OSNOVNE KOLE(3 sata

sedmino/tjedno 105 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog

okvira za strane jezike.Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje uenik moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza ireenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za

neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati

potrebna mu je znatna pomo da bi razumio:

usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili

prijevod

itanje i razumijevanje ita naglas poznate rijei i reenicezna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu

ako je dozvoljeno ponovljeno itanjeGovor

pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam iintonaciju reenicereproducira napamet nauene stihove i pjesmice

zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o

osnovnim temama

uestvuje u razgovoru po modelu

daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima

opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju

pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije

Pisanje prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kraereenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice

po modelu

zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim

temama (odgovori na direktno postavljena pitanja,

pisanje kratkog pisma, krat kog opisa neke osobe)

Znanje ojeziku Na ovom nivou uenja jezika ueni k ne st jee znanje o jezikunego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike

elemente.

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline:

Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraenih u pr v o m , dru gom , treem i etvrtom razredu, u petomrazredu e se ponuditi i nove cjeline:

1. osobe iz neposredne okoline

2. moja soba

3. nae tijelo i zdravlje

4. boje

5. voe i povre, zdrava ishrana

6. kupovina

7. dnevne aktivnosti

8. na igralitu

9. ivotinje (zoloki vrt)

10. karneval


23/97

23

Vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular

Uenici eznati:- imenovati predmeteu

svojojsobi

- reigdje se tanalazi,(npr.Neben demBett ist mein

Schreibtisch.)

- reikoje je netoboje- opisati sebe i druge

- prilikom upoznavanja

predstaviti treoj osobisvogdruga

- imenovati voeipovre- reita vole jesti a tane- reigdjekupujemo

voei povre- pitati za cijenu

- reikoliko netokota- nabrojati aktivnosti

kojima se bave u toku

dana

- reita znaju uraditi- reiu koliko sati iukoji

dan se neimbave- nabrojati aktivnosti u

slobodnovrijeme

- reita se svenalazinaigralitu (eine Rutsche...)- imenovati ivotinje uzolokomvrtu

- reikako seoblae zakarneval i kakose

osjeaju

- napisati kratkopismoi

predstaviti unjemu sebe i

svoju porodicu

SLU ANJE IRAZUMIJEVANJE:

Uenici esluati izgovoreni tekst ireagirati

1) neverbalno,

npr.:

- crtanjem,

- razvrstavanjem slika,- povezivanjem slike i sluanogteksta,

- oznaavanjem tanih inetanih

tvrdnji

- dopunjavanjem izostavljenihrijei ureenicama

2) verbalno,

npr.:

- davanjem kratkih odgovorana

nastavnikova pitanja ilipitanja koja

su uli sakasetofona i sl.

- kraimreenicama opisatipredmet ili

osobu o kojoj sudobili informacije

ITANJE I RAZUMIJEVANJE :Uenici

e

- itati reenice i krae

tekstove ,

- traiti osnovneinformacije u

tekstu ireagirati:

1) neverbalno, npr:

crtanjem., razvrstavanjemslika,

pridruivanjem sliketekstu,

oznaavanjem tanih i netanih

tvrdnji, dopunjavanjem

reenica

2) verbalno, npr:

- davnjem kraih odgovora,- dopunjavanjem teksta

- rjeavanjemjednostavnijih

zadataka sa viestrukimizborom

GOVOR:

Uenici e:

- recitirati, pjevati,

- postavljatijednostavnapitanja,

- odgovarati na pitanja,

- igrati uloge,

Uenici e:

koristiti (alinee

uiti otome):

Imenice salanom

u jednini imnoiniu

nominativui

akuzativu:

der Freund,das

Buch, dieTafel,die

Bcher....

denFreund,das

Buch, die Tafel,die

Bcher....

Zamjenice:

-Linezamjenice

u jednini i umnoine

- Prisvojne

zamjenice(mein,

dein, sein, ihr,

unser,euer,ihr)

- upitne:

wer,was,

wann, wie,

warum, welche

(Farbe)

Pridjeve u

predikativnoj

upotrebi

Glagole:

-u prezentu usva

tri licajednine i

mnoine,:

-negativa iupitni

oblik glagola,

- za izraavanje

elje oblikmchte

Uenici ce usvajatinovi i

proirivati ve

usvojeni vokabular koji

se odnosi nadate teme,

npr. :

Upoznavanje

Bist du Peter?

Ich komme aus

Sarajevo. Und du?

Moja soba:

das Bett, der Tisch, der

Stuhl, der Computer,

der Teddy, die Puppe...

Dijelovi tijela:

der Kopf, die Nase, das

Auge / die Augen, der

Bauch...

Ich habe zweiAugen.

Meine Naseist klein.

Meine Augen sind blau..

Voe, povre,

kupovina:

Der Apfel ist rot.

Die Banane ist gelb.

Welches Obst magstdu?

Ich mag Bananen.

Tomaten mag ich nicht.Was kostet ein Kilo

Bananen?

Bananen kosten 1Euro.

Dnevne aktivnosti:

Ich frhstcke um acht

Uhr


24/97


25/97


26/97

27

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na

podsticanje interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje te

razvoj viejezinosti, na usvajanje el ementarnih jezi kih sredstava, usvajanje

strategija uenjastranog jezika.

Uenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim

svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu jeprvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Uenici u ovom uzrastu

rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija

nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti.

Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve

naueni h rijei) - horsko i pojedi nano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje

rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica.

Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za

svakodnevni ivot i interesovanja uenika ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama

njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu

koncentrinih krugova to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje

leksikog fonda.

Polazei od svoji h vlastitih iskustava uenici u nastavi njemakog jezika imaju prilikuupoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se

kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i primj

enom odreenih autenti nih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih

multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima koji ma je

njemaki maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili el

ektronske pote.

Uenici usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput

- prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja

jednostavnih tekstova,

- koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa

slikama),

- praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija

Praenje i

vrednovanje

U petom razredu osnovne kol e iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate unastavi. Ocjena iz stranog jezi ka odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim

obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e

nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

Interdisciplinarni sadraj

Programski sadraj je meusobno povezan sa drugi m p redmeti ma. Uenici e takouiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem

nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezi ka sa

aktivnostimapreuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesniodgoj, Muzika kultura, Moja okolina (igralite, zoloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo),


27/97

28

Matematika (brojevi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana).

Interkulturalne vjetine

U en ici e:

- upoznavati razliite kulture i tradicije,

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji

je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

Rad sa djecom sa posebnim

potrebama:

Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema

prilagoenom programu.


28/97

30

a x = b,x a = b,x : a = b,a :x = b.

MATEMATIKA


29/97

36

u

M A T E M A T I K AZa peti razred devetogodinje osnovne kole

(etiri asa s ed mino)

PODRUJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATAI

Znanje

Sticanje znanja:

poznavanje i upotreba matematikih simbolaformiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0

formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupaN0. formiranje pojmova i usvajanje procedura etiriosnovne raunske opercije u skupu N0. usvajanje znanja o viecifrenim brojevima injihovoj strukturi,

- predstavljanja viecifrenih brojeva na abakusu iraunskeoperacije abakus t ehnikama,

-o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednommjestu,

- o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza,prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave

potrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugimpredmetima i svakodn evnom ivotu, o ugl ovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje,vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijel ovi ma(polovini i treini). o trouglovi ma (prepozn avanje, elemen ti,

obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu o jedininim povrinama, o povrinipravou gaonika (mjerenje i izrainavanje),

o izraunavanju povrine kvadrata, o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra(mjerenje i raunanje),

o izraunavanju zapremine kocke.

Uenik e znati:

prepoznati, razu mjeti i pravilno koristitimatematikesimbole

prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve

skupa N0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj injihovu strukturu,

sa sigurnou obavljati raunanja u N0, rjeavati brojevne izraze,

predstaviti na abakusu viecifrene brojeve,modelirati brojevne izraze prema datim(tekstualnim)

uvjetima,

prepoznati i rjeavati zadatke daterijeima (i problemske zadatake)- uglove (crtati i klasificirati) , trougove (crtati i

klasi ficirati)

prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate),

vanost procjene i provjere rezultata. izraditi mod ele 1 mm

2, 1 cm

2, 1 dm

2i 1

m2,

izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz mod ela

njihovih mrea i na druge naine, izraditi modele 1 cm

3i 1 dm

3,

izvesti jednostavnija praktina mj erenja iraunanja povrina i zapremina.


30/97

37

u

n

s

p

i

i

r

Sposobnosti i

vjetine

Razvijanje vjetina i sposobnosti:sporei vanja,izanja,

lijeenja niza uputa,prostornog organiziranja i orijentiranja,

vizuelizacije i vizuelnog grupiranja

rocjenjivanja,

prepoznavanja obrasca

nduktivnog miljenja

nduktivnog i analogn og zaklj uivanjaazliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja

matematikog jezikaprikupljanja, selekcije i koritenja informacija

Uenik emoi: s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja-izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, ab = ba, a(b+c) = ab + a c i sline)- sigurno izvoditi osnovne raunske opercaije u N0 prepoznati i rjeavati osnovne oblikejednaina inejednaina u N0,koristiti pomagala za crtanje uglova,trouglova i

pravougaonika,

mjeriti , jedininim povrinama, povrine(pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu(kvadaraa) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor

jedinine mjere.

-se koristiti induktivnim i analognim miljenjem urjeavanju razliitih zadataka i problema

Vrijednosti i

stavovi

Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima:

uvaavanja argu mentacije u branjenju linihstavova i stavova drugih,

o vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenihinjenica i izgraenih kriterija, rada, posebno kolektivnog (timskog) rada,

pozitivnim crtama linosti, vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih,ocjenjivanja i samocjenjivanja na osnovu objektivnog i

konstruktivnog vrednovanja,

samopouzdanja, samoaktualizacije,

uloge kritikog miljenja i zakljuivanja udonoenju razlitih odluka.

Uenik e:

pokazivato vie zanimanja za timski rad isocijalizaciju,

nauiti da sasluaargu mentaciju ikritiki da preispituje line stavove i stavovedrugih,

prepoznavati vrijednosti unutra njeg(nehedonistikog) ivota i unutarnje nagrade, poboljati vlastitu listu motiva,emocija i doivljaj a.- pokazavati vie altruizma (ovjekoljubivosti,

spremnosti da se pomogne drugim), pokazivati viesenzibiliteta prema matematici i kritikommiljenju uope,

- prepoznati vanost matematikih znanja urjeavanju problema i sveprisutnost matermatike uuniverzumu.


31/97

38

NASTAVNI PLAN I PROGRAM MATEMATIKE ZA

PETI RAZRED

(etiri sata sedmino)

Programski sadraji

1. BROJEVI PRVOG MILIONA

itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1 000 ponavljanje. Zapisivanjebrojeva u obliku zbroja/zbira viekratnika dekadskih jedinica.itanje,pisanje i uporeivanje brojeva prvogmiliuna/milijuna. Klase irazredi . Mjesne vrijednosti znamenki/cifara. Brojevna linija

/crta 01000000.

2. SABIRANJE/ZBRAJANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici/tisuiciponavljanje.Povezanost zbrajanja/sabiranje i oduzimanja- ponavljanje.

Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (usmeni (nealgoritamski) postupak)

Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (abakus postupak)Zbrajanje/sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. (pismeni (algoritamski ) postupak)

Osnovna svojstva zbrajanja (komutativnost, asocijativnost, nula kao pribrojnik sabirak).Primjena osnovnih svojstava sabi ranje zbrajanja u raunanju.

Brojevni izrazi sa zbrajanjem/sabiranjem i oduzimanjem.

Zavisnost zbira/zbroja od sabi raka/pri brojnika. Nepromjenljivost zbroja/zbira i primjena.

Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena. Oduzimanje

zbroja/zbira od broja.

Brojevni izrazi sa zbrajanjem i oduzimanjem koji sadre promjenljivu (slovo).Odreivanje nepoznatog sabiraka/pribrojni ka, umanjenika i umanjitelj. Rjeavanje

jednadbi /jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a)b = c. Nejednaineoblika:

x a < b, a x < b, x a b ,x a > b, a x > b, x a b .

3. MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Mnoenje u prvom milionu kao zbrajanje/ sabiranje jednaki h pri brojnika/sabiraka. Abakusmnoenja jednocifeni m brojem. Nula i jedini ca kao inioci/faktori.Dijeljenje kao obrnuta operaci ja mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenjuMnoenje broja dekadskom jedi nicom i viestrukom broja deset. Abakus mnoenja dekadskom

jedinicom.

Dijeljenje broja dekadskom jedinicom.

Mnoenje zbroja/zbira i razlike brojem.(Distributivnost mnoenja prema zbrajanju i oduzimanju).Dijeljenje zbira/zbroja i razlike brojem.

Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje jednoznamenkastim/jednocifrenim brojem.Algoritamsko (pismeno) mnoenje i dijeljenje dvoznamenkastim/dvocifrenim brojem.Algoritamsko (pismeno) mnoenje troznamenkastim/trocifrenim brojem.

Abakus mnoenja i abakus dijeljenja.Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asoci jati vnost mnoenja)Zavisnost proi zvoda od inilaca/faktora.

Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost

kolini ka od djel jeni ka i djelitelja. Nepromjenljivostkolinika i primjena. Mnoenje i dijeljenjeproizvoda brojem. Mnoenje i dijeljenjekoritenjem olakica.Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo).Jednadbe/jednaine oblika:a x = b, x a = b, x : a = b,a :x = b.

Nejednadbe/nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b,a x b,x : a < b.

4. BROJEVNI IZRAZI


32/97

39

Brojevni izrazi sa operacijama razliitog reda (stupnja), sa zagradama i bez zagrada.Sastavljanje jednostavni jih brojevnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.

5. BROJEVI VEIOD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO

Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tabli ca sa razredi ma/klasama cifrara. Upisivanje brojeva utablice. Legenda o ahu i Setin broj.Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojevna poluprava/polupravac brojeva skupa N0.

6. KUT/UGAO

Par polupravih sa zajednikom poetnom takom kut/ugao. Kracii vrh ugla/kuta.Obiljeavanje kutova/uglova. Uporeivanjekutova/uglova.Pravi, otri i tupi kut/ugao.Ugovi/kutovi tangramfigura.

Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla.

7. TROKUT/TROUGAO

Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.Stranice, vrhovi i kutovi/uglovi trokuta/trougla.

Raznostranian, jednakokraan i jednakostranian trokut/trougaocrtanje. Pravokutan trokutcrtanje.Crtanje tangramfigura.

Izraunavanje obima/opsega trougla/trokuta.Trokutni oblici i trokutni brojevi.

8. POVRINA/OPLOJE PRAVOUGAONIKA/PRAVOKUTNIKA

Modeliranje pravougaoni ka od kvadrata, rastavljanje pravougaoni ka/pravokutnika na kvadrate.Uporeivanje i mjerenje povri na/oploja pravougaonika/pravokutnika. Jedininemjere za zapreminu (1 m

2. 1 dm

2. 1 cm

2. 1 mm

2; 1 a, 1 ha, 1 km

2). Izraunavanje

oploja/povrine pravokutni ka/pravougaonika (spec. kvadrata).Mrea kvadra spec. kocke). Izraunavanje oploja/povrine kvadra (spec. kocke).Kvadratni oblici i kvadratni brojevi. Izraunavanje kvadratnog broja i z njegovog prethodnika.Kvadratni i trokutni brojevi.

9. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)

Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke Uporeivanje imjerenje zapreminekvadara.

Jedinine mjere za zapreminu (1 m3. 1 dm3. 1 cm3. 1 mm3; 1 km3).Izraunavanje zapremine kvadra (spec. kocke).

Povrina/Oploje kvadra i kocke, zapremina/obujam kvadra (spec. kocke) zadacima i z prakse.


33/97

40

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

BROJEVI PRVOG MILIONA

Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koje su uenici stekli u okviru tematskecjeline hiljadica.

Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljadice uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvogmiliona odnosno u skupu brojeva N0.

I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno pred odbeni ali sa dominacijom brojevnog pristupa.Dubljem shvatanju uloge cifre i znaaju dekadskog brojevnog sistema uope,doprinijet e zadaci sa brojevi ma polindromima (jednostavno, to su brojevi koji se itaju jednako s desna na lijevo kao i s lijeva na desno)Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti.Pojam beskonanosti treba kod uenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue jekoristiti izraz preko svakog broja.

RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU

Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajan jaraunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju nealgoritamska odnosno usmena raunanja.I ovdje se mogu i trebaju koristiti raunanja na abakusu radi potpunijegn poimanja zakonitosti raunanja. Algoritamskom(pismenom) raunanju dati adekavatan (ne prevelik) znaaj s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu.Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja algoritamskog raunanja na razvoj iroke lepeze uenikovih

sposobnosti.Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicijaraunskih opreacija i komponenti koje ih ine.Rjeavanje jednaina i nejednaina u, u koji ma je nepoznata na jednom mjestu, nesmije biti sama sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinihzadataka.

UGAO I TROUGAO

I majuiu vidu da uenici geometrijske sadraje u poetnoj nastavi mateamatike, usvaju polazei od konkretnog,doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkrenih rogljasti oblika (tijela) iz okruenja.Posebnu panju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla.Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvaredna mogu nost u for miranju pojma pravog ugla i

u uporeivanju uglova.Jednakokranom i pravou glom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom.Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram-set fi gura.

POVRINA PRAVOKUTNIH OBLIKA

Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole)u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veibroj uenika.Ovdje preporuujemo da se uenje o mj erenju povrine iskljuivo vee za mj erenje povrine pravou gaonika. Bitno da uenicipraktinim modelovanjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, aposlije toga i pravougaonika.

Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine dotablinog mnoenja brojeva.Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika.

MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA

I ovdje treba poeti od mod elovanja jedininih zapremina (kocki).Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno kod uenikarazviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremin e koju uenik moedoivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.


34/97

41

SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTIVRIJEDNOSTI

STAVOVI

PONAANJA

AKTIVNOSTI

UENIKAAKTIVNOSTI

NASTAVNIKA

BROJEVI

PRVOG

MILIONA

Vezana zaprvu

hiljadu/tisuu brojeva

Prepoznavanje,

itanje i pisanje

brojeva koji suvei

od hiljade.

Povezanost brojevai

skupova.Dekadske jedinice i

viekratnici dekadskih

Jedinica

do miliona.

Cifre/znamenke,osnov

na (brojevna) i

mjesna vrijednost

cifre/znamenke

Veze brojeva itaaka

poluprave. Ureenost

skupabrojeva prvog

miliona.

Uporeivanje

brojeva prvog

miliona.

Brojevi.

Razumijevanje materije i

problema.Razvijati pamenjete stvaralako ilogiko

razmiljanje. Razvijati matui percepciju.

Odvajanja bitnogod

nebitnog.

Vjetina odabiranja inovacija.Razvrstavanja, klasificiranja,

usporeivanjaNizanja, i slijeenja niza

uputa.

Prostorno organiziranje i

orijentiranje. Vizuelno

grupiranje.Procjenjivanje.

Induktivno miljenje.

Razvijanje prostorne

organizacije iorijentacije.

Razliiti naini matematikogizraavanja ikomuniciranjakoritenjemmatematikog

jezika.Prostorne organizacije

i orijentacijeKonvergentan idivergentna

produkcija ideja. Pamenje i

odabir informacija kojeje

potrebno upamtiti. Evaluacija

efikasnosti uenja i rada.

Samopouzdanje, jasan osjeajvlastitih moi ilimita.Samokontrolaemocija i

impulsa. Istinoljubivost i

izgradnja standarda asti iintegriteta.

Adaptivnost ifleksibilnost u

prihvatanju promjena.

Inovacije i otvorenost zanove

idej i informacije.Uvaavanje razliitosti,tolerancija.

Podrka drugima iservilnaorijentacija.

Osjeanje pozitivne pripadnostizajednici icivilizaciji.Empatija i altruizam.

Savjesno preuzimanje

odgovornosti zaostavrenja.

Optimizam, unutranja

motiviranost, volja za rad.

kulture rada pozitivan odnos

prema radu irezultatima svog

rada iradasvojih drugova.

Znaaj ocjenjivanja rezultata

rada ivanost samokontrole .Znaaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosima.

Interes za rjeavanje problema

i zadataka timskim radom

Procjenjuju i vrednuju vlastite

stavove istavove drugih

Potivanje pravilaobrazovne

igre i aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u

svimsocijalnim

oblicima nastavnog

rada

Prati izlaganja

nastavnika. Suraujekreiranju obrazovnih

situacija.

Pomae nastavnikuu izradi i kreiranju n.

sredstava iobrazovnih

situacija (modela

brojeva,brojevnih

linija,.... )Koristi

udbenik iliteraturu.Dosljednoizvrava

sve zahtjeve

nastavnika u

individualnom,,

grupnom ifrontalnom

radu.Uredno pie sveinformacije kojemu

daje nastavnik

Ui kod kue i radi

domae zadatke

Izvodi sadraje iznastavnog plana i

programa, kreira

godinjI, mjesene idnevne planove rada.

Priprema

nastavnutehniku i

tehnologijuIzrauje didaktikimaterijal.Primjenjuje

modele interaktivne

nastave.Bira zadatke i

probleme usklaene u.

mogunostima.Ostvaruje produktivnu

stvaralaku atmosferu i

pozitivno ozraje uodjeluVodi evidenciju svojih

zapaanja onapredovanju uenika,

Koristi razliite metode istrategije u praenju

postignua isposobnostiuenikaRedovito ocjenjuje rad

uenika i vodiuredne

zabiljeke

NASTAVNI PROGRAM MATEMAIKE ZA PETI RAZRED


35/97

42

SABIRANJE/

ZBRAJANJE I

ODUZIMANJ

E BROJEVA U

PRVOM

MILIONU

Nealgoritamsko

(usmeno) sabiranje i

oduzimanje brojevau

prvom milionu.

Algoritamsko (pismeno)

sabiranje ioduzimanje

brojeva uprvom milionu.Svojstva sabiranja i

oduzimanja brojevau

prvommilionu.

Nula kao sabirak.


problema.Razvijati pamenjete stvaralako ilogiko

razmiljanje. Razvijati matui percepciju.

Odvajanja bitnogod

nebitnog.

Vjetina odabiranja inovacija.Razvrstavanja, klasificiranja,

usporeivanjaNizanja, i slijeenja niza

uputa.


orijentiranje. Vizuelno


Induktivno miljenje.Razvijanjeprostorne

organizacije i orijentacije.

Razliiti nainimatematikogizraavanja ikomuniciranja

koritenjem matematikog

jezika.Prostorne organizacije

i orijentacije

Konvergentan idivergentna

produkcija ideja.

Pamenje i odabirinformacijakojejepotrebno upamtiti.

Evaluacija efikasnosti uenja irada.Apstrahiranja i

konkretizacija vizualnog

pamenja, uopavanja.Praenje niza uputa

(algoritam)Uopavanja,prepoznavanja i

koritenje obrazcaInduktivno analogno

zakljuivanje Praenjenizauputa

(algoritam).

Samopouzdanje, jasan osjeajvlastitih moi ilimita.Samokontrola emocija i

impulsa. Istinoljubivost i

izgradnja satndarda asti iintegriteta.Adaptivnost i fleksibilnost u

prihvatanju promjena.

Inovacije i otvorenost zanove

idej i informacije.

Uvaavanje razliitosti,

tolerancija.

Podrka drugima iservilnaorijentacija.Osjeanje pozitivnepripadnostinaciji i civilizaciji. Empatija i

altruizam. Savjesno

preuzimanje odgovornosti

za ostvarenja. optimizam,

unutranja motiviranost,

volja zarad.

kulture rada pozitivan odnos

prema radu i rezultatimasvog

rada i rada svojihdrugova.

Znaajocjenjivanja rezultata

radaivanost samokontrole .Znaaj znanja o brojevima ikvantitativnim odnosima.

Interes za rjeavanje problema

i zadataka timskim radom

Procjenjuju i vrednuju vlastitestavove istavove drugih

Potivanje pravilaobrazovne

igre i aktivnosti uope.

Aktivno sudjeluje u

svimsocijalnim

oblicima n. rada

Prati izlaganja

nastavnika. Surauje

kreiranju obrazovnih

situacija.

Pomae nastavnikuu izradi i kreiranjun.

sredstava iobrazovnih

situacija (modela

brojeva,brojevnihlinija,.... )Koristi

udbenik iliteraturu.Dosljednoizvrava

svezahtjeve.nas

tavnika u

individualnom,,

grupnom i frontalnom

radu. Uredno pie sveinformacije kojemu

daje nastavnik

Ui kod kue iradidomae zadatke

Izvodi sadraje iznastavnog plana i

programa, kreira

godinjI, mjesene idnevne planove rada.

Priprema

nastavnutehniku i

tehnologiju

Izrauje didaktikimaterijal. Primjenjuje

modele interaktivne

nastave. Bira zadatke iprobleme usklaene u.

mogunostima.Ostvaruje produktivnu

stvaralaku atmosferu i

pozitivno ozraje uodjeljenju

Vodi evidenciju svojih

zapaanja onapredovanju uenika,

Koristi razliite metode istrategije u praenju


uenika i vodiurednezabiljeke

MNOENJE I

DIJELJENJE

U

PRVOM

MILIONU

Mnoenje uprvom

milionu kao sabiranje

viejednkih brojeva.

Nealgoritamsko

( usmeno) mnoenje.

Algoritamsko

(pismeno) mnoenje

brojeva.

Dijeljnje uprvom

milionu kaosuprotna r.o.

mnoenju.Nealgoritam. (usmeno)

dijeljnje brojeva.

Algoritamsko( pismeno) mnoenje

brojeva.

Jedinica i nula u

mnoenju idijeljnju.

Svostvar aunskih

operacija.BROJNI Prepoznavanje i

raunanje brojevnih

izraza.ZRAZI


36/97

43

BROJEVI

VEI OD

MILIONA.

SKUP

PRIRODNIH

BROJEVA

(N) ISKUP

NO

Osnovne inforanmcije

oprirodnim

brojevima ibrojevnoj

polupravoj prirodnih

brojeva.

Praenje niza uputa(algoritam).

KU

T/

UG

AO

TROK

UT/TROUG

AO

POVRIN

A/

OPLOJE

PRAVOUGAO NIKA/RAVOKUTNI

KAPrepoznavanjeugla/

kuta. Oznaavanje ugla/kuta .

Prepoznavanje pravog,

pravog, otrog i tupog

ugla/kuta. Crtanje ugla

ipravog ugla. Prepoznavanjetrokuta.

Oznaavanje trokuta.

Prepoznavanje pravokutnog

trokuta. Prepoznavanje

jednakostraninog,

jednakokranog

trokuta.Crtane trokuta

i(specijalno) pravukutnog

trokuta. Prepoznavanje i

crtanje figura.

Jeinine povrine. Mjrenje

povrine pravokutnika.

Izraunavanje povrinepravokutnika (spec.

kvadrata) i kvadra(spec.

kocke)


problema.Razvijati pamenje testvaralako ilogikorazmiljanje. Razvijati matu ipercepciju.

Odvajanja bitnogod

nebitnog.

Vjetina odabiranja

informacija.

Razvrstavanja, klasificiranja,

usporeivanja


orijentiranje.

Vizuelno


Induktivno miljenje. Razvijanje

prostorne organizacije i

orijentacije. Razliiti nainimatematikog izraavanja ikomuniciranja koritenjem

matematikog jezika. Prostorneorganizacije iorijentacije

Konvergentan idivergentna

produkcija ideja. Pamenje iodabir inforamacija kojeje

potrebno upamtiti.Evaluacija efikasnosti uenja irada.

Samopouzdanje,

jasan osjeaj vlastitih moi i limita.Samokontrola

emocija i impulsa.

Istinoljubivost i

izgradnja

standardaasti iintegriteta.

Adaptivnost ifleksibilnost u

prihvatanju

promjena. Inovacije

i otvorenost zanove

ideje i informacije.

Uvaavanjerazliitosti,

tolerancija.Podrka drugima iservilna

orijentacija.

Osjeanje pozitivnepripadnosti naciji i

civilizaciji.

Empatija i altruizam.

Savjesno preuzimanje

odgovornosti

zaostavrenja.

Optimizam, unutranjamotiviranost, volja za

rad. kulture rada

pozitivan odnos prema

radu i rezultatima svog

rada i rada svojih

drugova. Znaajocjenjivanja

rezultata rada i

vanost samokontrole .

Znaaj znanja o

brojevima i

kvantitativnim

odnosima. Interes za

rjeavanje problema izadataka

timskim radom


37/97

44

Aktivno

sudjeluje

u svim

socijalnim

oblicima

n. rada

Prati

izlaganja

nastavnika.

Suraujekreiranju

o

brazovnih

situacija.Pomae

nastavniku

u izradi i

kreiranju n.

sredstava i

obrazovnih

situacija

(modela

brojeva,

brojevnih

linija,.... )

Koristi

udbenik iliteraturu.

Dosljedno

izvrava svezahtjeve

nastavnika

uindividualno

m,, grupnom

i

frontalnom

radu.

Uredno

pie sveinformacije

kojemu

daje

nastavnikUi kod kue i radidomae zadatke

Izvodi sadraje iz nastavnogplana i programa, kreira

godinj mjesene idnevneplanove rada.Priprema

nastavnu tehniku i tehnologiju

Izrauje didaktiki

materijal. Primjenjuje

modele

interaktivne nastave. Bira

zadatke iprobleme usklaene

u. mogunostima(individualizirano pristupanje

uenicima kroz primjenu

zadataka na vienivoasloenost). Odvajanjem bitnog

od nebitnog, precizira znanja:

dovoljnog, srednjeg i

visokognivoa, koja treba

uenik usvojiti Ostvarujeproduktivnu stvaralakuatmosferu i pozitivno ozraje uodjel Vodi evidenciju svojih

zapaanja onapredovanjuenika,Koristi razliite metode i


38/97

45

ZAPREMINA

KVADRA

(SPEC.

KOCKE)

Jedinice zamjerenje

zapremine.

Mjrenje zapremine

kvadra. Izraunavanje

zapremine kvadra

kvadra (spec.kocke)

Apstrahiranja ikonkretizacija

vizualnog pamenja,uopavanja.Praenje niza uputa(algoritam)

Uopavanja, prepoznavanja i

koritenje obrazcaInduktivno analogno

zakljuivanje Praenjenizauputa

(algoritam).Praenje niza uputa(algoritam).

Procjenjuju i vrednuju vlastite

stavove i stavove drugih

Potivanje pravilaobrazovneigre i aktivnosti uope.

strategije u praenju


uenika i vodiurednezabiljeke.U evaluaciji iocjenjivanj

koristi razliit4e oblike i

strategioje uvaavajui isamocjenjivanje uenikazasonovano na utvreni

kriterijumaima.

u

m


39/97

45

PR I R O D A


40/97

46

PRIRODA 5. RAZRED

70 sat i god in je

CILJEVI I REZULT ATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG R AD A

PODRUJAUENJA CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI

Uenici znaju

ZNANJE

Uenic i e stei znanje o:

ivotnim zajednicama,

biljkama kao proizvoaima

hrane i kisika, grai i funkciji

biljaka, disanju biljaka,

fotosintezi, cvijetu i cvatu,

opraivanju i oplodnji biljaka

Raznovrsnosti irasprostranjenju plodova i

sjemenki, znaaju biljaka za

ovjeka

Divljim i samoniklim

biljkama, gajenim biljkama,

uzgoju i zatiti biljaka

Uzgoju i zatiti ivotinja,

njihovoj potrebi za hranom i

kisikom, razmnoavanju i

ponaanju ivotinja

Ekologiji i ouvanjuivotne sredine

Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke

proizvode hranu i kisik, grau i f unkciju biljaka i nain

na koji biljke diu, objasni ti proces fotosinteze, praviti

razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri

oplodnja biljaka opraivanjem

Da razliite biljke imaju razliita plodove, da suplodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za

ovjeka

Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim,

a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i

zatie biljaka

Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i

njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo,

ponaanju

Da je ekologija nauka o ouvanju ivotnesredine, kako uenici mogu dati svoj doprinos

ouvanju ivotne sredine


41/97

47

EJ

NAANOP

SPOSOBNOSTII

VJE

TINE

Uenic i e :

razvijati kritiko razmiljanje

sposobnost planiranja

provo

enje istraivanja

izvoditi mjerenja

dobivati i prezentiratidokaze

razmatrati dokaze i

vriti procjene

prenositi informacijeputem

individualnog i timskog rada

kroz:

traenje ideja i provoenjem

jednostavnih posmatranja i

ogleda, teporeenjem

svojih predvianja sa

stvarnim rezultatima

sistematiziranje znanja prezentiranje

postignutih rezultata

koristiti prethodna iskustva

koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanjepodataka

uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja

pratiti redosljed uputstava pri istraivanju i mjerenju

uz pomo nastavnika procjenjivatirelevantnost

podataka i informacija

praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome

ta se deava i u kojim uslovima, te donositi

odgovarajue zakljuke

koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje

problema

koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanjeideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i

procesa u prirodi i drutvu

VRIJEDNOSTI,

STAVOVI,

Uenik e razvit ipozi t ivne

vr i jednost i is tavove:

prema sebi samima,

prema drugima, svojoj

porodici, okolini i uenjukao cjeloivotnom procesu

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti

potivati razliite stavove

prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta

u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota


42/97

48

NASTAVNI SADRAJI / Teme

1. ivotne zajednice

2. Biljkeproizvoai hrane i kisika

3. Graa i funkcija biljaka

- korijen; graa i funkcija

- izdanak; graa i funkcija

- stablo; graa i funkcija

- list; graa i funkcija

4. Disanje biljaka

5. Fotosinteza

6. Cvijet i cvat

7. Opraivanje biljaka

8. Oplodnja biljaka

9. Raznovrsnost plodova i sjemenki

10. Rasprostranjenje sjemenki i plodova

11. Znaaj biljaka za ovjeka

12. Divlje (samonikle) i gajene biljke

13. Uzgoj i zatita biljaka

14. Uzgoj i zatita ivotinja

15. ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)

16. Ekologija; ouvanje ivotne sredine

17. Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak

O tijelima


43/97

49

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

Priroda ne novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole. Njegove

specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina

koje se odnose na razliita podruja prirode i svijeta u irem smislu rijei. Stoga PRIRODA,

kao malo koji predmet u cjelokupnom kolovanju, doprinosi stvaranju uenikove cjelovite

slike o svemu to nas okruuje u svijetu. To okruenje je potrebno spoznavati sa aspekta

biolokih, hemijskih i fizikalnih procesa.

Takav nain pristupa predmetu je priprema uenika za cjelovit nain shvatanja i

rjeavanja problema, te priprema pojmovne podloge za budue predmete prirodnih znanosti u

viim razredima, tj. fiziku i hemiju.

Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, to je vie mogue, prakticiratiizvanuioniku nastavu gdje se posmatraju, prate i biljee prirodne pojave i procesi. Nain

realizacije izvanuionike nastave bi planirale kole u ovisnosti o svojim mogunostima. Kod

planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno uenje, problemski

orjentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog ivota i okruenja u kojem uenik ivi. Gdje

god je mogue nastavni sadraji koje planira nastavnik trebali bi se drati naela aktuelnosti u

neposrednom okruenju uenika i lokalnoj zajednici.

Posebnu panju je potrebno posvetiti uenicima s tekoama u razvoju.


44/97

50

TEME ZNANJESPOSOBNOSTI IVJETINE

Posjeduje znanje oivotnim

VRIJEDNOSTI,

STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOSTUENIKA

Ispunjavanjedomaih

AKTIVNOSTI N AST AV NI KA (ORG

ANIZACIJA I MET ODE NASTAVE I

UENJA, OCJENJIVANJE)

Planiranje,osmiljavanjeigara i

ivotn e zajednice

zajednicama livade,povrtnjaka,

vonjaka, ume, bere, mora,

jezera i vazduha, ouvjetima ivota

i rasta biljaka i ivotinja uivotnim

zajednicama, ouzajamnom odnosu

biljaka i ivotinja uivotnoj

zajednici.

Prepoznaje ivotnezajednice,opisuje ih, nabrajabiljke i

ivotinje, pravilance

uzajamnihodnosa,doprinosi

poboljanju uvjet ivota uivotnim zajednicama,posmatra izakljuuje.

Pozitivan stav oivotnimzajednicama, cijenivrijednosti ivotnihzajednica, neunitavabiljke iivotinje u ivotnimzajednicama.

zadatakaSaradnja,posmatranje,prikupljanje informacija,

dogovaranje, diskutiranje,

razmjenaiskustava,

predvianje, sakupljanjematerijala, sistematiziranje

interakcijskog uenja,komuniciranje sauenicima,

diskutiranje,upuivanjeuenika na

razliiteizvore znanja, ukljuivanje

roditelja idrugih uposlenika ukoli u

realizaciju programskih sadraja,motiviranje uenika zarad

Biljke proizvoai h rane i kisika,vanost biljnog s vij eta za ivot naZemlji

Posjeduje znanja obiljkama kao

proizvoaima hrane ikisika,

vanosti biljnogsvijeta za ivot na

Zemlji

Prepoznaju raznebiljke uokruenju, prikuplja razliitebiljke i priprema ihzaherbarijum,koristidodate

izvore znanja,

Pravilan odnosprem a

biljkama u okruenju,

Sakupljanje,sistematiziranje,zakljuivanje, izrada

panoa.

Pomaganjedrugima

Posmatranje iprocjenjivanje

Osmiljavanje igara uuionici

Organizacija praktinih vjebiSaradnja saroditeljima

GRAA I FUNKCIJABILJAKA

korijen; graa i funkcijaizdanak; graa i funkcija stablo;graa i funkcija list; graa ifunkcija

Posjeduje znanja o graifunkciji

biljaka, njihovimosnovnimdijelovima, grai i funkciji osnovnihdijelova

Razlikovanje biljnogodivotinjskog svijeta,pravljenjejednostavnijih klasifikacija

biljaka opisivanje graekorijena, izdanka,stabla i lista,povezivanje vesteenih

znanja iiskustava samaterijom koja seobrauje

uvanje biljnogsvijeta uokruenju, uestvovanje

u akcijamauzgajanja

biljaka ukoli i kolskomdvoritu

Sakupljanjebiljaka,pravljenje zbirnki korjena,izdanaka, listova,izrafa

tematskih panoa, pomodrugima

Saradnja sa lokalnom zajednicom,koritenje njenih resursa za potrebe

nastave

Procjenjivanje napretka uenika,

podsticanje radoznalosti, mate i razvoj

kreativnosti

Disanje biljaka Zna ta je biljkamapotrebno za disanje i nakoji nain diu, znaaj

disanja biljaka za ivotnaZemlji

Fotosinteza Znaju objasniti proces fotosinteze kodzelenebiljke kao process disanja I

proizvodnjekiseonika I hrane

Pravljenje shematskogprikaza

disanja biljakana primjeru

stablaice

Izrada shema,pripreme

mikroskopa i mikroskopiranje

list a biljke, koristidodatneizvore znanja

Pozitivan stavprema

znaaju biljaka koje svojim

disanjem proizvodekisikneophodan zaivot ljudi i

ivotinjana Zemlji

Izgraen stavpremapovezenosti ive ineiveprirode iulozi neiveprirode ufotosintezi

Uee uradovima uokolini kole

PomoroditeljimaPosmatranje, izvoenjezakljuaka, predvianje

Izvoenje ogleda,predvianje, zakljuivanje,izrada shematskihrikaza

Priprem anje,organizacija nastave u prirodi

Izrada didaktikimmaterijalaPosmatranje ipraenje napretkauenika

Osmiljavanjesituacija zainteraktivno uenje Organizacija

izleta Podsticanje razvojaradnih i

navika


45/97

51

Cvijet i cvat Posjeduje osnovnaznanja ocvijetu icvatu,

Razlikuju cvijet icvat, znaju

osnovne dijelove cvijeta injihovu ulogu

Izgraen pozitivanstav

prema cvijetui cvatu,

uee uzajednikimradovima u kolina izradi

tematskih panoa i

prikupljanjuipravljenju

zbirki cvjetova i cvatova

Prikupljanjerazliitih

cvjetovai cvatova,

pravljenje zbirki, izradatematskih panoa

Planiranje, pripremanje ipodsticanje uenika nakreativan

i istraivaki radPredlaganje irukovoenje

kolskim projektom

Opraivanje i oplodnja bilj akaPosjeduju znanja oprirodnom i

vjetakomopraivanju i oplodnji

biljaka

Sposobnostrazlikovanja

prirodnogivjetakognaina

opraivanja ioplodnje

Pozitivan stav oprirodnom ivjetakom

opraivanju biljakaPraktini radovi,izvoenjezekljuaka, predvianje

Planiranje, pripremanje,

podsticanje, voenje

Izrada edukativnih ididaktikihmaterijala

Biljeenje,pomaganje,

sistematiziranjeSaradnja

sa lokalnomzajednicom,porodicom Procjenjivanje

postignua

Raznovrsnost plodova i

sjemenki

Posjeduju znanja oraznovrsnosti

plodova isjemenki, njihovoj ulozi u

ivotu i razmnoavanjubiljaka

Prepoznavanjeplodova i

sjemenkirazliitihbiljaka,razlikovanje jestivih odnejestivih

Izgraen stavpremaraznovrsnosti plodova i

sjemenki uprirodii

njihovom znaaju irazmnoavanju biljaka

Rad na prikupljanju plodova

i sjemenki, pravljenje zbirki itematskih panoa

Organizacija izletauumu

Razvijanje ljubavi prema

prirodnim ljepotamaBiH

Motiviranje, praenje,procjenjivanje

Zn aaj biljaka za ovj eka Posjeduju znanja oznaaju biljakaza ovjeka

Sposobnostprepoznavanja

biljnog svijeta,prepoznavanje

jestivihbiljaka injihovih

dijelova, pravilna upotrebabiljaka u ishrani ljudi iivotinja

Ispravan stavprema

biljkamainjihovomznaaju zaovjeka

Istraivanje uprirodi,izvoenje ogleda,

koritenje dodatnih izvoraznanja

Razvijanje interesovanja ipoeljnih navikauenika

Praenje zdravlja uenika

Motiviranje uenika naigre i sport

Divlje (samoni kle) i gajene

biljkePosjedovanje znanja osamoniklim i

gajenimbiljkama i njihovoj upotrebi

u ishrani ljudi iouvanju zdravljaRazlikovanje divljih odgajenih

biljaka, opisivanje izgleda i

upotrebe biljakaodstrane ljudi

Pravilan stavprema

divljim isamoniklim

biljkama igajenimbiljkama, pomougajenju biljaka

Prikupljanje,sistematiziranje, izrada

panoa, pravljenje zbirkiOrganiziranje malihradnih akcija,

motiviranjeuenika

Uzgoj i zatita biljaka Posjedovanje znanja ouzgoju izatiti biljaka,nainu uzgoja i

nainu zatite biljaka

Prepoznavanjeznaajauzgoja

biljaka za ishranu ljudi i

ishranu ivotinja,pravilna

upotreba zatitnih sredstava

koduzgoja biljaka izatita

prilikom upotrebe tih sredstava

Izgraenpravilan stav

prema uzgoju izatiti

biljakaPraktian rad uuionici i

izvan uionice,

Organizacija i izvoenjerazliitih

ogleda savodom

Priprem a materijala Priprem

anjecjelokupnog nast avnog

procesa Organizacija

ureenja izvora

Uzgoj i zatita ivotinja Posjedovanje znanja ouzgoju izatiti ivotinja,nainu i znaajuuzgoja i njihove zatite

Razlikovanje divljih odpitomih

ivotinja, sistematizacija

ivotinja prema stanitu, nainu

ishrane,izgledu i drugim

karakteristikama

Izgraenpravilan stavprema uzgoju izatiti

ivotinja

Praktian rad useoskom

dvoritu ilifarmi,

prikupljanjeslikaivotinja,

pravljenje panoa

Organizacija izlaska upriroduPodstrekavanje, praenje,

pomaganje


46/97

52

ivotinje i njihova potreba zahranom i kisikom

(razmnoavanje iponaanjei votinja)

Posjedovanje znanja orazmnoavanju i ishraniivotinja i

njihovoj potrebiza kisikom, uee

u lancima ishrane

Pravljenje lanacaishrane,

nain ivotapojedinih ivotinja i

njihovorazmnoavanja,potreba za kisikom

Pravilan odnosprema

ivotinjskom svijetu

Izrada tematskihpanoa,istraivanje dodatnih

izbora znanja, praktini

radovi u koli iizvankole,

posmatranje izakljuivanje

Planiranje,pripremanje,podsticanje irukovoenje uistraivanju

Pomaganje uenicimau izradi

kalendara, plakata i drugogobrazovnog materijalaSaradnja sa lokalnomzajednicom i porodicom

Planiranje, pripremanje,organiziranje

Praenje, biljeenje,pomaganje

Ekologija; ouvanje ivotnesredine

Posjedovanje znanja oekologiji

kao nauci oouvanju zdrave

ivotne sredine

Ouvanje ivotnesredine,uee uakcijama ureenjaokolia, davanjedoprinosa

ouvanju ivotne sredine


ouvanju ivotne sredine.

Aktivno uee uouvanju

ivotne sredine, praktiniradovi u koli iizvannje,prikupljanje materijala za

nastavu, istraivanje,

zakljuivanje

Omoguavanjeposmatranja,

prikupljanje materijala, pomouenicima u sam ostalnom i

grupnom radu

Organizacija akcijaouvanjazdravog okolia

Fizikalna svojstva tvari

Tvar/supstanca, uzorakMjerenje temperatureledaprilikom

topljenje itemperature vode koja

se zagrijava, vode kojakljua iisparava se, izradagrafikona

promjene temperature u odnosuna vrijeme zagrijavanja.Kroz oglede usvojitipojmove u

vezi s prelazom tvari izjednog u

drugo agregatno stavnje

Prepoznavanjeagregatnih

stanja vode, mjerenjetemperature vode,izrada

grafikona,


preuzetim obavezama i

zadacima,pravilnorukovanje priborom imaterijalom zaizvoenje

ogleda.

Aktivno uee upripremi i

izvoenju ogleda,preduzimanje mjera

opreza, izvoenje

zakljuaka iinterpretacijadobijenih rezultata.

Planiranje i pripremanjeogleda,

preporuka ire literature uenicima,

praenje i ocjenjivanje

O tijelima

Usvojiti pojmovevrstih,tenih igasovitih tijela,pravilnihi

nepravilnih oblika, agregatnogstanja pojedine materije.

Ogledom pokazatida su i

plinovi tijelaida zauzimaju

prostor (npr.obrnutimuranjanjem ae uvodu),

usporedba pravilnih inepravilnih oblika

Zauzimanjepravilnihstavova prema oblicima

izprirode ivjetakimoblicima, pravilnaupotreba materijala ipribora zaizvoenje

ogleda.

Istraivanje u neposrednom

okruenju,izvoenje

zakljuakaidonoenje

sudova opojedinim

pojavam a, aktivnouee

u izvoenjuogleda.

Planiranje i pripremanjenastavnog procesa,upuivanje

uenika nairu literaturu, praenjeivrednovanje rada uenika,

pomodjeci sposebnim

potrebama uradu.


47/97

DRUTVO

53


48/97

54

DRUTVO

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOGA RADA

Stjecanje znanja:

- o svojoj domovini, njezinom poloaju, historijskim/ povijesnim etapama razvoja, dogaajima iz prolosti,stanovnitvu, okruenju i vanosti ouvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetskezajednice

- o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja

- o kulturno- historijskim /povijesnim znamenitostima domovine

- o nacionalnim, vjerskim i kulturolokim obiljejima i osobenostima stanovnika Bosne iHercegovine

- o regionalnim obiljejima Bosne i Hercegovine

Uenici znaju:

- obiljeja koja simboliziraju naudomovinu (grb, zastava i himna)- geografski/zemljopisni poloaj Bosne i Hercegovine- teritorijalno ureenje Bosne i Hercegovine, ulogu i znaaj glavnog grada- narode i narodnosti koje ive u naoj domovini i ire- objasniti poloaj Bosne i Hercegovine kroz historiju/ povijest, borbu i tenje njenih naroda za

slobodom i nezavisnosti

- to karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom, kulturnom i vjerskom pogledu- ulogu i znaaj vanih kulturnih i vjerskih sredita za ivot stanovnitva- regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine, karakteristike regija u ekonomskom, saobraajnom/

prometnom i kulturnom pogledu.

Sposobnosti i vjetine

Uenici:

- samostalno ili u skupinama uenici promatraju, ue i dolaze do individualnih ili zajedn

npp 5 razred

Documents