neuroloski poremecaji
Post on 15-Jul-2015
814 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Neuroloki poremeaji
Neuroloki poremeajiAkutni Hronini
Delirijum afekat straha psihomotorna agitacija pomuenje svesti obmane ula Drugi mentalni poremeaji izazvani modanim oteenjem i disfunkcijom i somatskim oboljenjem (npr. organska SH) Promene mogu biti reverzibilne
Demencije Mogu biti: kortikalne u prvom planu su kognitivni deficiti subkortikalne u prvom planu su promene u ponaanju i afektivitetu opte i nespecifine
Vrste neurolokih poremeaja Cerebrovaskularne bolesti Degenerativna oboljenja mozga Tumori mozga Traumatske povrede mozga Cerebralne infekcije
Cerebrovaskularne bolesti (akcidenti) Modani udar (log) vrste i uzrocilogInfarkt / ishemiki MU zaepljenje krvnog suda
embolija tromboza
Hemoragiki MU pucanje krvnog suda
aneurizme
Ishemiki i hemoragiki MU Znacci i posledice MU
trnjenje, slabost, paraliza (jednog ekstremiteta ili jedne strane tela) nerazumljiv govor ili nerazumevanje govora zamuen vid ili gubitak vida konfuznost, nestabilnost afazija, agnozija, apraksija druga kognitivna oteenja emotivna labilnost, tupost ili depresija Epidemiologija meu vodeim uzrocima smrtnosti u svetu 150-200 obolelih na 100000 osoba godinje
Faktori rizikana koje se ne moe uticati na koje se moe uticati
starost (>55 godina) pol (muki) rasa naslee/hereditarno optereenje
hipertenzija fibrilacija pretkomora (aritmija) bolesti srca eerna bolest dislipidemija (povienje/snienje holesterola) puenje cigareta + gojaznost, fizika neaktivnost, nain ishrane, zloupotreba alkohola...
Hronini organski psihosindrom
Degenerativna oboljenja Odlikuje ih klinika slika demencije koja podrazumeva: postepenu, polaganu optu deterioraciju kognitivnog, emocionalnog i fizikog funkcionisanja obino poinje u starijem dobu (7% onih preko 65 godina i 30% onih preko 85 godina) izazivaju ih organske promene u mozgu
Demencija u Alchajmerovoj bolesti Kortikalna demencijaKlinika slika progresivno slabljenje kratkotrajne memorije afazija, apraksija, agnozija oteano zakljuivanje i donoenje odluka dezorijentisanost u kasnijim fazama sve vea konfuznost afektivna inkontinentnost bihejvioralna otkoenost Epidemiologija najei tip demencije najee nakon 65. godine bolest traje od 8-10 godina Rizik faktori starost pol (enski) genetika Alchajmerova bolest i druge demencije istorija povrede glave nizak edukativni status
Protektivni faktori fizika aktivnost duvan? alkohol (malo) vitamini B6 i B12
Alois Alzheimer
Hipoteze o uzrocima Alchajmerove bolesti razvoj beta-amiloidnih plakova zbog abnormalne sinteze proteina u mozgu, ovi proteini se gomilaju i ubijaju zdrave neurone neurofibrilarni vorovi abnormalno skupljanje spiralnih vlakana usled ega se javljaju greke u prenoenju impulsa i eventualno ubijanja neurona pogoene su oblasti mozga zaduene za proizvodnju neurotransmitera acetilholina sniena nivo (memporijski i ostali deficiti)
Vaskularna demencijaKlinika slika zaboravnost nerazgovetan govor dekoncentrisanost tekoe praenja/izvravanja instrukcije lako odlutaju od teme razgovora dezorijentisanost vrtoglavice slabost ekstremiteta oteana kontrola afekta Uzroci oslabljeno snabdevanje delova mozga krvlju zbog blokiranje krvnih sudova usled naslaga na zidovima (ateroskleroza) tromba aneurizme Epidemiologija druga demencija po uestalosti u svetu poetak izmeu 60. i 75. godine ee oboljevaju mukarci nego ene
Parkinsonova bolest Subkortikalna demencijaKlinika slika usporenost, tekoe zapoinjanja radnje i due trajanje, laka zamorljivost tremor i uvrtanje ruku, aka i glave ukoenost miia i oteano kretanje 75% ovih bolesnika razvije demenciju problemi pamenja, uenja, koncentracije i zakljuivanja socijalno povlaenje i apatija Uzroci oteenje bazalnih ganglija, pogotovo dela supstantia nigra zaduenog za stvaranje dopamina (problemi koordinacije)
Epidemiologija preko 4 000 000 ljudi u svetu pati od Parkinsonove bolesti poetak nakon 50. godine mukarci marginalno brojniji
Hantingtonova bolest Subkortikalna demencijaKlinika slika nespretnost horeatini pokreti (udno uvrtanje udova) karakterne promene primitivnost, afektivna labilnost kasnije kognitivne promene i puna demencija Uzroci greka na 4. hromozomu, stvara se mutant Hantingtin protein koji vodi unitavanju neurona u bazalnim ganglijama
Epidemiologija 5-10 obolelih na 100 000 stanovnika ne poinje pre 35 godina nema polnih razlika
Demencija sa Levijevim telima Zahvata koru i subkortikalne strukture mozga Obino poinje posle 60. - 65. godine Kognitivni, bihejvioralni i ekstrapiramidalni poremeaji (nevoljni pokreti)
Demencija u Pikovoj bolesti Kortikalna demencija Poetak spor sa stalnom deterioracijom U ranim fazama bolesti poremeaji ponaanja su izraeniji u odnosu na poremeaje pamenja Pretena zahvaenost frontalnog i temporalnog renja: emocionalna otupelost, grubost u socijalnom ponaanju, dezinhibicija, apatija ili nemir, afazija
Demijelinizaciona oboljenja: multipla sklerozaNervna elija
Multipla sklerozaKlinika slika irok spektar kognitivnih i bihejvioralnih simptoma zavisno od zahvaenog dela mozgamotorika percepcija kontrola nad telesnim funkcijama afektivitet - depresija kognitivne funkcije panja memorija brzina obrade informacija
Uzroci unitavanje mijelinskog omotaa neurona u bilo kom delu mozga atrofija mozga
Epidemiologija 2 do 150 obolelih na 100000 stanovnika poetak obino u 30-im godinama ee kod ena
Tumori mozgaVrste Simptomi
Primarni tumori mozga (nastali transformacijom tkiva) Sekundarni tumori mozga (metastaze primarnih tumora drugih lokalizacija/sa drugih organa)
U poetku glavobolje pospanost munina i nagon za povraanjem Kasnije problemi panje i pamenja dezorijentisanost loa motorna koordinacija abnormalni refleksi Drugi mentalni poremeaji sa ose I i ose II
Vrste povreda mozgaPovreda Uzrok Simptomi
Kkomocija (potres mozga)
Zzatvorena povreda glave nema strukturalnih povreda Uudarac izaziva oticanje i krvne podlive koji pritiskaju mozak Ootvorena povreda glave, prskanje lobanje i pucanje ovojnica
Kkontuzija (nagnjeenje mozga) Ppenetrantne povrede mozga
Ggubitak svesti (ree i krae), konfuznost, glavobolja, munina, zamuen vid, amnezija, perseveracije Mmogua je koma, konvulzije, delirijum, kognitivna oteenja Oopasne po ivot, javljaju se trajne promene u afektivitetu, ponaanju, osobinama linosti
Tipovi hematoma: 1. epiduralni hematom (krvni ugruak izmeu kosti lobanje i omotaa mozga - dura mater); 2. subduralni hematom (ugruak izmeu omotaa mozga i mozga); 3. intracerebralni hematom (ugruak unutar mozga)
Sluaj: Phineas Gage
Akutni modani psihosindrom
Vrste cerebralnih infekcijaBolest Uzrok Simptomi
Meningitis
Upala modanih ovojnica Lokalizovana upala mozga
Cerebralni apscesi
Encefalitis
Virusna infekcija mozga
Temperatura, glavobolja, pospanost, ukoenost vrata, iritabilnost, deficiti memorije Glavobolje, slabost miia, promene vida, problemi ravnotee ili koordinacije, napadi Iritabilnost, konvulzije, delirijum
Primeri cerebralnh infekcijaBolest Uzrok Posledice
Bakterijski meningitis
Bakterijska upala modanih ovojnica
HIV infekcija
Infekcija mozga HIV-1 virusom
Slepilo, gluvost, kognitivna oteenja: usporenost, vizuomotorna oteenja, depresija (moe biti i reverzibilna) Kognitivne i motorne potekoe minimalne slabije pamenje, raunanje...
Varijanta KrojcfeldJakobove bolesti
Spongiformna encefalopatija kortikalnih i subkortikalnih struktura
tee HIV demencija
Promene raspoloenja i ponaanja, deficit memorije, konfuznost, smrt u roku od 4 meseca od prve pojave simptoma
top related