hrvatsko gospodarstvovladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2015/09/ef_prilep.pdf · ekonomski...

Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.

HRVATSKO

GOSPODARSTVO

Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak

Ekonomski fakultet Zagreb

Osnovne teme predavanja:

1. Povijesni aspekt – predtranzicijske veličine

2. Tranzicija i rat – velika transformacija

3. Makroekonomski pokazatelji suvremenog

hrvatskog gospodarstva

4. Vanjskotrgovinska razmjena sa

Makedonijom

HRVATSKO GOSPODARSTVO -

ZNANSTVENO NASTAVNA DISCIPLINA

Kolegij 4. god starog studija i 2. god novog

studija (Bolonjskog)

BAVI SE OPĆIM FUNKCIONIRANJEM

CJELOKUPNE PRIVREDE

OBUHVAĆA TRI SKUPA PITANJA:

(1) ekonomsku strukturu

(2) gospodarski sustav

(3) ekonomsku politiku

NACIONALNO GOSPODARSTVO

Jedinstven teritorij

Jedinstven pravni sustav

Ekonomska politika

HRVATSKO GOSPODARSTVO

APLIKACIJA

MAKROEKONOMIJE

(a) KONKRETNOM

PROSTORU I

(b) KONKRETNIM

POVIJESNIM

UVJETIMA

PROSTORNI KONTEKST

HRVATSKA U EUROPI

1,74% površine EU

Veća od četiri zemlje EU (Luksemburg, Belgija, Nizozemska, Danska)

1,2% broja stanovnika EU

HR ima prosječnu gustoću naseljenosti 79,6 st/km2

(EU ima 115,6 st/km2)

1/3 BDP-a po stanovniku EU – čini 0,38% BDP-a EU (BDP cca 22 mlrd USD)

BDP jugoistočne Europe – cca 500 mlrd USD (cca 7% EU ili skoro kao čitava Austrija)

Povijesni i susjedski kontekst

Prirodno geografske cjeline –

ekonomska uloga geografije

Panonska nizina

Mediteransko primorje

Dinarski splet

Kulturni krugovi

Srednja Europa (katolicizam,

protestantizam, judaizam)

Mediteran (katolicizam

Balkan (pravoslavlje, islam)

“Stvaranje” teritorija Hrvatske

Austrougarska monarhija

Banska Hrvatska – Ugarska;

Istra i Dalmacija – Austrija:

Hrvatsko slavonska vojna krajina – poseban entitet

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

Nezavisna država Hrvatska - NRH

FNRJ (SFRJ)

Republika Hrvatska

Dugoročna obilježja razvoja ex-Yu:

1. Od početka istovremeno postoje integracijski i dezintegracijski čimbenici (problem složene države – centralizacija decentralizacija)

2. Zajednica nije nastala zbog ekonomskih razloga

3. Ustavne krize svakih 10-15 godina

4. Ekonomska pitanja se prelamaju kroz nacionalna pitanja

Stope rasta 1945.-90.

BDP Hrvatske 1900.-2003.

.$ iz 1

Sustav i politika nisu riješili!!!

1. Problem regionalne divergencije

2. Problem dugoročnog zaostajanja

3. Problem nestabilnosti

4. Problem deficita demokracije

Umjesto popravka – suvremena Hrvatska

TRANZICIJA

Realni BDP Hrvatske 1989=100

1980 1989 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

RASPODJELA

t1 2 3

G – javna potrošnja

W (C) – osobna potrošnja

Y-nac.dohodak

dezinvestiranje

G, C >Y

Proračunski deficit

Negativna BP

P0 – bivše soc. države (akt. cijene)

Pe – ravnot. cijene više od

stvarnih

AB – manjak robe; Uvoz, BP negativna

AE – spremnost na netržišne

napore čekanja i sl.

TRŽIŠTE (1)

P0 – bivše soc. države (akt. cijene)

Pe – ravnot. cijene više od

stvarnih

AB – manjak robe; Uvoz, BP negativna

AE – spremnost na netržišne

napore čekanja i sl.

TRŽIŠTE (2)S1

D1 -Rast uvozne ponude

- rast domaće potražnje

- deficit BP i proračuna

-Nove strukt. disproporcije

Problemi ekonomske politike u tranziciji

“Začarani krug tranzicije”

Hrvatska - prirodno kretanje

-25000

-15000

1964 1967 1970 1973 1976 1979 1982 1985 1988 1991 1994 1997 2000 2003

Grafikon br. 2.

UKUPNO KRETANJE BROJA STANOVNIKA

REPUBLIKE HRVATSKE 1857.-2001.

Grafikon br. 3.

UKUPNO KRETANJE BROJA STANOVNIKA

GRADA ZAGREBA 1857.-2001.

1 000 000

2 000 000

3 000 000

4 000 000

5 000 000

6 000 000

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Godina popisa

U zemlji U inozemstvu

100 000

200 000

300 000

400 000

500 000

600 000

700 000

800 000

900 000

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Godina popisa

U zemlji U inozemstvu

Glavni problemi i područja tranzicije

Pluralizam vlasništva

Pluralizam tržišta

Makroekonomsko okruženje i ekonomska

politika

Tranzicija poduzeća i razvoj poduzetništva

Tranzicija političkog ustrojstva

Glavna ograničenja tranzicije

Zakonodavni okvir

Postojeće institucije

Materijalni okviri

Gospodarska struktura

Znanje

Tehnologija

Društvena svijest

Opasnost od “interesnih skupina” (J. Sachs)

Tranzicija vlasništva (1)

Mogućnosti: Prodaja

Prijenos vlasništva na državu

Besplatna podjela

Glavno ograničenje: NISKA KUPOVNA MOĆ

Pitanje pravednosti: radnici stvarali –

država prodaje i prihoduje

Tržište prodaje – DEFEKTNO – ponuda

nadmašuje potražnju

Tranzicija vlasništva (2)

Moguće deformacije i suboptimalni rezultati Nejasna imovinska struktura

Nedostatak kontrole

Oprečna uloga države (sama sebe mora

demonopolizirati)

Milton Friedman: “odnosi vlasništva nisu

odnosi među stvarima nego odnosi među

ljudima”

Tranzicija vlasništva u Hrvatskoj

Bilanca stanja hrvatskog gospodarstva

(31.12.1990.) = 48 mlrd USD

Struktura aktive: Stalni kapital 58% 27 mlrd $

Zalihe 12% 6 mlrd $

Potraživanja 28% 13 mlrd $

Novac 2% 2 mlrd $

Struktura pasive: Vlastiti kapital 56% 27 mlrd $

Dugoročne obveze 8% 4 mlrd $

Kratkoročne obveze 36% 17 mlrd $

Pokazatelji efikasnosti (1990.)

Stopa poslovnog dobitka 3,01%

Stopa neto dobitka 1,27%

Stopa prinosa na ukupna sredst. 3,52%

Stopa reproduktivne sposobnos. 5,16%

Kapital u pretvorbi i privatizaciji

Stalni kapital 27 mlrd $

Procjene mogućnosti: Radnici mogli kupiti 5 mlrd $ (?)

Pretvaranje duga u ulog 3 mlrd $ (nelikvidnost)

Moguća ponuda na tržištu 19 mlrd $ Realna tržišna vrijednost = 12 mlrd $

Moguća potražnja na tržištu 5 mlrd $ “rasprodaja” ≈ 25% realne tržišne cijene

Rezultati pretvorbe i privatizacije

Novonastala d.d. 2553

Osnovna glavnica 10 mlrd $

Broj dioničara 667483

Načini plaćanja: U kunama 14,3%

U “jakoj valuti” 11,0%

U obveznicama 4,5%

“Zamrznutim depozitima” 70,7%

KVANTIFICIRANJE MAKROEKONOMSKIH CILJEVA

U HRVATSKOJ – povijest projekcija - lutanja

EIZ (1992.) – “povijesni maksimum” iz 1986. može se dostići do 2000. – to je impliciralo stopu rasta od 8%

Svjetska banka (1997) – stopa rasta 5% (1997-2006.)!+

EIZ (1997) – do 2006. – stopa rasta 2,5% do 5%

“Državno vodstvo” (1999) – stopu nezaposlenosti svesti u srednjoročnom razdoblju na 7-8% (glavni savjetnik Predsjednika predviđao stopu rasta 5,6-6%

Vlada (2000.-2003.) – stopa 4-5% !+

“Hrvatska 21”:

(a) do 2005. dostići razvijene tranzicijske zemlje po BDPpc

(b) približiti se prosjeku EU i OECD po BDPpc

Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.

2006.-2009. 5,1%

2010.-2013. 7,3%

Projekcije za 2005. i ostvarenje

Vlada 6,0 %

MMF 3,4 %

UN (ECE) 3,8 %

OSTVARENO 4,3 %

Ostvarene prosječne stope rasta

1991.-1995. - 5,4 %

1996.-2003. 5,4 %

2001.-2005. 4,6 %

1990.-2003. 1,15 %

REALNI BDP HRVATSKE 1990-2002.

1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004

Godine

REALNI BDP HRVATSKE 1990-2002.

1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004

Godine

5,9 6,8 5,9 6,8

2,94,4 5,2 4,3

1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Stope rasta realnog BDP-a

Stopa rasta realnog BDP-a

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki

4,34,5

4,44,23,9

5,35,6

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.*

Prosjek stopa rasta realnog BDP-a, 1995. – 2005.

Izvori: Eurostat, DZS

* 1. tromjesečje 2006.

Izvor: DZS

Stope rasta realnog BDP-a 1987-2000.

1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000

EU SAD HRV Ist.Eur.

INDEKS RAZINE RAZVIJENOSTI - BDP pc

(HRVATSKA =100), 1950 -1999

AUSTRIJA GRČKA IRSKA PORTUGAL MAĐARSKA SLOVAČKA SLOVENIJA HRVATSKA

Struktura bruto dodane vrijednosti, 1.tr.2006.

Financ.

posred.* i

nekret.

Prijevoz,

skladištenje i

Hoteli i

restorani

Trgovina

Građevinarstvo

Industrija

Javna uprava i

obrana

Poljoprivreda

*umanjeno za indirektno mjerene usluge financijskog posredovanja

Izvor: DZS

Struktura BDP po kategorijama potrošnje

C G I Pr.zal E U

1997 62,2 26,0 24,2 3,3 41,1 56,8

1998 60,3 25,9 24,2 0,7 41,6 52,7

1999 59,1 26,9 23,4 -0,4 42,3 51,3

2000 59,8 25,7 21,9 -1,8 46,0 51,7

2001 59,8 23,1 22,5 1,4 47,6 54,4

2002 61,1 21,6 23,9 3,8 45,8 56,3

2003 61,1 20,6 26,8 3,0 48,4 59,9

Doprinosi domaće i inozemne potražnje rastu

* 1. tromjesečje 2006.

Izvor: DZS

Domaća potražnja

Inozemna potražnja

Inflacija

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja

1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna

inflacija na kraju razdoblja, godišnje stope promjene

2,5 2,4

1,92,2

9,3 9,3

Češka

vačka

2004. 2005.

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki

– na kraju razdoblja, godišnje stope promjene

Izvori: DZS, Eurostat i web stranice središnjih banaka

Temeljna inflacija

Zaposleni, nezaposleni i umirovljenici, 1988=100

1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici

Stopa nezaposlenosti

Administrativna stopa nezaposlenosti (prosjek)

Anketna stopa nezaposlenosti(prosjek)

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2005.

* Administrativna stopa nezaposlenosti za razdoblje siječanj

- svibanj 2006.

Administrativna, kraj razdoblja

Anketna, prosjek

Nominalne i realne neto plaće

Realna stopa rasta – lijevo

Nominalna neto plaća – desno

* siječanj – svibanj

Ukupni mjesečni trošak rada u privredi za

1400Č

Ukupni trošak rada prikazan je kao prosječna mjesečna bruto plaća.

Prihodi i rashodi konsolidirane

opće države

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Prihodi Rashodi

Gotovinsko načelo.

Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države u razdoblju od

2002. do 2005. prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Podaci za

ranija razdoblja procjenjeni su na temelju podataka iskazanih sukladno

metodologiji GFS 1986.

Izvor: MF

Podaci za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku prikazani su sukladno

GFS 2001 metodologiji, za Tursku sukladno GFS 1986 metodologiji,

dok su podaci za ostale zemlje prikazani sukladno ESA 95.

Izvori: Eurostat, MMF, MF

Saldo konsolidirane opće države

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Saldo konsolidirane opće države, GFS 1986

Saldo konsolidirane opće države, GFS 2001

Gotovinsko načelo.

Izvor: MF

Podaci za Hrvatsku prikazani su sukladno GFS 2001 metodologiji, za

Bugarsku i Rumunjsku sukladno njihovim nacionalnim metodologijama,

dok su podaci za ostale zemlje prikazani sukladno ESA 95.

Izvor: Eurostat, WIIW, MF

Dug opće državegotovinsko načelo

Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za

koji jamči središnja država te ukupan dug HBOR-a.

Izvor: HNB

Izvor: Eurostat, WIIW, HNB

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Dug opće države

Dug opće države uključujući izdana državna jamstva

VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA

HRVATSKE 1988-2001

1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001*

IZVOZ UVOZ Saldo

Robna razmjena

-1.000

mil. U

Izvoz fob

Uvoz fob

Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.

MEĐUNARODNA RAZMJENA HRVATSKE I MAKEDONIJE

2003 2004 2005

IZVOZ UVOZ

POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)

63,556,3

2003 2004 2005

Saldo tekućeg računa i FDI u Hrvatsku

5,74,7

-6,8 -7,0

-2,4-3,7

-6,1-4,9

6,85,8

3,54,5

0,82,5

5,74,9

Tekući račun FDI

Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem

računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.

Deficit tekućeg računa, 2005.

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka

6,4 6,3

vačka

Valutna struktura robnog izvoza i

Ostale valute

svibanj 2005. - travanj 2006.

Inozemni dug RH prema sektoru dužnika

Država

Hrvatska narodna banka

Ostali sektori

Izravna ulaganja

Projekcija otplate glavnica i kamata

Država

Hrvatska narodna banka

Ostali sektori

Izravna ulaganja

prema sektoru dužnika

* Ostvarena plaćanja do 31.5.2006. i projicirana plaćanja do kraja godine.

Međunarodne pričuve u EUR i u

mjesecima uvoza robe i usluga

7,46,6

5,75,3

2,3 2,4

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Međunarodne pričuve

(u mjesecima uvoza)

Međunarodne pričuve

(u mlrd. EUR)

Pokazatelji inozemne zaduženosti

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga

Prema stanju inozemnog duga 31.5.2006.

Pokazatelji inozemne zaduženosti po

zemljama, 2005.

174,7167,0

112,7110,3

122,9114,4

Češka

vačka

67,771,5

Češka

vačka

Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.

Inozemna izravna ulaganja

101 95 84

394477

mil. E

1.381,4

2.348,0

5.215,0

Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska

mil. E

Inozemna izravna ulaganja u RH

mil. U

Međunarodne fin. institucijeOstale zemlje u razvojuEuropske zemlje u razvojuOstale razvijene zemljeEU članice od 2004.EU-15

Inozemna izravna ulaganja u RH

Europske

zemlje u

razvoju

Ostale zemlje

u razvoju

Međunarodne

fin. institucije

EU članice od

Ostale

razvijene

zemlje

1993. - 1. tr. 2006. (11.621,3 mil. EUR)

Inozemna izravna vlasnička ulaganja 993. - 1. tr. 2006. (7.054,6 mil. EUR)

Ost. trg. na

malo u nespec.

Vađenje sirove

nafte i

zemnoga plina

Telekom.

Ostalo

novčarsko

posred.

Proizvodnja

cementa

Proizvodnja

Hoteli i moteli,

s restoranom

3% Proizvodnja

naftnih derivata

Proizvodnja

farmac.

pripravaka

Proizv. RTV

odašiljača,

apar. za telef. i

Ostalo

Broj banaka

Banke u stranom vlasništvu

Banke u domaćem privatnom vlasništvu

Banke u domaćem državnom vlasništvu

Vlasnička struktura bankovnog sustava

Banke u stranom vlasništvu

Banke u domaćem privatnom vlasništvu

Banke u domaćem državnom vlasništvu*

*državno vlasništvo + privatno vlasništvo sa pretežitim državnim udjelom

Prinos na imovinu i prinos na bilančni

kapital

1,7 1,7 1,6

16,1 15,6 14,8

1,61,60,9

0,7 1,4

14,513,7

-16,1-20

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004 2005. 1.tr.06.

Prinos na imovinu (prije oporezivanja)

Prinos na bilančni kapital (poslije oporezivanja)

ZAKLJUČCI

1. Nacionalne specifičnosti:

a) povijesno nasljeđe

b) tranzicija

c) rat (6% proračuna u narednim desetljećima)

d) problemi statistike

ZAKLJUČCI

2. BDP Hrvatske (2005) –

cca 30.949 mln EUR

6.968 EUR pc - tekući tečaj

– to je cca 6% ispod svjetskog prosj.(70. mjesto)

HRVATSKA – na prijelazu iz skupine zemalja sa

niskim u viši srednji dohodak (po WB 756-9625

USD pc)

ZAKLJUČCI

3. Sa 4,4 mln stanovnika i 30,9 mlrd EUR

BDP-a HRVATSKA je

MALA EKONOMIJA

sa stupnjem otvorenosti od 75%

OTVORENA EKONOMIJA

ZAKLJUČCI

4. Zadnjih 20-ak god. hrvatsko gospodarstvo je u stanju

DUGOTRAJNE DEPRESIJE I EKONOMSKE KRIZE

Stope rasta: HR 1980-90. (- 0,8%);

1990-02. (- 0,8%)

Svijet (1990-99) 2,5%

EU (1990-99) 1,8%

HRV. se udaljila od svjetskog i europskog prosjeka

ZAKLJUČCI

5. Razlika između potencijalnog (0%) i ostvarenog BDP-a (1990-2000) (-1,6%) predstavlja “gubitak izgubljene prilike”

cca 75 – 100 mlrd USD

7 mlrd USD godišnje (38% godišnjeg BDP-a)

To su troškovi:

tranzicije, rata, uspostave države, itd.

ZAKLJUČCI

6. PROBLEM KONVERGENCIJE

*prema prosjeku EU (rast 2,5%)

Potrebna stopa rasta > 7% (40 god)

Moguće ostvariti uz stopu investicija oko 30%, uz granični kap. koef (4) – imamo stopu investicija ali nemamo efikasnost –

PROBLEM - Stopa investicija 30%; stopa rasta 4,6%; gr.kap.koef (6,5) – gubitak oko 2,4% stope rasta BDP-a zbog neefikasnosti (5,7 mlrd kuna)

ZAKLJUČCI

7. SEKTORSKA STRUKTURA BDP-a

- pad primarnog i sekundarnog sektora

- rast tercijarnog i kvartarnog sektora

obilježja

uvozno – trgovačkog

gospodarstva

ZAKLJUČCI

8. STRUKTURA AGREGATNE

POTRAŽNJE (POTROŠNJE)

a) (C) zadržava visok udio u % BDP-a

b) (G) izrazito visok udio

c) (I) značajan pad pa rast (60% su poduzet.investicije)

d) izvoz stagnira – uvoz ekspandira – deficit VTB (5-8%)

i stalni rast ino duga

ZAKLJUČCI

10. STOPA NEZAPOSLENOSTI

povećana sa 7,6% (1988)

na 21,5% (2001) – rast nezaposl. 2,75x

Broj nezaposlenih (2001.) – oko 370.000

Broj umirovljenika:

povećan sa 548.000 (1988) na 1 mil. (2001)

Omjer zaposl./umir. 3:1 pao na 1,3:1

ZAKLJUČCI

11. Deficit tek. rn. bilance plaćanja uzrokovao

stalni rast INOZEMNOG DUGA

25,5 mlrd. EUR (kraj 2005)

PROBLEM:

Otplata duga u idućih 6 godina

cca 10 % budućeg godišnjeg BDP-a

ZAKLJUČCI

12. HRVATSKA

mala i relativno otvorena ekonomija

(ograničenja u samostalnom vođenju EP)

Neriješeni problemi:

a) dugotrajna depresija i ek. kriza (25 god.)

b) podzaposlenost resursa (rad, kapital, znanje, tehnologija) – pad efikasnosti

c) pad izvozne konkurentnosti

d) rast ino duga

e) relativni pad životnog standarda i blagostanja

Neuspjeh neoliberalne monetarističke dogme u

Hrvatskoj (!?)

Stagnantna zaposlenost i spor pad

nezaposlenosti

Visok proračunski deficit i iznimno visok

deficit VTB

Rast javnog duga i inozemnog duga

Preraspodjela bogatstva i razvojnih šansi

Povećanje regionalnih razlika razvijenosti,

hrvatsko gospodarstvovladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2015/09/ef_prilep.pdf · ekonomski...

Documents

hrvatsko druŠtvo lobista

izvjeŠĆe o ostvarivanju godiŠnjeg programa zaŠtite...

hrvatsko nazivlje strojnih elemenata

mott isolator bec im optischen gitter seminar: ultrakalte...

hrvatsko laboratorijsko nazivlje

hrvatsko filozofsko društvo

hrvatsko srednjevjekovno pravo

bamberg 12.12.2006/1 7. forschungsrahmenprogramm das...

hrvatsko iseljeniŠtvo

hrvatsko biološko društvo

ministry of company affairs competition ......ministry of...

hrvatsko filmsko naslijeđe

na hrvatsko upravno pravo

razlikovni rjecnik hrvatsko-srpski

hrvatsko psiholoŠko druŠtvo

hrvatsko trgovačko pravo

hrvatsko kiparstvo 20

hrvatsko graditeljstvo-novi pocetak

hrvatsko zagorje u revoluciji

5. hrvatsko natjecanje