-

INFORMATIVNI LIST ZA PODRUČJE MJESNOGA ODBORA DRENOVA

AKTUALNI KOMENTAR PREDSJEDNIKA VIJEĆA MO Zavičajni muzej Drenove – krećemo ! Drenova ima dramatičnu povijest, pogotovo u 20. stoljeću gdje dijeli sudbinu grada Rijeke – promjene država, društvenih sustava, ekonomskih prilika. U jednom trenutku presječena je „popola”, uvodi se granica, razbija se zajednica i stvara trauma čije posljedice su čak i danas vidljive. No, tijek vremena polako radi svoje – sve je manje živih svjedoka. Razvoj modernoga društva i procesi globalizacije velikom brzinom obezvrjeđuju i resetiraju povijesna sjećanja prisutna u malim sredinama. Povijesne činjenice se jednostavno gube i mlađi naraštaji Drenovčana i Riječana nemaju percepciju kako se živjelo, ne prije 200 ili 1000 godina, nego ni prije 20 ili 40 godina. Stari predmeti i odjeća se bacaju, običaji nestaju, a doseljavanje novog stanovništva marginalizira lokalno narječje koje polako nestaje iz svakodnevne uporabe. Smatramo svojom obavezom, dok još ima živih svjedoka proteklog vremena, prikupiti i snimiti njihova sjećanja te, koliko god je to moguće, očuvati kulturnu baštinu i identitet Drenove. U skladu sa prethodno navedenim MO Drenova pokreće proces osnivanja inicijativnog odbora za uspostavu Zavičajnog muzeja Drenove. Glavni cilj projekta je neformalno obrazovanje mladih i djece kroz organizirano informiranje o povijesti Drenove koja polako blijedi. Naš cilj je mladima i turistima ponuditi sadržaj koji će zadovoljiti njihove potrebe, probuditi znatiželju za poviješću vlastitog kraja te će im u isto vrijeme biti koristan, kako u izgradnji vlastite osobnosti, tako kao i znanje i vještine korisne u budućem radu i životu U proteklom razdoblju obavljene su brojne aktivnosti na iznalaženju izvora financiranja, lokalnih i međunarodnih partnera te mogućnost sudjelovanja u projektima koji se financiraju iz EU fondova. No, kako će kasnije biti detaljnije objašnjeno, nužan preduvjet za realizaciju jest uključivanje čim većeg broja građana različitih kompetencija koji mogu pomoći u raznim fazama projekta. Posebno je to prilika da se uključe studenti ili nezaposleni koji mogu kroz rad na projektu steći dragocjena međunarodna iskustva, a moguće i osigurati zaposlenje. Kako je održivost muzeja preduvjet za njegovo normalno funkcioniranje, vrlo je važno da sadržaji budu dovoljno atraktivni kako bi se moglo privući dovoljno gostiju i sponzora. Pogledajmo dakle koje to sadržaje predviđamo:

Stalni postav muzeja – fizički Stalni postav nalazit će se u prvoj fazi na prvom katu i u okolišu zgrade Mjesnog Odbora Drenova – Cvetkov trg 1 i obuhvaćati prostor od ukupno 650 m2 od čega je 450 m2 vanjskog izložbenog prostora i 200 m2 unutrašnjeg izložbenog prostora. Unutrašnji prostor je podijeljen na 150 m2 namijenjenih stalnom postavu te 50 m2 namijenjenih za predavanja, radionice i projekcije.

U narednim fazama trebalo bi pronaći na Drenovi primjeren objekt koji bi predstavljao trajno rješenje. Stalni postav muzeja – virtualni Osnovna ideja je prikupiti sve materijale s područja Drenove (a i šire) - stare predmete iz svakodnevnoga života, odjeću, slike te ih digitalizirati/skenirati po mogućnosti 3D tehnikom kako bi bili dostupni i u virtualnom prostoru. Istovremeno će se prikupiti i digitalizirati audiovizualna sjećanja o prošlosti koja nestaje (fotografije, video zapise, muzičke zapise, iskaze sudionika događanja i svjedoka vremena). Takva koncepcija muzeja omogućava da se njegovi sadržaji mogu prezentirati ne samo lokalno u prostorijama muzeja na Cvetkovom trgu nego i šire na web stranicama čime će postati i globalno dostupni. Zameci organizacije informacija vidljivi su u okviru projekta Drenova na Wikipediji koji je realiziran tijekom 2008/2009. godine: http://hr.wikipedia.org/wiki/Drenova Naravno da će za popunjavanje fundusa muzeja biti posebno važna suradnja s građanima Drenove koji mogu zanimljive

Broj 26 Listopad, 2011. Godina 6.

predmeti donirati Muzeju ili ih samo posuditi za izložbe i proces digitalizacije. Radionice (likovne i zaboravljenih zanata) Popularizacijske radionice organizirane prvenstveno za odrasle osobe – roditelje organizirati će se više puta godišnje, a temeljna namjena im je promoviranje svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine i identiteta. Predmeti nastali radom radionica (u formi suvenira) mogu biti ozbiljan izvor financiranja samog muzeja. Izložbe lokalnih umjetnika Važna funkcija muzeja je i stalna interakcija s lokalnim umjetnicima na Drenovi (amaterskim i profesionalnim fotografima, slikarima i kiparima) jer oni svojim zanimanjem za prostor Drenove stalno stvaraju nove artefakte idealne za fundus muzeja. Davanje prostora umjetnicima te podrška izložbama značajno doprinosi atraktivnosti samog muzeja. Moguće je i djelomično financiranje rada muzeja od prihoda ostvarenim prodajom umjetnina ili originalnih suvenira – što je sjajna prilika za obrtnike sa iz našeg kraja. Projekcije i predavanja U polivalentnom prostoru namijenjenom predavanjima, održavati će se redovno projekcije različitih edukativnih programa, emisija i filmova već prema mogućnostima Virtualnog muzeja i raspoloživim autorskim pravima. Moguće je i snimanje vlastitih edukacijskih filmova. Uz projekcije, redovno će se održavati niz popularnih predavanja pozvanih edukatora iz zemlje i inozemstva, a koja će biti namijenjena ne samo djeci i mladima, već i odrasloj široj populaciji. Otvoreni dani muzeja Jednom ili dvaput godišnje, a posebno za vrijeme Svjetskog dana muzeja, organizirat će se otvoreni dani muzeja, za vrijeme kojih će muzej u potpunosti otvoriti svoja vrata svim zainteresiranima (ulaz je tih dana besplatan). Tijekom otvorenih dana pozvat će se posebni gosti, ugledni znanstvenici i edukatori iz zemlje i svijeta koji će održati prigodna predavanja Unaprjeđenje turističke ponude Drenove Da bi se osigurao održivi rad samog muzeja nužno ga je uključiti i u turističke tokove grada Rijeke i time osigurati i dodatne prihode – u idealnom slučaju za pokrivanje pogonskih troškova muzeja. Moguća je i izgradnja „zavičajne transverzale“ koja bi mogla uključiti budući Virtualni zavičajni muzej na Drenovi, mlinove i etnomuzej u Martinovom selu, posjet gradu Grobniku i gradini te na kraju završiti na Trsatu. Sigurno je da bi takva ponuda, kada bi se primjereno prezentirala gostima riječkih hotela ili putnicima u tranzitu, imala svoju publiku, pogotovo ako bi se sve odradilo na dinamičan i zabavan način (kraće ture 2-4 sata). Tehnologije i prilike za regionalnu suradnju Važna komponenta projekta je korištenje najnaprednijih tehnologija za digitalizaciju izložaka, a upravo je ta ideja

zainteresirala partnere i iz inozemstva primarno Slovenije i Italije.

Postoje brojni manji muzeji koji ne mogu izložiti sve predmete te su zainteresirani za suradnju i sudjelovanje u projektu. Njima bi uvođenje ovakve tehnologije omogućilo uz ostalo i smanjenje operativnih troškova poslovanja.

Upravo ovaj dio projekta je posebno atraktivan za naše mlađe sugrađane te se nadamo da će se javiti – potrebni su razni profili od informatičara do povjesničara. Umrežavanje Ključni element projekta predstavlja njegova prezentacija na Internetu te umrežavanje s drugim sličnim organizacijama. Izgradnja atraktivnog i zanimljivog portala na kojem će biti prezentirani svi sadržaji te najavljena događanja trebala bi značajno pomoći privlačenju potencijalnih gostiju.

Na kraju Vijeće MO se nada da smo vas uspjeli zainteresirati te da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju. Molimo da se svi koji žele i mogu pomoći jave našoj tajnici u prostorijama MO Drenova ili na mail adresu mo.drenova@rijeka.hr Prvi sastanak inicijativnog odbora predviđen je za sredinu studenoga ove godine – o točnom terminu bit ćete obaviješteni na vrijeme.

Damir Medved

OBAVIJEST O POČETKU IZRADE DETALJNOG PLANA UREĐENJA STAMBENOG PODRUČJA DRENOVA-BOK

Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem obavještava javnost da se pristupilo izradi Detaljnog plana uređenja stambenog područja Drenova-Bok. Objava prethodne i javne rasprave o prijedlogu navedenog prostornog plana bit će objavljena u službenom glasilu i dnevnom tisku najmanje osam dana prije početka javne rasprave.

Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, kao Nositelj izrade prostornog plana obavještava javnost da se pristupilo izradi Detaljnog plana uređenja stambenog područja Drenova-Bok. Temeljem članka 82. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" broj 76/07 i 38/09, 55/11 i 90/11) pristupilo se izradi navedenog prostornog plana.

ČIŠĆENJE SEPTIČKIH JAMA - VAŽNO

Od 1. srpnja 2011. uslugu javne odvodnje pruža KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka na području Rijeke svim građanima, uključujući i onima koji svoje otpadne vode privremeno zbrinjavaju u septičke i sabirne jame. Uslugu javne odvodnje čini djelatnost skupljanja otpadnih voda, usluga crpljenja i odvoza otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama te pročišćavanje otpadnih voda prikupljenih na oba načina. Ova se usluga sada pruža pod istim i nediskriminacijskim uvjetima svim korisnicima, bilo da su njihove nekretnine priključene na sustav javne odvodnje ili otpadne vode zbrinjavaju privremeno u septičkim ili sabirnim jamama. Jedina razlika u pružanju ove usluge je što se otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama transportiraju posebnim vozilima, a ne cjevovodima javne odvodnje. Kako će se usluga javne odvodnje obračunavati svima mjesečno, korisnici čije nekretnine nisu priključene na sustav

javne odvodnje više neće plaćati čišćenje septičkih i sabirnih jama po izvršenoj usluzi. Novouvedenim načinom obračuna smanjit će im se dosadašnji troškovi za čišćenje septičkih i sabirnih jama, a koje su imali dok je ova usluga bila dodjeljivana putem koncesije. Zahtjev za čišćenjem septičkih i sabirnih jama, uz obavezno navođenje kontakt podataka, može se uputiti KD VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o. Rijeka na jedan od sljedećih načina: od 0-24 sata svakog dana telefonski na broj 353 885 ili e-mail septicke@kdvik-rijeka.hr - od ponedjeljka do petka, u radno vrijeme Društva od 6:45 do 14:45 sati. Zahtjev je moguće uputiti i na broj telefona 353 841. Vjerujemo da će potrebe građana biti zadovoljene po samom početku pružanja im usluge javne odvodnje te da će s pruženom uslugom biti zadovoljni.

www.rijeka.hr

V I J E S T I I Z T A J N I Š T V A M J E S N O G A O D B O R A

ZAMJENA NISKONAPONSKE MREŽE NA PODRUČJU DRENOVE

Distribucijsko područje Elektroprimorje Rijeka kreće s realizacijom projekta zamjene postojeće niskonaponske mreže na području Donje i Gornje Drenove.

Realizacija bi se odvijala u dvije faze:

1. Na području Donje Drenove Ulicom Drenovski put od skretanja prema Ulici Bok sve do mesnice Žeželić, završno s kućnim brojem 114 i dijelom sporednih ulica, izvođenje radova planirano je u razdoblju 17. listopada do 17. prosinca 2011.

2. Na području Gornje Drenove u Ulici Drenovski put od kućnog broja 116 do kraja Ulice Drenovski put, preko Ulice Svetoga Jurja pa do granice Grada Rijeke, izvođenje radova planirano je u Planu investicija za 2012. godinu u razdoblju od 16. siječnja do 23. ožujka 2012.

Postojeća niskonaponska mreža izvedena je kao zračna mreža, jednim dijelom golim vodičima, što je zastarjeli način izvedbe niskonaponske mreže, a dijelom samonosivim kabelskim snopom manjeg presjeka. Nova mreža izvest će se u potpunosti novim samonosivim kabelskim snopom izoliranih vodiča. Umjesto postojećih i dotrajalih drvenih i betonskih stupova ugradili bi se metalni stupovi koji bi se montirali uz glavnu cestu, dok će se unutar naselja dotrajali drveni stupovi zamijeniti novim betonskim stupovima. Ovo tehničko rješenje primjenjuje se od Ulice Bok do raskrižja za

Centralno groblje

Drenova. Na preostalom

dijelu izvršit će se

zamjena dotrajalih stupova

betonskim stupovima.

Na metalne stupove

postavit će se rasvjetna

armatura koju financira Grad

Rijeka. U urbanim sredinama uobičajeno je i estetski prihvatljivije ugrađivati rasvjetna tijela na metalne stupove, a pogotovo uz prometnice većeg značaja.

Postojeći stupovi su uglavnom locirani u okućnicama i na njih su spajani kućni priključci koji su većinom izvedeni zračno, a manje kabelski. Radi lakšeg održavanja mreže i priključaka, oslobađanja privatnih parcela od stupova te poboljšanja kvalitete rasvjete prometnice, stupove je potrebno smjestiti, gdje god je to moguće, van dvorišta. S obzirom da veći dio ulice Drenovski put nema nogostupa pojavljuje se

problem pozicije stupova na tim spornim mjestima. Prijedlog je da se u tim specifičnim slučajevima

stupovi stavljaju na rubove privatnih parcela u ogradne zidove. Novom mrežom poboljšale bi se naponske prilike, postiglo

sigurnije i kvalitetnije napajanje potrošača te potpuna modernizacija javne rasvjete prometnica i naselja Drenova.

Slika 1. Situacija 1. faze zamjene niskonaponske mreže

V I J E S T I I Z T A J N I Š T V A M J E S N O G A O D B O R A

Slika 2. Primjer stupova niskonaponske mreže s javnom rasvjetom

V I J E S T I I Z T A J N I Š T V A M J E S N O G A O D B O R A

Drenovski list, informativni list za područje Mjesnoga odbora Drenova - Rijeka IZDAVAČ: Vijeće MO Drenova - Pododbor za kulturu, Rijeka, Cvetkov trg 1, Tel: 255- 275, Fax: 504-570, e-mail: mo.drenova@rijeka.hr, www.rijeka.hr/drenova ODGOVORNI UREDNIK: Damir Medved UREDNIK: Christian Grailach UREDNIČKI ODBOR: Christian Grailach, Marina Frlan Jugo, Božana Maršanić, Dinko Mavrinac, Marino Štefan NAKLADA: 1.000 primjeraka TISAK: DES - Split

Na svojoj posljednjoj sjednici prije ljetnoga odmora Hrvatski sabor izglasao je, a početkom kolovoza, objavom u Narodnim novinama broj 90/2011, stupio je i na snagu "Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama".

U njegovoj najavi, bilo je podosta negodovanja raznih struka, u smislu poruke koju šalje pučanstvu. Otprilike ovako: "Evo, do sada smo zabranjivali, nedozvoljavali, sputavali koliko je god bilo moguće, ograničavali bespravnu izgradnju, slijepo i tvrdo provodili urbanističke i druge planove, rušili i diktirali strogoću (ponegdje, čak i u centimetrima), ali sada je osvanula jedinstvena prilika da se i bespravna izgradnja zakonski ozakoni i postane - pravna!". Znači, ponovno su (po tko zna koji put), profitirali oni koji ne poštuju Zakon, a imali su "sreće da im - nije srušeno!"

Iako je prvenstvena ideja (bar tako kažu) bila da se njime (Zakonom) "pomogne" poljoprivrednicima i njihovim nelegalno izgrađenim i dograđenim zgradama (štale, sjenici, razni pogoni za uzgoj stoke svakojakog zuba, preradu mesa i sl.), čini se da će se Zakonom okoristiti najmanje oni. Pravno, u trenutku stjecanja uvjeta za razne predpristupne, pristupne i druge fondove u poljoprivredi (Europska unija) neće se moći kandidirati oni koji nemaju legalno izgrađene zgrade u kojima obavljaju osnovnu djelatnost. Iz tih je razloga, eto, vlada pripomogla poljoprivrednicima, ali uz njih, naravno i mnogima drugima. I neka je.

Za ozakonjenje zgrada potrebno je podosta novaca, kojega će ravnomjerno (pola - pola) podijeliti lokalna samouprava i državni proračun. Koliko će to vrijediti još se u ovom trenutku (dok pišem ovaj tekst) ne zna (to će ovisiti o brojnim kategorijama: mjestu izgradnje, načinu izgradnje i sl.), ali se zna sadržaj dokumentacije potrebne za ozakonjenje zgrada, kao i vremenski rok do kada se može (a tko misli - i mora) podnijeti zahtjev. Naš je Zakon kao sardine (s rokom za konzumaciju). Ovaj vrijedi do 31. prosinca 2012. Znači, do tada se mora reagirati. Važna je još jedna odredba Zakona, da se ozakonjenje odnosi na sve građevine koje su izgrađene (evidentirane na digitalnoj ortofoto karti DOF5 Državne geodetske uprave, izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske, od dana 21. lipnja 2011.). Drugim riječima: što je ozidano do 21.lipnja 2011. to "pokriva Zakon", ali do najviše dvije bespravne nadzemne etaže (kat i potkrovlje). Nije nevažno i to da će tijekom roka važenja Zakona građevinska inspekcija mirovati. Zamrznut će se svi postupci koji su u tijeku i svim bespravnim graditeljima bit će omogućeno ozakonjenje njihove izgradnje, naravno u prije spomenutom zakonskom roku.

Siguran sam da će u tome profitirati mnogobrojni mali i veliki "bespravni graditelji", naročito višestambenih zgrada kojima su iste u izgradnji "nabubrile" i koji će sada elegantno riješiti "višak" izgradnje. Uredno će to kasnije izetažirati i stanje bez tereta upisati u gruntovne knjige. To je kao naručeno za njih. Gotovo je nevjerojatno da bi bilo i slučajno. A poljoprivrednici neka se tješe. Ako budu imali novaca za ozakonjenje svoje izgradnje - u redu, ako ne - ostaje neizbježni i vječiti - status quo.

Uz ove dvije kategorije (poljoprivrednici i vlasnici višestambenih građevina), ovim će se Zakonom, mrvicama što padaju sa stola velikih (usporedba s Lazarom) utješiti i brojni drugi, koji za to smognu (financijske) mogućnosti.

Kako će se Zakon provoditi na Drenovi? Izradnja na Drenovi je složena. Od tipično gradskog naselja

(Donja Drenova), stupnjevito do čiste ruralne izgradnje (dijelovi Gornje Drenove, Kablari i Grohovo). Ima tu svašta. Ono što je za Drenovčane najvažnije je to, da je (usudio bih se napisati) gotovo za svu izgradnju moguće ozakonjenje. Zakon u svom 5. članku govori o onim zgradama koje se ne mogu ozakoniti, a to se prvenstveno odnosi na lokaciju njihove izgradnje: obalni pojas do mora, nacionalni park, park prirode, kulturno zaštićeno dobro, zaštićene zone i planom rezervirane za nešto drugo - značajno itd. Zatim, ako se nalaze u koridorima prometnih i komunalnih infrastruktura i sl. Jedino tu vjerujem, naći će se pokoja zgrada, prvenstveno na Donjoj Drenovi, koja se nalazi u prometnom koridoru dugoprojektirane "ceste A" (negdje oko ulice Bok), tj. spoja postojeće prometnice za Drenovu (iznad streljane) i ulice Bok (nedovršeni dio). Međutim i tu nije sve izgubljeno.

Na Drenovi imamo dvije kategorije nezakonite izgradnje koju raspoznaje Zakon: nezakonita izgradnja zgrada koja je u skladu s urbanističkim planovima (Gornje i Donje Drenove), odnosno sve ono što je napravljeno bez dozvola, a njih je bilo moguće ishoditi i nezakonita izgradnja koja je suprotna (nije u skladu) s istim urbanističkim planovima. Bez obzira na izgradnju, moguće je ozakonjenje u oba slučaja, ali će naknade (novčane kazne), komunalni i vodni doprinosi biti različiti, od slučaja do slučaja. Grad Rijeka, kao naša jedinica lokalne samouprave, ima zakonsku obavezu da donese odluku o vrijednostima jediničnih iznosa za pojedine položajne zone izgradnje. Ima tu i korekcijskih koeficijenata koji će umanjivati dobivene vrijednosti potrebne za naplatu (npr. socijalni status bespravnog graditelja, svrha i obim građenja i sl.). Naravno da Zakon ima još elemenata, ali ovo je za ovakav način prezentacije Zakona, najbitniji sažetak.

Zaključak i mali savjet: Ovaj je Zakon, uz "bespravne graditelje", u ovo vrijeme

smanjenih investicija i gradnji, izuzetno pogodovao i nama, raznim projektantima, arhitektima i geodetima, koji smo neophodni u lancu provedbe ozakonjenja zgrada. Stoga, za Zakon (kroz prizmu prihoda - evo i naše moralnosti na djelu), budimo iskreni - palac gore!

Sve u svemu, za one koji imaju imalo viška sredstava, "taman" (kao u onome vicu; ni pijan ni trijezan), ili malo manje od potrebitog (ovi posljednji neka se dodatno zaduže, ali ne ponovno u švicarcima) - sada je prilika. Svi njihovi (čitaj: vaši i naši) životni graditeljski propusti u dogradnjama, nadogradnjama, podgradnjama, balkonima malim i velikim, konobama, garažama uz cestu i uz neizbježnog susjeda... sada je dakle jedinstvena prilika da se riješe u skladu sa ZAKONOM, na njihovo zadovoljstvo, ali mislim još važnije na zadovoljstvo svih pravnih sljednika koji neizbježno dolaze (jer, gruntovnica je samo jedna i ona je ZAKON). Što tamo piše - tako je. Može s teretom, a zašto ne - BEZ TERETA ?

I nemojmo misliti "kako je bilo dosad neka bude i naprvo", jer željeli mi to ili ne, red i regulativa pomalo, ali sigurno kucaju na svaka vrata, dolaze... i ovo je ipak jedan dobar korak (koliko god je u svojem poslanju razumski neprihvatljiv), da se konačno odvojimo od bespravnosti i bezakonja (ovaj put - samo u izgradnji).

A lokalna samouprava i državni proračun? I oni će vjerujem u civilizacijskim tekovinama našega sveopćeg evolucijskog preobražaja u disciplinirane i Zakonu podložne građane - biti presretni. Po znanoj uzrečici: "Čin,čin više - tin,tin boje".

Ovl. arh. Marino Štefan, ing. građ.

K O M E N T A R ZAKONA O POSTUPANJU S NEZAKONITO IZGRAĐENIM ZGRADAMA

Već dvije godine zaredom, u sklopu akcije Turističke

zajednice grada Rijeke Volim Hrvatsku, volim Rijeku, Drenova je proglašena najuređenijim mjesnim odborom Rijeke. Priznanje je to, prije svega, vrijednim rukama Drenovčana koji s ljubavlju za svoj kraj uređuju svoje okućnice, balkone i terase i time čine da Drenova postane ljepšom. Priznanje je to i svim stanovnicima Drenove koji čuvaju i njeguju svoj okoliš i koji svojom pažnjom i radom čine da Drenova bude ugodno mjesto za življenje.

Nažalost nije sve rose e fiori jer ima i takvih koji svojom nepažnjom, nebrigom ili nesavjesnim odnosom prema bližnjima, nimalo ne doprinose lijepoj i idičnoj slici Drenove. Počnimo s grafiterima. Mnoge fasade unakažene su i uništene nemaštovitim grafitima. Ambulanta, market, Dom na Lokvi, a teško ćete naći i koju baju za smeće gdje Prom, Streb, Rana i mnogi nisu ostavili svoja „remekdjela“. Srećom, zadnje vrijeme su se umorili ili, prije bi se reklo, odrasli. Ili je samo smjena generacija!?

Ilegalna odlagališta smeća, građevinskog i ostalog otpada, poseban su problem, s kojim se teško nosi i služba za saniranje takvih problema. Prošetajte starim putem što od Lubanja vodi prema Lopači. Uz put nabacane hrpe građevinskog otpada, u šumi odbačeni frižideri i perilice. Treba se zaista upitati (kad već nije odvezao na za to predviđeno mjesto) kako se to nekome dalo voziti duboko u šumu umjesto da odloži na neko pristupačnije mjesto odakle bi komunalne službe to, kad tad, odvezle. Ili, još jednostavnije, ne nazove tajnicu MO (tel. 255-275) i naruči baju za krupni otpad. Ovako će taj otpad zauvijek nagrđivati ono što

nam je priroda široke ruke poklonila. Ovdje svakako treba spomenuti i neodgovorne vozače koji svojim nesavjesnim parkiranjem dovode u opasnost sudionike u prometu, pješake pa čak i onemogućavaju kretanje invalidima i majkama s djecom u kolicima.

U takve treba ubrojiti i neke odgovorne gradske službe koje su, samo za primjer, sveučilišno naselje izgradili posjekavši prije toga prelijepu borovu šumu. POS-ovi stanovi gradit će se i opet na mjestu gdje stoje pedesetgodišnji borovi i pravi mali biološki biser – lokvica u kojoj su se stari Drenovčani nekada kupali. Nova antena niknula je, gdje drugdje, nego u prelijepoj borovoj šumu neposredno uz stanove i kuće na Boku.

Treba li ponovo spominjati ogromni deponij otpadnoga građevinskog materijala tik uz vodospremu Streljana za koji je pitanje kada će, i hoće li ikada, biti saniran.

Za sakupljanje otpadnih električnih i elektroničkih uređaja i opreme na području Primorsko-goranske županije koncesiju ima Metis d.d. Rijeka, Milutina Barača 50, koja ima besplatni telefon 0800 0051 i na koji građani mogu naručiti odvoz električnog i elektronskog otpada. Odvoz otpada je za građane besplatan. Prema godišnjem rasporedu Komunalnog društva Čistoća d.o.o., kontejneri za krupni otpad do 5 m3 (baje), mogu se besplatno naručiti u MO Drenova na telefon 255 275. Komunalno redarstvo može se nazvati na besplatan broj telefona 0800 5100.

Christian Grailach

NAJUREĐENIJI SMO MJESNI ODBOR, ALI...

Proslava Dana Drenove 2011. započela je već u utorak, 12.

srpnja kad je u Gradskoj knjižnici Rijeka - ogranak Drenova održan susret s riječkom književnicom Dijanom Rosandić. Drenovčani su uz čitateljsku grupu ogranka Drenova sa svojom gošćom proveli ugodnu i zanimljivu večer uz razgovor o knjizi "Zvjezdani kaktus". Razgovor o knjizi vodila je i oblikovala knjižničarka Jasenka Alić Tadić.

U srijedu navečer održana je svečana sjednica Vijeća MO na kojoj su, uz prisustvo brojnih uzvanika, Drenovčana i njihovih gostiju dodijeljena godišnja priznanja MO za aktivno sudjelovanje u realizaciji programa kulture mjesnoga odbora i promicanju ugleda Drenove i Grada Rijeke: ravnatelju Osnovne škole "Fran Franković", mr.sc. Marku Starčeviću, profesorici Marini Frlan Jugo te Gradskoj knjižnici Rijeka - ogranak Drenova u čije ime je priznanje uručeno gospođi Jasenki Alić Tadić. Posebne zahvale za suradnju uručene su gospođi Biserki Mihić, voditeljici likovne radionice za odrasle, Albertu Mihichu i Ivani Crnić, voditeljici dječje kreativne radionice. Uzvanicima se obratio predsjednik VMO Drenova Damir Medved riječima zahvale na suradnji pojedincima i udrugama koji djeluju na području Drenove, članovima vijeća i Direkciji za mjesnu samoupravu. Članovi vijeća: Nikolina Zvonarek, Danica Žitinić, Josip Nađ, Walter Volk i Damir Popov, obratili su se prisutnima kratkim osvrtom na rad Vijeća te stanjem na Drenovi, naročito na području komunalne infrastrukture. Naglasak je stavljen na zajednički rad i kompaktnost Vijeća koja je na visokoj razini, a takvim timskim radom u ovom sazivu i u okviru ovlasti, očekuju se i pozitivni pomaci u razvoju Drenove. Zamjenik Gradonačelnika Miroslav Matešić pohvalio je Drenovu kao dobar primjer rada u mjesnoj samoupravi te izrazio svoja očekivanja da će se i nastaviti u tom smjeru djelovanja. Nakon svečane sjednice upriličena je promocija 25., jubilarnog broja Drenovskoga lista u kojoj su u kratkom osvrtu na najnovije izdanje, Damir Medved i Christian Grailach zahvalili svim suradnicima u dosadašnjim brojevima. Uslijedilo je otvorenje izložbe fotografija Christiana Grailacha pod nazivom “Drenovske sličice”.

U hodnicima prostora mjesnoga odbora izloženi su i radovi s dječje kreativne radionice koje su tijekom mjeseca lipnja izrađivali mališani uz svoje roditelje i voditeljicu Ivanu Crnić koji su za uspješno završeni tečaj dobili i prigodne diplome.

U petak, 15. srpnja poslije večernje mise, u crkvi Gospe Karmelske, Mješoviti pjevački zbor DVD Drenova održao je već sedmu godinu zaredom cjelovečernji koncert u povodu dana Gospe Karmelske, blagdana naše župe. Zbor i klapa predstavili su se s 15 pjesama iz svoga novijeg repertoara. U pozdravnoj riječi nakon koncerta velečasni Marijan Benković nije štedio riječi pohvale za kvalitetu izvedbe i istaknuo je hvalevrijednu tradiciju održavanja ovoga prigodnog koncerta.

Subota, sam dan Gospe Karmelske obilovao je događajima. Predstavnici UABA Drenova i članovi Vijeća, uz velečasnog Marijana Benkovića obišli su spomen obilježja Drenove: Oltar domovinskih branitelja, Središnji križ na Centralnom gradskom groblju Drenova, spomenike NOB na Lubanju i Lokvi te spomenike na Starom drenovskom groblju, položivši cvijeće i svijeće zaslužnim Drenovčanima.

Na Streljani Vladimir Gortan, u organizaciji Građanskoga streljačkog kluba Rijeka, održan je Turnir otvorenoga tipa u streljaštvu – pištolj/revolver veliki kalibar. Pobjednik turnira je Antun Sudar iz SK Sveučilište Zagreb, koji je uz Željka Anđelića i Iliju Čančarevića slavio i u ekipnoj konkurenciji. U okviru Dana Drenove, brinuli su se Drenovčani i o svome zdravlju. Mjerenju šećera i tlaka u Organizaciji Crvenoga križa odazvalo se 60-tak Drenovčana, a u ljekarni Prima Pharme organizirano je besplatno mjerenje vitaminsko-mineralnog statusa kojem je pristupilo više od 80-tak zainteresiranih građana.

U Caffe baru Romano odigravao se Pikado turnir u okupivši ove

godine dosad najveći broj sudionika. Posebnost je turnira da je svjetski prvak Boris Krčmar u finalu pojedinaca zauzeo drugo mjesto, a pobjedu je odnio Vedran Dukić.

Malonogometni turnir odigravao se na igralištu Osnovne škole "Fran Franković" i trajao je 5 dana. Sudjelovalo je 10 ekipa odraslih i 7 ekipa djece do 15 godina. Najbolji strijelac i najbolji igrač je Milan Kezić. Pobjednici na turniru su ekipa Romana, za njima slijede Caffe bar Wint i Pulac. U konkurenciji juniora pobjednik je Kozala, drugo mjesto pripalo je Red bull-u Drenova, a treće ekipi Drenova legends.

ZAVRŠNA SVEČANOST DANA DRENOVE Tijekom cijeloga dana publika je mogla pogledati već

tradicionalnu izložbu drenovskih likovnjaka "Pul crekve" kojoj se ove godine odazvalo 9-toro umjetnika: Alberto Mihich, Biserka Mihić, Biserka Pintač, Željko Delač, Pavo Marčinko, Ivo Kajzer, Marija Dornik, Maja Frlan i Zdravko Dunger.

Na prostoru ispred zgrade MO članovi Socijalne zadruge predstavili su se publici svojim zanimljivim i kreativnim radovima.

U večernjim satima započela je centralna proslava na Cvetkovom trgu nastupom Prvih riječkih mažoretkinja. Pod vodstvom svoje tete Ivane Šutić djeca iz Dječje igraonice "Drenjulica" plesnim programom razveselila su sve prisutne.

Taekwon-do klub Drenova uz svog trenera Vedrana Tutu predstavio je publici zanimljivu demonstraciju u kojoj su prikazali jedan dio naučenih vještina.

Predstavnici Dobrovoljnoga vatrogasnog društva Drenova održali su prezentaciju opreme i vozila svojim sugrađanima. U prostoru samog društva od jutra se kuhao grah, tako da su gurmani tijekom cijelog dana mogli uživati u kulinarskom umijeću naših vatrogasaca.

Šime Ćorić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, predstavio je publici, kod nas još uvijek nedovoljno poznatu vrstu rekreacije, "Nordijsko hodanje". Članovi Kluba umirovljenika Drenova prošetali su sa štapovima i učinili krug oko sveučilišnog naselja, kao i pred samom publikom na trgu

Posebnost ove večeri bilo je natjecanje u kuhanju gulaša u kotliću u kojem je sudjelovalo 6 ekipa: Zavičajna udruga Drenova, Zbor DVD Drenova, Lovci LD Lisjak – lovna grupa Drenova, Građanski streljački klub, Klub umirovljenika Drenova i ekipa Vijeća Mjesnoga odbora koja je i odnijela pobjedu za najbolje skuhani gulaš. Komisija u sastavu Josip Nađ, Ladislav Fućak i Mile Perić nije imala lak zadatak, pogotovo nakon prvog probavanja gdje su im natjecatelji podmetnuli istu porciju. Na zadovoljstvo prisutnih gulaš se na kraju dijelio. Posebno treba zahvaliti lovcima Lovačkog društva "Lisjak" iz Kastva koji su donirali ekipama 12 kilograma divljači i gospodinu Franji Trtolji na nesebičnom trudu.

U zabavnom dijelu večeri nastupila je Grupa "Morčić" i Linda Gizdulić, koja je ujedno bila i voditeljica bogato pripremljenog programa, u kojega su se uključili svi ljudi dobre volje, umjetnici i sportaši, od onih najmlađih pa sve do naših umirovljenika.

Velika hvala svim sudionicima programa, kao i našim donatorima i sponzorima: Caffe baru "Dominus" i vlasniku Blaženku Periću, Pekari "Sokol" i vlasniku Zefu Berishi, nezaobilaznom i uvijek prisutnom Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Drenova, Firmi "Elida" i Dinku Beakoviću, UABA Drenova, Cvjetarni "Ilex" i vlasnici Tanji Matijević, Ljekarni Prima Pharme, kao i Lovačkom društvu Lisjak iz Kastva.

Prilika je da s ovoga mjesta pozovemo građane Drenove da se dogodine što više uključe u organiziranje naših tradionalnih Dana Drenove. Svaka pomoć i ideja o sadržaju manifestacije dobro je došla.

Tekst i fotografije: Dolores Linić

D A N I D R E N O V E 2 0 1 1.

1.

+

Izložba “Pul crekve”

Taekwon-do klub Drenova

Nordijsko hodanje

Kotlić Vijeća MO Drenova

“Kotlić” komisija

Prve riječke mažoretkinje

Štand Socijalne zadruge

Kotlić Lovačkoga društva Kotlić GSK Rijeka i Kluba umirovljenika

Linda Gizdulić, voditeljica i pjevačica

Djeca iz igraonice Drenjulica

Predstavljanje opreme DVD Drenova

Kotlić Zavičajne udruge Drenova

Kotlić pjevačkoga zbora DVD Drenova

Mnoštvo Drenovčana na trgu

D A N I D R E N O V E 2 0 1 1. Z A V R Š N A S V E Č A N O S T

U subotu navečer na centralnoj proslavi Dana Drenove na Cvetkovom trgu uručena su priznanja i nagrade te podijeljene zahvalnice sudionicima akcije Birajmo najljepšu okućnicu i balkon. Akcija je organizira u suradnji s Odjelom gradske uprave za poduzetništvo i Odjelom za gradsku samoupravu i upravu. Komisija u sastavu: Zorka Ćoso, Danica Žitinić, Nikolina Zvonarek i Dolores Linić odlučila je da se nagrade za najljepše okućnice dodijele sljedećim sudionicima: (redom prvi red slika) 1. mjesto gospođi Tatjani Cvečić, Podbreg 3 2. mjesto gospođi Gordani Zoretić, Drenovski put 64 3. mjesto gospođi Ani Koprivnjak, Svetog Jurja 15

Nagrade za najljepše uređene balkone pripale su 1. mjesto gospođi Mariji Vrbaški, Brdina 13 2. mjesto gospođi Ameli Kušmić, Ivana Žorža 39/2 (Buffet “Amel”) 3. mjesto gospođi Elviji Cetina, Podbreg 20 Priznanja za sudjelovanje u akciji dobili su i gospođe Anđela Stapić, Nela Lakić, Suzana Blečić, Suzana Sertić, Dina Štefan, Zlata Pintar, Luca Lukić, Željka Biškup i gospodin Ivica Brnčić (istim redom na fotografijama). Nagrađenima su pripali poklon bonovi koje mogu iskoristiti u poduzeću Parkovi plus d.o.o. Cvjetarna Ilex, vlasnice Tanje Matijević nagradila je sve sudionice prigodnim ružama.

Tekst i fotografije: Dolores Linić

BIRAJMO NAJLJEPŠU OKUĆNICU I BALKON 2011.

Od davnina je u cijeloj Kastavštini pa i šire postojao običaj da se na dan svetoga Petra i Pavla, odnosno na Petrovu, pali krijes. Još je Ivo Jardas u knjizi “Kastavština” (koju često spominjem u listu) napisao: Na Petrovu večer sako selo va Kastafćine ima svoj kres. Kres važgu na ken visoken brege blizu sela. Sako selo bi otelo da j’ kres čagod se more veći, da ga j’ dugo videt kad gori i da čuda vreme dura.

Kao i po cijeloj Kastavštini svoj kres palili su i Drenovčani. O tome mi pričaju Inka Rino Štefan:

Kako da se ne spametimo. Za vreme drugega rata kres se ni palil, ma zajno pokla rata opet je počel taj lepi običaj. Puno prej Petrove se počelo parat graju i stavjat na kup. Kres se ni palil kade je bil ovega leta, leh malo niže aš još ni bilo kuć i tamo je bila jedna lepa ravnica. A najglavneji za to organizirat su vam bili familija Tibljaš. Otac Pave, mat Julka i petoro dece: Oskar, Vitomir, Ivanka, Ljiljana i Božidar. Si su lepo kantali i tako smo si s njimi uz kres kantali. Ni bilo jako ča za popit ni za pojist. Morda ki baškotić i tako. Siromašćina je bila.

Ivan Franković uključio se u pripremanje i paljenje kresa polovicom pedesetih i priča:

I mi smo kot deca puno prvo Petrove parali graju i na vilah nosili na kup. Oteli smo da kup bude ča veći, da bude veli plamik, da se vidi po drugeh seleh. Šinjora Inka ima pravo kad govori o familije Tibljaš. Va vreme kad san ja bil uključen va ti lepi običaj, a bilo je to pod kraj pedeseteh let, bili su još i Mladen Frlanov, Božidar Tibljaš, tu i tamo Stelio Peršić aš su oni imeli Pobregom svoj kres kade je sada jog i vodosprema. Z mesta na ken se palil naš kres, a sad je tamo kuća mojga brata, ki se isto kašneje

priključil nan malo starejen, moglo se j’ videt si kresi ki su se palili po Učke. Vavek smo gledali ki će ga kašneje zapalit da više dura. Graju smo kosirićen parali i po osan dan prvo i z vilami nosili na mesto. Va zemju bimo zabili jedan veli kolac i okol njega slagali graju, dobro zmastili i tako po dva, dva i pol metra va visinu. Okol kresa se kantalo, šalilo i vavek smo imeli parićanu vodu da se ča ne zapali.

Dinko Mavrinac je iz zadnje generacije koja je još palila

kres: Niš to ni bilo puno drugačje nego ča su to delali ovisti prvo

nas. I mi smo parali graju, samo ča smo nekad znali nać i ku staru gumu od auta pa se storil veli plamik i dugo je dural.

Već prema kraju sedamdeseteh se kres počelo pomalo zabranjevat aš je posalo opasno da se ča zapali i tako je oko 1978. to posensega zamrlo.

Običaj je nažalost zamro, a ovu godinu, zaslugom članova Zavičajne udruge Drenova, obnovljen je i bilo bi odista lijepo da se i održi. Tako se na samu Petrovu, 29. lipnja na Lubanju sakupilo podosta znatiželjnika, a i onih koji su se sa sjetom prisjetili vremena kad su sami palili kres. Bilo je lijepo, veselo i besprijekorno organizirano. Članovi udruge, a i mnogi mještani pobrinuli su se da na stolovima bude “ića i pića”, iz postavljenoga razglasa grmjela je glazba pa se i zatancalo. Vrhunac večeri, naravno, bio je sam trenutak potpale kresa koji se u trenutku pretvorio u dojmljivi plamen. Na trenutak je izgledalo da bi moglo doći do nezgode budući je vjetar raznosio iskre no, zahvaljujući pažnji pripravnih članova DVD Drenova, sve je prošlo u najboljem redu. Kres je polako dogorjevao, a veselje se uz pjesmu produžilo dugo u noć.

Christian Grailach

AKCIJA ZAVIČAJNE UDRUGE DRENOVA O B N O V L J E N O B I Č A J P E T R O V S K E G A K R E S A

PJEVAČKI ZBOR DVD DRENOVA ORGANIZIRA

1. SUSRET KLAPA „VA CREKVE“

SUSRET ĆE SE ODRŽATI. U CRKVI GOSPE KARMELSKE NA DRENOVI 15. LISTOPADA 2011. S POČETKOM U 19 SATI

NASTUPIT ĆE

ŽENSKA KLAPA „ROŽICE“ - ŠAPJANE MUŠKA KLAPA „ZVONEJSKI KANTURI“ - ŽEJANE

ŽENSKA KLAPA „SKLAD“ - BAKAR MUŠKA KLAPA „KAMIK“ - KOSTRENA

MJEŠOVITA KLAPA „DRENOVA“ - DRENOVA