Ako je Luko Paljetak u nekim kriti arskim ocjenama obilje en kao stilski trivijalist , ta stilska kvalifikacija mo e biti shva ena u vrijednosnoj ljestvici kao drugorazrednost. Posrijedi je, me utim, ne to posve drugo i ono ujedno na inje razgovor o poetici suvremene dje je hrvatske knji evnosti, poglavito pjesni tva. Umjesto, dakle, da je okvalificiramo povr nom pa nadalje omalova avaju om, na Paljetkovu primjeru otkrivamo dje ju le ernu, jednostavnu igrivost, bolje : obi nim , banalnim Paljetak stvara za udno(st). A to mo e samo pravi pjesnik i to je najkra i put do dje jeg srca. S time se uvelike sla em, jer je dje je srce svo zaigrano ; puno ma tovitosti, neobi nih ideja i primjera. Zato i smatram da pravi dje ji pjesnik zapravo mora u i u dje je srce; odnosno svojim na inom i stilom pisanja i sam postati dijete. I ne samo u poeti kom smislu, Luko Paljetak knji evni kim pa i osobnim ivotom potvr uje svoju iznimnost u suvremenoj hrvatskoj knji evnosti. Ro en je 19. kolovoza u Dubrovniku, gradu koji pjesniku nije samo puko mjesto ro enja, nego spram koga u itavom svom doasada njem opusu iskazuje poseban odnos - naprosto Paljetak i Dubrovnik se vole javno. Znate kako, mislim da je kod svih nas zavi aj jedina na a prava postojbina u svemiru. Da, to je stvarno prava istina; jer volje i i cjene i svoj zavi aj; osvojili smo cijeli svemir. I sam pisac je izjavio u razgovoru sa Ljerkom Car Matutinovi da se ovjek mo e u svom zavi aju ugodno osje ati te se kupati u njegovoj stanovitoj sigurnosti i nepom i nosti njegova vremena. To je ponekad dobro, jer je ovjeku te ko se sna i u vje nosti. Jer kad se probudim i ujem cvrkut pti ica, ki ne kapljice koje na nebeskom svodu ple u valcer, te osjetim prekrasan miris svojih zagorskih brega,tada se zapitam: Zagorje moje malo, ti svojom veli anstvenom ljepotom toliko odi e ; pa zar nisi zauzeo najve i dio u svemirskom krajoliku? Sve drugo osvajamo iz zavi aja- polako, krug po krug, prsten po prsten, grad po grad, zvijezdu po zvijezdu, ali zapravo je na zavi aj na a jedina prepoznatljiva postojbina, velika na a placenta. Ne treba misliti samo na njegovu kamenu bazu, na ljepotu njegovih pejza a, na taloge povijesti koje ovjek osje a i na vlastitoj ko i, ili na ko i unutarnjeg svog a vlastitog bi a, nego ovjek osje a kao vlastiti zavi aj i zavi ajnost toga jezika i sve to je na njemu nastalo. Ba kao to govori o ljepoti zavi aja, tako je i Cvijeti Zuzori napisao pjesmu. Kao to nema niti njenih pjesama (tako ka u) niti njenih melodija, ve njena ljepota n a nekoliko portreta koja se razasula negdje u prostorima iznad Dubrovnika. Kao to njene pjesme treba ponovno otkrivati, u tu im i svojim pjesmama, tako smatram da se odnosi i na zavi aj. Naime, iako jezik ne prepoznajemo u zavi aju, smatram da pogledav u dublje u ljepotu i krasotu na eg zavi ajnog podneblja itekako, mo emo prepoznati duh jezika koji

duboko odzvanja u zavi ajnim krasotama. Paljetak je aromu regionalnoga ( dubrova koga) uzdigao na vi u kulturolo ku, odnosno osuvremenjuju u razinu. Time je i obilje en sav njegov knji evni i ivotni opus. Nakon zavr ene kroatistike i anglistike 1968. U Zadru, Paljetak je i doktorirao, tezom o knji evnom djelu Ante Cetinea, na zagreba kom Filozofskom fakultetu. Do 1978. za Zadar bija e vezan i zanimanjem: r edatelj je i dramaturg u kazali tu lutaka, potom i sveu ili ni asistent te urednik Zadarske revije. No vra a se u Dubrovnik, svoju zavi ajnu svemirsku postojbinu , te se la a ure ivanja asopisa Dubrovnik , ali se u prvom redu bavi knji evnim radom i prevodila tvom. Redoviti je lan HAZU. Iznimno bogat Pajjetkov dosada njii opus mogu e je predstaviti ovako: a) napisao je dvadesetak zbirki za odrasle itatelje ( Ne astivi iz ru e- 1968.; Pjesni na dubrova ku- 1984.; Nekoliko stranica1998......); b) autor je desetak dramskih tekstova ( Poslije Hamleta- 1994. i dr.) te radiodrama; c) objavio je niz studija i eseja o knji evnim, kazali nim i likovnim temama ( Uvi aji iz starije i novije hrvatske knji evnosti- 1991., i dr.); d) priredio je niz predlo ak a za kazali te lutaka; e) objavio nekoliko pjesni ko- grafi kih mapa i knjiga feljtona: f) osobito se afirmirao kao prevoditelj, osobito je prevodio englesku knji evnost ( Shakespeare, Byron...) a preveo je i cjelokupan Pre ernov opus; g) naposljetku, ono to nas najvi e zanima je to da je Paljetak izuzetan i dje ji knji evnik , auto je zbirki Mi evi i ma ke naglava ke (1973. ), Slasti ar oraguntan (1982.), Ledomat tata (1985.), Roda u drugom stanju (1988.), Pri e iz male sobe (1990.), slikovnica Lavice na kavici (1990.), zbirka igrokaza Duhovi sa Strahurna ( 1995.) Luko Paljetak svoje autenti ne pjesni ke igre i svoj osobni u itak u pisanju prenosi u svijet ivotinja oblikuju i ih prema ljudskim modelima. Naime, on klasi ni lafontenovsku basnu pretvara u antibasnu, li avaju i nas dosadnog umovanja i moraliziranja, a osloba anjem ma te. Njegov anr pisanja je oblikom i vrstom netipi an, bez sveprisutne moralne pouke koja se o ekuje na kraju basne.Ta je atipi nost izraz modernog pjesnikova senzibiliteta. Poetski senzibilitet je prisutan u Lukinim pjesmama u svoj punini. Profesor Hranjec je spomenuo kako pjesnik knji evnik da bih mogao pisati mora prvenstveno prona i dijete u

sebi, mora govoriti, misliti, osje ati kao dijete. Paljetkovu poetiku obilje uje melodioznost, stilska osobnost, lirski senzibilitet ali i aforisti nost pa i ironi nost, sklonost erudiciji i lukavoj aluzivnosti. U nadahnutoj knjizi pjesam za djecu Mi evi i ma ke naglava ke (

Mladost , Zagreb, 1973.) sve je razigrano, pustopa no i ma tovito kao u nekom dobro uigranom teatru iz razdoblja commedie dell- arte. Umjesto Harlekina i Colombina na Paljetkovim se kazali nim daskama pojavljuju mi evi i ma ke u rasko noj i le ernoj punini ivotnih zbivanja. Ti bonvivani u liku ivotinja predo dre eni su na do ivotnu konfrontaciju; te te u ovom zami ljenom i lucidnom kazali tu obilno jedu i piju, epikurejski u ivaju u slatki ima, ljudski se i slobodno prepu taju glazbi i smijehu. Smijeh pripada samo ljudima, to je mo da najljudskiji oblik ivota. S time se uvelike sla em; jer je zapravo smijeh lijek; te osobito opu ta kod itanja knji evnih djela. Znamo i sami kako se djeca, pa i odrasli ljidi u kojima duboko u i dje ja narav vole smijati i zabavljati; pa je zapravo Paljetak prilagodio

svoje pjesme djeci, iako govori da i to nisu pjesme za djecu.; ve da mogu i odrasli itatelji to prou avati. U smijehu Paljetkovih junaka obilno odzvanja ironijski zahvat u doga anjima koja su posljedica ivotnih iskustava. Taj smijeh te i vedrini i le ernosti jer se u tim stihovima basnama zapravo- ni ta ru no, te ko ni mu no ne doga a, nikakvo se zlo ne nanosi nikome. No, izme u stihova i u onima koji asociraju na komi nost ili satiri nost zbivanja osje a se dah gor ine ubla ene smijehom. Jer u toj ivotnoj r azigranosti ni ta nije onako kako bi trebalo biti, kao smo navikli o ekivati. Od silnog smijeha ma ka ne mo e pojesti mi a koji posve neo ekivano jeca, mrca i suze to i. Paljetkova fantazija ini poznati red stvari i doga aja neupotrebnim: Kad je ma ka to mi a srela I kad ga je pojesti htjela Tako se smijat stala Da sko it nije znala, Da je na le a pala, da je na pod ko kvaka tresla, toliko se od smijeha stresla. ( Jedna se ma ka samo smijala).

Taj smije ni i neo ekivani slijed u zbivanjimau kojima ma ka zbija masne ale, kesi se, vri ti i nji ti , a mi mrca, grca i cijedi suze, vodi komi nom obratu situacije u kojoj se uloge

iznanadno izmjenjuju, ba kao i na kazali nim daskama: sada ma ka mrca i grca, a mi se kesi, pi ti i vri ti. I tako se opet poreme uje prirodni red stvari: Mi a je opet ta ma ka srela I opet ga je smazat htjela, Ali ovako oljkava Vidjela nije rep pred okom A kamoli da jednim skokom Sma e ga kako spada. ( Jedna se ma ka samo smijala) Ono to se trebalo dogoditi nije se zbilo; odnosno ono to prirodno o ekujemo da bi se moralo zbiti ne doga a se. Pretjerana smije nost pretvara o ekivana zbivanja u gotovo irealan, fatalan proces ( kao u commedi dell arte) koji e Paljetak osmisliti jednim jedinim stihom: I TAKO NIJE BILO NI TA. Paradoks inteziviran tim sugestivnim stihom li enim rime , gotovo hladno stvaran i u suprotnosti s prethodno afektivno razigranim, rimovanim stihovima, u svom ptotuslovlju nije nimalo besmislen ni kona an. Paljetkova fantazija ne prestaje, ona dalje traje. To je ironija ivotnih procesa koji se ponavljaju tra e i red i o ekivani poredak stvari to im ironijom sudbine izmi u. Zapravo taj stih humanizira odnose i prigu uje o tricu; te ironiju ne ostavlja otvorenom; nego se ona zaklju uje vedrinom i optimizmom, kako to i biva u bajci. Taj osebujni paradoks i tako nije bilo ni ta mogao bi se nazvati i simboli nim sinonimom za ironi nu situaciju prevarenog o ekivanja u kojoj je komi na hendikepiranost likova dovedena do apsurda: Od smijeha sve mu se ljuljalo Od smijeha sve mu je kuljalo, Sve ga je treckalo

Sve ga je peckalo Sve ga je tipkalo Sve ga je pipkalo Sve ga je rackalo Sve ga je ackalo Sve ga je lickalo Sve ga je grickalo Sve mu je ne to bilo vickasto Sve mu je ne to bilo mickasto: I tako nije bilo ni ta. ( Jedna se ma ka samo smijala) Animalne suparnike Paljetak antripomorfizira ( ma ka i mi pona aju se kao ljudi: smiju se, pudraju, odlaze zubaru; vercaju traperice iz Trsta ).; te je antropomorfizam u knjizi Luke Paljetka nezaobilazan i klju ni dio pjesnikove fantazije. Ta ovjekolikost i preuzimanje ljudskih osobina prisutno je u svim ciklusima petodijelne zbirke Mi evi i ma ke naglava ke, Zaljubljeni krokodil, Novosti s Posljednje stranice, to se sve zbiva ispo d lista, Na dvoru kralja Pumpulina. U njoj se pojavljuju i drugi animalisti ki likovi ( ne samo oni najavljeni naslovom); te u toj neobveznosti, u nesuglasju naslova i onoga to on pokriva jedna je od modernosti zbirke. MOJ OSOBNI DO IVLJAJ KNJIGE MI EVI I MA KE NAGLAVA KE Knjigu je objavilo izdava ko knji arsko poduze e Mladost u Zagrebu 1973. godine. Pogledav i prvu stranicu knjige odmah sam uo ila poeti ku naviku suvremenog dje jeg pjesni tva. Kao to smo ve spomenuli ona le i u tome da naslov ni je samo informacijska nego i ritamsko zna enjska injenica; odnosno ve naslovni sklop a ke upu uje na

jezi nu igru. Igranje rije ima osobito se sje am kod hrvatske kajkavske dje je knji evnosti autora Stjepana Hranjeca. Iako to spada u usmeni oblik knji evnosti i ovdje uo avamo

razli ita ponavljanja i etimolo ke pu ke izvadenice koje su temeljene na igri rije ima. Ovdje bih spomenula neke stihove koji me podsje aju izrazom i na inom pisanja na stihove iz knjige Mi evi i ma ke naglava ke. Oni glase: ibom ibovala, Kamen kamovala, Trnom trnovala, Bi om bi ovala, Hi om hi ovala, Klopom klopovala, Stenom stenovala, Knjigom knjigovala, grehom grehovala, bo om bo ovala, sinom sinovala, bratom bratovala, decom decovala, ocom ocovala, mater matovala, vujcem vujcovala,.......... Tako er je na naslovnom koricama uo eno kako je sam naslov izokrenut. Naime, rije naglava ke je napisana naopa ke i zapravo samim time autor eli naglasiti svoj stil i na in pisanja; kao i zadobiti na u pozornost. Naglava ke zapravo zna i da su njegove ma ke i mi evi izra ene na nov, neuobi ajen, smije no apsurdan, ali i vrlo suvremen na in. Znamo i sami da od Ezopa do na ih dana ivotinja u knji evnosti funkcionira kao znak; tj. kao na in da

se pone to ka e o ljudima. Pritom je esto, ve i poradi jasno e poruka, nagla ena polarizacija: jaki slabi, progonitelji- rtve. Animirani film je ulogu ivotinja jo vi e

popularizirao, a to nam je barem poznato po Waltu Disneyu i njegovim anim iranom filmu Tom i Jerry. Disney ezopovsku matricu . mi Jerry jest slabiji ali snala ljiviji to ga uvijek spa ava ma jih apa ta tako lov po inje iznova. No u Disneya je karakterisit no ( ime je obilje eni o ovo na e doba) nasilje. Koliko god bio hitar i snala ljiv, siroti se mi ipak nau ije batina od nasilnika, ma ka Toma, pa taj slavni crti problematizira temeljno pitanjesvoga postojanja, naime pitanje njegove odgojne dimenzije. Paljetak se predstavlja suvremenim pedagogom jer tomjerryevsku poziciju posve mijenja, postavlja naglava ke! . Naslov zbirke je, dakle, poeti ki Paljetkov znak, morfostilemski i semanti ki. Mislim da e e djeca , kao i odrasli ljudi pro itav i ovu knjigu u njoj ponajvi e otkriti smijeh kao oli enje ljudskosti. Profesor Hranjec ba mi je pogodio temu za diplomski; jer ju je odabirom prilagodio zapravo mojem lucidnom, nasmijanom karakteru u kojo prevladava bistrin a duha , ba kao i u knjizi. Zato mi je i osobita ast to imam ovu temu za diplomski; te se nadam te se nadam da u i u budu nosti znati u odgojno - obrazovnom radu s djecom interpretirati trubadura. Smatram da je korisno da napomenem to no naslove od koji se sastoji ova petodijelna zbirka. Najpoznatiji ciklus Mi evi i ma ke naglava ke sastoji se od slijede ih naslova: 1. Jedna je ma ka mnogo jela 2. Jedna je ma ka mnogo pila 3. Jednu su ma ku zvali Ica 4. Jedna je ma ka glasovir svirala 5. Jedna je ma ka jela slatki e 6. Jedna se ma ka samo smijala Vidite zapravo kao pjesnik svojim hitrim i jasnim stihom, osobito svojom jednostavno u mo e dovesti do nenametljivih spoznaja da se svi susreti, ma kako bili antagonisti ni ne moraju rje avati sukobom koji donosi zlo, makar i jednome od aktera. Osobito mi se svi a to ( osim nedoumica i nepovjerenja koje visi u zraku) nema eksploazije tradicionalnog neprijateljstva. dubrova kog

U dijelovima Jedna je ma ka mnogo jela, Jedna je ma ka mnogo pila, Jedna se ma ka samo smijala , otkrivamo onaj fascinantan refren: I TAKO NIJE BILO NI TA. Smatram da taj nevezani stih samo daje aromu pjesni ke slobode koja nas vra a u prozu svakida njeg

ivota. Ba kao to su se i ideali u dana njem svijetu izokrenuli, tako se i u disonantnosti na kraju tih dijelova suo avamo sa ivotnom stvarno u. Osobito mi svi a to pjesnik ne ponavlja stihove ponavlja stihove, ve je majstor u izmi ljanju novih stihova, te od obi nih trivijalnosti radi neobi ne, nove, posebne i originalne pjesni ke arolije. Ba kao da pri a neku humornu pjesni ku pri u u stihovima. Koristi parne rime; te nagomilane koje doprinose humoristi kom efektu. Tako er smatram da to smanjuje monotoniju ili dosadu te posti e humoristi ni u inak, a zapravo je postizanje tog vedrog ritma jako po eljno za djecu, po to njima koncentracija brzo pada, pa tako inovativne, originalne i neobi ne Lukine pjesme zaokupljuju svijet svih itatelja razli itih generacija. Isto tako mislim da nagomilane rime doprinose i boljoj zvukovnosti, a tako er i boljem ritmu u pjesmi. Iako se radi o pjesni koj igri, ipak nam pjesnik donosi oplemenjene poruke koje le e negdje u najdubljoj du i njegovih stihova. U pjesni kom ciklusu Mi evi i ma ke naglava ke izdvojila bih jednu pjesmu u

cjelosti. I druge su posebne na svoj na in, ali mislim da ete u ovoj prepoznati i vrednote drugih stihova, te zapravo odgonetnuti pjesnikov na in pisanja. Izdvojiti u pjesmu : JEDNA JE MA KA MNOGO PILA! Nisam stru njakinja niti znanstvenica, ali u vam na svoj u iteljski na in probati do arati kako sam ja do ivjela ovu pjesmu; te ju na svoj na in i svojim leksikom objasniti. Svatko je individua za sebe i svatko ima druga iju recepciju; odnosno druga ije shva anje knji evnog dijela, a ja u se podtruditi da do aram svoju osobnu percepciju. Pjesmica ovako glasi: JEDNA JE MA KA MNOGO PILA Jedna je ma ka mnogo pila i nikad nije trijezna bila, samo je cugala samo je ljokala samo je bumbila

samo je lokala, i jednog dana s krova se skljokala ba kad je padala ki a na glavu jednog mi a. Taj mi je pravi trezvenjak bio I nikad ni ta nije pio ni rakiju ni d in ni rum pio je samo tonikum, pio je samo neke kokte i grickao je male nokte. Kad je ma ka s krova pala Uop e nije za sebe znala Onako cvrknuta Onako zvrknuta Gdje joj je glava Gdje joj je rep, Onako pijana ko ep.

Ni mi za sebe nije znao Samo je kao klada pao Onako iznut Onak zviznut;

I TAKO NIJE BILO NI TA. Ma ka je vidjela da to ne valja, Da joj to ugled u dru tvu kalja A to joj milo bilo nije, Pa je odlu ila da manje pije Da bude vrijedna Da bude edna.

Otad je samo pila vodu, Otad je samo pila sodu, I nije vi e pila rum Pila je samo tonikum Pila je samo neke kokte I grickala je male nokte. Mi u se odmah ideja javi Da mu to netko radi o glavi, Pa je od straha jedva hodao Pa se polako pi u odao. Otad je samo drijemao, Otad je samo ljemao, Otad je padao s nogu, Taj mi je bio grogu.

Ma ka je opet tog mi a srela I opet ga je pojesti htjela; Kad ga je vidjela kako je cvrcnut, Kad ga je vidjela kako je zvrcnut, Smjesta je u nesvijet pala Jer ona za to nije znala, Onako tapirana Onako frapirana. I mi je vidio da treba klisnuti I vidio je da treba zbrisnuti, Ali onako pokisao Ni poma i se nije znao.

Sve mu je bilo ne to na ta kice Sve mu je bilo ne to na ma kice Sve mu je bilo ne to na prugice Sve mu je bilo ne to na dugice Sve mu je bilo ne to na pu i e Sve mu je bilo ne to na kru i e I TAKO NIJE BILO NI TA.

Odmah nakon to sam pro itala pjesmicu, uo ila sam kako pjesnik nizanjem rije i bez semanti ke logike izrazito eli korespondirati s djetetom. Svi a mi se to su na kraju knjige obja njeni nepoznati rije i i izrazi; pa tako grog zna i doslovno: rum s vru om vodom, a grogu je iskrivljeni engleski izraz groggy, to zna i mrtav pijan. Rekla bih da je pjesnik izrazito kreativna i otka ena li nost, a njegovo izmi ljanje novih izraza bez ponavljanja stihova je fascinantno. Razli itim argonizmima, kolokvijalizmima, ivotnoj dobi,

novotvorenicama posti e opu taju i humor koji je prigodan svakoj jednostavno njegove pjesme su zapravo: pjesme i nisu

pastorak u svijetu jer su mu

itekako uspjele. Neki od nanizanih participa su: cugala, ljokala, bumbila, lokala, skljokala. Iako bih se moglo smatrati da je to podsmijehivanje svemu, pa i rimarskom zanatu; smatram da ti rimovani stihovi, kao i svaki drugi zapravo samo u pu uju na Paljetkovu originalnost. Primjetila sam kako u pretposljednjem stihu imamo nagla ene i deminutive, a to su npr.: ta kice, ma kice, prugice, dugice, pu i e i kru i e. Sla em se Ljerkom- Car Matutinovi kad ka e da ivopisnost i sugestivnost deminutiva u hitrom ritmu stihova pridonosi afektivnost i i komici pjesni kog jezika. Na taj na in samo se poja ava do ivljaji i komika pjesni kih stihova. Znamo i sami kako se uvijek smijemo obi nim, svakida njim pri ama; pa je i tako velika pjesnikova prednost i vrlina pisanja u njegovoj jednostavnosti. Vidite kako je mogu e od jednostavnih stvari posti i originalne rije i i stihove. Znamo i sami da su djeca na a ogledala, pa i mi moramo u njihove du e gledati njihovim o ima kako bi prepoznali ljepotu pjesni tva, hrvatskog jezika i op enito da im usadim duhovne vrijednosti koje trebaju njegovati i zalijevati svojim osebujnim i nadasve dobrim karakterom. Na Internetu sam pro itala kako su drugi komentirali do ivljaj te pjesmice i da li smatraju da li su Paljetkove pjesme primjerene dje joj razini recepcije. Iznena ena sam kako su na forumu mnogu rekli da su pjesmice zanimljive, ali nisu primjerene dje joj dobi. No u jednoj kroni arskoj novinarskoj recenziji- pozitivnoj kao i sve temeljitije knji evne kritike o Paljetkovoj poeziji - re eno je da se arm banalne rime i igre rije ima ponavljanjem esto pribli i stanovitoj dosadi, no okrenutost komici jezika i gegu uspijeva stvoriti u inak lepr avosti, koja je u toj vrsti pjesni tva novost. Mislim da zapravo kvaka le i u tome da moramo znati kao budu e odgojno- obrazovne li nosti i interpretirati poeziju i prozu. Iako je ovaj ciklus pjesama sastavljen od malo vi e stihova, smatram da oni djeci ne mogu biti prenaporni ako ih pro itamo u vedroj, nasmijanoj i dobro raspolo enoj atmosferi. Moramo imati dobru intonaciju u govoru i ponajvi e voljeti

hrvatski jezik; te tako er ovakav tip stihova. Mi moramo voljeti odre enu poeziju ili prozu; kao bi znali djeci im bolje usaditi na e znanje i ljubav prema svemu dobrom, a u ovom slu aju stihovima Luke Paljetka. Osobno mi du ina stihova uop e ne predstavlja problem da prekinem sa itanjem. Zapravo,jedva ekam to e se dogoditi dalje jer pjesnik zapravo svojom originalno u tvori pravu pjesni ku pri u. Iz tog ciklusa spomenula bih jo jednu pjesmicu koja mi se osobito dojmila. To je pjesmica: Jednu su ma ku zvali Ica. Posebno mi je simapati na i sva je u slikovitim tonovim. Taj mi je dr ao salon za dame, a ma ka je uvijek eljela biti a la mode, odnosno moderna, po francuskom izrazu. Mi je bio jedini frizer u gradu, prepun ma te i znao je na glavi praviti prave ba te. Naglasila bih neke stihove koji su jako novi i dinami ni. Oni glase: Tako je vje to strickao Tako je vje to lickao Tako je vje to packao Tako je vje to mackao. Kad je ta ma ka stigla Rekao je da bi se strigla I da bi kosu prala. Mi se na posao stavio I kad je sve to spravio Ma ka je rekla:- Hvala! I poljubac mu dala. Oh, gospon Ri , Premda ste mi ,

Pojest u vas drugi put! ( Jednu su ma ku zvali Ica) Smijeh jene to najneanemalnije u animalnom svijetu, te je sam po sebi suprotnost koja izhnena uje i zbunjuje. Iako je burleskan, kao zamjena za smrt i nasilje, zapravo ima ulogu humaniziranja odnosa u ivotu i svijetu. Mo da se didakti nost pjesme ne prepoznaje u njegovim stihovima, duboka odgojna uloga Paljetkovih pjesama jest u zra enju humanosti iz humoristi ko- grotesknih animalisti kih scena. Govori se o scenama, po to Paljetak pi e odulje pjesme u animalisti koj strukturi. Retardacija ( iako bih ja to druga ije nazvala, vi e kreativnim nizanjem stihova u bla em smislu) pridonosi ivopisnosti i sugestivnosti lika ili situacije. Da netko tako u svakodnevnom govori ni e pojmove bez reda i ra una mo da bi se to smatralo neobi nijm ili poreme enim slijedom govora, ali u ovoj knjizi smatram da je to stilogena vrijednost; upravo zbog humoristi ke- afektivne obojenosti. Zapravo autor opisuju i buran smijeh neznatnih, ali kraljevskih ivotinja ( papa Grgur Veliki je svoju ma ku proglasio kardinalom) autor se slu i desecima rije i bliskih zna enja te tim nijansiranjima raspolo enja intezivira komi nost lika. Napomenula bih neke stihove koji su bliski po zna enju, a potekli su iz pjesmice: Jedna se ma ka samo smijala. Mi evo pucanje od smijeha autor izra ava stihovima: Od smijeha sve mu se ljuljalo Od smijeha sve mu je kuljalo Sve ga je trecalo Sve ga je peckalo Sve ga je tipkalo Sve ga je pipkalo Sve ga je rackalo Sve ga je ackalo sve ga je lickalo

sve ga je grickalo ( Jedna se ma ka samo smijala)

Smatram da modernosti izraza doprinosi i to to ma ka nije samo korisna i umiljata ivotinja koja prede pre u ako ve ne lovi mi eve, niti mi samo kuhinjski uljez ( poznato je da

mnoge od nas i prestra i ta bespomo na ivotinjica). U ovoj slu aju se u njima zrcale ljudske crte i to zapravo donosi novu poetsku formu koja je sinteza narativnosti te pokazuje kako ne mora biti nu no crta pre ivjelog tradicionalizma nego je svojstvena cjelokupnoj dje joj knji evnosti. Tako er mislim da svjesno gomilanje rije i nije puki formalizam, nego u sebi nosi neobi no bogatstvo djeci bliske imaginativnosti. Mislim da bi on trebao biti jedinstven primjer i uzor mnogim autorima. Ivo Zalar ga u svojoj knjizi : Pregled hrvatske dje je poezije uspore uje s engleskim pjesnikom T.S. Eliotom, autorom nekoliko nezaboravnih pjesama o ma kama. Svakoga poetu treba cijeniti i mo da je Paljetak u strukturi jako sli an tom pjesniku po to je i on sav u paratakti kom nabrajanju, ali smatram da je na dubrova ki trubadur previ e izvoran da

bismo ga mogli optu iti za imitaciju. Npr. Eliotovi stihovi iz Mucaste pjesme glase ovako: Mucaste mace su crne i bijele Mucaste mace su male Mucaste mace su vedre i vesele Ugodno mija u- ugodno se ale. Mucaste mace imaju veseli nos Mucaste mace imaju crne o i Vole izigravati otmjenost I ekaju kada e mucasti mjesec do i

( T. S. Eliot, Old Possums Book of Practical Cats: Knjiga starog ma ka o ma kama svakodnevnim- Mucasta pjesma ).

Znamo da u ivotu je u svemu po eljno biti umjeren, ali Paljetkova neumjerenost u ovom slu aju ima pjesni ku vrlinu. Naime, uo avamo da kod Eliota nema onog neumjerenog nizanja izraza. Primjetila sam da je njihova najve a srodnost u majst orskom slu enju rije ima, pleonasti kouj slobodi i bijegu u specifi an apsurd. Mi ljenja sam da njegov nonsens, odosno potpuna izokrenutost smisla ne iscrpljuje svoje mogu nosti niti ne zasi uje brzo itatelja. Na Paljetak zapravo ostaje u svojim racionalnim i logi kim okvirima, a nonsensnost zapravo reflektira u bogatoj, fantasti noj

antropomorfnosti. Primjetila sam da u pjesmici : Jedna je ma ka jela slatki e Paljetak stavlja glagole u perfekt; te je u podudaranju formanata participa otkrio bogat potencijal neusiljenih deskripciji mi a kao ma kina zubara stvara izvrstan splet srokova. To npr. uo avamo u ovim stihovima: Sve joj je zube redom dirao Ko po klaviru da je svirao Neke je vukao Neke je vadio Neke je bukao Neke je sadio Neke je bu io Neke je lupao Neke je ru io Neke je upao rima. U

Neke je blanjao Neke je brusio Neke je sklanjaoSvaki drmusio. ( Jedna je ma ka jela slatki e) Ovdje upotrebljava ukr tene rime: ab-ab, te zapravo njima posti e ivopisnost, dinami nost i eksplozivnost. Meni se djelo Mi evi i ma ke naglava ke doista svi a , te samtram da knjiga nije jeftini

komercijalni trik i urnalisti ka senzacija. On se toliko s lako, nona alantno , neobvezno i bez pote ko e izra ava . Mi ljenja sam da bi njegove stihove mogli prepoznati i kad ne bi bili potpisani. Vidjeli smo da upotrebljava neke nepoznate izraze poput: Bonjour tristess , mini top humor, grogu, i dr. Iako Zalar uvelike podr ava Luku Paljetka, smatra mu to sitnom zamjerkom ( no mi ljenja je da su to sitne zamjerke koje se gube me u brojnijm odlikama i kvalitetama njegove poezije). Iako ti izrazi nisu iz sfere dje jih preok upacija, autor ih na kraju knjige obja njava. Ja mu te supa izraze koje je uvrstio u pjesni tvo up e ne bih zamjerila.

Kao prvo smatram da se lako pamte, pjesnik ih je objasnio na kraju knjige; te su oni zapravo melem koji do aravaju duh njegovih rije i. Kao budu a u iteljica znam da i u knjigama koji djeca prou avajuz u razrednoj nastavi ispod svakem obra ene cjeline ima i tekst za u enike koji ele znati i nau iti vi e o odre enoj nastavnoj jedinici ili temi. Dakle, djeca su naprednija mnogo nego prije; te vidimo i sami dim nepoznate rije i i izrazi nisu na odmet. Jo kad ih pjesnik tako preto i u stihove, sasvim lako se upamte. Tako er djeca mogu i ne to novo nau iti; te uo avam dqa bi ti izrazi samo pozitivno mogli djelovati na dje ju percepciju; ta daju didakti ku vrijednost. U svakom tom ciklusu ne zavr ava znamenitim stihom: I TAKO NIJE BILO NI TA, ali isto tako druga ijim oblikom rioje i zamjenjuje te stihove. U pjesmici: Jedna je ma ka jela slatki e zavr ava rije ima: Oprostite mi, g ice, Danas me nema doma!

U pjesmici : Jednu su ma ku zvali Ica ( kao to sam ve spomenula) zavr ava stihovima: Oh, gospon Ri , Premda ste mi , Pojest u vas drugi put! Primjetila sam jedino mo da druga iju poruku u pjesmici: Jedna je ma ka glasovir svirala. No to ne bih shvatila kao nasilje, nego vi e kao dobivanje ve e humoristi nosti. Ovdje se radi o ma ki koja je znala jako lijepo svirati ( i valcere i sonatine), a zbog zbog starog glasovira joj je puknula ica. Mi je kod nje ivio kao podstanar, te za nju nije ni ta mari iposao joj je uvije kvario. Ma ka ga je sedam dana lovila; te kad ga je ulovilarep mu je zategla umjesto ice. Pjesmica zavr ava ovako: Otad je kao luda svirala I svaku tipku redom dirala, Al najljep i je zvon I najljep i je glas Imao mi ev rep!

Mo da je ovo mala iznimka od ostalih njegovih pjesama, ali opet ma ka nije pojela mi a, a smatram da niti nije stalno svirala. Dakle, iako ovo nije zavr etak kakvi smo o ekivali ( gdje se ne dogodi ba ni ta) ; smataram da nije niti tragi an. Zapravo je pjesnik ovdje kako bih rekla samo malo bolje konkretizirao kraj. Ironi nost ivotnih procesa i je u tome to ne znamo kako e se odvijati i zavr iti, ali se uvije u prijelomnim razdobljima ivota negdje

poskliznemo: No svaki ivotno slom ili problem se mo e rije iti; pa se tako i ja nadam da je ovaj mi i negdje drugdje na ao svoje podstanarstvo, te upotrijebio svoj rep u druge svrhe.

Vjerujem da pjesnik tim zavr etkom nije mislio ni ta lo e, nego je samo elio upozoriti sve itatelje kako trebamo u ivotu biti oprezni. Iako ne znamo to nam, donosi sudbina, itekako mo emo utjecati da nam se im manje lo ijih stvari dogodi.

Smatram da je s pravom knjiga Mi evi i ma ke naglava ke dobila 1973. godine nagradu Ivana Brli Ma urani . Iako je pro lo 19 godina od priznanja ona i dalje odi e svojim svje im, razigranim tonovima, i njena modernost vje no ivi. ZALJUBLJENI KROKODIL Ciklus pjesama pod naslovom : Zaljubljeni krokodil sastoji se od etiri pjesmice. ( iz zbirke Mi evi i ma ke naglava ke ) To su: 1. Stonoga u trgovini 2. Krokodil s kravatom 3. Zaljubljeni krokodil 4. Krokodil harmonika Isto kao i uprethodnom ciklusu, ovdje u spomenuti jednu pjesmicu koja mi se osobito svidjela.Nju u napisati u cijelosti, ali to ne zna i da i ostale nemaju pjesni ku vrijednost. Tako er u se potruditi re i najbitnije o svakoj pjesmici. Pjesmica se zove: ZALJUBLJENI KROKODIL

ZALJUBLJENI KROKODIL Jedan se krokodil stra no zaljubio, Toliko da jem pamet izgubio, Malo je pjevao, malo je plakao Malo je plesao, malo je skakao Malo se mr tio, malo se smijao. Otad se svakog dana brijao, Tri no i nije oka sklopio, Toliko se od sre e topio Da se jedanput ak i opio.

I po eo je br e disati I po eo je pjesme pisati I ru i asta pisma duga Koliko ga mu i prava tuga I prava radost u isto vrijeme I kako e mu procvasti tjeme, I kako mu je tiujesan globus A srce kao autobus. Jednog je dana smogao snage I kupio je pet kamelija I krenuo do svoje drage,

Koja se zvala Amelija, I nosila je arape kratke I imala je uvojke slatke I imala na licu pjege, Tri od ro enja, tri od ege, Ali to nije bilo vidljivo: Pona ala se vrlo stidljivo: Crvenjela bi poput maka I cipele od crnog laka Nosila poput svoje tete Na visoke i tanke pete. Krokodil krenuo je pje ke I mislio je misli te ke Kako da po ne i to da ka e, I bilo bi mu puno dra e Da ne mora to biti tako. Sve bi to bilo vrlo lako Da mo e samo skoknuti I dragu svoju cmoknuti I gotovo! Ovako: Pozvonit treba na vrata Pa e tad do i tata

Pa e tad do i mama Pa e tad do i tetka Pa stric, pa dva-tri brata, Pa onda iz po etkaDa propadne od srama, A dragoj nigdje traga nema. Krokodila je spopala trema, I po elo je ki it k tome, I on sav snu dio se, bome, I objesio nos i bradu I tako i ao po grtadu I vukao rep kao vre u I mislio sve: ho u- ne u. Tako je putem gazio I kad je buffet spazio Odmah je tamo mugnuo I jedan jogurt cugnuo. Tako je stalno strepio Takio se stalno krijepio I kad je sumrak pao On vi e nije znao Kamo je zapravo krenuo,

Pa je na uglu skrenuo U kafanu Kod Amelije ; Naru io je dvojni A, Najprije jedan, zatim dva, A svoje lijepe kamelije, Poklonio je gazderici. Odmag uo avamo nakon pro itane pjesmice kako pjesnik ne pjeva samo o znamenitim ma kama i mi evima, ve je ljudske osobine nadjenuo i krokodilima. Paljetak je pro irio tematiku svojih pjesama- pri a; te i na primjeru ove pjesmice pro irio slijed svojih doga aja. Stvarno bih mogla re i da njegova kreativnost nema kr aja. U ovoj komi noj nepovoljnoj situaciji opet sam uo ila pjesnikov stil pisanja, a koji se odnosi na situaciju prevarenog o ekivanja, koja je za injena dubokom ironijom. Njegova draga je bila srame ljivog karaktera, a on veliki trema ; pa i na kraju vidimo kako zapravo ni ta od njegovih kamelija namijenjeno njegovoj ljubavi nije bilo. Imao je veliku tremu. Svi a mi se to pjesnik pi e o svemu; to ne posustaje niti pred jednom tematikom; pa ak niti pred ljubavnom. Prije se toliko nije pisalo o ljubav nim stihovima za djecu, kao da su oni bili tabu tema. No, znamo i sami kako se prve ljubavi, zaljubljivanja i simpatije de avaju u ni im razredima. Malena dje ica su ba kao i ovaj krokodil srame ljivi, puni strepnje i ne znaju kako pri i svojoj simpatiji. Ta zaljubljivanja su toliko nesta na, spontana, nevina i platonska. Zato i mislim kako je ta pjesmica zapravo prikladna za dje ji svijet. Ne u u detalje obja njavati pjesmicu na formalan na in; ve u ( kako sam ve napomenula) iznijeti

svoje osobne do ivljaje pjesmica i na in kako ja njih promatram s obzirom na prikladnost dje joj dobi. Sli ne pjesmice koje se ovdje spominju su: Krokodil s kravatom i Krokodil harmonika . U pjesmici : Krokodil s kravatom pjesnik pri a o krokodilu koji si nije znao s vezati kravatu i u pomo je dozvao tatu. Osobito su mi zanimljivi stihovi na kraju pjesmice koji glase ovako:

to se vi udite! Ako vi znate Kako se odvezuju i zavezuju kravate Pa mu odve ite. Hej, ne pote ite! Bolje da bje ite! Imam osje aj po to su mala djeca naivna ( kao naravno i neki odrasli ljudi); te su ti stihovi napisani kako ne bi slu ajno djeca pomislila da se mogu i sa svojim ku nim ljubimcima ili nekim drugim ivotinjicama previ e zaigrati. Znamo da je u ljudi , a osobit o u djece imaginativna ma tovitost vrlo razgranata; pa pjesnik zapravo cijelu pjesmicu vra a u realnost. Vidite zapravo koliko je Luko originalan. Iako njegove pjesmice vode u isti apsurd, ipak se u ponekim stihovima ( poput ovoga) vra amo u realnost. Pjesmica mi se jako svi a ( kao i sve njegove druge pjesmice); te smo opet uo ili kako zapravo pjesnik mo e na lijep na in i realnost uvrstiti u svoj pjesni ki talent. Lijepo je kad ovjek ma ta i ivi u nekom svom apsurdnom, ali opt normalnom svijetu, ali se mora kad se uzdigne previ e u svijet irealnosti spustiti u granicu realnosti. Kakva god bila realnost, ona je tu da je se od ivi najbolje to se mo e. U pjesmici Krokodil harmonika opet se spominje znameniti mi koji je kao naduhitrio

krokodila. Naime, krokodil ( koji je ve inu vremena provodio u kadi) pjevao je na svojoj harmonici stihove: Krokodil ja sam jedan lijep, To lako mo e biti svak, Dao bih sebi sa it frak, Ali ne znam gdje u staviti rep! A na kraju mi koji je svirao rog i pio grog izja vljuje: Ja mi sam jedan lijep,

Kad ja obu em frak Posao to je lak, Ja stavim rep u d ep! Na kraju se nikome nije javio na vrata table je stavio: DA NISI OVAMO HODIL, TU STANUJE KROKODIL! Pjesnik se stalno kre e granicom alje i zbilje. Smatram da mu ni upotreba dijalektalnog oblika ne naru ava ugo aj pjesme. Hodil bi u drua ijem obliku pjesme mo da zvu alo disonantno, ali ovdje se sasvim dobro uklapa. Prisutna je velika afektivno- komi na razigranost i razbaru enost kontrastnih detalja. Smatram da zapravo ovaj paradoks poja ava pqaradoks, apsurd i komi nost zbilje. IZ ovog ciklusa spominje se jo jedna pjesmica, a zove se : Stonoga u trgovini Ovdje se rado o stonozi kojoj se nisu svidjele niti jedne cipele u trgovini. Ovdje ponovo susre emo kako se na kraju pjesmice ni ta nije dogodilo ( kao i u sli nim drugim stihovima); i to se vidi u stihovima: Kad su sve kutije skinuli s polica I iz svih izloga i sa stolica, Odmah je bilo jasno, odmah se vidjelo Da stonogi se nije ba ni ta svidjelo; Rekla je samo:- Hvala, drugi put!

A trgovac je bio kao limun ut, I bio bi joj razbio zube, Da se ne boji milicije. Iako je zadnji stih napisan u malo nasilnom tonu , opet vidimo da je ta nasilnost

pobijena rije ima: da se ne boji milicije. Pjesnik kao da upozorava dje icu da ne smiju biti nasilni niti grubi. Kao to odrasle ljude za to ka njava policija, tako i njih mo e opomenuti u iteljica ili roditelji. Pjesma je zapravo jako didakti na. Znamop i sami kako Paljetak korsti u svim svoji pjesmama vezane stihove, odnosno stihove u rimi. To jako doprinosi zvukovitosti i ritmi nosti, ali smatram da su i nevezani, odnosno slobodni stihovi jako popularni. Mi ljenja sam da to jo vi e doprinosi njegovom pjesni kom stilu pisanja. Tako npr. ( kao i u ovoj pjesmici) njegovi nevezani stihovi odjeknu na kraju pjesmica. Vidite kako se jednostavnim rije ima, dobrom kombinacijom stihova i kreativno u mo e posti i veliki u inak. Neki pjesnici pi u vezanim stihovim, neki nevezanima, a Luko je zapravo unikat. On toliko vje to kombinira svoje stihove; tako da mo e biti i uzor drugim pjesnicima i onima koji to misle postati. Kako sam polagala izborni kolegij :Suvremena poiezija mladih , nau ila sam sva ta o pisanju pjesama. Ve inom sam pisala pjesme u vezanim stihovima, a profesor Ivan Pranji ( koji nam je svim usadio elju za pisanjem poezije) mi je savjetovao da napi em ne to u nevezanom, osnosno slobodnom stihu. Rekao je kako je danas takva vrsta stohova vrlo popularna; i doprinosi velikoj pjesni koj umjetnosti. Iako nisam Luko Paljetak i pjesma je namijenjena odrasloj populaciji, ast mi je da ju iznesem. Sli na je jedino mo da s Lukinim pjesama u tome to i ja pokrivam

apsurdnost u rije ima, ali se opet zadnjim stihom vra am u realnost. Zove se : Zaigrana fantazija , a glasi ovako: Boli me glava. umovi prstenova odzvanjaju zlatnim tonovima u u nim kanalima. Pokisla sam usred ki nih mjehuri a, u vodi smo enih balerinki, Trncima ispunjenim hladnim vjetrom sa sjevera.

uri se vlak sa stanice moje, U dom moj pla ljivih grijeha, Misti nih vrlina, U arenog smijeha pti jeg glasa ljudskog prezira. Srne se skrivaju u umi i ire pozitivne vibracije. Oh, slatki dodire fantazije moje! Smatram da su slobodni stihovi udarniji, sna niji i da imaju ve u udarnu mo .

Ciklus pjesama Novosti s posljednje strane sastoji se od slijede ih pjesmica: 1. Novosti 2. Pu na putovanju 3. Krava sa zelenim o ima 4. Tri mesara 5. Dva hipotamusa 6. Dva dinosaurusa 7. Morski je Kao i u prija njim ciklusima, i ovdje u spomenuti jednu pjesmicu koja mi se dosta svidjela, a mislim da ju mnogi znate. Podsje a me na asemanti an knji evno- umjetni ki oblik-brojalica; jer nabraja stanovite zvukovne elemente i na taj na in ostvaruje ritamsko- akusti ki muzi ki ugo aj. Pjesmica se zove: Tri mesara ; i mislim da ju mnogi od vas poznajete. Ona glasi ovako: TRI MESARA Tri mesara buhu klala, Al se buha nije dala!

Prvome je na nos stala, Drugome je u oko pala, A tre emu- nije ala...... Buha sim, to je s njim? Buha tam, to ja znam! Prvom raste nos do stropa, Ve i mu je i od topa, Po tanjuru nosom kopa, Nosom dugim tavan bu i I na nosu rublje su i. Buha sim, to e s njim? Buha tam, to ja znam! Drugom ispadaju zubi, Glas mu sli an staroj trubi, Nos mu se na dvoje ra va, Glava mu je kao ba va.

Buha sim, to u s njim? Buha tam, to ja znam! Tre emu je ne znam to je Bube mu se glavom roje, U i su mu pune cvije a Trbuh mu je kao vre a, Ruke su mu kao konci, O i su mu kao lonci. Buha sim, to je s njim? Buha tam, to ja znam! Tri mesara buhu klala, Al se buha nije dala! Buha sim, Buha tam, Pobjegla im buha van! Dr buhu! hOp hOp

p hOp h h p! hOp O O

Pjesmica mi se jako svi a , a osobito zbog toga jer pjesnik upotrebljava novi stil u pisanju. Vidimo zapravo koliki je njegov u itak u pisanju, a osobiti se to vidi u zadnjem stihu. Kao da je Luko Peljetaki Balog i Kani aj u jednom ( ne podcjenjujem niti jednog pjesnika). Primjetila dam kako nam zadnji stih do arava u vizualnom tonu ( kako bi naglasio let buhe); ba kao i Grigor Vitez u Gitari jesenjeg VJETRA! Iako je na neki na in asemanti na; ona ipak ima jedinstvo slike i zvuka, a poantu, odnosno poslovicu moramo sami otkriti. Smatram da i asemanti ni tekstovi duboku u sebi kriju neku tajnu poruke, ali pjesnik je toliko kreativan da je i nama i na oj kreativnoj ma ti stavio na znanje da se dobro zamislimo. Ba kao to bi tvorili originalne mape za rad u koli s djecom. U pjesmicama Novosti i Pu na putovanju , primjetila sam da pjesnik koristi anafore,

odnosno ponavlja rije i n a po etku pjesmica. Tako u pjesmici Novosti koristi u estalo rije odlu ila . Npr., neki stihovi iz pjesmice su: Odlu io jedan kaput da sam danas krene na put. Odlu io jedan zec da nau i eci- pec. Odlu io jedan pu Da postane dobar mu .

U posljednjem stihu ponovno nam nudi jedan vizualni efekt u pjesmici; te stavlja znak to ke, umjesto da je objasni rije ima. Vidimo, koliko se zapravo pjesnik voli poigravati sa stihovima. Stih glasi: Odlu ila crna kvo ka

Da na kraju bude

.

Znamo i sami kako pjesnik jako voli svoj rodni kraj, odnosno koliko mu zavi aj jako zna i. Tako bih mogla re i da iz ovog ciklusa i ima dvije : morske pjesmice. To su pjesmice: Dva dinosaurusa i Morski je . U pjesmici Dva dinosaurusa spominje svoj rodni grad Dubrovnik. Govori se ovdje o dva

dinosaura koja su stigla u Dubrovnik, govorila tra ki jezik i imali puno zna ki. Pjesnik je toliko uvjerljiv kako i ja na trenutak pomislim da dinosauri nisu davno izumrle ivotinje. Da postigne to ve u snagu pjesmice i njenu pjesni ku mo , pjesnik spominje iste stihove na po etku i na kraju pjesme. Svi a mi se to on u svakoj pjesmici smisli ne to novo i originalno. Tako su na po etku i na kraju pjesmice stihovi: Dva dinosaurusa Iz Epidaurusa. Tako er me se jako dojmila pjesmica: Krava sa zelenim o ima! Govori se o kravici koja se po cijele dane etala po Mjesecu i bila jedina krava tamo. Bilo joj je sasvim ugodno, osim to je bila sama. Specifi nost pjesmice prepoznajemo odmah u naslovu. Znamo i sami o mit ( a mo da i nije) o malim zelenim iz Svemira. Neki ljudi vjeruju u

izvanzemaljce, a neki ne; to je stvara osobne prirode. Kad bih prezentirala ovu pjesmicu djeci, pustila bi im animirani film: Du ana Vukoti a: Krava na mjesecu! Naime, mislim da

bih to bila dobra korelacija hrvatskog jezika i medijske kulture; a i pjesmica me odmah asocirala na taj animirani film. Tako er je pjesnik uvidio da je pre ao skroz u irelan s vijet; pa kao da nas zadnjim stihom eli vratiti u realnost, ko da takve krave stvarno postoje.

Ti stihovi glase ovako: Kako je krava stigla tamo O tome mogu re i samo Da je to bila obi na krava Kao i svaka druga prava, Samo je imala o i zelene: Pitajte osim toga nju! Ciklus pjesama pod naslovom 1. to se zbiva ispod lista? to se sve zbiva ispod lista sastoji se od slijede ih pjesmica:

2. Sun ev zra ak 3. Na divljem zapadu 4. Sli ica 5. Je i Ubode i 6. Pu i pu ica 7. Zvon i i p ela 8. Leptir 9. Ki a 10. etnja

Ovaj ciklus pjesama ima jaku ljupke, nje ne i sugestivne tonove u naslovu. Kao to upotreba argona, dijalektizama i stranih rije i doprinosi razigranosti i i karikirani

autenti nosti pjesama- pri a; tako smatram da i ti nje ni deminutivi augmentativi ive u njegovim pjesmama punim plu ima.

Ima jedna pjesmica koja je osobito lirska i slojevita, a nadasve domi ljata. U njoj pjesnik vje to ukomponira pri u koja je ljupka i nje na. Jako mi se svi a upravo zbog svog lepr avog karaktera. Pjesmica se zove: Sun ev zra ak

Ona glasi ovako: Odvezao se sun ev zra ak Sakrio se za obla ak. To gledao jedan mra ak Pa ukrao sun ev zra ak, Pa legao pod masla ak. Nasino je zatim tajac; To gledao policajac Uhvatio crnog mra ka Zgrabio ga kod masla ka, Oteo mu pola zra ka. A mra ak je drugo pola Sakrio pod crna kola Sakrio u crnu kesu, Da mu zra ak ne odnesu. Odsad ono pola zra ka Svu no svijetli iz tog mra ka.

Odobito mi se svi a to pisac tako vje to odabire motive, odnosno sli ice; te to osobito doprinosi zvukovnoj poeti nosti. Pjesnik kao da je nadahnut odabirom deminutiva. Znamo i sami kad neku rije umanjimo, odmah ubla imo njeno zna enje; odnosno doprinosimo da ta riuje ili rije i zvu e u

nje nijem i posebnijem tonu. To osobito vidimo i po tome kad nekome ne to ka emi iz milja, ili mu tepamo neku lijepu rije . Tako je osobito nadahnuta Lukina pjesma Sli ica. Neki stihovi iz te pjesmice glase: Iz jedne male sli ice Iza le dvije pti ice, Pa letjele po svijetu, aptale svakom cvijetu udesne male tajne: Kako su zvijezde sjajne......

Po to je ovaj ciklus pjesama zove cjelosti pjesmicu:

to se sve zbiva ispod lista , tako u i ja navesti u

to se zbiva ispod lista.

Pjesmica glasi: Gitaru svira jedna glista, Mali zec dugih sivih u i Sjedi i u slast lulu pu i A ma ak pu e u masla ak A jedna osa ide bosa. A jedna muha juhu kuha, Da bude topla ju ica Za devet gladnih mu ica. P ela u svje em hladu Priprema marmeladu,

Zrikavac u vla noj travi Od jagoda puding pravi, Jedan mrav Pravi splav Da prepliva kap rose Jer su mu noge bose. Po notama cvr ak cvr i, Gusjenica jedna tr i, Igraju dva pu a ah; Jednu bubamaru strah Da bi joj od silne ege Izblijediti mogle pjege, abici misao banu Da otvori kavanu. Ma ka se bavi ribarstvom Komarac novinarstvom A krtica kiparstvom. Zatim se puna mira Spu ta no , umi trava I zec i leptir spava, Zrikavac sanjiv svira.

Primjetila sam odmah u prvom stihu kako pjesnik preuzima dijelove iz nekih drugih pjsmica. Tako je u pjesmici Novosti u prvom stihu odlu ila jedna osa da ne ide vi e bosa. U ovoj pjesmici je osa odlu ila da ide bosa. Osobito mi se svi a to pjesnik sli ne motive uklju uje u vi e pjesmica, a osobito na nov i druga iji, s opet lijep i poseban na in. U pjesmici Je i ubode i pjesnik je opet na kraju pjesmice na vizualan, odnosno

slikovit na in predo io re ene stihove. Tako je po eo padati snje i ; pa je je i morao oti i ku i. Na kraju pjesmice je vizualizirano padanje snijega. Pjesnik je to do arao ovako: Pa da, pa da, snje i ... ... ... Izdvojila bih jednu pjesmicu iz ovog ciklusa pjesama za koju smatram da je mo da napisana na ne to nov, a osobito djeci poznati na in. Naime, na kraju ima stih P.S , koji djeca ili odrasli esto upotrerbljavaju u pisanju poruka ili kad ne to naknadno el e nekome re i u povjerenju. No, re i u vam pjesmu u cjelosti; pa e vam odmah biti jasno o emu se radi, odnosno to sam pod tim mislila.

Pjesmica se zove: Pu i pu ica, a stihovi glase ovako: Pu i pu ica Sklopili danas brak. Kum im bio sun ev zrak A mati ar mak. Vjen ali se blizu grada Usred jednog vinograda Jutros rano, pa su sada Pu i pu ica Mu i mu ica!

P.S. ive tu blizu U na em kvartu, A pri a se da dijete O ekuju u martu. Naime, pjesnik je tim stihom htio biti samozatajan, a ini mi se kao da je te stihove mislio

re i naknadno upravo zbog toga to je to prvenstveno knjiga za djecu. No, opet stihove svi vide; tako da pkesnik ni ta ne smatra tabu tebom. I djeca kad odrastu e biti mame i tate njihovoj djeci. Ali, opet pjesnik zna granicu izme u odrasle i dje je dobi i ne bi elio tu granicu naru iti. Tako er je Paljetak i u ovoj pjesmici nevjerojatno unikatan. Osobito sam se nasmijala kad je izjavio stihove pu i pu ica, mu i mu ica. Znamo i sami kako je enska osoba koja je udana ena; ali naravno ovo je ivotinjski svijet, pa se mora pone to re i i na druga iji na in.

Smataram da je stavio rije

ena da bi to zvu alo odvi e nepjesni ki i ne bi davalo poseban

efekt pjesmici; zapravo uop e ne bi davalo. Ovako je odmah napravio dobru rimu od stiha, nasmijao nas i poigrao se rije ima i njihovim zna enjima. U ovom ciklusu pjesam izdvojila sam malo vi e pjesmica u cjelosti; zato jer u svakoj pjesmici uo avam pone to novo i originalano. Ne ka em da to ne vrijedi za ostali njegov ciklus, ali u ovom ciklusu se promijene i noviteti najbolje vide. Tako bih u cjelosti i izdvojila njegovu pjesmicu: Glasi ovako: Kad hobotnica, sa svojim mu em U etnju ide, oni se dr e: Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku etnja

Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku Rukom pod ruku ( da ih svi vide)

Odmah kad sam pro itala njegovu pjesmicu, pred o i mi je

pala slika kako se njihovi

krakovi stihom: rukom pod ruku isprepli u. Pjesnik je opet svojim na inom pisanja vizualizirao sam tekst. Kao da je elio predo iti takvim na inom njihovu etnju. Znamo i sami kako hobotnica previja svoje krakove; te kako se kre e. Luko je to tim na inom elio i prikazati. Vidite zapravo koliko se od jednostavnih rije i i neprikidnim ponavljanjem mo e napraviti prava pjesma. Smatram da zapravo ni ne treba puno rije i da se napravi dobra pjesma. Mislim da bi tako trebalo vrijediti za svaku umjetnost. Glavno je da ovjek ima smisao i volju. Pjesnik je istaknuo i neke rije i u zagradi ; kao da je htio re i da nisu potrebne, ali opet na takav na in kako ih je istaknuo posti u veliku u inkovitost u pjesmi. skrivena poruka kojom se eli ne to odgonetnuti; ba kao to je i re eno. Izgledaju mi kao

Iako jo ima pjesmica u ovom ciklusu, za kraj ovog ciklusa pjesama bih spomenula pjesmicu koje se mnogi od nas sje aju; te se nadam da je svima dosta poznata. Pjesmica se zove: Na divljem zapadu Glasi ovako: Ja e staru kobilu, Oklahoma Kid, A ta stara kobila ima slabi vid. Ja e staru kobilu, Oklahoma Kid

I u prvoj ulici udari u zid. Re e staroj kobili, Oklahoma Kid: - uj ti, stara kobilo, zar te nije stid! Ja e mladu kobilu, Oklahoma D im, Nacilja i opali tri metka: - pim- pim! Svu ulicu prekrije gusti crni dim. erif zatim doja e na konju: - klim-klim. Uh, ni ta se ne vidi!- re e erif njima. Uh, ni ta se ne vidi, o d tog stra nog dima!

erif vikne:- Pu ite! to stojite tu!Svi stado e puhati u taj dim:- pu-pu......

Kad je dima nestalo, u toj cijeloj stiski, Oklahom Kid i D im sjede, piju viski. Nao ale kupi tad Oklahoma Kid Pa sad stara kobila ima dobar vid. Ja e mladu kobilu, Oklahoma D im, Oklahoma Kid, haj- lo! Ja e skupa s njim.

Ova pjesmica mi se osobito svi a zbog jer demitologizira kultne pojmove iz dje jeg svijeta. Nazvala bih ju smije nom western pjesmicom, zbog samog odabira motiva, ali i naslova. Iako je pjesma napisana u dvostisima i u formi iste lirike, pjesnik i na taj na in posti e vedar i poseban ugo aj. Znamo i sami kako djeca, a osobito dje aci ma taju o kaubojima, poznatim li nostima i sli no. Oni su im esto u ma ti u mla im danima; pa je pjesnik taj mit o nasilnim revolvera im i Divljem zapadu htio prikazati u pozitivnom tonu. Pokazuje ( kao sam ve napomenula) kao je spreman pisati raznovrsnom tematikom.

Posljednji ciklus pjesama iz zbirke Mi evi i ma ke naglava ke u ovoj knjizi ima naslov Na dvoru kralja Pumpulina. Ciklus se sastoji od slijede ih pjesmica: 1. Na dvoru kralja Pumpulina 2. Kralj Pumpulin vodi rat 3. Daj mi- Dam Ti 4. U vrtu kralja Pumpulina 5. Gospo ica Majoneza 6. Cipela Mogla bih re i kako je Paljetkov humor stvarno invetivan; stvarno mo e zvukovno do arati bogatstvo likova i doga anja, obasjava malog itatelja poput sunca, grije ga, zabavlja, a opet nadahnjuje. Smatram da on isto tako na poetizirani trivijalni na in vje to uklapa

tradicionalne i moderne rime. Primjetila sam da je ovdje napisao vi e sli nih pjesmica o kralju Pumpulinu. To njegovo tematsko arenilo kao da je prepuno ivopisnog mete a: te ma tovite sugestivne atmosfere. Znamo i sami kako je danas animirani film jako popularan; te da se mnoga pro itana djela prikaziju kroz tak medij; da djeci bolje do araju pro itano djelo ( sli no je i sa filmom; makar smatram da je original original). Rekla bih kao da je pjesnik nadahnut o sebujno u popularnih crti a. Iz tog ciklusa u cjelosti u spomenuti pjesmicu: Na dvoru kralja Pumpulina Stihovi glase ovako:

Na dvoru kralja Pumpulina ivjela jedna a a vina. Stanovala je kraj salvete Izme u no a i pa tete. Na visokoj je stala nozi U otmjenoj i sjajnoj pozi. Odijevala se prema modi U skladu s jelom, prema zgodi. Nekad je bila zlatno- bijela a ponekad rumeno cijela. Svakoga se dana, ( kako valja), etala sve do usta kralja. Na drugom kraju kr ag ut Bio je uvijek ne to ljut. I vrebao je samo zgodu Da nalije u a u vodu. To mu je bio davni san, A imao je sjajan plan. Jednom dok kralja bilo nije U a u litru vode slije, Pa kralj Pumpulin sada pije Bevandu kao nikad prije:

Ni na kraj pameti mu nije! Odmah kad sam pro itala pjesmicu osje aka sam se kao da je a a vina stvrno iva. Pjesnik tako vje to o ivljuje ne ive stvari i pridaje im ljudske osobine. Uo ila sam u jednoj pjesmici stihove za koje smatram da najbolj predo uju, odnosno preuzimaju motive iz crti a. Pjesmica se zove: U vrtu kralja Pumpulina , a neki stihovi iz pjesmice su: Kraljica majka broji pare, po krovu ska e bijelo jare, a za njim tr i crna koza, princeza se u kadi voza. Luko u dosta pjesam daje nama zavr etak za razmi ljanje; ali u mnogim pjesmama pisac nam nudi jako efektan zavr etak. Tako na primjer u pjesmici : Gospo ica majoneza , pri a o

majonezi koja je srela bifteka koji se u nju zaljubio, ali prepreka je bio majonezin ljubomorni krastavac. Na kraju se na la jedna vilju ka i najavila svima sudbonosan kraj. To se osobito vidi u stihovima: Tada je stigla vilju ka jedna

duga ka, tanka i vrlo edna i ljutito im rekla:- Dosta, vi dru ina ste vrlo prosta, i zato ujte to vam ka emzaslu ujete da vas sma em! RODA U DRUGOM STANJU Predsjednik Republike Josip Broz Tito na osnovu lana 337. Ustava SFRJ i lana 4. Zakona o odlikovanjima SFRJ, odlikovao je: za naro iti doprinos u razvijanju knji evnosti za djecu i postignute uspjehe u kulturno prosvjetnom uzdizanju maldih u duhu ideja brats tva i jedinstva Ordenom bratstva i jedinstva

SA SREBRNIM VIJENCEM Biblioteku Lastavica Izdava ke radne organizacije Veselin Masle a , Sarajevo U zbirci Roda u drugom stanju Paljetak nastavlja svoj poetski diskurs o ma kama s jo ponekom pjesmom, ali to je ipak samo irenje motiva i si ea. Nema neke zna ajnije razlike ni u stilu ni u metru od danas ve klasi nih i poslovi nih pjesama o mi evima i ma kama, koje su zna ile prodor u ne to novo ili barem veliko osvje enje animalisti ke tematitike. Motivi s a ma kakama i mi evima su opet prisutni sa svim atributima poetske fantazije; sada ma ke i mi evi nisu u prvom planu. Vidimo da se ve u samom parodi nom naslovu ironi no

nagovje tava, odnosno afirmira jedan tabu motiv; koji e zapravo biti detabuiziran samim naslovom. Znamo i sami da je banalna ( pogotovo danas) ona krilatica o rodi koja nosi djecu. Djecu esto znaju roditelji ili najbli i prevariti da ih je roda donijela na svijet. Zanmo i sami da je taj motiv jo uvijek samozatajan u dje joj knji evno j riznici; te ova zbirka ( pored zbirke Mi evi i ma ke naglava ke ) unosi novu dimenziju u dje joj knji evnoj riznici. Svi a mi se to pjesnik i o delikatnijim temama progovori bez krinke, istinito , iskreno, smjelo, ali opet decentno. Rekla bih dasamim naslovom ru i mit o rodi koja nosi djecu, a opet na indirektan na in eli progovoriti o toj temi iz perspektive ivotinjskog svijeta. ini mi se da kod njega nema stidljivosti, suzdr ljivosti, naivnog romantiziranja, zbunjenosti i nevinog sanjarenja. Svi a mi se to je naslov zbirke upravo tako nazvan ( kao i ova znamenita pjesma); jer zapravo ve ina zbirke je ljubavna. Rekal bih da je sva zbirka napisana u romanti nom tonu, ali ovdje nisu ljudi projicirani samo u ivotinjsko svijetu,; nego tako er pi e direktne ljubavne pjesme. Tako er mi se svi a to pjesnik znanja iz drugih predmeta (

kao na primjer u pjesmici

LOGIKA BUBA MARE ) direktno uklapa, odnosno osmi ljava u

svouje pjesmice. Tada imam osje aj kao da se znanja iz svih predmeta mogu uglazbiti u kreativnim stihovim; te smatram kako je pjesnik jako obrazovan. Svi a mi se to na kraju knjige opet imamo tuma manje poznatih rije i, dijalektalnih i stranih izraza. Primjetila sam tako er ( misle i na sveukupno njegovo pjesni tvo) Paljetak i ma svoj

jedinstveni stil pisanja u kojem ne njeguje jezi nu igru balogovskog tipa. U njega nema poigravanja morfemima, etimologijom, metatezama, anagramima, ni stvaranja iz leksi kih dijelova novih rije i, to je postalo modom u jednom dijelu suvremene hrvatske poezije. Pjesnik se poigrava sintagmama, nijansama re eni nih zna enja, bli im i daljijm asocijacijama. Tako er i untegritet rije i ne dira; nego se zabavlja sintakti kim i re eni nostilskim odnosima, koji poprimaju esto i groteskni oblik. Tu se osobito isti e i pjesnikova elokventnost. Rije i jatomice naviru, svrstavaju se u kra e i dulje stihove, s lako om pronaleze srokovne poveze, te je italac nu no impresioniran i z adivljen nepresu nim verbalnim slapom. Neke su od tih rije i otrcane od svakodnevne uporabe, pravi kolokvijalizmi, neke svje e, nove i lijepe, neke narodske, neke knji ke, ali u Paljetkovom poetskom postrojenju kao da mjenjaju svoj izvorni karakter, podatn e su i poslu ne, vjerno slu e autorovoj namjeni, trvuju se za ostvarenje njegova poetskog ina. Njegov stilisti ki trivijalizam ne odra ava se samo u rije ima, nego i u rimama,

ponavljanjima, pa i motivima. Kod drugih je slabost i nedostatatak, a u Paljetka postaje stilogenom odlikom. Gomilaju i ga i hipertrofiraju i pjesnik posti e suprotan efekt. Forsiranjem ga negira i ironizira. Blago mu se podsmjehuje, o i uje ga i posve uje. Trivijalizam postaje omiljenim sredstvom njegove pjesni ke igre.

Kao i u prija njoj zbirci pjesama Mi evi i ma ke naglava ke , i ovdje u navesti cikluse od kojih je zbirka sastavljena, te sve naslove pjesma; a neke koje smatram bitnijima i dojmljivijima i op irnije doraditi. LOV U D EPU To je naslov njegove prve zbirke pjesama, a sastoji se od slijede ih pjesama: 1. LOV U D EPU 2. PUDLICA 3. ZE EVI I LUPUS IZ FABULE 4. SOM 5. RODA U DRUGOM STANJU 6. GLISTA I NOGA 7. SIR I MI 8. KRTICE 9. GUSJENICA 10. LOGIKA BUBA MARE 11. BUBA MARO! 12. ELJETI 13. SUNCOKRET 14. CIKLAMA 15. BUDILICA 16. OLOVKA

*Pjesma Jedna je ma ka bila vitka , iako sa svim karakteristi nim oznakama ciklusa Mi evi i ma ke naglava ke, nije uvr tena u istoimenu ( ponovljenu) zbirku ( 1984. i 1986). Jedino se 1988. pojavila u zbirci Roda u drugom stanju , ali pod naslovom Uobra ena ma ka i zami ljeni mi . Uo ila sam da su pjesme o ma kama i mi evima koje se spominju u ovoj zbirci slijede e: 1. MA KA VODI 2. MA KA NA CARINARNICI 3. UOBRA ENA MA KA I ZAMI LJENI MI

Na samom po etku, spomenuti u pjesmicu koja je najavljena samim naslovom, a glasi: RODA U DRUGOM STANJU Ve sam spomenula kako se ovdje uo ava nova dimenzija dje jeg hrvatskog pjesni tva. Ona se sastoji u stapanju animalisti kog i tabuisti kog ( ljubavnog), ivotinje ( ptice) koje se javljaju u novoj obgrljenoj duhovito u i dosjetci koja je po esto temeljena na humornoj zamjeni uloga. Pjesma glasi ovako: nosila no i i danju u gradove i sela, lako to bje e za nju. Nosila roda djecu, Nosila roda djecu,

ve u i malo manju, i ostala i ona tako u drugom stanju. Razmi lja sada roda i zastaje u hodu: Koja mi je to mama donijela malu rodu?

Pjesmica je jako jednostavno napisana, a toliko simpati na. Svi a mi se to pjesnik pi e stihove koji se vrlo lako mogu upamtiti i ostaju dugo vremena u sje anju. Iako je u razgovoru sa Ljerkom Car Matutinovi rekao da mnogih svojih pjesama ne sje a; smatram da ih se zato mi jako dobro sje amo i da emo ih dugo pamti ti. Pjesmica je pisana vezanim stihom i jako jednostavnim rje nikom. Zadnji stih mi je osobito simpati an; kao da ho e osvjestiti zapravo djeci da njih ne donose rode, nego da su potekli od svoje mame i tate. ( NE MO E RODI MAMA DONIJETI DJECU, KAO NITI DJECA NE MOGU BITI DONE ENA OD RODE!). Svi a mi se to je ispod pjesme i slikovna ilustracija rode. U ovoj zbirci ima vi e slikovnih ilustracija, te iako nije postigla popularnost kao zbirka Mi evi i

ma ke naglava ke , smatram da joj slikovne ilusstracije daju dodatni plus. Mi ljenja sam da je osim tekstovnog prikaza va an i slikovni kako bi si djeca lak e zamislila pro itane stihove, a i zbog suzbijanja monotonije. Po to je ovaj ciklus naveden pod naslovom: LOV U D EPU ; tako u i ja spomenuti ovu pjesmicu u cjelosti.

Stihovi glase ovako: Stavim ruku u svoj d ep: riba ribi grize rep! Stavim ruku i u glavu, napipam u glavi bravu: klju je bocne, brava kljocne, otvore se neke dveri, netko mi se tamo ceri, ja mu ka em: Dobar dan! On mi ka e: Hajde van! Zatvorim ja brzo dveri, mogu dobit beri- beri. Stavim ruku u svoj d ep: riba ribi grize rep! Dosta, dosta! ka em ribi. Da rep ima , grizo ti bi! Ka e riba u mom d epu: shvatih da je stvar u repu.

U d ep tada bacih mamac, izvukoh iz d epa amac, Napravih na elu bore, tako stvorih cijelo more i sad lijepo plovim, plovim i sve ribe za rep lovim. Odmah u prvoj strofi uo avamo stih: riba ribi grize rep! To je vrlo poznati stih; te se sje am da se esto alimo s njim. Jedni druge znamo pitati da li mo emo to br e izgovoriti te rije i. Naravno kad se im br e govori, estio se zna spetljati jezik ; pa ga niti pravilno ne mo emo izgovoriti. Vidimo kako pjesnik mo e od op e poznat ih zezalica napraviti pravu pjesmu. Smatram da je tako er jako didakti na za u enike oji imaju problema s izgovorom glasa r ; ovdje ga stvarno mogu jako dobro uvje bati. Nau ili smi i da beri- beri ozna uje iv anu bolest tropskih krajeva koja nastaje zbog nedostatka vitamina B. U pjesmici ZE EVI I LUPUS IZ FABULE primjetila sam kako spominje poznati lik

Crvenkapice. Tako er kasnije u pjesmici Vesela karavana iz ciklusa Zaljubljeni kompjuter spoinje poznati lik Crvenkapice; ali je ovdje vje to ukomponirao i neke druge likove, poput Ljepotice i Zvijeri, Snjeguljice, Trnoru ice, Malog princa, Alise u zemlji udesa i Pal ice. Tako je i meni do la na pamet ideja kako bi ba lijepo bilo ukomponirati Baloga, Kani aja i Paljetka u jednu pjesmu. Dakle, iako su oni u nekin stvarima sli ni u pisanju; ipak su jako

razli iti, a opet smatram da se nespojivo mo e itekako spojiti. ( kao to je potvrdio sam Luko Paljetak). Primjetila sam ovdje jednu, mo da njegovu najkra u pjesmicu, a zove se: Krtice . Mogla bih ju nazvati pravom haiku pjesmicom. Zove se Krtice , a stihovi glase ovako: Poljem ruju crne krtice, vide im se samo trtice, ostaju za njima hrpice: vratite mi moje krpice! Postoji tako er jedna pjesmica koja me se jako dojmila, a zove se: Ciklama Vrlo je didakti na, a kompletna pjesma govori o tome kako treba paziti i njegovati cvije e; te da ga ne smijemo uni tavati i gaziti. Poruka nije direktno izre ena, ali ju djeca mogu sama prepoznati u zadnjem stihu. Svi a mi se to su zadnji stihovi izre eni na indirektan na in; upravo zbog toga da se djeca migu zamisliti i prepoznati pravu vrijednost biljaka. Stihovi glase ovako: Preko polja, preko staze Ljudi idu, ljudi gaze, ali noga skrene sama kad se pojavi ciklama. Pita za to? Ja ne mogu odgovor ti pravi dati,

zato, bolje- pitaj nogu, il' jo bolje: sam to shvati! Za kraj ovog ciklusa pjesama, spomenula bih pjesmicu koju sam ve napomenula, a stvarno je lijepo i logi ki napisana. Naravno, radi se o pjesmici: LOGIKA BUBA MAR E , a glasi ovako: Na listu sjedi Buba Mara, u sebi razne misli broji i zaklju ke ovakve stvara: -Pa to je jasno, mili moji, sunce je, zna se, puno pjega, ako me pam enje ne vara; ja pjegava sam poput njega: sunce je, dakle- Buba mara! Slijede i ciklus pjesama zbirke Roda u drugom stanju zove se: Zaljubljeni kompjuter. Spomenuti u naslovnu pjesmicu kao i u prija njim ciklusima pjesama u cjelosti. Na kraju pjesmice pjesnik je ponovno samozatajan; i govori na indirektan na in o kraju u kojem se ni ta nije dogodilo. Mogla bih re i da je to njegova pjesmica dosta modernijeg tipa; ( iako je po mom mi ljenju on u svim pjesmicama modernist trubadurist) zbog samog naslova, ali i samog stila pisanja. Stihovi glase ovako:

Zagledao se jedan kompjuter u jednu kompjutericu mladu, razmek ao se kao puter i odmah se posvetio radu, otkucao je program sav u jedan dah, u jedan hip, stao je sav u jedan ip; napisao je: YOU I LOVE! Kompjuterica se istog asa zacrvenjela u ekranu i rekla sasvim hladnog glasa: Emocije na jednu stranu, to nost na drugu! Jedna gre ka potkrala vam se, vrlo te ka, primjetila sam, odmah nju; treba napisati: I LOVE YOU!

Kompjuter tad je sav zanijemio, redoslijed odmah je promijenio i otkucao jo jedan pojam

da popravi taj lo i dojam, napisao je kriju ' pla : I LOVE YOU, HONEY, VERY MUCH! Dodao je u istom trenu: -Ja bih vas htio uzet za enu! Kompjuterica udahnu zrak i re e:- Da li vi to brak nudite mkeni, dragi LX, ili je mo da to opet kiks. Kompjuter re e:- Nudim, nudim, danima zbog vas ludim.

Kompjuterica re e:- Honey, pristajem, al' od sada mami pi a se, dru tva, cigareta, zapravo svega to mi smeta, je li ti jasno ili ne? Kod mene mile- lale nema! Pogotovo, iz svog sistema kompjuterice druge sve izbri i-njih je velik brojsamo ja u biti program tvoj!

Kompjuter apnu:- to je, tu je,

i odmah brzo brisat po e sumnjive neke tanke plo e, i u tom trenu nesta struje.

Pjesnik je tako er napisao pjesmicu sli ne tematike koja se zove: Zaljubljeni list. Nesretnog je kraja, i podsjetila me na pjesmicu: Ole i Trufa.

Napomenula sam ve kako u pjesmici Vesela karavana spominje poznate likove iz bajke. Tu pjesmicu stavio je u ovaj ciklus pjesama. Meni najsmije nija pjesmica iz ovog ciklusa pjesama i najzanimljivija je: Prsti na ruci. Znamo i sami kako djeca esto znaju igre vezane za brojanje prstiju. Ta pjesmica podsjetila me na pravu pjesni ku brojalicu. Njeni stihovi glase ovako: Prsti na vrhu rukice male jedan se drugom na sav glas hvale. Najja e od njih dere se palac: -Ja sam od svih vas najve i znalac, u muzici sam vrlo na glasu, najdeblje ice trzam na basu i osim toga, ja se sam me u vama potpisat znam.

Ka iprst re e njemu u lice:

-Sve su to samo obi ne trice. Mo e ti biti najve a zvijer, al' samo ja pokazujem smjer kad netko s pravog puta sklizne, a osim toga jezik me lizne svaki put kada knjigu listam i ja od sre e sav zablistam.

Srednjak im re e: - utite oba, ne vrijedi to vam pi ljiva boba; mo e on biti najprednjiji, ali ja sam najsredniji! Na sebi imam i krupne kvrge, odli ne kad se daju vrge. Prstenjak re e:- Fu kam na to, na sebi nosim isto zlato, to mo da mo e od vas svak, ali samo ja zna im brak.

Na to im re e prsti mali: -Nek se im ho e svatko hvali, ja ipak imam najbolji tos, najljep e od svih znam kopat nos! aka se tada naglo stisnu

i prsti vi e ni da pisnu.

Pjesmica Jedna je ma ka bila vitka pojavljuje su u ovm ciklusu pjesama pod nazivom: Uobra ena ma ka i zami ljeni mi . Smatram da je pjesma napisana u jako lucidnom tonu, kao da se svijet ivahnih, pokretljivih, esto raspojasanih i razuzdanih crti a, osobito onih modernih, sa svojim grotesknim pretvorbama te izuzetnom dinamikom i ma tovito u, sunovratio u stihove Paljetkovih pjesama- pri a. Smatram da je i njegova poetika plo no, likovno odre ena, ali i neome ena zbog bogatstva zvukova i ve spomenute jedinstvene lucidne igre. Upravo zbog svojih karaktera koji su izre eni u samom naslovu pjesmice se ponovo ni ta nije dogodilo izme u ma ke i mi a. Pjesmica Ma ka- vodi specifi na mi je upravo zbog toga jer je ovdje prikazan

zavr etak izme u ma ke i mi a; na alot lo za mi eve. Navela bih pjesmu u cjelosti, upravo zbog njenog novog specifi nog karaktera. Ona glasi ovako: Jedna je ma ka, lijepa kao sli ica, bila turisti ka vodi ica. Ljubi aste je imala sandale, zeleni e ir i crne o ale, i nosila je veliku bursu; radila je u MIJAU-TURSU. I kad je sunce i kad su ki e vodila je po gradu mi e,

i fureste i na e, turiste, mi e bankare, mi e juriste,

sirevlasnike i proste lere, play-mi eve i penzionere.

Dubrova ke znamenitosti, slikovitosti, kamenitosti,

tuma ila im ona je, prehala, od toga bi se sva uspijehala, i rep i brk joj bija e mokar; i na Lovrijenac i na Bokar

vodila ih je, sve im spjegavala, s golubima ih fotografavala; i kad bi lijepo sve im pokazala, jednog barem tad bi smazala.

U pjesmici Ma ka na carinarnici , pjesnik govori o tome kako je ma ka

vercala

traperice iz Trsta. ( U sedamdesetim godinama pro loga stolje a, taj biznis bio je svakodnevnica , bilo je malogra ansko pitanje presti a skoknuti u Trst po krpice. )

Smatram da e pjesme o ma kama i mi evima ivjeti svoj ivot, otvoreni svim oblicima percipiranja. Treba im ostaviti tu slobodu, taj zanos nezauzdanog stvarala tva iz kojega je potekla. Slijede i ciklus pjesama iz spomenute zbirke zove se Barbaradora. Ina e smo u prethodnim zbirkama vidjeli kako pjesnik daje naslove ciklusima zbirko po njihovim napoznatijim pjesmama. Naime, ovo nije naslov pjesme, nego ukomponirana imena Barbare i Dore kojima je ve in a pjesmica u ovom ciklusu posve ena. Barbari je dosta pjesmica posvetio, a meni osobno najljep a je: Pahuljice. Glasi ovako: Pahuljice snje ne vrlo su nje ne. im s neba na zemlju spuze, pretvore se u suze. Dok se u zraku viju, vedro se, vedro smiju. Pjesmica mi se jako svi a upravo zbog zbog svog nje nog i melankoli nog tona; a i ini mi se kao da je pjesnik usporedio Barbaru s pahuljicom. Nije spomenuo njeno ime u pjesmici, ali je ispod naslova pjesmice naveo da je posve eno njoj. Tako er je u pjesmici Kesteni napisao ispod pjesmice da je pjesmica posve ena Barbari. to se ti e pjesmica o Dori, spomenuti u pjesmicu Konkurencija . Stihovi glase: