indeks kolega/ica sa akademskim titulamasa ocjenama od 1-5. planiran je uzorak od 500 učesnika....

Doc. dr. sc. Mujezinović Adnan,doktor zdravstvenih nauka, Zenica

Oruč Mirza, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Čerim Vedada, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Šabić Arnela, magistar sanitarnog inženjer-stva, Zenica

Pinjo Dženita, magistar zdravstvenih nauka, Visoko

Udovčić Emilija, magistar fizikalne terapije, Zenica

Dr. sc. Ibrahimagić Amir, doktor naukainterdiscipliniranog područja prirodne-biohemijske-zdravstvene nauke, Zenica

Mehić-Durmić Kasema, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Skomorac Muhamed, magistar zdravstvene njege i menadžmenta,Zenica

Babić Armina, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Ahmić Aida, magistar kontrole kvalitete hrane i pića, Zavidovići

Dr. sc. Hasanica Nino,doktor zdravstvenih nauka, Zenica

Kubat Safet, magistar zdravstvene njege i menadžmenta,Zenica

Hadžiabdić Alma, magistar zdravstvene njege i terapije, Olovo

Ibrahimović Mubera, magistar zdravlja i ekologije, Olovo/Zenica

Kajmaković Aldin, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Dr. sc. Aliefendić-Rudić Nizama, doktor zdravstvenih nauka, Zenica

Terzić Erna, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Suhić Rasema, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Bedak Amela, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Šahić Admir, magistar zdravstvene njege i menadžmenta, Zenica

Indeks kolega/ica sa akademskim titulama

Napomena: Objavljeni su podaci i fotografije za one kolege/ice koji su iste dostavili i time dali svoju saglasnost za objavljivanje.

Poštovane kolegice i kolege,

Čast i zadovoljstvo mi je obratiti Vam se ispred uredništva Biltena Komore medicinskih sestara i tehničara Zeničko-dobojskog kantona. Pred nama je 14. broj Biltena. S pravom možemo reći da se sa svakim narednim brojem kvalitet našeg časopisa povećava, za šta su najzaslužniji autori

koji u sve većem broju šalju svoje radove. I u ovom broju donosimo interesantne stručne radove, koji evaluiraju aktuelna znaja i vještine iz oblasti sestrinstva.U ovom broju posebnu pažnju posvećujemo najaktuelnijim dešavanjima, a to je odlazak medicinskih sestara iz zdravstvenih ustanova u inostranstvo; donosimo Vam dva stručna rada na tu temu.

Nadamo se da ćete pronaći zanimljivosti i tako se osnažiti i motivirati, na ličnom i profesionalnom planu, što je danas Imperativ svakog zdravstvenog radnika. Ulaganje u vlastitu edukaciju pruža nam još veću mogućnost pomoći našim pacijentima, jer proces cjeloživotnog učenja mora biti prioritet svakog profesionalca. Imajući na umu da je došlo do velikih pomaka i promjena u sestrinstvu izražavamo potrebu da se i dalje zajedničkim snagama borimo za razvoj naše profesije - sestrinstva, zdravstvene njege i zdravstvenih nauka - kao samostalne discipline.

Osim radova, u ovom broju časopisa donosimo Vam indeks kolega i kolegica sa akademskim titulama i zvanjima. I u ovom broju koristim priliku da pozovem kolege i kolegice da u što većem broju govore o sestrinstvu i istražuju u oblasti zdravstvenih nauka, pišu stručne i naučne radove, prezen-tuju svoja bogata iskustva u radu, informišu o aktuelnostima, a na taj način ćemo omogućiti prezentaciju naših znanja, kompetencija i rezultata rada, te svakako poboljšati i kvalitet našeg časopisa.

Glavna urednicaČolić Sabina, DMS

Izdavač:

Komora medicinskih sestara-tehničara Zeničko-dobojskog kantona

Za izdavača:

Čolić Sabina, predsjednik komore

Komora medicinskih sestara-tehničara Zeničko-dobojskog kantona

Glavni urednik

Čolić Sabina

Redakcioni odbor

Hasanica Nino

Pinjić Šefika

Bošnjaković Hakija

Čolić Sabina

Sekretar

Trnovac Enesa

Adresa: Kučukovići br. 2 - 72000 Zenica

E-mail: [email protected]

www.komzedo.ba

Fotografija na naslovnoj stranici

“Designed by Pressfoto / Freepik”

Tiraž: 350

Štampa:

Eurocopy Zenica

Bilten Komore medicinskih sestara-tehničara Zeničko-dobojskog kantonaSlužbena publikacija - Komore medicinskih sestara-tehničara Zeničko-dobojskog kantona

Bilten Komore medicinskih sestara-tehničara Zeničko-dobojskog kantonajuli 2018 - broj 14

Sadržaj

Analiza razloga odlaska medicinskih sestara/tehničara iz Kantonalne bolnice Zenica i moguće posljedice za struku Pinjić Šefika DMS, Čolić Sabina DMS, Heco Fahrudin DMT, Poljac Jug DMT

1

Kantonalna bolnica Zenica (KBZ) - donator zdravstvene njege SR Njemačkoj? Čolić Sabina, DMS

6

Komplikacije pristupa krvnim sudovima i održavanje istih kod dijaliznih pacije-nata u šestomjesečnom periodu 2016. godine Odobašić Mersiha, Kulušić Ibrahim, Heco Fahrudin, Čolić Sabina

7

Historijski razvoj sestrinsko-etičkih kodeksa i zakletvi Nino Hasanica, Izeta Hasanica 8

Umijeće verbalne komunikacije bacc.ses. Lucija Koturić Čabraja strukovni prof. 11

Kadaverična eksplantacija u KB Zenica Mujkanović Selma 15

Jesu li bolničke infekcije indikatori kvalitete zdravstvene njege? Heralić Gordana, DMS, Abdijević Meliha, DMS, Čolić Sabina, DMS 19

Urinarne infekcije u Kantonalnoj bolnici Zenica i njihova povezanost sa kateteri-zacijom mokraćnog mjehura Abdijević Meliha DMS, Heralić Gordana DMS, Čolić Sabina DMS

21

Preživljavanje bakterija na suhim površinama u bolničkoj sredini Ganibegović Admira DMS 22

Rad u patohistološkoj laboratoriji Ex-tempore biopsija, sa osvrtom na proces rada medicinskih laboranata Haseba Mušović, medicinski laborant

24

Društveni aspekti zdravlja i bolesti, te uloga medicinske sestre /tehničara kao medicinskog profesionalca Husetić Mirza, med. tehničar

26

Novootvoreni Centar za mentalno zdravlje u Žepču Gluhić Biljana 28

Informacija o certifikaciji timova porodične/obiteljske medicine u Javnoj ustanovi Dom zdravlja VarešArnela Žigić, dipl. medicinska sestra

28

Analiza zastupljenosti profila medicinske struke u zdravstvenim ustanovama Zeničko-dobojskog kantona u odnosu na standard (Plava knjiga 2014.godine)Čolić Sabina DMS

29

juli 2018. / broj 14BILTEN - Komora medicinskih sestara - tehničara Zeničko-dobojskog kantona

1

UVODZnate li koliko je ljudi napustilo BiH u 2017. godini?Brojna istraživanja govore o tome kako ovu zemlju svakodnevno napu-štaju stotine ljudi.Podaci su zaista alarmantni, do oktobra 2017 godine ovu je zemlju napu-stilo 35 377 osoba a ukupan broj ljudi koji su otišli iz BiH od 2013. godine je nešto malo više od 150 000 (tačnije 151.101 osoba).Ovo su podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Radi se o zva-ničnim podacima objavljenim nakon velikog istraživanja u vezi sa iselja-vanjem bh građana. U ovom istraživanju je učestvovalo 1 750 mjesnih zajednica, 82 opštine, 104 lokalne nevladine organizacije i 170 volontera.Ova brojka biće još i veća kada se u nju uključe podaci iz novembra i de-cembra 2017. godine.Ovi podaci iz Migracionog upitnika BiH su pokazatelji trenda masovnog iseljavanja iz Bosne i Hercegovine iako ne predstavljaju sveukupne podat-ke o iseljavanju iz BiH.Njemačka, Austrija, Hrvatska i Srbija su već nekoliko godina najčešće ze-mlje destinacije za emigrante iz Bosne i Hercegovine.Broj odjavljenih osoba iz BiH na godišnjem nivou za ove četiri odredišne zemlje je od 2012 godine bio je 17 631, pokazuju podaci Agencije za iden-tifikaciijska dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH.U 2016. godini primjetan je trend povećanog odlaska u Njemačku i Austri-ju u odnosu na prethodne godine, dok se broj osoba koje se iseljavaju u Hrvatsku i Srbiju smanjuje.Prema podacima UNESCO‐a, ukupan broj međunarodnih studenata iz Bosne i Hercegovine u svijetu u 2015. godini iznosi 10 992. Bh državljani studiraju u 37 zemalja svijeta, a najveći broj je upisalo studije u Srbiji ‐ 5 704, Austriji ‐ 2 355 i Njemačkoj ‐ 624. Pored ovih država, značajan broj studenata se odlučuje upisati studije i u Italiji, SAD‐u, Turskoj i Sloveniji.„Problem je što kada govorimo o brojkama ne govorimo o migracijama koje su uobičajene i za druge zemlje, migracijama koje podrazumijevaju odlaske mladih ljudi u druge sredine i zemlje zbog obrazovanja, usvajanja novih znanja i vještina koja će kasnije primjenjivati u BiH, već govorimo o mladima koji odlaze i nemaju želju za povratkom. Već sada se suočavamo sa brojnim situacijama u kojima cijele porodice odlaze i napuštaju sve što imaju ovdje“ rekla je za Amela Sačić iz Instituta za razvoj mladih.Trenutno su na snazi dva ugovora o zapošljavanju koje Bosna i Hercegovi-na ima zaključene sa Slovenijom i Njemačkom.Prvo smo napravili istraživanje u KBZ i došli smo do podatka da je u pret-hodne tri godine otišlo 58 medicinskih sestara i tehničara. Kako je nave-deno u tabeli br 1.

CILJU KBZ također su primijećene posljedice ovog egzodusa. Primjećujemo je da nedostaje sve više naših kolega koji odlaze zajedno sa svojim porodica-ma. Postali smo svjesni da se naša ustanova u potpunosti uklapa u ovu ne-milu statistiku te smo riješili da napravimo anketu i da skrenemo pažnju našem menadžmentu na taj problem. Predstavili smo našu anketu pred “Etičkim komitetom KBZ” gdje nam je odobreno da sprovedemo anketu te da će rezultati iste biti objavljeni u Biltenu naše Komore i u vidu predava-nja predstavljeni prilikom obilježavanja Dana Sestrinstva u maju 2018.g. u organizaciji Komore medicinskih sestara i tehničara. Cilj nam je ukazati na problem koji će nastati u KBZ odlaskom izgrađenog, iskusnog kadra. To se posebno odnosi na specifična radna mjesta gdje je potrebno mnogo duže vremena, na nekim mjestima i 5 godina radnog iskustva da se može reći da je medicinska sestra/tehničar 100% izgrađen/a za to radno mjesto. Na prvom mjestu veliki gubitak će biti za pacijente. Ne treba napominja-ti da su pacijenti: mi sami, naši roditelji, nama drage osobe itd. Nadalje gubitak je za cijeli proces rada i edukaciju novih medicinskih sestara/tehničara. Htjeli smo postaviti pitanje menadžmentu da li oni osjećaju odlazak izgrađenog kadra kao gubitak za našu ustanovu. Sa dobijenim rezultatima želimo ukazati na to koji su to glavni razlozi za masovni odla-zak. U odnosu na dobivene rezultate da li će nadležni poduzeti nešto na rješavanju ovog akutnog problema.

METODOLOGIJAIstraživanje provedeno od januara do aprila 2018.g. Korišteni instrument bila je Anketa o razlozima odlaska medicinskih sestara/tehničara iz KBZ. Anketa se sastoji od 18 pitanja. 18-to pitanje pruža mogućnost učesni-cima u anketi da kažu nešto što žele reći a nije zastupljeno u anketi. U 15-om pitanju učesnici u anketi su mogli ocijeniti razloge za ne/odlazak sa ocjenama od 1-5. Planiran je uzorak od 500 učesnika. Podijeljeni su po spolu, bračnom statusu, stručnoj spremi: sss, vš, vss; po godinama sta-ža. U neobaveznim razgovorima uočeno je da mnogi ljudi razmišljaju o odlasku te je pitanje uvršteno u anketu. Nadalje uočeno je da mnogi već vrše neke pripreme za odlazak te je anketa sadržavala i pitanja o plano-vima, destinaciji za mogući odlazak, učenju stranih jezika, o fazi do koje je doveden mogući odlazak učesnika. Također postavljeno je i pitanje da li učesnici misle da može biti bolje u našoj ustanovi i da li oni sami mogu dati svom doprinos tome. Određeni uzorak od 500 učesnika, ali i odaziv od 461 učesnika je više nego reprezentativan.

REZULTATPopunjavanje ankete je isplanirano i realizirano u koordinaciji sa Glavnom sestrom KBZ i Glavnim sestrama svih Odjela u KBZ. Napravljen je plan prema brojnosti učesnika, medicinskih sestara/tehničara na pojedinim Odjelima i prema zastupljenosti stručne spreme. Anketirano je 346 žena i 115 muškaraca. Prikazano na grafikonu br 1.

TEMA:

Analiza razloga odlaska medicinskih sestara/tehničara iz Kantonalne bolnice Zenica i moguće posljedice za strukuAutor: Pinjić Šefika1 DMS, Čolić Sabina2 DMS, Heco Fahrudin1 DMT, Poljac Jug3 DMT

Kantonalna bolnica Zenica1Odjel za interne bolesti sa hemodijalizom, 2Odjel za higijensko epidemiološki nadzor, 3Odjel reanimatologije, anesteziologije i intezivnog liječenja

Tabela br 1.

>20 godina 15 g 10 g 5 g

13 12 19 14

Ukupno: 58

2


U anketi su učestvovali medicinske sestre sa stručnom spremom sss, vš, vss. Anketirano je 330 medicinskih sestara/tehničara sa sss, 126 sa vš i 6 anketiranih ima vss stručnu spremu. Prikazano na grafikonu br 2.Nadalje, anketirane smo podijeli prema godima staža. U anketi je učestvo-valo 240 zaposlenih sa 20 i više godina staža, 30 njih sa 15 do 20, 69 od10 do 15, 68 5 do 10 i 54 sa 1 do 5 godina staža. Prikazano na grafikonu br 3.Na pitanje da li razmišljaju o odlasku iz BiH anketirani su odgovorili 199 ispitanih sa da a 262 sa ne, što znači da 43% anketiranih razmi-šlja o odlasku iz BiH. Prikazano na grafikonu br 4. Od tog broja 148 anketiranih se izjasnilo da imaju već planiranu destinaci-ju gdje bi otišli, što je prikazano na grafikonu br 5. Te se vidi je najzastupl-jenija destinacija Njemačka za koju se izjasnilo 100 anketiranPrimjećeno je da mnogo medicinskih sestara i tehničara iz KBZ posjećuje kurseve stranih jezika, posebno njemačkog jezika, te je postavljeno pita-nje o učenju stranih jezika. 193 anketiranih su odgovorili da uče ili su već završili neki nivo stranog jezika. Najviše njih, 76 se izjasnilo da zu završili ili idu na A2, potom slijedi A1 54, B1 - 49 i B2 24 anketiranih. Prikazano u grafikonu 6. Napomenut ćemo da se za vizu traži certifikat B1.Na pitanje da li su već u nekoj fazi odlaska što se odnosi na to da li čekaju termin u ambasadi i da li imaju potpisan ugovor sa poslodavcem, odgovorilo je potvrdno 49 anketiranih.Analizirano je prema godinama radnog staža kako su se anketirani izjasnili na pojedina pitanja. Anketirano je 240 med.sestara/tehničara sa 20 i više godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 98 ih razmišlja o odla-sku, 43 se izjasnilo za destinaciju odlaska, 79 njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 26 ih je navelo da su već u nekoj

fazi odlaska što podrazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. Samo 85 njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. 40 ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete. Prikazano na grafikonima: 7. 8. 9. 10. i 11. Anketirano je 30 med.sestara/tehničara sa 15 do 20 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 13 ih razmišlja o odlasku, 10 se izjasnilo za destinaciju odlaska, 15 njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 1 je navelo da je već u nekoj fazi odlaska što podra-zumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. Samo 13 njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. Troje ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete. Anketirano je 69 med.sestara/tehničara sa 10 do 15 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 37 ih razmišlja o odlasku, 32 se izjasnilo za destinaciju odlaska, 41 njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 9 je navelo da je već u nekoj fazi odlaska što podrazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodav-cem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. Samo 26 njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. Dvoje ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete.Anketirano je 68 med.sestara/tehničara sa 5 do 10 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 38 ih razmišlja o odlasku, 29 se izjasnilo za de-stinaciju odlaska, 41 njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 11 je navelo da je već u nekoj fazi odlaska što podrazumje-va, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. Samo 26 njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. 9 ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete.

Grafikon br 1. Zastupljenost anketiranih med sestara/tehničara prema spolu.

Grafikon br 2. Zastupljenost anketiranih med sestara/tehničara prema stručnoj spremi

Grafikon br 4. Odgovor na pitanje da li razmišljaju o odlasku iz BiH

Grafikon br 3. Zastupljenost anketiranih med sestara/tehničara prema godinama staža


3

Grafikon br 5. Odgovor na pitanje o destinaciji o kojoj razmišljaju prili-kom odlaska iz BiH

Grafikon br 6. Odgovor na pitanje da li uče strane jezike i na kojem su novou učenja

Grafikon br 9. Kako su anketirani sa preko 10 do 15 godina staža odgo-vorili na pojedina pitanja

Grafikon br 7. Kako su anketirani sa preko 20 godina staža odgovorili na pojedina pitanja



Grafikon br 11. Kako su anketirani sa preko 1 do 5 godina staža odgovo-rili na pojedina pitanja

Anketirano je 54 med.sestara/tehničara sa 1 do 5 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 16 ih razmišlja o odlasku, 8 se izjasnilo za desti-naciju odlaska, 24 njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 2 je navelo da je već u nekoj fazi odlaska što podrazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. 32 njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. Dvoje ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete.Na pitanju broj 15 (od a do n) u anketi, učesnici su bili u mogućnosti da ocijene razloge za odlazak ocjenama od 1-5. a. Želim da odem jer ću imati dobro plaćen posao . b. Želim da odem jer ću imati bolje uslove za rad. c. Želim da odem jer ću imati izvjesniju budućnost . d. Želim da odem jer ću imati bolji socijalni status. e. Želim da odem jer ću imati bolju penziju. f. Želim osigurati djeci bolju budućnost. g. Želim živjeti u bolje uređenoj zemlji . h. Imat ću veće šanse da napredujem. i. Nisam zadovoljan/na me-đuljudskim odnosima. j.Nisam zadovoljan/na odnosom predpostavljenih. k. Želim da iskoristim priliku koja se pruža medicinarima. l. Želim da nešto

4


promijenim u svom životu. m. Želim da odem jer se osjećam nesigurno. n. Otišao/la bih ali sprječavaju me porodične prilike.A oni koji ne razmišljaju o odlasku oni uglavnom nisu ni ocjenjvali razloge, 244 učesnika nisu ocijenili ni jedan razlog. Oni koji su ocijenili to su uradili na način da je razlog pod 15 e. Želim da odem jer ću imati bolju penziju, najviše učesnika ocijenilo sa ocjenom 5, sljedeći je 15f Želim osigurati djeci bolju budućnost, slijedi 15g Želim ži-vjeti u bolje uređenoj zemlji i 15b. Želim da odem jer ću imati bolje uslove za rad, i dalje kako je prikazano u grafikonu 12. Pod 15.n. je postavljena konstatacija da bi anketirani otišao ali ga sprječavaju porodični razlozi što je najvećom ocjenom ocijenilo 53 učesnika.Razlozi koji su najviše puta ocijenjeni sa “0” tj neocijenjeni su 15k, l, j, m idalje kako je prikazano na grafikonu 13

I posljednje pitanje u anketi je bilo da učesnici kažu nešto vezano za temu a da nije zastupljeno u anketi, a to je učinilo 56 anketri-ranih:

Brod koji tone treba napustiti

Uvesti red i popraviti međuljudske odnose

Nemam više ništa reći, sad odoh...

Ne znam zašto ovo sve pišemo kad niko ne čita, čitaju samo što njima od-govara

Volim učiti jezike

Regres

Mislim da sam dala od sebe i previše a dobila nisam - ništa.

Grafikon br 13. Razlozi ocijenjeni sa “0”

Grafikon br 12. Kako su anketirani ocijenili razloge za odlazak

Rado bih otišla ali ne primaju moje godište

Da sam mlađa išla bih

Otišla bih da nemam godina koliko imam...

Ne planiram odlazak ali podržavam sve koji odlaze

Apsolutno nezadovoljna u svemu. Nepravda na svakom koraku.

Ne idem vani jer idem u penziju za 1 godinu (ako dočekam pod ovakvim uslovima u KBZ i BiH)

Da ne idem u penziju za 1 godinu otišla bih bez razmišljanja

Da se obezbjedi bolja zaštita med.osoblja

Otišla bih ali mi ne dozvoljavaju porodične prilike

Nikada niko nije pitao da li treba i da li imamo neku zamisao da se olakša obavljanje našeg posla te da isto sprovede

Razmišljao bih da odem ali sam pred penziju

Imate li opciju da zadržite kadar? Kako riješiti probleme u međuljudskim odnosima, poštovanju i napretku

Najgora stvar ove ustanove je što se ne pošutuju i ne cijene radnici sa du-gogodišnjim iskustvom. Nekvalificirani ljudi se pojavljuju na rukovodećim mjestima. Treba potražiti razloge za njihovo imenovanje.

Stanje u KBZ po svim stavkama i uslovima normalnog rada je iz godine u godinu sve gore, za što postoje nepobitni argumenti ali to očito nikog ne interesuje!

Pomozitee!

Međuljudski odnosi ocjenjujem sa -10, a odnos pretpostavljenih -20

Loši uslovi za rad

Mislim sa uz bolju saradnju i sprovođenje usavršavanja i unutar naše usta-nove možemo poboljšati uslove rada, življenja i promanja

Možete da osijedite dok pretpostavljeni odn poslodavac prizna vaše obrazo-vanje i dobijete odgovarajuće radno mjesto

Mobing!!! Podcjenjivanje rada medicinskih tehničara

Vladaju podobni a ne sposobni!

Sprječavaju me porodične prilike da odem

Svjesni ste vi što ljudi odlaze ne znam što pitate, kad niko neće ništa uraditi

U BiH je najbolje

Želim da mi zaposlite sina jer za 1 godinu idem u penziju

Da imam manje godina otišla bih

Eh da sam mlađi...

Išao bih da imam manje godina i da sam zdraviji

Naravno da želim otići u bolje uređenu zemlju gdje moj poziv cijene i ade-kvatno plaćaju

Rado bih napustila BiH da imam 30 g.

Želim da radim ovdje do kraja života.

Želim ostati ovdje jer smatram da će biti bolje i zato što smatram da nigdje


5

nije bolje nego tamo gdje si se rodio.

Odnos uprave prema ostalim zaposlenicima je katastrofalan. Slabo plaćaju, kao da se mi ostali nismo školovali.

U državi u kojoj vladaju podobni ne očekujem da će biti bolje za radničku klasu. Mislim da je odlazak jedina mogućnost rješavanja statusa. Odlazak je jedini način da osiguramo djeci bolju budućnost.

Ne znam čenu služi ova anketa. Mislim da se ništa neće promijeniti, može samo biti gore. Svi koji su valjali otišli su ili se spremaju da odu a niko ništa ne poduzima da to spriječi.

Čemu anketa? Šta će se promijeniti? Ne treba biti vidovit pa znati odgovore na ova pitanja. Da je sreće ne bi ih trebalo postavljati.

Smatram da svi razlozi za odlazak koji su navedeni pod tačkom 15, mogu i trebaju biti unaprijeđeni u svrhu ostanka med sestara/tehničara.

Radim preko 30 godina. Nikad nisam sebi oprostila što nisam otišla 1992.g. Propuštena šansa i cijeli život za kajanje. Samo me godine života sprječavaju da sad odem. Ovo nisam očekivala od ove države.

Ma nama je sve rečeno ovih 20 i kusur godina.

U KBZ-u je sve gore i gore za radnika.

Da sam 10 godina mlađa otišla bih, podržavam ljude koji odlaze, ali se bojim da ćemo ostati bez kvalitetnog kadra.

☺

Ne želim ići jer svugdje sam građanin drugog reda.

Mislim da ovdje neće nikad biti bolje jer je sve korumpirano.

Treba plaćati bolje rad nedeljom i subotom. Osigurati uniforme. Svi raditi na poboljšanju međuljudskih odnosa.

Da sam mlađa otišla bih radi svega nevadenog pod tačkom br 15.

Ne sviđa mi se politička situacija.

Voljela bih otići ali odlazim u penziju.

Ja se nadam da će biti bolje. Bolji uslovi rada, za njegu i tretman pacijenta.

ZAKLJUČAKAnketirano je 346 žena i 115 muškaraca, medicinskih sestara/tehničara zaposlenih u KBZ te se 43% svih anketiranih izjasnilo da razmišljaju o odlasku iz BiH. 32% anketiranih se izjasnilo da već imaju destinaciju za odlazak a kao najčešešća destinacija navedena je Njemačka. 203 anketiranih su odgovorili da uče ili su već završili neki nivo stranog jezika. Najviše njih, 76 se izjasnilo da zu završili ili idu na A2, potom slijedi A1 - 54, B1 - 49 i B2 - 24 anketiranih. Možemo zaključiti da 44% anketi-ranih posjećuje neki od kurseva stranog jezika ili već posjeduje neki nivo znanja istog.Analizirano je prema godinama radnog staža kako su se anketirani izja-snili na pojedina pitanja. Anketirano je 240 med.sestara/tehničara sa 20 i više godina staža, 41% ih razmišlja o odlasku, 18% se izjasnilo za destinaciju odlaska, 33% njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 11% ih je navelo da su već u nekoj fazi odlaska što podrazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje iz čega možemo zaključiti da 11% med.sestara/tehničara gotovo sigurno odlaze čim dobiju vizu. Samo 35% njih se izjasnilo da misle da će

biti bolje u KBZ i BiH. Najviše iz ove kategorije (40) je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete. Anketirano je 30 med.sestara/tehničara sa 15 do 20 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 43% ih razmišlja o odlasku, 33% se izjasnilo za destinaciju odlaska, 50% njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, samo 1 navelo da je već u nekoj fazi odlaska što podrazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. 43% njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. Troje ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete.Anketirano je 69 med.sestara/tehničara sa 10 do 15 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 54% ih razmišlja o odlasku, 46% se izjasnilo za destinaciju odlaska, 59% njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 13% je navelo da je već u nekoj fazi odlaska što podrazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. Samo 38% njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. Dvoje ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete.Anketirano je 68 med.sestara/tehničara sa 5 do 10 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: 56% ih razmišlja o odlasku, 43% se izjasnilo za destinaciju odlaska, 60% njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 16% je navelo da je već u nekoj fazi odlaska što po-drazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. Samo 38% njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. 9 ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete.Anketirano je 54 med.sestara/tehničara sa 1 do 5 godina staža koji su se izjasnili na sljedeći način: u ovoj kategoriji najmanje njih, samo 30% razmišlja o odlasku, 15% se izjasnilo za destinaciju odlaska, ali 43% njih je navelo da uče ili su već završili neki nivo učenja stranog jezika, 2 ih je navelo da je već u nekoj fazi odlaska što podrazumjeva, prema anketi ili da imaju potpisan ugovor sa poslodavcem ili da čekaju termin u ambasadi ili oboje. 43% njih se izjasnilo da misle da će biti bolje u KBZ i BiH. Dvoje ih je dalo neki komentar u za to predviđen dio ankete.Može se zaključiti po ovom istraživanju je da najviše med sestara/teh-ničara sa 5 do 10 godina radnog iskustva, čak 56% i sa 10 do 15 54% a najmanje 30% onih sa 1-5 godina radnog iskustva razmišlja o odlasku.Razlozi koji su ocjenjeni sa najvišim ocjenama: Želim da odem jer ću imati bolju penziju, Želim osigurati djeci bolju budućnost, Želim živjeti u bolje uređenoj zemlji, Želim da odem jer ću imati bolje uslove za rad, itd. 53 učesnika u anketi naveli su da bi otišli ali ih sprječavaju porodični razlozi.Posljednje pitanje u anketi je bilo da učesnici kažu nešto vezano za temu a da nije zastupljeno u anketi, a to je učinilo 56 anketriranih. Porazno je da u komentarima samo 5 njih misli da treba ostati i da će biti bolje. Najveći dio komentara odnosi na to da bi i autor komentara otišao da je mlađi. Jedan dio komentara upućen je kao kritika menadžmentu i odnosi se na plate, uslove rada itd.Analizom razloga odlaska medicinskih sestra/tehničara iz KBZ je utvrđeno da je zabrinjavajuće veliki broj medicinara koji razmišljaju o odlasku, koji su poduzeli određene korake ka tome, kao i oni koji su u završnim fazama pred odlazak ili napuštanje ustanove.Moguće posljedice za ustanovu: povećano opterećenje preostalog kadra, smanjenje kvaliteta usluge, smanjenje broja usluga - smanjenje prihoda ustanovi od ZZO, prisiljavanje na angažman nestručnog kadra, moguće povećanje negativnih ishoda zdravstvene njege i svega onoga što poslje-dice povlače sa sobom.Ukoliko se rezultati ankete obistine u stvarnosti, to bi mogao biti početak kraja pružanja kvalitetne zdravstvene usluge.

6


TEMA:

Kantonalna bolnica Zenica (KBZ) - donator zdravstvene njege SR Njemačkoj?Autor: Čolić Sabina, DMS

Kantonalna bolnica ZenicaOdjel za higijensko epidemiološki nadzor

UVODEmigracija kao proces je oduvijek postojao u historiji čovječanstva. Najčešći razlozi emigracije su bili zbog: ratova, potraga za poslom, za sigurnosti, za boljim uslovima za život ili ekonomski razlozi. Bosna i Hercegovina (BiH) je trenutno suočena sa znatno većom emigracijom u odnosu na zemlje regije. Trend odlaska je u konstantnom porastu pri-mjetan i sveprisutan i mogao bi poprimiti karakter masovnog egzodusa. Analizom populacije koja masovno napušta BiH mogu se uočiti sljedeće karakteristike koje redom pružaju sve veću osnovu za zabrinutost: mladi ljudi sa ili bez zasnovane porodice, sljedeća karakteristika koja je još gora od toga je radno sposobni, radno osposobljeni kadar, i na kraju medi-cinski kadar. Kantonalna bolnica je pogođena ovim negativnim trendom i posljedice su se već počele osječati. Rezultat opšteg političkog stanja u BiH je alarmantan, a rješenje nažalost nije u rukama i u nadležnosti zdravstvenih radnika.

CILJ RADAUpoznati/Informisati medicinsko osoblje o trendu planiranja i realizaciji napuštanja KBZ od strane njenih uposlenika. Prikazati poređenje indi-katora sa odlivom kadra. Prezentovati eventualne posljedice za struku, za pacijenta i za cjelokupan sistem zdravstvene zaštite.Imamo li odgo-vor?

METODOLOGIJAU radu je korištena podaci iz Kantonalne bolnice Zenica u dogovoru i sa-radnji sa menadžmentom, glavnom sestrom bolnice i glavnim sestrama odjela/odsjeka.Rezultati su prikazani grafički i deskriptivno.

REZULTATI ISTRAŽIVANJAU periodu od 2016, 2017 i .2018.godinae iz Kantonalne bolnice Zenica je otišlo 58 uposlenika. Od tog broja 13 medicinskih sestara/tehničara je imalo radnog staža preko 20 godina, 12 preko 15 godina staža, 19 preko 10 godina staža, 14 preko 5 godina staža.

Ključne riječi: trend odlaska medicinara, KBZ, Njemačka, posljedice za struku i pacijente

ZAKLJUČAKKantonalna bolnica Zenica se može posmatrati kao edukacioni centar zdravstvenog kadra koji se donira bogatim zemljama, a čiju edukaciju plaćaju građani ove zemlje, a ponajviše pacijenti.


7

TEMA:

Komplikacije pristupa krvnim sudovima i održavanje istih kod dijaliznih pacijenata u šestomjesečnom periodu 2016. godineAutor: Odobašić Mersiha1, Kulušić Ibrahim2, Heco Fahrudin1, Čolić Sabina2

Kantonalna bolnica Zenica1Odsjek za hemodijalizu, 2Odjel za higijensko epidemiološki nadzor, glavni tehničar bolnice

UVODKrvni pristup se smatra kako “linijom života” tako i “Ahilovom petom” pacijenta sa završnim stadijem oboljenja bubrega.Uprkos napretku i pre-porukama za dobru praksu , krvni pristup ostaje slaba tačka sveukupnog tretmana zamjene bubrežne funkcije, stvarajući značajno opterećenje za pacijente i sistem zdravstvene zaštite. Morbiditet zbog neadekvatnog pristupa, uključujući neuspjelu konstrukciju AVF, disfunkcionalnost (po-navljanje intervencije, reviziju, angioplastiku), infekciju ili još ozbiljnije komplikacije su treći po redu uzrok hospitalizacije hemodijaliznih paci-jenata. U radu smo prikazali rezultate 12 ciklusa bakteriološke kontrole i rezultate praćenja dobre i loše higijenske prakse u procesu zdravstvene njege hemodijaliznih pacijenata 2016.godine.

Cilj: našeg projekta je da kroz prospektivno istraživanje u određenom vremenskom periodu (6 mjeseci kroz 12 ciklusa bakterioloških kontrola), prikažemo trenutnu praksu, poduzete aktivnosti i krajnji ishod u tretmanu vaskularnog pristupa. Jedan od ciljeva je bio da pratimo sve vrste komplikacija na Centralnim venskim kateterima (CVK) i arteriovenskim fistulama (AVF) koje se mogu dovesti u vezu sa manipulacijom od strane medicinskog osoblja. Cilj je takođe bio da kroz dobijene rezultate spoznamo da li smo u procesu rada imali dobru ili lošu higijensku praksu, i na osnovu dobijenih rezultata predložimo nove smjernice/vodič za dobru sestrinsku praksu.

METOD RADA Istraživanje je prospektivnog tipa, zasnovano na bakteriološkoj analizi, identifikaciji, dokumentovanju sestrinske liste. Podaci su prikazani gra-fički i opisno.

REZULTATIRezultati bakteriološke analize su bili varijabilni, te smo shodno tome mijenjali pristup i antiseptička sredstva pri toaleti vaskularnog pristupa.Analizirali smo sve faktore koji doprinose nastanku komplikacija, te smo na osnovu toga donijeli nove smjernice za rad kako medicinskog tako i nemedicinRezultati koje smo nakon toga postigli su neuporedivo bolji, što će biti u radu i prikazano.Prvi i drugi ciklus bakteriološke kontrole radimo prije obavezne toalete vaskularnog pristgupa a s ciljem da utvrdimo kolonizaciju kože pacijena-ta. Rezultati bakteriološke analize su bili takvi da je procenat pozitivnih briseva bio i 80%.Zabrinjavajuće rezultate smo dobili u trećem,četvrtom i petom ciklusu, u kojima je bakteriološka kontrola rađena nakon obavljene obavezne toa-lete. Procenat pozitivnih briseva ide i do 60 %. Kao antiseptička sredstva korišteni jod,alkohol i benzin.Zbog ovakvih rezultata mijenjamo pristup toaleti, te korištene antisepti-ke. Umjesto korištenih gore navedenih za toaletu koristimo hlorheksidin sa produženim djelovanjem. Rezultati su bili neuporedivo bolji, jer je pro-cenat sterilnih briseva nakon toalete bio i 94%.

Osmi ciklus odlučujemo raditi bez prethodne dezinfekcije konekcija CVK, a s ciljem da utvrdimo mogućnost prenošenja uzročnika putem konekcija. Rezultat analize bio je 50% pozitivnih:50% sterilnih.Deveti ciklus radimo ponovo koristeći jod,alkohol i benzin, radi poređenja sa rezultatima koje dobijemo kada koristimo hlorheksidin. Ponovo je rezultat bio zabrinjavajući, jer je opet 30% pozitivnih briseva.Deseti i jedanaesti ciklus radimo nakon toalete hlorheksidinom. Rezultat ponovno neuporedivo bolji, jer je čak 97% sterilnih uzoraka.Dvanaesti ciklus radimo prije i poslije toalete hlorheksidinom. Rezultat sterilan u 55% testiranih briseva prije toalete. Poslije toalete sterilan rezultat smo postigli na 95% testiranih uzoraka,što je poboljšanje za čak 40%.

DISKUSIJAProspektivno istraživanje sestrinske prakse je prvi put provedeno u Kan-tonalnoj bolnici Zenica. Istraživački rad je aktivno pratio i epidemiolog, mikrobiolog, infektolog, nefrolog, komisija za intrahospitalne infekcije. Obzirom da smo ranije imali dobro utemeljene programe kontrole infek-cije za diajlizne pacijente, u ovaj projekat smo ušli sa dosta optimizma i entuzijazma. Bez obzira na rezultate bakteriološke analize prije i nakon toalete koji su bili varijabilni i na koje nismo bili baš ponosni, pristupili smo suočavanju sa indikatorima loše prakse te odmah uveli istraživanjem potvrđene analize koje su nas usmjerile da promjenimo lošu sestrinsku praksu za dobrobit pacijenata, uposlenika i ustanove. Loša praksa može se promjeniti samo ukoliko smo svjesni koje posljedice može izazvati ne-pravilan ili neadekvatan rad sa vaskularnim pristupom pacijenta. Nakon ovog projekta planiramo izraditi proceduru kojom ćemo jasno definisati sve korake u poštivanju dobre sestrinske prakse pri radu sa vaskularnim pristupom pacijenta. Šaljemo poruku i ostalim kolegama da bez identifi-kacije problema, i suočavanja sa istim nije moguće pričati o unapređenju kvaliteta zdravstvene njege pacijenata. Značajno veći rizik od infekcije imaju pacijenti kojima se kao vaskularni pristup koristi CVK. Rizik od in-fekcije za pacijente sa AVF je neznatan. Loše higijenske navike pacijenata direktno utiču na nastanak infekcije vaskularnog pristupa. Osim mani-pulacije od strane medicinskog osoblja za nastanak infekcije izuzetno je važan i odabir antiseptičnog sredstva za toaletu.

ZAKLJUČAKIstraživanje nam je pokazalo da za nastanak infekcija vaskularnog pristu-pa, značajno više pogoduju Centralni venski kateter (CVK), za razliku od arteriovenske fistule (AVF), za koje je rizik od infekcije neznatan.Za sprečavanje infekcije vaskularnog pristupa izuzetno je značajno i oda-brano antiseptičko sredstvo.Za dobru i kvalitetnu njegu vaskularnog pristupa bitna je dobra sestrinska praksa, ali i odnos samih pacijenata prema istom.Prijenos infekcije u sistemsku cirkulaciju kada je u pitanju CVK moguć je kako preko ulaza CVK, tako i preko konekcija katetera.Potrebno je za dobru sestrinsku praksu vršiti ovakve projekte koje su nam uporište za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge prema pacijentu.

8


SAŽETAKNapravljen je kratak pregled etičkih normi kroz vrijeme da bi se uočile nji-hova sličnosti, razlike i razvoj. U radu su iznijeta postojeća osnovna znanja iz oblasti etike u sestrinstvu i važećih etičkih normi medicinskih sestara. Navedeni su najznačajniji kodeksi koji sadrže etičke norme za medicinske sestre. Predloženo rješenje je zapravo dug i težak put naučnika iz oblasti etike u sestrinstvu, kao i drugih stručnjaka koji se u svakodnevnom životu i radu susreću sa starim i novim etičkim dilemama.

Ključne riječi: sestrinstvo, etika u sestrinstvu, etički kodeksi, historija se-strinstva.

UVODZarad svakodnevnih dilema u radu medicinske sestre neophodno je raz-govarati o smislu etike i morala, a posebno njihovoj integraciji u sestrin-ske zakletve i kodekse. Ukoliko se razumije smisao etike, tek tada se može diskutovati o sestrinskim zakletvama kroz vrijeme, njihovom razvoju i značenju u različim historijskim periodima. Društvena dešavanja uvekiko određuju i način shvatanja morala.

Moral i etika u svakodnevnom životu za običnog čovjeka predstavljaju isto. U suštini oni to i jesu, ali u naučnom smislu etika je filozofska discipli-na o porijeklu morala, o ciljevima i o smislu moralnog djelovanja. Moralni fenomen je skup običaja, navika, normi, kojima se ljudi jedne društvene zajednice rukovode u svojim postupcima i svom cjelokupnom ponašanju.

Savremena nauka, etika i sestrinstvo se susreću sa velikim problemom - dehumanizacijom u svim sferama društva, što za sobom povlači ignorant-ski stav prema svim pozitivnim vrijednostima čovječanstva. Vrhovne ljud-ske vrijednosti bi trebale biti uvijek iste. Zapravo, moral je srž humanoga.

Nova saznanja, nova tehnička i tehnološka dostignuća, te razvoj nauke uopšte, mijenja sadržaj teksta u sestrinskim etičkim kodeksima, ali nikako i njihov suštinski značaj, a to je poštovanje principa humanizma. Bioetika u tome ide i dalje od etike u sestrinstvu, i u centar događanja stavlja život, a ne samo čovjeka - pacijenta.

U savremenu sestrinsku praksu duboko su utkana brojna bioetička načela poput autonomnosti, neškodljivosti, pravičnosti, odanosti, istinoljubi-vosti, odgovornosti i povjerljivosti. Sestrinstvo se razvijalo od priručnog njegovanja do samostalne profesije prateći socijalne promjene, razvoj medicine te drugih bazičnih i društvenih znanosti. Razmatrajući sestrin-stvo u pojedinim periodima možemo uočiti prisutnost odnosno odsutnost pojedinih načela.

Početkom 20. stoljeća društvene promjene dovode do razvoja nove naučne

discipline - etike u sestrinstvu. Analizirajući historiju sestrinstva s obzirom na ulogu i značaj medicinske sestre, može se izdvojiti nekoliko perioda: narodni, robovlasnički, kršćanski, mračan i savremeni period razvoja sestrinsko-etičkih normi i kodeksa.

HISTORIJSKI RAZVOJ SESTRINSKO - ETIČKIH KODEKSA I ZAKLETVISestrinsko-etički kodeksi u „narodnom“ periodu sestrin-stva. U narodnom periodu razvoja sestrinstva evidentna je primjena načela neškodljivosti pri njegovanju bolesnih i nemoćnih. To se očituje u odbacivanju primjene tehnika, začina i biljaka koje izazivaju dodatne tegobe. Važno je naglasiti da bolesnike njeguju isključivo ženski članovi porodice.

Sestrinsko-etički kodeksi u doba drevnih civilizacija. U starim kultu-rama (Egipat, Babilon, Kina, Palestina) nalazi se mnogo podataka o me-dicini, a informacije o radu osoba zaduženih za njegovanje mogu se naći samo u vjerskim knjigama (Stari zavjet, Vede), te na papirusima. Zbog da-vanja prednosti zapisivanju medicinskih informacija naspram informacija o značaju njegovanja bolesnih, uloga medicinske sestre samo je djelomič-no poznata, a samim tim nepoznate su i etičke norme u sestrinstvu. No, u medicini dolazi do uspostavljanja visokih etičkih standarda koji se vezuju uz Hipokrata i Hamurabijev zakonik.

Sestrinsko-etički kodeksi u „kršćansko“ doba i „mračno“ doba. U razvoju sestrinstva izdvaja se period napretka u doba pojačanog uticaja crkve. Ovaj historijski period doveo je do svojevrsne paradoksalne situa-cije u radu osoba koje su se bavile njegovanjem bolesnih: dok su druge oblasti čovjekovog rada i nauke često gušene i zapostavljane, sestrinstvo je smatrano „religioznim“ pozivom i zato je doživjelo procvat. Ovaj period obilježava rad matrona i đakonesa, koje su bile vođene religijskim princi-pima, obrazovane i časne žene iz visokih društvenih staleža. Zbog crkve-nih učenja njegovanje bolesnih smatralo se časnim i cijenjenim. Spominju se Phoebe, Olimpija, Marcela, Paola, Fabiola, kao i neki redovnički redovi. U to doba bilo je prisutno podučavanje o tehnikama njegovanja i zbrinja-vanja, što je stvorilo osnovu za razvoj obrazovanih sestara prenošenjem znanja i iskustva na mlađe njegovateljice.

Sestrinsko-etički kodeksi u periodu preporoda i renesanse - paradoks „mračnog doba“ u sestrinstvu. Renesansa je potaknula ubrzan razvoj medicine: anatomije, fiziologije, hirurgije, opstetricije, oftalmologije, farmakologije. Budući da je sestrinstvo smatrano „religioznim“ pozivom dolazi do njegove stagnacije, jer se u ovom historijskom periodu uticaj crkve smanjuje. Njegovanje u bolnicama po „kršćanskim“ a ne svjetovnim principima je proglašeno nepotrebnim, pa uticajem ovakve reformacije dolazi do zatvaranja velikog broja bolnica. Oboljele iz viših društvenih

TEMA:

Historijski razvoj sestrinsko-etičkih kodeksa i zakletviAutor: Nino Hasanica1,2, Izeta Hasanica2

1Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Zavod za javno zdravstvo, 2Univerzitet u Zenici, Medicinski fakultet, Studijski odsjek Zdravstvena njega


9

staleža njeguju u njihovim kućama članovi porodice. U gradskim bolni-cama zbrinjavaju se samo siromašni i to od strane uglavnom neobrazova-nih žena iz najnižih društvenih slojeva (bivše zatvorenice ili žene koje su svoju zatvorsku kaznu umjesto u zatvoru služile u bolnicama, prostitutke, pijanice). Edukacija o njegovanju oboljelih nije postojala. Sestrinstvo je bila uslužna djelatnost, ali najnepoželjnija zbog male plate i teških uslova rada. Ovakvo stanje u svojim djelima opisuje i Dickens. Upravo zbog toga ovaj period sestrinstva u doba preporoda i renesanse paradoksalno se naziva „mračnim“ periodom. Etička načela u sestrinstvu su zaboravljena - osoblje brine o sebi, a pacijenti se zanemaruju.

Sestrinsko-etički kodeksi u građanskom društvu.Promjene u sestrinstvu počinju u 16. stoljeću djelovanjem Vinka Paulskog koji je prepoznao potrebu za obrazovanjem medicinskih sestara. U prvoj polovini 19. stoljeća Thomas Fliedner po uzoru na rad i obrazovanje đa-konesa osniva trogodišnje školovanje za đakonese u Kaiserswerthu, što dovodi do ubrzanog razvoja sestrinstva. Sticaja su se teorijska znanja iz medicine, farmakologije, sestrinstva, održavanja kućanstva i bolnica i praktična iskustva boravkom u bolnici na praksi. Predavanja iz zdravstve-ne njege držala je Frederika Munster, supruga Thomasa Fliednera iako nije imala zdravstvenog obrazovanja. Napisala je i prve skripte iz njege bolesnika. Sestre đakonese su bile cijenjene zbog obrazovanja, praktičnog iskustva, te primjene etičkih načela u svom radu. Florence Nightingale po uzoru na školu u Kaiserswerthu osnovala je Školu za medicinske sestre pri St. Thomas Hospital. Škola pri St. Thomas Hospital je postavila visoke kriterije za prijem studenata koji su uključivali i visoke karakterne osobi-ne kandidatkinja: poštenje, tačnost, pouzdanost, mirnoća, urednost, str-pljivost, blagost, a mogle su biti ispisane zbog lošeg vladanja, nemara ili neučinkovitosti. Slični kriteriji primjenjivali su se u svim školama u Europi i SAD krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Moralnost i krepost navode se kao nužne karakteristike osobe koja započinje obrazovanje i koja će postati medicinskom sestrom.

Tabela 1: „Stari“ - izvorni - oblik Nightingale-ove zakletve (Florence Nightingale)

“Svečano se obavezujem pred Bogom i u prisustvu ovog skupa, da ću provesti cijeli svoj život u moralnoj čistoti i da ću se odano baviti svojom profesijom. Ja ću se uzdržavati od bilo kakvog nekontrolisanog postupka sa bolesnikom i neću svjesno primjeniti lijek koji bi mogao štetiti. Sve što je u mojoj moći učiniću da poboljšam nivo svoje profe-sije i držaću u tajnosti sve lične informacije koje doznajem prilikom obavljanja mog poziva. Sa punom lojalnošću, do kraja ću pomagati ljekaru u njegovom poslu oko bolesnog čovjeka.“

Sestrinsko-etički kodeksi u moderno doba.Dvadesetih godina dvadesetog stoljeća u SAD Isabel Hampton Robb u knjizi Nursing Ethics for Hospital and Private Use opisuje držanje, pona-šanje za stolom, prikladnu odjeću za medicinsku sestru a jednako tako navodi da su zdravlje, edukacija i pristojnost nužne osobine medicinske sestre. Postoje zapisi o uključivanju nekih aspekata etike u sestrinstvu u obrazovanje medicinskih sestara brzo nakon osnivanja sestrinske škole Jo-hns Hopkins u SAD-u 1889. godine. Pri upisu u Školu za sestre pomoćnice u Zagrebu 1921. godine kao jedan od kriterija za upis bio je neporočnost. Tokom pripravnog perioda (prvih 3-4 mjeseca) nastavnice su osim usva-janja teorijskog znanja kod studentica pratile i ponašanje, radne navike, motiviranost, stepen zrelosti, odnos prema bolesnicima. Na osnovu ne-gativne ocjene iz bilo kojeg od navedenih parametara studentica je isklju-

čivana iz nastavka obrazovanja. U nastavnom planu i programu Škole za medicinske sestre u Zagrebu 1930. godine nalazi se predmet Etika sestre sa 15 sati teorijske nastave. U „Sestrinskoj riječi“, časopisu za medicinske sestre, 30-tih godina dvadesetog stoljeća objavljen je niz tekstova o etici u sestrinstvu. Dio tekstova su prijevodi radova iz Američkih časopisa poput rasprave Portret idealne sestre pomoćnice (Hospital Progress, February 1935), a jednako tako objavljivani su radovi koji govore o problematici s kojom se medicinske sestre susreću u svakodnevnoj praksi a vezana je uz etička pitanja. Autor niza radova bila je Lujza Janković Wagner (Grković-Janović, 2003).

Etički kodeksi medicinskih sestara i sestrinska udruženjaGodine 1893. radna grupa na čelu sa Lystrom Gretter, ravnateljicom Forrand škole za obrazovanje medicinskih sestara u Detroitu, sastavila je vodič za etičko ponašanje medicinskim sestrama do usvajanja prvog etičkog kodeksa medicinskih sestara. Ovaj vodič je sačinjen po uzoru na Hipokratovu zakletvu i za uspomenu na Florence Nigtingale nazvan je Nightingaleovom zakletvom. I danas ponegdje pri diplomiranju medicin-ske sestre polažu Nightingaleovu zakletvu.

Tridesetih godina dvadesetog stoljeća Međunarodni savjet medicinskih sestara (ICN) formirao je Odbor za etiku u sestrinstvu. Godine 1953. ICN izrađuje Međunarodni kodeks medicinskih sestara s namjerom da služi kao standard za medicinske sestre širom svijeta. U 14 odredaba navodi od-govornost medicinskih sestara u očuvaju života, ublažavanju patnji i una-prjeđenju zdravlja. Iduća velika revizija ovog kodeksa učinjena je tek 1980. godine. Krajem devedesetih godina ICN pristupa značajnoj reviziji etičkog kodeksa medicinskih sestara zbog društvenih promjena. Ovaj revidirani kodeks postavlja etičke standarde profesije o kojima se ne pregovara, i izra-žava da sestrinstvo razumije vlastitu odgovornost prema društvu. ICN-ov Etički kodeks medicinskih sestara iz 2000. u preambuli navodi četiri osnov-ne odgovornosti medicinske sestre - unaprjeđenje zdravlja, prevenciju bo-lesti, uspostavljanje zdravlja i ublažavanje patnji, naglašava da je potreba za zdravstvenom njegom univerzalna. Glavne uloge medicinske sestre su: zbrinjavanje bolesnih, zagovaranje potreba i prava pacijenta, osigurava-nje sigurne okoline, istraživački rad, sudjelovanje i uticanje na formiranje zdravstvene politike, menadžment, edukacija. Nova revizija Kodeksa me-dicinskih sestra ICN-a učinjena je 2005. godine i objavljena 2006 godine.Američko sestrinsko udruženje 1896. godine prepoznalo je potrebu za izradom etičkog kodeksa. Medicinske sestre su tražile konkretne postavke koje mogu primijeniti u svakodnevnoj praksi, a jednako tako i kako podučavati nove sestre o etici u sestrinstvu. Prvi etički kodeks Američkog sestrinskog udruženja datira iz 1926. godine i odražava kršćansku moralnost i stavove prema sestrinstvu u to vrijeme. Zdravstvena njega usmjerena je na zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, medicinska sestra se prikazuje kao poslušna, pridržava se pravila i lojalna ljekaru. Nova verzija etičkog kodeksa objavljena je 1940. godine. U ovom kodeksu namjera je bila prikazati sestrinstvo kao profesiju. Navode se odgovornosti medicinske sestre u odnosu prema pacijentu, drugim sestrama, poslodavcu, javnosti i drugima, jednako tako i prema sebi. Revidirana verzija objavljena je 1950. godine, a naglašena je profesionalnost u sestrinstvu (Etički kodeks profesionalnih medicinskih sestara), te je uklonjena odredba o lojalnosti ljekarima, što je napravilo veliku razliku u odnosu na Nightingaleovu zakletvu. U očekivanja od medicinskih sestara uključena je prevencija bolesti i unaprjeđenje zdravlja. Tokom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina kao reakcija na promjene socijalnog okruženja učinjene su revizije kodeksa Američkog udruženja medicinskih sestra u kojima se naglašava

10


lična etika, u kodeks se uvode drugi zdravstveni profesionalci (ne samo ljekari). Kasnije u sve nastavne programe obrazovanja medicinskih sestara u Americi uvode se teme iz etike u sestrinstvu i etičke postavke sestrinskih naučno-stručnih istraživanja.Prateći promjene vezene uz ICN-ov Etički kodeks medicinskih sestra, Hr-vatska udruga medicinskih sestra 1995. objavljuje Etički kodeks medicin-skih sestra. Godine 2013. u Federaciji Bosne i Hercegovine usvaja se Zakon o sestrinstvu i primaljstvu koji se dotiče i etičkih postavki u profesiji.Koncepti etičkih kodeksa koji se odnose na sestrinstvoOsnovna obaveza medicinske sestre je četverostruka: unapređivanje zdravlja, sprječavanje bolesti, obnavljanje zdravlja i ublažavanje patnje. Medicinska sestra radi u sistemu zdravstva, ali i van zdravstvenog sistema (vrtići, starački domovi i slično), što nije slučaj sa drugim zdravstvenim radnicima. Ova činjenica pred medicinsku sestru postavlja i nove, drugači-je i specifične etičke dileme. Medicinske sestre pružaju zdravstvene uslu-ge pojedincu, porodici i zajednici, te usklađuju svoje djelovanje s drugim srodnim zanimanjima.Etički kodeks je vodič sestrama u pružanju zdravstvene zaštite i zdravstvene njege. Učenicima i studentima kodeks ukazuje na osnovne moralne dužnosti sestara i koristi kao izvor odgoja i obrazovanja, a sestrama koje rade služi kao osnova za samoprocjenu i ponašanje. Strukovna udruženja - komore medicinskih sestara - dopunjavaju kodeks prema potrebi. Kodeks je podložan trajnim promjenama i usklađivanjima s normama sestrinske profesije.

Načela bioetikeEtičke vrijednosti koje se u novije vrijeme spominju i kodifikuju, prven-stveno se tiču bioetike, a to su zapravo slijedeća načela:• dobročinstvo - postupanje u najboljim interesima pacijenta,• neškodljivost - primum non nocere,• autonomnost - pacijent može da prihvati ili odbije proceduru,• pravednost - pravedna i jednaka raspodjela zdravstvenih usluga svima,

• dostojanstvo pacijenta,• iskrenost - informirani pristanak.

ZAKLJUČAKMože se vidjeti da kako se mijenjala uloga medicinske sestre kroz historiju tako se mijenjala i utkanost etičkih načela u svakodnevnu praksu. Danas se medicinska sestra u svakodnevnoj praksi susreće sa brojnim etičkim pitanjima. U svaki postupak koji ona provodi moraju biti uključena etička načela poput autonomnosti, neškodljivosti, pravičnosti, odgovornosti i povjerljivosti. Posebno treba istaknuti specifične situacije poput istraživa-nja u sestrinstvu koja zahtijevaju dodatnu pozornost pri primjeni etičkih načela. Pri svakodnevnom radu medicinskoj sestri vezano uz etička pita-nja pomoć može biti Etički kodeks medicinskih sestara.U novije vrijeme sa napretkom zdravstva, kao i tehničkih i tehnoloških mo-gućnosti, sve više se dešava da aparatura i tehnologija zamjenjuju medicin-sku sestru, koja se otuđuje od svog posla i svoje uloge. Samim tim, medicin-ske sestre su stavljene u svijet novih i teških etičkih dilema i trilema. Sve više gubeći humanost u civilizaciji, pred medicinske sestre se postavljaju zahtjevi da se ta ista humanost sve više inkorporira u sestrinstvo i etičke kodekse, ali ne samo na papiru, nego i u primjeni u svakodnevnom radu.Potrebno bi bilo provesti sveobuhvatnu studiju moralnih vrijednosti današnjice kao i problema pred kojima se zdravstveni radnici nalaze. U etičke komitete potrebno je dovesti i druge stručnjake i naučnike kao što su pravnici, sociolozi, filozofi, a ne samo zdravstvene radnike. UNESCO je predložio uvođenje Univerzalne bioetičke deklaracije, da bi se ponudila globalna rješenja i izbjegli uticaji država ili određenih interesnih grupa.Definitivno, pred medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim radnicima, kao i naučnicima iz drugih oblasti stoje etički problemi današnjice koje treba rješavati.

• Medicinska sestra pruža svoje usluge poštujući ljudsko dostojanstvo i ličnost pacijenta, ne obazirući se na njegov društveni ili ekonomski položaj, lična obilježja ili prirodu zdravstvenih problema.

• Medicinska sestra štiti pravo pacijenta na privatnost, pažljivo čuvajući informacije povjerljive prirode.

• Medicinska sestra djeluje tako da zaštiti od javnosti kada su zdravstve-na njega i sigurnost izloženi neetičkim ili protuzakonitim postupcima bilo koje osobe.

• Medicinska sestra preuzima odgovornost za ličnu procjene i djelova-nje prilikom pružanja zdravstvene njege.

• Medicinska sestra održava stručnost u svom poslu.• Medicinska sestra daje stručnu procjenu i koristi ličnu sposobnost i

kvalifikacije kao kriterije u traženju konsultacija, prihvaćanju odgo-vornosti i prenošenju stručnih aktivnosti drugima.

• Medicinska sestra sudjeluje u aktivnostima koje doprinose neprekid-nom razvitku njenog profesionalnog znanja.

• Medicinska sestra sudjeluje u nastojanjima svoje struke da uvede i poboljša standarde pružanja medicinske njege.

• Medicinska sestra sudjeluje u naporima svoje struke da uspostavi i održi uslove zapošljavanja koji pridonosi visokoj kvaliteti pružanja medicinske njege.

• Medicinska sestra nastoji zaštititi svoju profesiju od dezinformacija i pogrešnog predstavljanja u javnosti čuvajući integritet sestrinstva.

• Medicinska sestra sarađuje sa zdravstvenim radnicima i ostalim gra-đanima u poticanju općih i državnih nastojanja da se zadovolje javne zdravstvene potrebe.

Tabela 2: Savremeni Kodeks američkih medicinskih sestara

Literatura1. Milovanović, Dimitrije P.: Medicinska etika, Medicinska biblioteka, RO za grafičko-

izdavačku djelatnost „Zaječar“, Zaječar, 1979.2. Filipović, Vladimir (ur.): Filozofski rječnik, Nakladni zavod matice hrvatske, treće

dopunjeno izdanje, Zagreb, 1989.3. Čukljek, Snježana: Etičke promjene kroz povijest sestrinstva, U: Zbornik radova 7.

konferencije Zdravstvenog veleučilišta u Opatiji, Opatija, 2007., Bioetika kao te-melj dimenzija suvremenog sestrinstva, 17-22., Zdravstveno veleučilište u Opatiji, Republika Hrvatska

4. Frojd, Sigmund: Uvod u psihoanalizu, Kosmos, treće izdanje, Beograd, 1958.5. Milica, Jolić et al.: Opšta i specijalna nega bolesnika sa organizacijom sestrin-

ske službe, Medicinska knjiga, trinaesto preštampano izdanje, Beograd-Zagreb, 1990., 7-12.

6. Glesinger, Lavoslav: Medicina kroz vjekove, Zora, Zagreb, 1954.7. Ibrahimagić-Šeper, Lejla: Historijski presjek medicine i sestrinstva, Zdravstveni

fakultet Univerziteta u Zenici, Zenica, 2008.8. Žiga, Jusuf: Sociologija medicine, Bosanski kulturni centar Sarajevo, četvrto dopu-

njeno izdanje, Sarajevo, 1999., 35-38, 49-67.9. Fučkar, Gordana: Proces zdravstvene njege, Medicinski fakultet Sveučilišta u Za-

grebu, Zagreb, 1995.10. Fučkar, Gordana: Uvod u sestrinske dijagnoze, Hrvatska udruga za sestrinsku edukaciju,

Zagreb, 1996.11. Čukljek, Snježana: Osnove zdravstvene njege, Zdravstveno veleučilište, Zagreb,

2005.12. Omanić, Ajnija: Zdravstveni odgoj i promocija zdravlja, Medicinski fakultet Univer-

ziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2002.13. Mašić, Izet: Porodična/obiteljska medicina, principi i praksa, Avicena, Sarajevo,

2007., 147-154.14. Vnuk, Valent: Urgentna medicina, prethospitalni postupak, Alfa, četvrto izdanje,

Zagreb, 2001., 117-118.15. Hasanica, Nino: Uvod u profesionalizaciju sestrinstva - medicinska sestra u sredi-

štu ili na marginama zdravstva?, Eurocopy, Zenica, 2013.16. Hasanica, Nino: Kodeks etike u sestrinstvu, neobjavljeno


11

TEMA:

Umijeće verbalne komunikacijeAutor: bacc.ses. Lucija Koturić Čabraja strukovni prof.

Ordinacija den. med. dr. Milan Arnautović, Zagreb

SAŽETAKStvarajući ovaj tekst pokušala sam pronaći nešto novo, nedorečeno, nes-pomenuto baš to nešto što će koristiti meni mojim kolegicama i kole-gama. Odabrala sam ovu temu zato što iz mojeg iskustva proizlazi da ju je potrebno ponovno „protresti„ i nadopuniti. Kao što sami znamo „Repe-tito est mater studiorum“ , pa ćemo poslušati stare Latine, nešto ćemo ponoviti,a i nešto novo naučiti.Na samom početku teksta osvrnula sam se na savijete kako uspješno pre-nijeti poruku tako da ista bude shvaćena i prihvaćena. U nastavku tekstu pronaći ćete kako razviti umijeće konverzacije i kako poboljšati svoje go-vorne vještine. Važnu ulogu u verbalnoj komunikaciji ima slušanje. Proci-jenite kako slušate ili bolje reći dali uopće slušate sugovornika te primije-nite tehnike aktivnog slušanja i postanite bolji slušatelj. Svakodnevno na radnom mjestu imamo neki vid javnog nastupa npr. kada vršimo primo-predaju službe, na sastanku, kao predavač ili mentor - edukator. Mali ili veliki javni nastupi nose sa sobom dodatni stres i pritisak koji pogrešaka. Kako bi ih izbjegli, doveli svoj nastup na višu razinu potrebno usvojiti i uvježbati tehnike javnog nastupa.Od kulture komunikacije do kulture življenja. Eduard Osredečki

UVODSvima nam je poznata stara narodna izreka „Koliko jezika znaš toliko vrijediš“, ja bi na to dodala čovjeka čini vrijednim također njegova moć komuniciranja i kultura ponašanja. Obrazovanje svakako pridonosi boljim komunikacijskim vještinama, ali nikako nije pouzdani mjerni instrument kojim se potvrđuje da je pojedinac izvrstan komunikolog, i da raspolaže bogatim rječnikom. Naš rječnik proširujemo čitajući, pisanjem, učenjem stranih jezika i stručnih izraza, parafraziranjem, druženje sa ljudima… Obogaćivanje vokabulara ujedno razvijamo i svoje komunikacijske vješti-ne.Komunikacija kreće iz naših misli, prema tome je istina kada netko kaže „da mislima komunicira sa drugom sobom“ ili „kada se pogledamo znamo već što mislimo ne trebamo ni progovoriti“. Dakle da bi naša poruka bila uspješno poslana i razumljiva primaocu trebamo je prvo dobro osmisli-ti., zatim je izgovaramo (verbalna komunikacija), i pritom se još služimo govorom tijela (neverbalan komunikacija). Što znači prilikom komuni-ciranja uključujemo naš um i tijelo tj. u radnji sudjeluje cijelo biće. Zato kažemo da komuniciramo i kada ne komuniciramo pa čak i kada šutimo. Biti izvrstan govornik je zahtjevno i teško. Posebice ako se želimo pisme-no ili usmeno izraziti na stranom jeziku. Tad se nalazimo pod još većim pritiskom, zato što u našim mislima tražimo odgovarajuće riječi, slažemo gramatički točnu rečenicu, pokušavamo je pravilno izgovoriti…, i to je sve jedan proces koji traje i trebamo ga njegovati.Komunikacijom ima važnu ulogu u društvu, njome se bave sociolozi, psiholozi, komunikolozi te tako svaka od tih znanstveni grana ima neko svoje stajalište koje zastupa. Pema tome danas smo okupirani različitom

literaturom, edukacijama koji savjetuju kako razvit i poboljšati svoje ko-munikacijske vještine. Zahvaljujući autorima danas imamo na raspola-ganju literaturu na temu komunikacije u zdravstvu - medicini na koju se možemo osloniti.

KAKO USPJEŠNO PRENIJETI PORUKU-IDEJUBezbroj puta smo se našli u situaciji da smo s nekim nešto pokušali dogo-voriti, ili smo zadali nekome nekakav zadatak u nadi da nas je sugovornik razumijmo, te da će postupiti onako kako smo se s njim dogovorili i ili izvršiti zadatak kako mu je naređeno. Najčešće se dogodi sasvim suprotno sugovornik nije u potpunosti shvatio poruku, a potom nije mogao niti pra-vilno izvršiti zadatak. To je svakodnevnica privatnog i poslovnog života, takve situacije ne možemo potpuno iskorijeniti, ali može utjecati na njih kako bi spriječili njihove posljedice. Spomenuti ću nekoliko tehnika kako poboljšati prijenos poruka - ideja među svojim nadređenim, kolegama ali i članovima obitelji.Provjerite dali je poruka shvaćena: nakon razgovora, dogovora ili zadanog zadatka trebali bi provjeriti dali je sugovornik poruku razumio. Provjeru možemo izvršiti recimo pitanjem „dali ste razumjeli što sam Vam rekao?“, ili „molim Vas pojasnite mi ulogu u Vaš zadatku?“. Odmah ćemo dobiti povratnu informaciju što se dali je naša porukom našla pravi put do su-govornika. Provjerite dali je poruka prihvaćena: svi se sjećate situacija kada su nam roditelji nešto zadali mi bi smo im odgovorili „da“ a zapravo mislimo „ aha moš se militi da ću to napraviti!“. Da bi takve situacije izbjegli sa našim kolegama potaknemo ih tako da ih uključimo u planiranje zadatka ili za-tražimo njihovo mišljenje. Pripremite unapred poruku: svakako bi bilo poželjno pripremiti se prije nastupa pred suradnicima na način da mi sami trebamo biti upoznati sa temom/zadatkom ako bi mogli prenijeti što i kako je potrebno činiti. Kako prenosit poruku: metoda usmenog izlaganja (objašnjavanje i pripovi-jedanjem), metoda razgovaranje (vodimo dijalog - potičemo konverzaci-ju), pokazivanjem - crtanjem (svi znamo da se u svakoj učionici ili u sobi za sastanke nalazi neka vrsta ploče, ista služi kako bi smo nešto pojasnili, za-pisati, istakli neku važnost),audio- vizualne metode su demostracija (da bi mogli naučiti ili ispuniti zadatak trebamo imati predodžbu kako nešto zapravo izgleda i/ili imati shemu - upute kako izvršiti naredbu). Sjećam se svojeg profesora anatomije koji mi je govorio: “Kako ćete kolegice naučiti lokomotorni sustav, a ne koristiti kosturnicu, dokumentacija (literatura, upute o radu) i eksperimenti (koristeći ovu metodu sami ćemo uvidjeti kako se odvija zadatak). Audio metode - kako sama riječ govori poruka se prenosi slušanjem npr. radio. Putem telefona: poruku je potrebno detaljno i slikovito prenosit. Primjeri-ce kada želimo nekom preko telefona objasniti kako doći do našeg radnog mjesta: „gospođo naša klinika se nalazi u Zagrebačkoj ulici, u koju skrećete desno kada vidite veliku staklenu zgradu, ispred klinike se nalazi je mali

12


park, točno ispred ulaza nalazi se parkirno mjesto rezervirano za korisnike klinike“…Kako govoriti: detaljno kako govoriti možete pogledati u javnom nastupu.

ZAPREKE U KOMUNIKACIJESigurno se pitate ako poznajemo i koristimo ove tehnike prijenosa poruka kako ipak nastane ne sporazum? Pokušati ću ukazati na neke svakodnev-ne zapreke u komunikaciji kako bi ih mogli uočiti i ukloniti. Problemi u komunikaciji nastaju zbog:Razlike u mišljenu i stavovima - svatko od nas zastupa svoje mišljenje i stavove te smatra da je uvijek u upravu. Kada se dogodi da se pojedinaca proturječi dolazi do narušavanja komunikacije i odnosa. Ako se naše mi-šljenje nepodudarna s sugovornikom često isti/a može shvatiti poruku u negativnom smislu. Nakon toga odmah slijedi obrambena reakcija: „Što ti misliš da ja ništa ne znam?“, „Ma ja sam sigurno u pravu!“ Riješite se pristranosti na način: osvijestite svoje predrasude i način na koji su one nastale, naučite prihvatiti tuđe mišljenje i kritiku, budite otvoreni prema novim idejama, ostavite negativna iskustva iza sebe. Nerazumijevanje poruke: ako nismo jasno razumjeli poruku, nećemo ju moći niti prihvatiti, pa prema tome niti zadatak neće biti pravilno izvršen. Bezbroj primjera iz privatne i poslovne svakodnevnice mogu napisati. Pri-jateljica se jada svojoj najboljoj prijateljici o svom ponovnom ljubavnom brodolomu očekujući razumijevanje i utjehu na što će ona: „Pa zar opet , e pa to se samo tebi može događati“. Vrlo često dok slušamo što trebamo napraviti mi „zujimo“ nešto svoje. Na pitanje dali je svima sve jasno? Od-lučno odgovorimo: „ Naravno! Hm, da bi se nakon nekoliko sekundi zapi-tali: „Aaaa što je on/ona rekla?“ Provjerite pretpostavke prije zaključka: kako bi spriječili mogući nespo-razum ipak provjerite ispravnost poruke, a zatim donesite ispravan za-ključak. Donijeli smo ili prihvatili moguće pretpostavke, a da prethodno ili uopće nećemo izvršiti provjeru ispravnosti isti. Što nas dovodi do po-grešnog zaključka i smetnji u komunikaciji. Pravi primjer je tzv. „pokvare-ni telefon“. Tijekom prijenosa informacija dolazi do gubitka dijela poruke, poruka se krivo interpretira ili se na originalnu poruku nadodaju dijelovi, pa ona izgubi svoju prvobitnu točnost i smisao.Neusklađenosti riječi i djela: ponekad se sami sa sobom nešto dogovorimo i na kraju učinimo sasvim suprotno. U tom slučaju snosimo sami posljedice, ali kada smo isto napravili našem sugovorniku tada dolazi do poremećaja u komunikaciji i odnosu.Oslobodite svoje emocije: pokazati ili reći kako se osjećamo nije slabost. Slobodno recite svojim suradnicima i nadređenim: „ Osjećam se povrije-đeno, mislim da niste pravedni prema meni!“, „Molim shvatile me ozbiljno ovaj projekt nam je od iznimne važnosti.“ Ako budemo koristili ovu tehni-ku u prijenosu poruke sugovornik će nas više vrednovati i ozbiljno shvatiti.Spriječite smetnje na putu prijenosa poruke: pokušajte kad god ste u mo-gućnosti poruku izreći izravno sugovorniku ili se izrazite pismenim putem. Što je kanal prijenosa kraći veća je mogućnost da će poruka biti cjelovita i točna. Pravi primjer je tzv. „pokvareni telefon“. Tijekom prijenosa infor-macija dolazi do gubitka dijela poruke, poruka se krivo interpretira ili se na originalnu poruku nadodaju dijelovi, pa ona izgubi svoju prvobitnu točnost i smisao. Osvijestite svoje nedostatke: rijetko tko ima sposobnost vidjeti sebe onako kako nas drugi vide, nevoljno uočavamo svoje nedostatke iako smatramo da smo prekritični prema sebi. Da bi smo postali svjesni vlastiti mana po-trebno je npr. zatražiti mišljenje povjerljivi suradnika, vježbati svoj nastup, unapred pripremiti što želimo reći, promatrati kritike slušatelja. Zapažene nedostatke pokušati ispraviti i neponavljati iste.Prilagodite stil govora: potrebno je dobro procijeniti situaciju i društvo u

kojemu se nalazimo kako bi znali izabrati koji govorni stil koristiti. Postoje četiri kategorije stilova komunikacije i to su prijateljski (ležerni), analitički (službeni), iritantno (izražajno) i pragmatični (usmjereni prema postiza-nju cilja). Prema tome njegujte stilove govora kako bi ste ostvarili uspješ-nu komunikaciju. Budite strpljenja: kako imati dovoljno strpljenja u ovom užurbano svijetu kada je svaka sekunda važna i pogreškama nema mjesta? Budimo pristoj-ni i dopustimo da sugovornik dovrši poruku, pa čak ako nas uopće neinter-sira ili već smatrate nepotrebnim. Pokažite poštovanje, nemojte nju/njega prekidati ili pokazivati negativne znakove neverbalne komunikacije. Nao-ružajte se strpljenjem!

VJEŠTINE KOMUNIKACIJEVještinu komuniciranja dobijemo po rođenju, zatim je razvijamo i njegu-jemo. Koliko ćemo biti vješt govornik poslije ovisi samo o nama samima. U samom uvodu spomenula sam koliku važnu ulogu u privatnom i po-slovnom svijetu „igra“ komunikacija, kako možemo obogatiti naš rječnik i poboljšati našu konverzaciju. Sada ću k tome pridodati konkretne savijete koji tvore umijeće konverzacije.Osobine dobrog govornika: naočitost, učtljivost, znanje, snaga uma vrlina su koje se prvenstveno očekuju od izvrsnog govornika. Dali je to dovoljno kako bi smo doprijeli do slušatelja? Koristeći empatiju otvaramo se prema slušateljima/sugovornicima, stvaramo sliku iskrene i povjerljive osobe. Neki primjeri tehnika empatije npr. dok pružamo ruku sugovorniku gle-dajmo ga pravo u oči, kimajte glavom i dodajte prigodan osmijeh. Izrazite empatiju riječima: „Drago mi je što smo se upoznali“. Ili „Radujem se na-šem ponovnom susretu“. I sl.Budite srdačni i taktični: nadređene, govornike, ozbiljne ljude u odjelima smatramo nedostižnim, prema njima imamo veliko samopoštovanje i ne znamo kako im prići i uspostaviti konverzaciju. Stoga pokažite sugovorni-cima/slušateljima svoju srdačnost, dodajte prigodnog humora, pokažite entuzijazam, navodite zanimljive primjere iz vlastitog iskustva, zatražite njihovo mišljenje i potičite ih na sudjelovanje. Tako ćete ostaviti poziti-van utisak, zaslužiti ćete povjerenje i naravno možete očekujti ponovnu uspješnu suradnju.Važno je što kažemo još važnije kako kažemo: tijekom prijenosa poruke upo-trebljavamo ton, izraze lica, dijelove tijela što utječe kako će sugovornik razumjeti i prihvati poruku. Često smo čuli ili doživjeli situacije: „Mogu prihvatiti kritiku/pogrešku, ali sef je vikao na mene, mahao rukama s grimasama na licu…“ Pazite na nastup: ako prilazimo osobi brzim ili sporim korakom, veselog ili namrgođenog lica, mašući rukama već možemo pretpostaviti dali će razgovor biti manje ili više ugodan.Pokažite interes za druge: susreli ste kolegu/icu pozdravite ih, zapamtite ime suradnika, započnite konverzaciju n na slobodne teme, saznajte ne-što više o njima, upustite se u čavrljanje, slušajte druge nemojte samo vi govoriti.Prilagodite konverzacijski stil: pažljivo započnite razgovor nikad ne znamo kakvog je raspoloženja i kako će reagirati na npr. našu sugestiju, pitanje, zamolbu itd. Najčešće se susrećemo sa pasivnim, asertivnim i agresivnim sugovornicima. Prema tome prilagodite svoj stil govora.Kako provjeriti učinkovitost govora: dok razgovarate promatrajte sugo-vornika njegove izraze lica, provjerite dali nas uistinu sluša ili razumije, postavite mu pitanje i zatražite mišljenje.

SLUŠAMO, ALI DALI ZAISTA ČUJEMO?Glavna zapreka našem „ne čujnom slušanju“ je naš um. Kako ne bi to bio kada je opterećen svakodnevnim obavezama s kojima se moramo uhva-


13

titi u koštac. Prije samog dolaska na posao obavili ste niz jutarnji obaveza (spremiti djecu za vrtić i odvesti u vrtić, posvađali ste sa ženom jer ste ka-snili vratiti se po nju…), i tako ste došli na posao već zamoreni i uznemi-reni. Sada ispred nas je minimalno osam sati radnog vremena, a nama se mota po glavi što sve trebam napraviti poslije posla. Pitamo se kako onda spriječiti naše misli da ne odlutaju dok osoba sjedi ispred nas i nešto tamo govori? Jednostavno ne možemo to je ljudska priroda, ali možemo poku-šati vježbati kako postati bolji slušatelji. Preporučujem nekoliko savijeta:Postanite aktivni slušatelj: pokažite interes sugovorniku održavajući kon-takt s očima ali ne stalno gledajte sugovornika kao cjelinu, koristite mi-miku lica sukladno toku razgovora (veselo, zabrinuto lice), koristite geste i kimanje kako bite pokazali da pratite što nam se govori, postavite pitanja ili komentar na osnovu izrečenog, imajte strpljenja pričekati da sugovor-nik završi priču do kraja i pokažite suosjećanje, ponudite savijte tj. uživite se u razgovor.Na koji način postati bolji slušatelj: uklonite sve predmete koji oduzimaju pažnju (mobitel, dnevni raspored rada), snimajte razgovor kako biste ga poslije mogli ponovno preslušati, ne razmišljajte unapredi o čemu će biti riječ (najčešće smo već „zapeti ko puška“ kada vidimo tko nam prilazi), usredočite se na „bit“ razgovora tj. kratko i jasno svako produljivanje priče može preći u „domunđavanje“), vodite bilješke kao posjetnik, budite smi-reni (ne gledajte na sat, ne lupkajte prstima, sjedite/stojite mirno).Pratite neverbalne znakove: mogu pomoći u prisjećanju dijelova razgovora npr. kada je izlagao nove ideje sjedio je i nabrajao ih na prste, pri izricanju kritike naglo se ustao, nagnuo na stol i vikao itd.Sedam vrsta slušača: nakon što spomenem osobine slušača vjerojatno ćete se sjetiti svojih bližnji, poznanika, prijatelja suradnika pa ćete se i nasmija-ti. Prezaposleni slušači su stalno u žurbi, slušaju nas i telefoniraju, mi pri-čao oni gledaju u papir. Njegovu pažnju možemo zadobiti npr.: „Dali sam došla u pravo vrijeme?“ ili „Molim Vas trebam vašu potpunu pozornost važno je!“. Užurbani slušatelji su tijelom prisutni ali umom ne, mi govo-rimo oni hodaju ili su već na izlazu iz ureda pa mi hodamo za njima i pri-čamo. Njihovu pažnju možemo zadržati ako im postavljamo pitanja „Što kažete na moj prijedlog“, održavajte kontakt s očima, ustanite se, nagnite se prema naprijed. Prekidači nemaju dovoljno strpljenja, upadaju u riječ, dovršavaju drugima rečenice ili već znaju što ćete reći a da niste ni „otvorili usta“. Sa njima se možemo nositi tako što nakon što vas slušatelj prekine i završio „svoje“, vi se ponovno vratite na svoju misao i ne daj te se smesti. Poslužite se rečenicama „Kao što rekoh…“, Kada sam govorila o svojoj novoj ideji mislila…“. Sugovornik „nije važno“ nema vremena slušati sad tamo neko „blebetanje“ kada on zna sve što i kako treba, njih ne zanima što mi pokušavamo reći, ne rijetko to pokazuju okretanjem glave u stranu, odmahivanjem rukom ili kažu „Ma to ti je zabezveze!“. Ako se susretnete s takvim sugovornikom pristupite mu dinamično, razgovarajte na način koji on voli, pohvalite njegove ideje i dopunite im s svojim. Svadljivci prebrzo reagiraju, shvaćaju stvari preozbiljno, govore povišenim tonom, ponekad mogu biti i neugodni. Sa svadljivcem pažljivo razgovarajte, izaberite pravi trenutak, ostanite smireni, ne dajte se uznemiriti, prihvatite sugestiju ali branite svoje stavove, zahvalite na slušanju. Analitičari su skloni analizira-nju svega što vide i čuju, odmah nude rješenja i savijte. Započnite razgovor a napomenom zašto ste došli npr.: „Trebam od vas samo savjet“, Molim vas samo provjeriti dali sam na pravom putu izvršavanju zadatka“. Angažirani slušači zaista slušaju, potpuno se užive u razgovor, pokazuju nam da nas slušaju, mogu se prisjeti priče i osoba s kojim su bili u kontaktu.Kada mi slušamo: a želimo provjeriti dali smo bili dobri slušači budite lukovi poslužite se rečenicama „Ako sam dobro razumio želite da to na-pravim na način da koristim…“zatim svojim riječnima ponovite upute zadatka.

JAVNI NASTUPRazvojem sestrinstva javila se potreba za javnim nastupom medicinski sestara. Kada samo pomislimo da trebamo stati pred nekolicinu ljudi te nešto pročitati ili priopćiti odmah će se u nama pobuditi strah, drhtaj gla-sa i tijela, rumenilo u licu tj. stres koji bi najradije izbjegli ako to možemo. Smisao javnog nastupa jeste prenošenje poruke/informacija slušateljima stoga pripremu za nastup započnite s pripremom teme.Priprema teme: dobra priprema je ključ uspjeha nastupa, na nju ćemo od-vojiti najviše vremena i truda, stoga ako sami biramo temu tim bi pripre-ma trebala biti olakšavajuća razumljivo je da ćemo obraditi temu o kojoj već imamo neko pred znanje. U situaciji kada na je tema nepoznata ili za-dana tada bi trebali uložiti dodatne snage kako bi se upoznali sa nepozna-tim isto proširili na veliko i na široko te tako izbjegli moguće neugodnosti. Napominjem neugodnosti iz razloga što bi mi trebali posjedovati veće znanje o čemu govorimo nego naši slušatelji, bilo bi ne primjereno da nas sugovornici ili slušatelji ispravljaju u izlaganju. Od iznimne nam je važno-sti da steknemo povjerenje prisutnih. Stoga preporučam nekoliko savjeta što činiti prilikom držanja govora: pripremite kratke natuknice koje će vam pomoći da ne zaboravite što se htjeli spomenuti, ne učite tekst na pamet možete se izgubiti pri izlaganju, potkrijepite prezentaciju audio - vizual-nim efektima, anegdotama i primjerima, razvijte vlastite tehnike nastupa i vježbajte govor pred ogledalom, prijateljima ili ga snimite.Procijenite publiku: netom prije izlaska za govornicu promotrite svoju pu-bliku, zapazite njihove verbalne i neverbalnu komunikaciju, zainteresira-nost, starost publike itd. Zahvalite uvodničaru: nakon što su vas predstavili uputite nekoliko riječi zahvale uvodničaru, navedite i vi njegove/njene vrline i doprinose struci.Uvodne riječi: koristite TIG metodu skraćenica označava T kao istaknuti naslov teme, I označava pojašnjavanje važnost same teme i G predstavlja kvalifikacije govornika.Kako se sami predstaviti: naravno prvo ćemo reći svoje ime i prezime, zatim naziv organizaciju u kojoj radimo, predstavimo temu i navedenom svoje kvalifikacije.Ton, glas i tempo: tijekom govora izmjenjujte ton glas kako ne bi bili mo-notoni, ljudi se brzo izgube u svojim mislima i više nas ne slušaju. Dobro je izmjenjivati jačinu glasa kada želimo nešto naglasiti ili „probuditi“ publiku. Isto tako izaberite brzinu izražavanja niti presporu niti prebrzu tj. budite pri-rodni tako da vas slušatelji mogu pratiti, riječi koje je teže izgovoriti izgovo-rite polagano ali točno. Izmjenjujte tempo govora kada je nešto zanimljivo ubrzajte tempo ili prilikom naglašavanja važnosti usporite ili čak izgovarajte riječ po riječ.Zauzmite pravilan stav: stanite uspravno, pogled prema publici s uzdi-gnutom bradom, održavajte kontakt s slušateljima (pogled,razgovor), ramena uspravite, primjereno se smješkajte. Izbjegavajte stajati prekri-ženi ruku i nogu, niti imati prekrižene ruke ispred ili iza sebe, ne stavljajte predmete (napitak, papire, mobitel) to bi vas moglo omesti, ne spuštajte često glavu prema dolje (ne zagledati često i dugo u bilješke) pomisliti će da čitate pripremljen tekst.Kako se svidjeti slušateljima: Izrazite svoje zadovoljstvo što ćete govoriti, pozdravite poznate osobe iz auditorija, koristite zamjenice „mi“ umjesto „vi“, naglasite interese koje će slušatelji dobiti s vašim predavanje, fizički i emocionalno unesite se u nastup, budite spremni prihvatiti kritiku, budite iskreni.Završetak nastupa: našu prezentaciju sažeti ćemo u nekoliko rečenica po-navljajući što bi željeli da sugovornici „ponesu kući“, oslonite se na pozitiv-ne emocije („U Našem interesu je da…“, „Za našu bolju budućnost trebali bi…“), potrebite motivirajuće poruke („Na ovaj način imati ćete više slo-bodnog vremena…“, „Nakon što isprobate ovo neće htjeti ništa drugo!“,

14


svoju prezentaciju dodatno potkrijepite uspješnim rezultatima, statisti-kom, primjerim i citatima.Vrijeme za pitanja i odgovore: jednostavno recite „Imamo deset minuta za pitanja izvolite“, ako imamo upit, zahvalimo se sugovorniku, parafra-ziramo pitanje (kako bi dobili vremena da smilimo odgovor), zatim od-govorimo, kad nemamo upita tada možemo „probiti led“ i sami reći „Često sam imao upita na ovu temu...“, „Slušatelje najviše zainteresiralo kada…“ Ako nema više pitanja pričekajte još nekoliko minuta u tišini i zaključi-te prezentaciju zahvalom, pohvalite publiku i izrazite želju za ponovnim susretom.

DISKUSIJANa temu umijeće komuniciranja možemo napraviti bezbroj pitanja za dis-kusiju, stoga sam ja izabrala tri po meni najvažnija izabrala zbog kojih sam ponajviše i razradila ovu temu. Situacija kada je pacijent neugodan.Zdravstveni djelatnici posebno medicinske sestre su prvi s kojim paci-jent započinje komunikaciju. Tako su izložene brojnim ugodnim ili manje ugodnim situacijama koje mogu lakše prevladati ako posjeduju razvijene komunikacijske vještine. Pacijente ne možemo mijenjati niti birati, oni pate od različiti bolesti što iziskuje našu empatiju i profesionalni prema njima. Ponekad njihova bolest izazove u njima neugodni osjećaj koji na-žalost prenesu na nas, zato smo mi tu koji ćemo „izkontrolirati“ situaciju primjerenom komunikacijom i zadovoljiti pacijentove potrebe obostrano zadovoljstvo. Ovo je primjer kada pacijent svojim nastupom od nas iziskuje komunikacijsko umijeće.Što je se događa kada smo mi ne profesionalni?Iz vlastitog iskustva kao zdravstvenog djelatnika (slobodno me mo-žete ispraviti ako griješim) češće sam doživljavala ne profesionalnu komunikaciju od svojih kolega/kolegica surađujući s njima, telefonirajući ili u slučaju da sama zatrebala liječničku pomoć nego od strane pacijena-ta. Pacijenti posebno moram naglasiti starija gospoda još uvijek dolazi u zdravstvenu ustanovu i odnosi se prema nama s poštovanje. Što se onda događa?! Mišljenja sam da se tijekom dužeg vremena rada u istoj orga-nizaciji mi pomalo „opustimo“, pa tako i naša profesionalnost opada. Isto tako ako zdravstveni djelatnik nije razvijao svoje komunikacijske vještine, nije obogaćivao rječnik, ne slijedi napretke u struci tada ni učinak u radnoj organizaciji ne može biti vrhunski. Svatko od nas može se sjetiti nekoga zdravstvenog djelatnika koji je na nas ostavio negativan utisak baš zbog loše konverzacije. Kao posljedica toga sljedeći put kada ga susretnemo npr. na šalteru stati ćemo u drugi red kako bi ih izbjegli. Nadam se da se niste pronašli u ovom primjeru, ali ako o jeste nikad nije kasno da promi-jenite svoje navike. Učimo dok smo živi!Dali je medicinska sestra samo sestra?Složiti ćete se samom ako kažem nažalost ne! Napredak u medicini donio

je sa sobom nova od/pomagala kao što su računala, veliku administraciju što nam oduzima vrijeme koje bi trebali provoditi s pacijentima. Također javila se potreba za daljnjim obrazovanjem medicinski sestara, a to sve zajedno zahtjeva posjedovanje dobrih komunikacijski vještina. Svakod-nevno imamo potrebu razgovarati sa pacijentima, njihovim obiteljima, suradnicima, profesionalno usmeno ili pismeno se izraziti putem npr. jav-nog nastupa ili stručnog dopisa, a pritom želimo da nas primatelj poruke shvati ozbiljno. To nećemo uspjeti ako prije toga nismo uvježbali tehnike poslovne usmene, pismene komunikacije i ne poznajemo kulturu komu-nikacijskog ponašanja. Stoga prije početka nastupa/razgovora informiraj-te se o čemu ćete govoriti, upoznajte sugovornike/slušatelje, uvježbajte govor pred ogledalom i ostavite zapamćen utisak o sebi.

ZAKLJUČCIImati dobre komunikacijske vještine danas se smatra se vrlinom. Danas se komunikacija smatra ključnim uspjehom ili neuspjehom. Odnosno biti ćemo uspješni koliko je razvijeno naše umijeće komuniciranja. Način na koji komuniciramo zapravo odleđuje kakva utisak ostavljamo o sebi, pa i sami znamo da je prvi utisak najvažniji. Naš nastup, način izražava-nja, neverbalni znakovi čine dojam koji želimo ostaviti na drugu osobu. Sveukupni dojam će nas obilježiti na pozitivan ili negativan način, na isti po kojem će nas se ljudi sjećati. Dobrim razvijenim vještinama možemo prekriti svoje slabosti. Komunikacijskim vještinama možemo situaciju u svoju“ korist“. Komunikacija igra važnu ulogu u poslovnom i privatnom životu. Kad biramo prijatelje, životne partnere gledamo da to budu oso-be koje su pričljive, šaljive, zanimljive, a izbjegavamo zatvorene i ne-ugodne osobe. Tako nas komunikacija određuje kao osobu. U privatnoj komunikaciji dopuštena su ponekad poneka odstupanja tj. opuštenije komuniciramo za razliku od poslovne, koja zahtjeva potpunu profesio-nalni komunikaciju bez iz stupanja osim ako nam to ne odobri naš po-slovni suradnici, kolege, nadređeni. Prema tom komunikaciju možemo još podijeliti na komunikaciju prema ljudima. U privatnom, ali ponajviše u poslovnom svijetu je jako bitno je znati njegovati diplomaciju. Takav odnos komunikacije je posebice važno prema starijim kolegama koji su svojim radom pridonijeli napretku društva, te isti drže do kulture komu-nikacijskog ponašanja, i u protivnom bi se osjećali povrijeđeni. Potrebe i zahtjevi današnjeg tržišta su sve veća tako pohađanjem komunikacijski radionica, edukacija i samim vježbanjem komuniciranja možemo sebi samo donijeti blagodati.

Literatura1. Rijavec M., Miljković D.,: Pozitivna psihologija na poslu, IEP-D2: Zagreb, 20092. Osređečki E.,: Kultura poslovnog komuniciranja, Biblioteka stručnih priručnika

UPH, Zagreb, 19893. Carnegie D.,: Kako steći komunikacijske vještine, v.b.z. d.o.o., 20144. Vodopija Š., Opća i poslovna komunikacija, Žagar naklada, Rijeka, 2006


15

SAŽETAKEksplantacijski postupak predstavlja prvi korak u uspješnom postupku transplantacije organa. Postupak eksplantacije organa je kompleksan i vrlo delikatan postupak koji se sastoji od nekoliko dijelova - detekcije po-tencijalnog donora, dokazivanja moždane smrti, razgovora s porodicom o doniranju organa, postupka održavanja donora i, u konačnici, samog postupka eksplantacije organa.Detekcija potencijalnog donora kod kojeg je potrebno na vrijeme iden-tificirati razvoj areflektične kome ključni je trenutak, nakon čega se pro-vodi postupak utvrđivanja moždane smrti prema zakonom propisanom pravilniku. Nakon dokazane moždane smrti i dobivenog pristanka poro-dice donora, koordinira se eksplantacijski postupak pri čemu se moraju prikupljati uzorci krvi i tkiva za određivanje funkcionalnog, serološkog i antigenog statusa donora. Donor organa zbog specifičnih patofizioloških zbivanja zahtijeva kompleksne mjere održavanja čija je glavna svrha odr-žavanje adekvatne perfuzije organa. Ovim složenim postupkom koordini-ra bolnički eksplantacijski koordinator.Pored ljekara, neizostavni članovi eksplantacionog tima su medicinska sestra/tehničar u JIL-u, anestetičar i medicinska sestra-instrumentarka. Septembra 2014. godine u Kantonalnoj bolnici Zenica izvedena je prva kadaverična eksplantacija čime je JU KB Zenica postala treći eksplantaci-oni centar u FBiH.Tokom noći između 10/11.04.2016. godine u JU Kanto-nalna bolnica Zenica izvedena je prva eksplantacija dječijih organa u BiH. Do sada je uspješno izvedeno devet eksplantacija u našoj ustanovi.

Ključne riječi: eksplantacija, donor organa, moždana smrt, održavanje donora,bolnički transplantacijski koordinator, medicinska sestra u ek-splantacionom timu

UVOD Postupak eksplantacije organa je kompleksan i vrlo delikatan postupak koji se sastoji od nekoliko dijelova - detekcije potencijalnog donora, do-kazivanja moždane smrti, razgovora s porodicom o doniranju organa, postupka održavanja donora i, u konačnici, samog postupka eksplanta-cije organa. U ovaj proces je uključen čitav niz zdravstvenih djelatnika kojima tokom postupka koordinira bolnički transplantacijski koordinator. Prvenstveno je riječ o ljekarima različitih specijalnosti (anesteziolozi, hirurzi,neurolozi, radiolozi, internisti itd) i medicinskim sestrama koje su zaposlene u JIL-u, anesteziološkim tehničarima i instrumentarkama, pri čemu vrlo važnu ulogu ima medicinska sestra koja pomaže bolničkom transplantacijskom koordinatoru u organiziranju i provođenju postupka. Bolnički transplantacijski koordinatori su najčešće anesteziolozi zbog činjenice da se potencijalni donori uglavnom detektiraju u jedinicama intenzivnog liječenja u kojima rade anesteziolozi te stoga što je sam po-stupak dokazivanja moždane smrti i održavanja donora vrlo blizak uobi-čajenim metodama rada anesteziologa.

Potencijalni donor organa je pacijent kod kojeg postoji teško oštećenje mozga bilo kojeg uzroka zbog kojeg kod pacijenta dolazi do rapidnog pogoršanja neurološkog i opšteg statusa, uz očekivanje razvoja areflektične kome. Donor organa je moždano mrtva osoba za koju porodica nije izrazila protivljenje postupku eksplantacije, dok je realizirani donor organa moždano mrtva osoba kod koje je učinjena eksplantacija. Ove pojmove treba razlikovati jer je sam eksplantacijski postupak vrlo osjetljiv i u bilo kojem trenutku može biti prekinut, bilo zbog nemogućnosti dokazivanja moždane smrti, odbijanja porodice ili kardijalnog aresta radi nemogućnosti održavanja hemodinamske stabilnosti donora. Moždana smrt je stanje ireverzibilnog gubitka svih funkcija mozga. Moždana smrt može nastupiti zbog nekoliko razloga. Najčešći uzroci su teške traume glave (saobraćajne nesreće, pad s visine itd), cerebrovaskularni incidenti (intracerebralna hemoragija, SAH itd) ili dugotrajne ishemije koje dovode do teških ishemijskih ozljeda mozga (dugotrajne reanimacije). Bilo koji od ovih uzroka dovodi do moždanog edema, porasta intrakranijalnog pritiska i prekida cirkulacije krvi kroz mozak što dovodi do gubitka svih moždanih funkcija.

Dokazivanje moždane smrtiU svim slučajevima kada postoji opravdana sumnja na moždanu smrt, mora biti proveden postupak njenog dijagnosticiranja.Preduslovi za utvrđjivanje moždane smrti su nedvosmisleno određeni kriterijima struke i zakona.Intenzivisti su zakonom obavezni provoditi dijagnosticiranje moždane smrti!Postupak dijagnosticiranja se provodi kroz kliničke preglede i izvođe-njem instrumentalnog testa i do u tančine je definisan zakonom.Dija-gnosticiranje vrši Komisija za utvrdjivanje moždane smrti koju čine tri ljekara specijaliste: neurolog i/ili neurohirurg, anesteziolog i spacijalista koji provodi potvrdni test. Sve se dokumentira u Zapisniku o utvrđivanju moždane smrti. Vrijeme potpisivanja Zapisnika je vrijeme smrti pacijenta preminulog pod dijagnozom moždane smrti. Od tog trenutka govorimo o preminuloj osobi, a ne o pacijentu.Neutvrđivanje moždane smrti je gruba stručna i etička greška, neopravdana iz dva osnovna razloga:provode se složeni terapijski postupci (mehanička ventilacija i održavanje hemodi-namike) osobi koja je medikolegalno mrtva, a istovremeno se propušta mogućnost eksplantacije organa za presađivanje.Nakon što se dokaže moždana smrt takav pacijent se razmatra kao potencijalni donor organa te se nakon ispunjenja određenih preduslova, može pristupiti postupku eksplantacije organa. Postupak eksplantacije je postupak hirurškog odstranjenja pojedinih organa. Ovaj postupak se vrši u ustanovi odakle donor potječe, a obavlja ga eksplantacijski tim koji dolazi po pozivu iz jedne od klinika koje su licencirane od Ministarstva zdravlja. Nakon eksplantacije organa, oni se u posebnim spremnicima

TEMA:

Kadaverična eksplantacija u KB ZenicaAutor: Mujkanović Selma

Kantonalna bolnica ZenicaOdjel za hirurške bolesti

16


transportiraju u transplantacijski centar gdje će biti obavljena transplantacija primatelju.Uloga medicinske sestre/tehničara prilikom izvođenja kliničkih testova je priprema potrebnog pribora, osiguravanje venskog puta i arterijske kanile, provjera ispravnosti monitora (EKG, krvni pritisak, pulsni oksimetar), asistiranje kod izvođenja testova te vađenje uzoraka krvi za apneja test. Klinički testovi se provode prema zakonom propisanom Pravilniku o nači-nu, postupku i medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja. Nakon provedenih kliničkih i potvrdnog testa moždane smrti potrebno je ispuniti Zapisnik o utvrđiva-nju smrti mozga. Refleksi moždanog stabla koji se ispituju tokom provođenja kliničkih te-stova dokazivanja moždane smrti prikazani su u tabeli 1. i na slici1.

Tabela1. Refleksi moždanog stabla

REFLEKS/TEST KOJI SE KRANIJALNI ŽIVAC TESTIRA

GDJE JE SMJEŠTENA JEZGRA TESTIRANOG ŽIVCA

pupilarni refleks n.II, n.III mesencefalon

okulocefalički refleks n.III, n.VI, n.VIII mesencefalon, pons

okulovestibularni refleks n.III, n.VI, n.VIII mesencefalon, pons

kornealni refleks n.V, n.VII pons

faringealni refleks n.IX, n.X produžena moždina

trahealni refleks n.X produžena moždina

atropinski odgovor n.X produžena moždina

odgovor na bolni podražaj n.V, n.VII pons

apneja test respiratorni centar pons i produžena moždina

Slika 1. Refleksi moždanog stabla te kranijalni živci koji ih izazivaju

Klinički testovi se izvode sljedećim redosljedom: 1.Izostanak pupilarnog refleksa odnosno nereaktibilnost zjenica kod obasjavanja jakim svjetlom. Normalna reakcija na svjetlo je mioza (sužavanje zjenica). Pri tome zjenice ne moraju biti niti jednake, niti maksimalno proširene. Kod ozljede oka ili katarakte ovaj test ne daje pouzdane rezultate.2.Izostanak kornealnog refleksa nakon blagog podraživanja rožnice tupferom ili smotuljkom vate. Normalna reakcija je treptanje. 3.Izostanak okulocefaličnog refleksa koji se izvodi tako da se glava paci-jenta s otvorenim kapcima brzo rotira lijevo-desno, pri čemu je normalna reakcija da se očni bulbusi ne pokreću zajedno s rotacijom glave, već izgle-daju kao da i dalje prate neku točku ravno ispred. Izostanak ovog refleksa se naziva još „oči lutke“. Ovaj test se ne izvodi ukoliko postoji fraktura cer-vikalne kralješnice ili lezija cervikalne medule spinalis. 4.Izostanak okulovestibularnog refleksa koji se ispituje tako da se 20-

50ml hladne vode (4-8°C) ušprica u jedan pa u drugi zvukovod, pri čemu se promatraju pacijentovi bulbusi. Normalna reakcija je devijacija bulbusa na suprotnu stranu („oči bježe od hladne vode“). Bulbusi se promatraju 1 minutu, a test se na drugoj strani radi nakon 5 minuta. Prilikom izvođenja ovog testa je potrebno zvukovod očistiti od cerumena i podići uzglavlje pacijenta za 30°. Test se ne izvodi ako je oštećen bubnjić. 5.Izostanak porasta srčane frekvencije za više od 10% nakon davanja 3mg Atropina je znak nefunkcioniranja jezgre n. vagusa. 6.Izostanak faringealnog i trahealnog refleksa. Faringealni refleks se is-pituje podraživanjem nepčanih lukova i stražnje strane ždrijela drvenom špatulom. Normalna reakcija je nagon na povraćanje. Ako nema pokreta, test je negativan. Trahealni refleks se ispituje tako da se kateterom za as-piraciju, uvedenom kroz trahealni tubus, podražuje stjenka traheje, što izaziva jake pokrete čitavog tijela koji podsjećaju na kašljanje. Ukoliko je refleks ugašen nema nikakve reakcije. 7.Odsutnost spontanog disanja pri apneja testu. Apneja testom dokazujemo smrt respiratornog centra koji se nalazi u produženoj moždini. Test se izvodi tako da se pacijenta prebaci na modalitet ventilacije koji omogućuje samo spontane udahe (CPAP uz 100% kisika) na period otprilike 10-15 minuta pri čemu se svake dvije minute vadi uzorak arterijske krvi za mjerenje pCO2 i, uz to, se čitavo vrijeme prati pacijent ne bi li se uočila bilo kakva kretnja. Kada razina pCO2 poraste iznad 8 kPa test se prekida i ako nije došlo do spontanog udaha, smatra se da je respiratorni centar nefunkcionalan.

Potvrdni (paraklinički) testovi moždane smrti Nakon ispravno izvedenih kliničkih testova koji se izvode komisijski (dva liječnika - člana komisije) i to dva puta s razmakom od 3 sata (kod djece 12-24 sata), potrebno je provesti još i neki od zakonom propisanih potvrdnih ili parakliničkih testova. Pretrage koje služe kao potvrdni, paraklinički test: 1. selektivna (konvencionalna) panangiografija (cerebralna i vertebralna), 2. transkranijska doplerska sonografija, 3. perfuzijska radionuklearna scintigrafija, 4. evocirani moždani potencijali, 5. EEG, 6. MSCT (multislice CT) kontrasna panangiografija. Bilo koja od gore navedenih pretraga ima jednaku vjerodostojnost, a izbor koja od njih će se izvršiti zavisi o procjeni ljekara koji vodi sam proces dokazivanja moždane smrti kao i dostupnosti same pretrage. Također, svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke. U svakom slučaju, uvijek se bira pretraga koja je najdostupnija i najjednostavnija za izvođenje u datom trenutku. U trenutku kada se bilo kojom od gore navedenih pretraga dokaže moždana smrt, proglašava se smrt pacijenta i u tom trenutku se prestaje sa svim metodama liječenja pacijenta i započinje se s postupkom održavanja donora. Održavanje donora je usmjereno prvenstveno na održavanje perfuzije or-gana koji će se eksplantirati.

Razgovor s porodicom o doniranju organaRazgovor sa porodicom potencijalnog darovaoca organa/tkiva je najosjetljiviji, a često i presudan dio u postupku kadaverične eksplantacije. Tokom edukacije transplantacijskih koordinatora, procesu vođenja razgovora sa porodicom potencijalnog donora posvećuje se najviše vremena i naročita pažnja.U Federaciji Bosne i Hercegovine aktuelno je zakonsko rješenje u formi tzv „informiranog pristanka“.Ljekari su obavezni obaviti razgovor sa porodicom osobe preminule pod


17

dijagnozom moždane smrti, u kojem treba zatražiti pristanak za donira-nje organa. Razgovor sa porodicom vodi Bolnički koordinator. Razgovor treba voditi razumljivim jezikom, sa puno ozbiljnosti i osjećanja. Objasniti pojam moždane smrt, da smrt mozga znači smrt čovjeka. Izravno zatražiti pristanak na donaciju organa, naglašavajući humanost takvog postupka, njegovu nužnost i opravdanost.Odmah po dobijanju pristanka nastavljaju se medicinski postupci održavanja donora, evaluacijadonora, postupci ek-splantacije, transplantacije. Ukoliko porodica odbije doniranje, u skladu sa zakonom, prestaju svi dalji terapijski postupci. Najčešći razlozi odbijanja su: nerazumijevanje pojma smrti mozga, religijski razlozi, strah od narušavanja integriteta tijela, ne-poznavanje želje preminule osobe, zakonske formalnosti ili jednostavno porodica ne želi donirati.

Evaluacija i održavanje donora Svaki potencijalni donor mora biti evaluiran u smislu procjene prihvatljivosti i vitalnosti organa i tkiva za transplantaciju. Evaluacija treba obuhvatiti detaljnu hetreoanamnezu (navike, ranije bolesti, operacije, lijekovi, putovanja, nasljedni faktori...), rezultate laboratorijskih i mikrobioloških testova, rezultate ultrazvučnih i CT pregleda, te u saradnji sa odgovornim specijalistima (nefrolog, hepatolog, oftalmolog, kardiolog) treba procijeniti prihvatljivost organa za transplantaciju. Radi mogućnosti postojanja kolonizacije ili latentne infekcije, obavezno se uzimaju uzorci za mikrobiološku analizu (hemokultura, urinokultura, trahealni aspirat, bris rane ako postoji). Obavezno je uzimanje uzoraka krvi za serološke pretrage kojima se testira eventualno prisustvo uzročnika krvlju prenosivih zaraznih bolesti te uzimanje tkivnih uzoraka za HLA tipizaciju. Testira se prisustvno antitijela na HBV, HCV, HIV, EBV, CMV, Toxoplasmu i Treponemu pallidum. Tkivo koje se uzima za tipizaciju su limfni čvorovi. Najdostupniji i najjednostvniji za hiruršku ekstirpaciju su ingvinalni limfni čvorovi koji se uzimaju sterilnom hirurškom tehnikom na krevetu u JIL-u.

Slika 2. Ekstirpacija ingvinalnih limfnih čvorova za HLA tipizaciju.

Uloga medicinske sestre u postupku održavanja donora u JIL-uUloga medicinske sestre u ovom dijelu postupka je ključna jer je ona zadu-žena za prevenciju i pravovremeno prepoznavanje mogućih komplikacija. Ključ razumijevanja mogućih komplikacija leži u patofiziološkom meha-nizmu moždane smrti koja uzrokuje hemodinamsku nestabilnost, hipo-termiju i čitav niz elektrolitski, metaboličkih i endokrinoloških poremeća-ja. U osnovne postupke odražavanja donora se ubrajaju:1. Praćenje vitalnih funkcija • mjerenje krvnog pritiska - obavezno se mjeri invanzivni krvni pritisak

koji se mjeri uz pomoć posebnog sistema priključenog na arterijsku kanilu (postavljenu u a. radialis ili a. brahialis) tzv. invanzivno mjerenje krvnog pritiska,

• kontinuirani EKG monitoring, • monitoriranje SpO2 uz pomoć pulsnog oksimetra, • praćenje satne diureze, • mjerenje centralnog venskog pritiska - putem centralnog venskog ka-

tetera postavljenog u v. jugularis internu, v. subclaviju ili v. femoralis • kontinuirano mjerenje tjelesne temperature.

2.Prevencija infekcije Nastanak bilo kakve infekcije ugrožava postupak eksplantacije i kasnije preživljavanje primatelja. Zbog toga je aseptičan način rada pravilo u radu s donorom. Velika pažnja se posvećuje redovitoj aspiraciji dišnih puteva kako bi se spriječila kolonizacija bolničkim patogenima i kasnija infekcija rezistentnim sojevima mikroorganizama. Crvenilo ili oteklina u području postavljenog venskog i/ili arterijskog puta zahtijeva hitno vađenje venske i/ili arterijske kanile i postavljanje nove u aseptičnim uslovima.

3.Održavanje tjelesne temperature Donor zbog smrti mozga nema sposobnost održavanja konstantne tem-perature te bi zbog toga vrlo brzo poprimio temperaturu okoline, odno-sno postao bi hipoterman. Hipotermija znatno smanjuje preživljavanje organa kod primatelja te je zbog toga važno kontinuirano mjeriti tjelesnu temperaturu i pravovremeno započeti s postupkom zagrijavanja donora. Zagrijavanje donora vrši se pasivnim i aktivnim putem. Pasivno zagrija-vanje podrazumijeva pokrivanje dekama, a aktivno uključuje upotrebu grijača infuzije i specijalnih električnih prekrivača.

4.Zaštita očiju Donor nema sposobnost treptanja niti stvaranja suza pa već nakon nekoliko sati dolazi do oštećenja rožnice koja se također može eksplantirati. Zbog toga se na oči apliciraju antibiotske masti i kapi, a oči se prekrivaju sterilnim tupferima namočenim u fiziološku otopinu.

Uloga medicinske sestre-instrumentarke u postupku eksplantacije organaSljedeći korak u procesu eksplantacije je izvođenje samog postupka eksplantacije organa odnosno hirurškog operativnog zahvata. Ovdje prestaje uloga medicinske sestre iz JIL-a, a počinju da djeluju anesteziološki tehničari i instrumentari.

Slika 3. Medicinska sestra-instrumentarka u postupku eksplantacije organa

18


Za izvođenje zahvata instrumentari vrše opsežnu pripremu potrebnog instrumentarija, šivaćeg materijala, staplera, dovoljne količine sterilnog i nesterilnog leda, kese za pakovanje organa i stiroporske kutije ili frižider.Da bi učestvovali u asistiranju pri eksplantaciji organa, kao jako komplek-snog i delikatnog zahvata, instrumentari moraju biti posebno educirani i certificirani.Instrumentari se brinu da osiguraju aseptičan rad u operaci-onoj sali i vode računa da se aseptični uslovi rada održe do kraja zahvata.

CILJ RADA Cilj rada je prikazati postupak kadaverične eksplantacije organa uključu-jući postupak detekcije donora, dokazivanje moždane smrti, razgovor s porodicom o doniranju organa, proces održavanja donora te sam postupak eksplantacije organa, uz naglasak na ulogu medicinske sestre. Cilj rada je prikazati rezultate kadaverične eksplantacije u Kantonalnoj bolnici Zenica.

MATERIJAL (PACIJENTI) I METODE PacijentiU istraživanje su uključeni pacijenti hospitalizirani u JIL-aOdjela anestezije, reanimatologije i rehabilitacije u Kantonalnoj bolnici Zenica u periodu od septembra 2014. godine do septembra 2017. godine.Kriterij za uključivanje u istraživanje je da su pacijenti bili hospitalizirani u pomenutom periodu na Odjelu anestezije, reanimatologije i rehabilitacije KB Zenica. Osnovno obilježje svih pacijenata u ovom istraživanju je dijagnosticirana moždana smrt.

Metode istraživanjaRetrospektivnom analizom korišteni su podaci dobiveni iz arhivirane me-dicinske dokumentacije kao i podaci dobiveni iz razgovora s bolničkim transplantacijskim koordinatorom i ostalim članovima eksplantacijskog tima.

REZULTATI Septembra, 2014.godine, Kantonalna bolnica Zenica se pojavila kao treći eksplantacioni centar u FBiH, pored kliničkih centara u Tuzli i Sarajevu. U trogodišnjem periodu u Kantonalnoj bolnici Zenica utvrđeno je 27 mož-danih smrti, a kod 20 slučajeva je obavljen razgovor s porodicom. Izvedeno je 9 kadaveričnih multiorganskih eksplantacija od kojih je 8 re-zultiralo uspješnim transplantacijama.

KB Zenica je ustanova u kojoj je prvi put eksplantirano srce u Bosni i Hercegovini.Tokom noći između 10/11. aprila 2016.godine u JU KB Zenica izvedena je prva eksplantacija dječijih organa u BiH. Donor je dvanaestogodišnji dječak koji je nastradao u saobraćajnom udesu.

Tabela1. Broj eksplantiranih organa u KB Zenica u periodu septembar 2014./septembar 2017.god.

ORGAN BROJ

Srce 1

Jetra 5

Bubreg 16

Rožnica 12

UKUPNO 34

Pored nekoliko ljekara anesteziologa, dva ljekara hirurga i jedan instru-mentar sa Odjela za hirurške bolesti, kao i jedan ljekar urolog su u decem-bru 2016.godine završili edukaciju u Kliničkoj bolnici „Merkur” u Zagrebu

u trajanju od 6 sedmica. Za vrijeme edukacije bili u prilici prisustvovati velikom broju izvršenih multiorganskih eksplantacija, kao i velikom broju izvršenih transplantacija širom R Hrvatske.U KB Zenica u toku je nabavka potrebne medicinske opreme za samostalno izvođenje eksplantacija organa našeg eksplantacionog tima. Naš cilj je da samostalno obavljamo cjelokupan postupak kadaverične eksplantacije, bez dolaska eksplantacijskih timova iz drugih kliničkih centara. Na ovaj način bismo mnogostruko skratili vrijeme hladne perfuzije organa, unaprijedili vijabilnost organa i uspjeh transplantacijskog postupka u transplantacionim centrima gdje bi proslijedili organe.

DISKUSIJAU radu je prikazan eksplantacijski postupak i Kantonalna bolnica Zenica kao treći eksplantacioni centar u FBiH. Čitav proces eksplantacije je izuzetno kompleksan. Uključuje nekoliko bitnih dijelova. To su detekcija potencijalnog donora, dokazivanje moždane smrti, razgovor s porodicom donora, održavanje donora i priprema za postupak eksplantacije kao i provođenje samog postupka eksplantacije. Pojedini dijelovi ovog procesa se međusobno isprepliću i ne mogu se striktno odvojiti. Svaki od njih zahtijeva iznimno stručno i odgovorno djelovanje svih zdravstvenih radnika uključenih u postupak eksplantacije. Čitav postupak se zasniva na dobro organiziranom timskom radu pri čemu je vođa tima bolnički transplantacijski koordinator koji je u svakom trenutku procesa prisutan. Uz njega, iznimna je odgovornost na medicinskoj sestri u JIL-u koja zajedno s bolničkim transplantacijskim koordinatorom brine o ispravnom vođenju medicinske dokumentacije te koordinira rad ostalih medicinskih sestara u JIL-u koje obavljaju zdravstvenu njegu ovih pacijenata. Pri tome se poseban naglasak stavlja na postupke specifične za donora, a to su intenzivno monitoriranje kardiovaskularnog i respiratornog sistema, održavanje eutermije te aseptičan rad kako bi se rizik nastanka infekcije sveo na minimum.

ZAKLJUČAK Postupak eksplantacije organa je vrlo složen i određeni postupci se moraju vršiti po tačno određenom redosljedu, pri čemu nema mjesta improvizaciji. Vrlo je važan timski rad u kojem glavnu riječ vodi bolnički transplantacijski koordinator (u ovom slučaju anesteziolog). Čitav ovaj složeni proces zapo-činje detekcijom potencijalnog donora što se u praksi često zanemaruje i prečesto se događa da pacijenti s teškom ozljedom mozga bilo kojeg uzro-ka dožive kardijalni arest, a da ne budu niti razmatrani kao potencijalni donori. Zbog toga je važno svakodnevno prisustvo bolničkih transplantacijskih koordinatora i njegovih suradnika na odjelima gdje se ovakvi pacijenti hospitaliziraju. Sam postupak dokazivanja moždane smrti je zakonski jasno definiran i pri tome sve apsolutno moraju poštovati svi protokoli. Postupak održavanja donora na neki način predstavlja nastavak intenziv-nog liječenja s kojim ima čitav niz dodirnih točaka, s time da se poštuju određene specifičnosti te da se naglasak s liječenja usmjerava na održava-nje adekvatne perfuzije organa koji će se eksplantirati. Važnost doniranja organa je nemjerljiva jer su rezultati transplantacijskog postupka doslovno spašavanje života i znatno poboljšanje kvalitete života, a i porodicama koje su dozvolile doniranje organa saznanje da su svojim nese-bičnim činom nekome spasile život uveliko olakšava proces tugovanja nakon gubitka voljene osobe.


19

UVODInfekcije povezane sa zdravstvenom njegom predstavljaju veliki problem širom svijeta, pa tako i kod nas. Bolničke infekcije (BI) ujedno su i najčešća komplikacija liječenja pacijenta, kao i velika prijetnja sigurnosti bolesnika. Nastaju kao posljedica prijema, liječenja,invazivne dijagnostike ili kao posljedica rada u zdravstvenoj ustanovi. Budući da su povezane i s mortalitetom hospitaliziranih bolesnika od infekcija povezanih sa zdravstvenom njegom varira između 5 do 35%. U toku 2017. godine KB Zenica je imala ukupno 858 bolesničkih kreveta. Ukupan broj uposlenih je 1674, od čega je medicinski kadar 1176 a nemedicinski 498.

Najčešći uzročnici BI (bakterije,virusi i gljivice). Prijenos patogenih mi-kroorganizama na bolesnike najčešći je preko ruku zdravstvenog osoblja. Događa se u nizu svakodnevnih i čestih radnji, a zasniva se na činjenici da su patogeni prisutni na rukama uposlenika, na bolesnikovoj koži ili ne-živim površinama u okruženju bolesnika te bolničkoj sredini.Do prenosa dolazi najčešće radi nepravilne i neadekvatne higijene ruku prilikom i na-kon kontakta sa bolesnikom. Faktori rizika za nastanak bolničkih infekcija, vezani su za samog bolesnika ali uključuju težinu postojeće bolesti hospi-taliziranih pacijenata koja često prolongira dužinu hospitalizacije te čini uzrocima za stjecanje određenih infekcija. Rezistencija mikroorganizama na antimikrobne lijekove te posebno ugrožena skupina bolesnika, kao što su hiruški bolesnici, nedonoščad, novorođenčad, dojenčad, bolesnici s opekotinama, pacijenti kojima je potrebno intenzivno liječenje te svi imunokompromitovani bolesnici. Organizacijski rizici se odnose na omjer medicinskih sestara prema broju bolesnika, tehnički neuslovni odjeli, ne-dostatak opreme i prostora itd.

Indikatori - pokazatelji epidemiološkog stanja u KBZIndikatori su podaci koji ukazuju na stepen pridržavanja datih uputa u svim procesima rada zdravstvene njege. Pokazatelji dobre higijenske prakse prvenstveno služe kao podsjetnici i vodilje svim uposlenicima Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ), a koji nam pokazuju kakvoću kvalitete zdravstvene njege.Bris žive i nežive sredine.Rezultat zdravstvenog nadzora uposlenika. Indikatori higijene radnog prostor.Indikatori higijene opreme i uposlenika.Indikatori evaluacije uz direktan i indirektan nadzor.

CILJ RADAPrikazati kriterijume, rezultate rada u 2017.godini, te predstaviti načine rada koji mogu ukazivati na nastanak bolničkih infekcija u KBZ, zatim pri-kazati kakvoću poštivanja programa prevencije i kontrole infekcija u našoj ustanovi. Predstaviti indikatore/pokazatelje koji nam ukazuju na higijen-sko epidemiološko stanje u KBZ-u 2017.godine. Eventualno dokazati jesu li bolničke infekcije pokazatelji kvalitete zdravstvenje njege u zdravstve-noj ustanovi?

METOD RADARetrospektivni podaci iz arhive OHEN-a i praktični podaci sa terena, podaci su prikazani deskriptivno i tabelarno, a bakteriološka kontrola je rađena na neživoj i živoj sredini.

REZULTATI RADAU toku 2017. godine u sklopu redovnog mikrobiološkog nadzora svih odjela i osoblja KB Zenica ukupno je obrađeno 2926 uzoraka. Pozitivnih nalaza je bilo166 (5.67%), slično kao I prošle godine. Najviše pozitivnih izolata je bilo kod uzoraka uzetih iz Centralne kuhinje, zatim sa hirurgije, ginekologije, odjela ORL i internog odjela.Kod uzoraka nežive sredine najčešći izolovani mikroorganizmi su: Acinetobacter spp (26)., Pseudomonas spp. (51), Acinetobacter spp (26)., Alcaligenes faecalis(22) ,zatim K. pneumoniae, Proteus spp, Citrobacter spp. Od indikatora fekalnog zagađenja pronađena je E.coli; dva izolata u Centralnoj kuhinji od toga jedan na rukama radnika, 3 izolata E. coli na internom odjelu (kuhinja), jedan nahirurgiji i jedan na stolu za citoskopiju Odjela za urološke bolesti. Najčešći pozitivni izolati identifikovani sa uzoraka iz nežive sredine nađeni su u uzorcima uzetim sa aspiratora 27(16,2%) što je znatno niže nego u prošloj godini (25.5%) .

Nadzor nad provođenjem mjera za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcijaOve aktivnosti u KB Zenica kontinuirano provodi OHEN. Sva bitna zapažanja se iznose na redovnim sastancima Komisije za IHI, što rezultira preporukama i sugestijama prema menadžmentu. U sklopu redovne bakteriološke kontrole nežive sredine, uzeto je ukupno 3973 bris na 249 destinacija. Od toga je pozitivno 4,5% (najčešće su to: otisci ruku, posuđe, aspiratori, inventar, medicinska oprema, solucije,...; uzročnici su najčešće: Acinetobacter, Citrobacter, Enterobacter, Serratia, Alcaligines,

TEMA:

Jesu li bolničke infekcije indikatori kvalitete zdravstvene njege?Autor: Heralić Gordana, DMS, Abdijević Meliha, DMS, Čolić Sabina, DMS


20


Pseudomonas,...). Od sanitarnih kontrola uposlenika, 41 je bilo pozitivno gdje je izolovan S.aureus (93%), MRSA (5%), Klebsiella oxytoca (2%). U svim slučajevima su date epidemiološke preporuke.Od 579 izolata žive sredine (brisevi i kulture, bez CD identifikacije), klinič-ki su najznačajniji Acinetobacter spp ( 50%), Serratia spp (21%), MRSA (5%), Proteus spp (5%), Klebsiella spp (4%).Acinetobacter spp je najzastupljeniji na hemokulturama (77%), urino-kulturama (72%), kod invazivnih procedura na respiratornim putevima (44%), ranama (26%), ostali brisevi (46%).Serratia spp je najzastupljenija na ranama (30%), kod invazivnih procedu-ra na respiratornim putevima (20%), hemokulturama (20%), urinokultu-rama (12%), ostali brisevi (9%).MRSA je najzastupljenija na ranama (11%), ostali brisevi (16%). Klebsi-ella spp je najzastupljenija kod invazivnih procedura na respiratornim putevima (10%), na ranama (4%).Proteus spp je najzastupljeniji kod invazivnih procedura na respiratornim putevima (10%), na ranama (4%).

Usavršavanje radnika iz područja bolničkih infekcijaOHEN je proveo više od 103 internih edukacija novoprimljenih i postojećih ljekara, radnica na održavanju čistoće, radnika iz Servisa za ishranu i srednjeg medicinskog kadra iz više po potrebi prikladnih tema. Dr Mahdi Brčaninović je pohađao 18 dnevnu edukaciju iz oblasti bolničkih infekcija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, te je prisustvovao jednodnevnim konferencijama pod pokroviteljstvom WHO-a u Ljubljani i Zagrebu povodom Svjetskog dana higijene ruku, gdje su bile prezentirane najnovije smjernice iz te oblasti.

Vakcinacija i zdravstveni preglediPlansko i i sistemno cijepljenje zdravstvenih radnika nije vršeno u 2017.g. Briseve i uzorke uzima i obrađuje Odjel mikrobiološke dijagnostike, a preglede obavlja Odjel za infektivne bolesti. Uposlenici s patološkim brisevima, i njihovi nadređeni, dobijaju preporuke od OHEN-a.Komisiji je prijavljeno 7 ubodnih akcidenata uposlenika, isto kao prošle godine.Prijavljivanje i postekspozicijska zaštita nakon ubodnih akcidenata je ustaljena praksa, ali je i dalje upitna nabavka vakcine i hiperimunog seru-ma (HIGB) protiv hepatitisa B za zdravstvene radnike.

Poslove zdravstvenog pregleda uposlenika KBZ obavlja HES DZ Zenica, a nadzor, evidenciju i epidemiološke preporuke obavlja OHEN KBZ-a.Bolničke infekcije i stepen kontaminacije žive i nežive sredine u svakoj zdravstvenoj ustanovi su važan segment u procjeni kvalitete zdravstvene njege pacijenta. Stope bolničkih infekcija važan su pokazatelj funkcionisanja zdravstvenog sistema. Indikator su kvalitete procesa provođenja zdravstvene njege, kao i indikator izlaznih rezultata pružene usluge. U svim segmentima učestvu-je sestra na prevenciji i kontroli bolničkih infekcija, te ona je operater na terenu i donosi važne informacije u vezi sprečavanja i širenja svih infekci-ja u bolnici. Sigurnost pacijenta, kontrola infekcija i aktivnosti u procesu zdravstvene njege spadaju u opis poslova svakog uposlenika.

ZAKLJUČAKUloga sestre sestre na prevenciji i kontroli bolničkih infekcija je da kroz edukacije, kontrole žive i nežive sredine osigura sigurno pružanje zdrav-stvene usluge i higijenu prostora za pacijente, posjetioce i uposlenike. Do-bro organizovani programi prevencije i kontrole bolničkih infekcija mogu uveliko smanjiti stopu bolničkih infekcija. Bakteriološka kontrola koja je provedena u Kantonalnoj bolnici Zenica od strane Odjela za higijensko epidemiološki nadzor i dobijeni rezultati nam ukazuju da smo implemen-tirali dobru higijensku praksu i da smo vrlo svjesni rizika nastanka BI. Sve pobrojano znači da doprinos svakog pojedinca u KBZ-u je važan i da smo dosta toga zajedno postigli iz oblasti prevencije i kontrole bolničkih in-fekcija u našoj bolnici. Kroz praćenje i dobivene rezultate rada možemo reći da je stopa bolničkih infekcija indikatror kvalitete zdravstvene njege u svakoj zdravstenoj ustanovi.

Literatura1. Epidemiološki nadzor zdravstvenih ustanova; Tuzla, 2014.godine; Amer Čustović,

Semra Čavaljuga2. Infektologija i zdravstvena njega infektivnih bolesnika; Tuzla 2010.godine; Sead

Ahmetagić i saradnici3. Opća i specijalna infektologija; Tuzla 2010.godine; Ekrem Jusufović4. Intrahospitalne infekcije i sanitarna zaštita;Zenica 2014.godine; Lejla Čalkić, Salih

Tandir, Ibrahim aličković, Lejla Bajramović - Omeragić5. Vodič - kontrola bolničkih infekcija; Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske;

Državno povjerenstvo za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, 1999.godine.


21

UVODBolničke infekcije se javljaju u 5-10% hospitaliziranih bolesnika. Najčešće bolničke infekcije (40%) su infekcije urinarnog trakta (IUT). Mikroorganiz-me iz bolničke sredine je nemoguće isključiti, ali se njihova rasprostranje-nost može kontrolisati.

Rizični faktori za nastanak bolničke infekcije mikraćnog mjehura su kate-terizacija duža od 6 dana, slaba kvaliteta brige oko katetera, postavljanje katetera izvan operacijske sale, urološki zahvati, ženski spol, druge aktiv-ne infekcije, dijabetes, azotemija, uretralni stent, antibiotici, osjetljivost domaćina (Škerk, i sur., 2004).

CILJ RADAAnalizirati bolesnike sa infekcijama urinarnog trakta, koji su hospitalizira-ni u Kantonalnoj bolnici Zenica, u periodu od 01.01. - 31.12.2017.godine. Ispitati postojanje, razloge nastanka i načine prevencije bolničkih infekci-ja urinarnog trakta.

MATERIJALI I METOD RADARetrospektivno su analizirani podaci mikrobioloških analize Kantonalne bolnice (KB) Zenica, u periodu od 01.01. do 31.12.2017. godine. Broj bole-snika koji je obuhvaćen ovim radom je 100. Analizirani podaci su prikazani opisno.

REZULTATI ISTRAŽIVANJAOd ukupnog broja analiziranih kateteriziranih bolesnika u periodu od 01.01. - 31.12.2017.godine u KB Zenica bolničkih urinarnih infekcija je bilo 5. Od tog broja u četiri slučaja (72%) izoliran je Acinetobacter spp, a u jednom slučaju (12%) izolirana je Seratia spp. Pomenuti izolati se mogu povezati sa prisutvom urinarnog katetera.

Poduzete aktivnosti u KBZ u prevenciji urinarnih infekcija Preporučeni postupci kod kateterizacije mokraćnog mjehura; kateteri-zirati samo kad je nužno, primjenjivati sve alternativne mjere, naglasiti važnost pranja ruku, postavljati kateter primjenjujuči tehniku asepse i sterilan pribor, primjereno učvrstiti kateter, sterilni sistem odvođenja odr-žavati trajno zatvorenim, uzorke urina uzimati aseptičnom tehnikom, odr-žavati prohodnim otjecanje urina, izbjegavati mogučnosti vraćanja urina, osim pri sprječavanju ili uklanjanju opstrukcije.U cilju sprečavanja bolničkih urinarnih infekcija neophodno je kontinui-rano provoditi mjere prevencije, nastanka i širenja svih boničkih infekcija. Dobro organizovani programi prevencije mogu uveliko smanjiti stopu bol-ničkih urinarnih infekcija. Neophodnost postojanja pisanih procedura za prevenciju intrahospitalnih urinarnih infekcija su od bitne važnosti.

• Smjernice dobre higijenske prakse pri plasiranju katetera• Edukacija kadra • Izrada namjenskih nosača za urinarne kese• Nadzor nad istim• Evidencija i dokumentovanje o plasiranju, toaleti i explasiranju katetera

DISKUSIJAPri plasiranju urinarnog katetera važno je se pridržavati principa asepse i antisepse. Nakon plasiranja katetera potrebno je redovno provoditi toale-tu genitalne regije. Drenažnu vrečicu je potrebno smjestiti na način da se spriječi vraćanje urina iz vrećice u mokraćni sistem (sistem držača za uri-narne kese ).Vrećica i cijevi drenažnog sistema bi uvijek trebali biti ispod nivoa mokraćnog mjehura (da ne bi došlo do retrogradnog vraćanja urina) i tako se stvorio uslov za nastajanje bolničke urinarne infekcije. Poželjno je redovno pražnjenje urinarne vrećice svakih 8 sati. Nikako nije dozvoljeno uzimati uzorak za bakteriološku obradu iz drenažne vrećice, radi nesigni-fikantnosti nalaza, odnosno lažno pozitivnog nalaza.

Higijenski ispravno postavljane katetera i njegovo održavanje na svakom odjelu KBZ-a je veoma važno u procjeni kvalitete pružene zdravstvene us-luge i njege pacijenta. Broj pozitivnih izolata urinarnih infekcija u KBZ( kolonizacija) je važan pokazatelj dobre ili loše prakse kataterizacije mo-kraćnog sistema. Pridržavanje aseptičnih uslova i briga o pacijentu spada u dužnost svakog uposlenika.

ZAKLJUČAKUloga sestre na sprečavanju urinarnih infekcija izazvanih kataterizacijom je važna i zahtjevna, jer samo educirana medinska sestra/tehničar može kvalitetno doprinjeti prevenciji i kontroli bolničkih urinarnih infekcija. Po-stupak i pravila vezana za postavljanje, njegu i zamjenu katetera trebaju biti napisana i redovito primjenjivana i evidentirana.

TEMA:

Urinarne infekcije u Kantonalnoj bolnici Zenica i njihova povezanost sa kateterizacijom mokraćnog mjehura

Autor: Abdijević Meliha DMS, Heralić Gordana DMS, Čolić Sabina DMS


Literatura1. Epidemiološki nadzor zdravstvenih ustanova; Tuzla, 2014.godine; Amer Čustović,

Semra Čavaljuga2. Infektologija i zdravstvena njega infektivnih bolesnika; Tuzla 2010.godine; Sead

Ahmetagić i saradnici3. Opća i specijalna infektologija; Tuzla 2010.godine; Ekrem Jusufović4. Intrahospitalne infekcije i sanitarna zaštita;Zenica 2014.godine; Lejla Čalkić, Salih

Tandir, Ibrahim aličković, Lejla Bajramović - Omeragić5. Vodič- kontrola bolničkih infekcija; Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske;

Državno povjerenstvo za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, 1999.godine

22


SAŽETAK Prijenos uzročnika infekcija rukama bolničkog osoblja vodeći je način prijenosa bolničkih infekcija. Uzročnici infekcija na ruke mogu dospjeti direktnim kontaktom osoblja s pacijentom,ali i kontaktom s različitim površinama u zdravstvenoj ustanovi. Bakterije koje su najčešći uzročnici bolničkih infekcija mogu mjesecima preživjeti na različitim površinama i materijalima koji tako mogu postati kontinuirani izvor zaraze za pacijente i osoblje u bolnici. Navedeni su rezultati ispitivanja osjetljivosti na sušenje nekih češćih bakterijskih uzročnika bolničkih infekcija. Poznavanje uzroč-nika koji olakšavaju preživljavanja bakterija izloženih sušenju omogućuje efikasniju metodu mjera dezinfekcije i sterilizacije kojima će se uništiti otporne vrste u zdravstvenim ustanovama, naročito bolnicama.

Ključne riječi: bolničke infekcije; površine; prijenos bakterija; sušenje

UVODZa prijenos bakterija s pacijenta ili zdravstvenog radnika u okolinu a zatim na drugu osobu njihova je sposobnost da prežive na različitim površinama u bolničkoj sredini. Te površine su predmeti koji su u svakodnevnoj rutin-skoj uporabi (stetoskopi, termometri i tlakomjeri), predmeti koje koristi bolničko osoblje, a vrlo često su kontaminirani (npr. hemijske olovke, mo-biteli, elektronske tastature i slično) te predmeti koji koriste pacijent (npr. rublje, ručnici, posteljina,pribor za jelo, pribor za osobnu higijenu,igračke i slično).

CILJ RADACilj rada je prikaz preživljvanja bakterija na različitim površinama i mate-rijalima u bolničkoj sredini.

MATERIJAL I METODIpov rŠinama iovBAKTERIJE NA RAZLIČITIM POVRŠINAMA I

MATERIJALIMA U BOLNIČKOJ SREDINI PPovršine se često opisuju kao izvor bolničkih infekcija. Najčešći uzročnici bolničkih infekcija mogu preživjeti mjesecima na različitim površinama i tako mogu biti kontinuirani izvor zaraze, akose ne izvodi redovna preven-tivna dezinfekcija.

Nove smjernice o tretiranju površina u bolnicama uzimaju u obzir više pa-rametara (vrsta odjela, učestalost kontakta ruku s nekom površinom) koji se smatraju relevantnima za sprječavanje prijenosa bolničkih patogena. Bez obzira na različita mišljenja u vezi s odgovarajućim tretmanima povr-šina, vrijeme preživljavanja bolničkih patogena na različitim površinama svakako treba uzeti u obzir kod izbora postupka u tretiranju istih.Ostaje vrlo važno pitanje: kako zaštiti bolničko osoblje i pacijenta od kolo-nizacije (i mogućeg nastanka infekcije) bolničkim patogenima?Pravila su zapravo prilično jednostavna, a potrebno ih se savjesno pridr-žavati.Izuzetno je važno provesti sanitarno-higijenske postupke pri radu, što između ostalog uključuje uspostavu jasnog i jednostavnog načina označa-vanja kretanja osoba unutar ustanove te uspostavu kružnog toka za čiste i kontaminirane materijale (rublje, instrumenti,otpad), tako da se spriječi križanje čistog i nečistog materijala i njihov transport u zatvorenim spre-mnicima. Higijena ruku osoblja podrazumijeva pranje ruku pod tekućom vodom tekućim sapunom, odnosno losionom u slučaju vidljive kontami-nacije ruku i utrljavanje alkoholnog preparatau svim ostalim slučajevima.Higijena ruku mora se provoditi: • prije kontakta s pacijentom • nakon kontakta s pacijentom, • prije izvođenja aseptičkog zahvata, • nakon kontakta s tjelesnim tekućinama i izlučevinama, • nakon kontakta s pacijentovom okolinom

TEMA:

Preživljavanje bakterija na suhim površinama u bolničkoj srediniAutor: Ganibegović Admira DMS

Kantonalna bolnica ZenicaOdjel mikrobiološke dijagnostike

Tabela 1. Preživljavanje različitih uzročnika bolničkih infekcija na suhim površinama

Bakterija Vrijeme preživljavanja

Acinetobacter spp 3 dana do 5 mjeseci

Clostridium difficile (spore) 5 mjeseci

Listeria spp. 1 dan do nekoliko mjeseci

Klebsiella spp. 2 sata do 30 mjeseci

Enterococcus spp. 5 dana do 4 mjeseca

Escherichia coli 2 sata do 16 mjeseci

Mycobacterium tuberculosis 1 dan do 4 mje

Pseudomonas aeruginosa 6 sati do 16 mjeseci

Staphylococcus aureus (uključujući MRSA) 7 dana do 7 mjeseci

Streptococcus pyogenes 3 dana do 6,5 mjeseciLegenda: MRSA - meticilin rezistentan Staphylococcus aureusi

VrsteVrijeme preživljavanja na različitim materijalima

Pamuk Uniforma Poliester

Gram pozitivne bakterije

Koagulaza negativni stafilokoki 8 - 21 d 6 - 28 d 7 - 16 d

S. aureus 4 - 21 d 1 - 21 d 1 - 56 d

Enterococcus spp. 11 - 90 d 18 - 90 d 43 - 90 d

Gram negativne bakterije

E. coli 1 - 2 d 2 d 3 - 9 d

K. pneumoniae 4 - 6 d 6 - 14 d 4 - 11 d

Acinetobacter spp. 2 - 9 d 9 - 11 d 4 - 14 d

Enterobacter spp. 10 - 35 d d 13 - 49d 5 - 26 d

Tabela 2. Preživljavanje bolničkih patogena na različitim materijalima pri sobnoj temperaturi

Legenda: d - dana


23

• uvijek nakon skidanja rukavica.• Pridržavanje svih pravila i mjera prilikom izolacije inficiranog pacijenta

(korištenje zaštitneopreme, pravilno odlaganje medicinskog otpada),pravilno čišćenje i de-zinfekcija (kvalitetni dezinficijensi širokog spektra djelovanja, korišteni napravi način u odgovarajućoj koncentraciji, kroz dovoljno dugo vrijeme) svih površina te ispravno pranje rublja i bolničke posteljine obavezni su.Namještaj i oprema trebaju biti takvi da se može lako čistiti i dezinficirati.

ZAKLJUČAKSposobnost mikroorganizama da prežive predstavlja važan faktor u razvo-ju bolničkih infekcija. Znajući vrijeme preživljavanja bakterija, mogu se odrediti efikasne mjere dezinfekcije i sterilizacije kojima će se uništili ot-porne vrste. Sve to zahtijeva specifičnu stručnost i suradnju mikrobiologa,

VrstaVrijeme preživljavanja

(broj dana )

Acinetobacter > 50

Staphylococcus aureus 28

Pseudomonas aeruginosa 14

Escherichia coli 10

Klebsiella pneumoniae 7

PovršinaDužina preživljavanja ( dani )

S. aureus P. aeruginosa E. coli

Vinil 63 - 40 11 - 40 4 -60

Inox 68 6 - 60 4 - 60

Keramika 73 - 80 30 - 60 6 -60

infektologa i epidemiologa, kao i predanost timova za nadzor i kontrolu bolničkih infekcija.Potrebno je strogo pridržavanje mjera prevencije i pravilne dezinfekcije te redovita kontrolai edukacija osoblja kako bi se mogućnosti zaraze intrahospitalnim bakte-rijama svele na najmanju moguću mjeru.

Tabela 3. Vrijeme preživljavanja bakterija na podnim materijalima i materi-jalima za radne površine

Tabela 4. Vrijeme preživljavanja različitih bakterija na plastičnoj površini

Literatura1. Šarić M, Buljubašić A, Žunić LJ, Orlandini R, Vardo A. Mjere za sprječavanje i suzbi-

janje širenja bolničkih infekcija.2. Neely AN. Persistence of microorganisms on common hospital surfaces.3. Potts M. Desiccation tolerance of prokaryotes.

24


UVODŠta je patohistologijaU patohistološkom laboratoriju se obrađuje tkivo koje je uzeto sa leševa (autopsija) ili od živih pacijenata (biopsija). Riječ histološki potiče od grče riječi histon što znači tkivo i logos što znači nauka, znanost, pa je histolo-gija- nauka o tkivima. Histološki preparat je uzorak tkiva pripremljen za promatranje pod mikroskopom. Često čujemo patohistologija, patologija- nauka o bolestima. Uzorak se uzima od oboljelog čovijeka gdje gledamo promjene u tom uzorku. Citologija je nauka o ćelijama, preparat ćelija- ci-tološki preparat. Osnovni zadatak patohistološkog laboratorija je da uzo-rak tkiva pripremi za analizu, čija je svrha donošenja dijagnoze oboljenja čovjeka kome tkivo pripada.

Čime treba da je opremljen patohistološki laboratorijLaboratorij treba da je dobro osvijetljen i zračan. U njemu treba da postoji mogućnost provjetravanja (digestor ili ventilator) kako bi se odstranile pare hemikalija i neugodni mirisi. Radni stolovi , frižider, termostat, toplo-hladna ploča, mikrotomi, vodeno kupatilo, kriostat i mikroskop su osnova svake patohistološke laboratorije.

Rad u patohistološkom laboratorijuU laboratoriju nam svakodnevno pristiže materijal . Uvijek moramo dobro prekontrolisati da li nam se slaže ime na bočici i na uputnici. Uputnica se protokoliše i dobije svoj broj. Doktor preuzme materijal, stavljajući komadiće tkiva u kalupe, koji dalje stoje u 10% puferovanom formalinu 24 sata. Ako su u pitanju dijeolvi kosti onda se stavlja u dekalcinat dok ne omekša.

DehidracijaKalupi se stavljaju u histokinet - tkivni procesor, gdje se vrši dehidracija tkiva. To je proces u kome se iz tkiva odstrani slobodna voda. Osnovna pravila dehidracije su:

1. dehidracija mora biti postepena2. dehidracija mora biti potpuna

Postepena dehidracija je neophodna jer se tako smanjuje oštećenje tkiva. Ako bi se naglo pomiješali koncentrovani alkohol i voda u tkivu, zbog na-stalih promijena došlo bi do velikog oštećenja. Neka tkiva su veoma osjet-ljiva, pogotovo ona koja su sastavljena od dvije komponente: gusti i ra-stresiti. To su npr: oko, mozak, kost sa koštanom srži. Tako koristimo 50%, 70%, 80%, 96%, 100%, alkoholi koji izvlače vodu iz tkiva (dehidriraju), ksilol koji izvlači alkohol iz tkiva i na kraju parafin koji je otopljen na 64°C i koji ima ulogu izvlačenja ksilola iz tkiva i prožimanje tviva parafinom. Sve ovo traje 12-19 sati,što zavisi od veličine tkiva.Tamo gdje je u tkivu zaostalo vode ne može prodrijeti ni parafin, te uvijek moramo paziti kakvi su nam alkoholi.

Uklapanje tkiva u parafinske blokoveDanas to radimo na toplo-hladnoj ploči. Tkiva kalupimo u tečni parafin na temperaturi od 65°C, u koji dodajemo 10-20% voska kako bi bio elastičniji za rezanje.Kada imamo gotov kalup pristupamo rezanju. Tkivo režemo mikrotomom na rezove debljjne 1 mikrona i dalje. Rez mora biti potpun, bez rupica, ne smije biti zgužvan. Rez se stavlja u vodeno kupatilo, kupi se staklom i stavlja se u termostat. Tamo mora biti najmanje 1 sat da bi se moglo pristupiti bojenju.

Slika 1. Toplo-hladna ploča

Bojenje preparataDanas imamo više vrsta bojenja tkiva, ali najčešće bojenje koje koristi-mo je H-E bojenje tj. hematoksilin-eozin. Bazofilne strukture (jedra) boji plavo, a acidofilne strukture (citoplazma) boji u roza ili crvenu boju. Sam hematoksilin nije boja. On se oksidiše u hematein koji boji jedra. Eozin je kisela boja i boji citoplazmu. Rezove moramo prvo deparafinirati, zatim postepeno kroz alkohole, zatim bojiti H-E bojama. Nakon Bojenja stakla montiramo, tj. nanosimo na njih kanada balsam i prekrivamo ga pokrov-nim staklom, nakon čega ide na mikroskopiranje.Pored H-E bojenja postoje i druga, specijalna bojenja, npr. GIEMSA, ALCI-AN BLUE, PAS, itd.

Citološki preparatiCistološki preparati su razmazi pleuralnih punktata, ispuljuvaka, urina, iscjetka dojke... U našem laboratoriju ove razmaze radimo po MAY GRU-ENWALDU. Takođe radimo i bojenje PAPA-test i bojimo ga po metodi PAPANIKOLAU. Jako jednostavna i bezbolna metoda uzimanja materijala sa prednje i za-dnje usne i kanala grlića maternice. Poslije bojenje vrši se mikroskopska analiza morfoloških osobina ćelija u toku koje se mogu otkriti zapaljenja grlića, uzročnici infekcije, te druge patohistološke promjene.

TEMA:

Rad u patohistološkoj laboratorijiEx-tempore biopsija, sa osvrtom na proces rada medicinskih laboranataAutor: Haseba Mušović, medicinski laborant

Kantonalna bolnica ZenicaOdjel Patologije


25

Ex tempore biopsijaNakon sprovedenih kliničkih ispitivanja na temelju kojih se otkrije po-stojanje tumora i stanje njegove proširenosti, definitivna dijagnoza se postavlja patohistološkim pregledom tumora, odnosno njegovog dijela. Posebnim metodama obrade uzorka tumora patolog dijagnosticira vrstu tumora, njegovo porijeklo ukoliko se radi o metastatskom tumoru, stepen diferentovanosti tj.maligni potencijal, invaziju limfnih i krvnih sudova, odnos rubova tumora prema zdravom tkivu, odnosno rubovima hiruške resekcije.

Slika 2. Preparat za preuzimanje

U toku operacije može se uzeti biopsija tkiva tj.ex-tempore biopsija. Pato-log treba brzim pregledom da odgovori dali se radi o malignom tumoru ili ne, kako bis e hirurški zahvat mogao nastaviti. Ex-tempore biopsija se uzima često, ali bi trebalo izbjegavati jer od patologa zahtjeva brzinu, pro-dužava vrijeme trajanja operacije i anestezije apcijenta. Rezultati biopsije stižu u toku intervencije. Dalji tok intervencije zavisi od pristiglog nalaza patologa.

Slika 3. Kriostat

Iz tkiva koje dobijamo uzimamo određeni dio, zamrzne se na tempe-raturi od -15 do - 22°C na aparatu koji se zove kriostat i reže se u tankim rezovima, brzo se fiksira, boji, montira. Ex tempore je procedura koja

se obavlja u vrijeme operacionog toka, nastavak hiruške intervencije ovisi o odgovoru patologa, koji su dobro uvezani kao tim cilj ex tem-pore biopsije je verifikovati ili dijagnosticirati da li je odstranjeno bole-sno tkivo , odnosno da li preparat ide u pravcu malignog ili benignog. U našoj Službi u toku 2017.godine se uradi oko 400 ex-tempore biopsija, od čega najveći broj zauzimaju dojke.

Zadatak laboratorijskog tehničara u patohistološkoj laboratorijiLaborant ima odgovornost i dužnost da primi, evidentira, obradi i pohrani materijal za patohistološku analizu. O njegovoj savjesnosti i tehničkoj pri-premljenosti ovisi interpretacija preparata i signifikantna dijagnoza. La-borant treba voditi računa o kompletnoj opremi u laboratoriji. Edukacija uposlenika je važna za razvijanje patohistoloških metoda rada na našem Odjelu.

Pohranjivanje parafinskih blokova i patohistoloških pločicaNakon pregleda patologa svaka, laboratorija tj. medicinska ustanova pa-tohistološke pločice čuva 5 godina, a parafinske blokove 10 godina, nakon tog perioda se odbacuju. Takođe smo dužni „rezerve“ tj ostatak tkiva (materijala) koje je u obradi čuvati u formalinu sve dok nalaz ne bude za-vršen, nakon čega se taj materijal ukljanja kao patološki otpad.Sve gore navedene pripreme za dijagnosticiranje preparata za patologa obavljaju educirani medicinski laboranti, a dijagnozu uspostavlja ljekar - patolog.

Slika 4. Gotov obojen preparat

ZAKLJUČAKDanas, skoro niti jedna grana medicine ne može bez patologije. U toku jedne kalendarske godine imamo oko 8000 biopsija, od toga oko 2500 bi-opsija kože, oko 2000 ginekoloških biopsija, oko 500 biopsija dojki, takođe imamo i veliki broj endoskopskih biopsija i drugih hiruških preparata.Na našem odjelu proces rada medicinskih laboranata se provodi savjesno, odgovorno uz kontinuiranu edukaciju , što pokazuje izostanak nesignifi-kantnih nalaza sa našeg odjela.

Literatura„Histopatološka tehnika“- dr. Melita Švob, Univerzitetsko medicinski cen-tar Sarajevo, 1975 godina

26


SAŽETAKDruštveni aspket zdravlja i uloga medicinske sestre /tehničara u poboljša-nju kvalitete života ima značajnu ali i ključnu ulogu. Osnovni cilj medicin-skog profesionalca u ovom slučaju medicisnke sestre/tehničara na temu društvenog, sociološkog ali i humanističkog pristupa jeste konsultativne ali i preventivne mjere. Sa aspekta bolesti što se kroz rad spominje jeste uloga medicisnke sestre u adaptaciji, poboljšanju,socijalizaciji i unapre-đenju te vraćanju starim, ali zdravim navikama ili pomoći kod promjena u načinu života zbog nekog oboljeenja ili iz preventive.Zamisao rada jeste da se sa zvanja medicisnske sestre/tehničara otkloni navika vezana za davanje injekcija, previjanja rana i slično, te da se spomene drugi jednako značajan zadatak a to je društvena osvještenost u edukaciji,konsultaciji,pomoći,koordiniranoj brizi ali i jednoj empatiji prema pozivu koji obavlja ne samo za vrijeme radnog vremena nego kroz cijeli svoj život.

Ključne riječi: medicinska sestra/tehničar kao medicinski profesionalac, savjetovanje, koordinacija, samopomoć,edukacija, prevencija, empatija...

UVODČovjekove spoznaje o zdravlju i bolesti nisu jedinstvene. Način na koje se zdravlje i bolest shvaćaju izravno su povezani sa stanjem i odnosima u društvu, odnosno ponašanjem osobe ili skupine. Sociološka istraživanja zdravlja i bolesti proučavaju društvene faktore koji mogu izazvati razne bolesti i nepovoljan uticaj na njihov razvoj i konačni ishod. Istraživajući stanje pokušava se naći oblik društvenog života koji unapređuje zdravlje i sprečava nastanak bolesti. Tipično pitanje je: KOJI STIL ŽIVOTA, KOJA DOB, KOJI SPOL, RASA, SOCIO-KULTURNI ASPEKT, DRUŠTVENO-EKONOMSKI... sve su ovo faktori koji utiču na zdravlje ali i na bolest. Osnovni cilj istraživa-nja jeste da se sve spoznaje učine pristupačnim svim slojevima u društvu te da unaprijede način i stil života. U realizaciji zdravlja i smanjenja bolesti potrebna je afirmacija sociološki teorijsko - metodološki pristup primje-ren ekonomskim, kulturnim, pravnim, etičkim i političkim aspektima u društvu. Potrebno je pratiti stanje zdravlja tranzicijskog društva u kojem dominiraju stres, psihološka oboljenja, maligniteti, infektivne bolesti ...

Društvena određenost zdravljaSociološka analiza populacijske dinamike pokazuje da su zdravlje i bolest ne samo osobni ili psihološki problemi već da su društveno uvjetovani. Društveni faktori nemaju samo veliki uticaj na naš način života i na trajanje života već i na mogućnost pojave bolesti, vrstu bolesti i način zdravstvene zaštite te mogućnost ozdravljenja, odnosno smrti.Društvena određenost zdravlja i bolesti najjasnije se manifestira u raznim oboljenjima u predindustrijskim i industrijskim društvima!Uzroci smrti u predindustrijskom društvu najčešće su bile infekcije respira-tornog sistema, problemi vezani za prehranu, gastroenterološki problemi,

pojava parazita, a kod djece bolesti kao difterija, poliomielitis, tifus. Za ra-zliku od toga u industrijskim društvima su bolesti hroničnog tipa, a najčešće stope smrtnosti su među osobama koje boluju od karcinoma, kardioloških oboljenja, enfizema pluća. Svako društvo ima vlastite modele zdravlja i bo-lesti koji su usko vezani za način života. Npr SAD ima najveću svjetsku stopu smrtnosti od kardioloških oboljenja zbog načina života, pretjeranog unosa životinjskih masti te nedostatu kretanja.

Ujedinjeno kraljevstvo - gojaznostBosna i hercegovina - Izvještaju “Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena zaštita u FBiH” za prošlu godinu, koji je sačinio Zavod za javno zdravstvo FBiH, navodi se da svaki drugi stanovnik FBiH umire od bolesti srca i krvnih sudova, a svaki peti od malignih neoplazmi.Izvještaj pokazuje da je u FBiH u odnosu na 2010. godinu stopa morta-liteta povećana jer je tada iznosila 876,2. Osim ovoga, brojke pokazuju alarmantno stanje kada je riječ o dojenačkoj smrtnosti, koja je dvostruko veća od prosjeka u EU.U FBiH dojenačka smrtnost je prošle godine iznosila 7,7 na 1.000 rođene djece, a ovaj postotak u EU je u padu i sa četiri je spušten na 3,5 odsto.Prošle godine zabilježen je jedan od navjećih negativnih prirodnih prira-štaja, odnosno jedna od najvećih razlika između broja umrlih i rođenih.Brojke pokazuju da je prirodni priraštaj u FBiH nepovoljan i da iznosi 0,9 odsto.Najvažnije otkriće socioloških istraživanja jeste da zdravlje i bolest vezano za dršžtvene statuse. Gotovo svi zdravstveni problem , od psihičkih probel-ma do fizičkih načešće su najrazvijeni na nižim društvenim klasama. Glav-ni odgovor ovoga jeste d a osobe koje uživaju na višem stupnju društveno ekonomskog statusa imaju veću mogućnost bolje prehrane,kvalitetnijeg života, znaju bolje prije I brže prepoznati simptome i brže potražiti liječ-ničku pomoć.U ovom aspektu razgraničenja društvenih klasa značajnu ulogu ima medi-cinski radnik, medicinska sestra, tehničar, ljekar ali i svaki drugi zdravstveni radnik.Bitno za naglasiti jeste prepoznavanje simptoma, savjetovanje, prevenci-ja, upućivanje na preglede ali i afirmacija društva u sistematskom godiš-njem kao i polugodišnjem pregledu. Medicinska sestra-tehničar mora biti osoba iz društa, osoba koja je stalno prisutna bezuvjetno klasi i stepenu društveno ekonomskog ranga. Časan poziv medicinske struke daje za pra-vo svakome od nas da na najbolji način pristupi bolesniku za kojeg smatra svojom stručnošću da mu je pomoć potrebna, uputi ga na pregled I bude mu na raspolaganju za sve njegove upite. Da bude osoba koja zna obja-sniti ali I uliti povjerenje osobama koje ne žele ili se boje otići na pregled.Cilj ovog rada jeste prikaz realizacije i implementacije zamišljene uloge medicinske sestre/tehničara kao ključne karike u društvenom,socijalnom,ekonomskom aspektu života sa osvrtom na njen profesionalizam.

TEMA:

Društveni aspekti zdravlja i bolesti, te ulogamedicinske sestre /tehničara kaomedicinskog profesionalcaAutor: Husetić Mirza, med. tehničar

Poliklinika Medicom Husetic Mirza


27

Zdravlje i društvoProučavanje odnosa između društva, odnosno društvene trukture i stanja zdravlja I bolesti ima cilj otkrivanje društvenih uzroka bolesti, odnosno uticaja drugih faktora na zdravlje.Ponašanje osobe može imati različite posljedice na zdravlje . Pojedinci unutar neke skupine često se osjećaju prisiljenim da oponašaju druge (npr. pušenje, konzumacija alkohola, opijata) se naziva status ogledala. Medicinsaka struka je uveliko raspoređena po svim skupinama društva te i u ovim slučajevima medicnski profesionalac itekako može pomoći poje-dicu koji oponaša skupinu da prevaziđe barijeru “prepisivanja” ali icijeloj skupini u poboljšanju kvalitete života.Aspekti fizičke i socijalne okoline koji ugorožavaju ili pomiču zdravlje mogu biti sami po sebi bitni za zdravlje. Psihički stres koji prate socijalni sukobi imaju uticaja na obrambeni sistem i dovodi do zloupotrebe antide-presiva, alkoholizma,…

Psihološki stav zdravlja i bolestiPsihološkim stavovima uvedena je koncepcija “ čvrstoće” tj. sposobnosti osobe da se odupre bolesti. Sredstva koja omogućavaju nekom pojedincu da se odupre bolesti imaju zajedničku osobinu da pružaju zajednička iskustva obilježena osobinama kao što su ustrajnost, sudjelovanje u donošenju odluka i drugo. Društveni status osobe povezan je sa stopama oboljevanja. Zapažene su razlike u društvenoj klasi u odnosu na mentalne bolesti, a utvrđeno je da je prevladavanje psihičkih poremećaja bolje među ženama iz radničke klase dok je zaposlenost povezana sa dobrim zdravljem.

Spol i bolestKvalitet zdravlja, stope oboljevanja i umiranja, općenito za pojedine bo-lesti, kao promjene stopa povezani su brojnim socijalnim identitetima, osobito spolom, socioekonomskim statusom,zanimanjem i dobi.Uzimajući u obzir spol , rizik smrti je veći za muškarce nego za žene kod svih vodećih uroka smrti i za sve dobne skupine.Iako općenito muškarci imaju manje zdravstvenih problema , za probleme koje imaju pokazuju namjeru da budu ozbiljni, osobito izmedju 17. i 44. godine života.Muškarci češće doživljavaju ozljede, dugotrajnu invalidnost i za život opasne bolesti kao što su Emfizem, koronarna bolest,… u objašnjenjima razlike između spolova kod stope povreda u djetinstvu istuiču se uloga koju nameće roditelj. Roditelji očekuju od muške djece da djeluju u svojoj okolini na fizički agresivan način ( dominantnost) iako dječaci nisu spretni od djevojčica u motoričkom razvoju. Žene više paze na sebe, uzimaju vita-mine, čiste zube, rade fizički manje zahtjevan posao.Uloga mediciske sestre-tehničara i kod ovog aspekta i stava gledišta ima veliku ulogu, savjetovanje kod odlaska ljekaru. U slučaju muškarca prepo-znavanje Ishialgija, diskus hernija, kardioloških oboljenja, prepoznavanje Dijabetesa, savjetovanja odlaska na preglede prostate, preglede vida Gla-ukoma…Kod žena preventivni pregled ginekologa, PA-PA brisevi, mamografije, naravno i u ovom slučaju pregledi internista kardiologa.Uloga mediciskog profesionalca jeste da prepozna i psihičke porobleme u društvu tipa anxioznosti, depresije što su jedni od vodećih oboljenja našeg vremena.

Dob i bolestOd dvadesetog stoljeća pa na ovamo u svijetu je porastao dob starih osoba u osnosu na natalitet . Povećanje staračkih domova jedan je od dokaza ovog istraživanja. Bolest starih osoba jeste psihološki, kao temelj

svih ostalih oboljenja koja ta stara osoba ima. Depresija je “klica” koja za sobom vuče sve ostale bolesti .Kako nam je već poznato osobe koje obole od depresije , u ovom slučaju govorimo o starim osobama najčešće su poslije smrti životnog saputni-ka-bračnog druga. Nakon toga osoba odbija hranu,naglo mrša,dolazi do pada imuniteta, najčešće je to okidač za nastanak hroničnih oboljenja gu-šterače , Dijabetesa, kardiovaskularnih oboljenja , te fraktura nakon čega ista ta osoba uz prisustvo depresije, hroničnih oboljena naglo bude vezana i za krevet teško-slabo ili nikako pokretna.U industrijskim društvima porast krvnog tlaka povezan je sa starenjem , dok isti može biti i stečen zbog načina života. Krvni tlak nije povezan samo sa starošću, njegovo dijagnosticiranje je u posljesnje vrijeme jako uvećano što zbog “brzog načina života” , “brze” hrane, pušenja, konzumacije alko-hola, stresa i psiholoških oboljenja te kao nasljedno oboljenje .Adolescenti (15-24 godine ) trenutno imaju višu stopu smrtnosti nego prije 30 godina. Odnos između roditeljskog statusa i zdravlja je također uvjetovan ispunjenjem ostalih socijalnih uloga.Uloga medicinske sestre - tehničara kod prvog primjera ima značajnu ulo-gu u održanju kvalitete života osobe koja u svojim poznim godinama osta-je bez bračnog druga. Tada uz pomoć medicinskog profesionalca osoba ne smije da izgubi volju za životom, sigurnost i status u društvu te osjećaj zaboravljenosti. Isti taj medicisnki profesionalac treba da bude na usluzi ali da prepozna svaku promjenu. Odličan metod za ovakve slučajeve ima Centar mentalnog zdravlja Zenica pod nazivom koordinirana briga, gdje osobe koje se jave u Centar, a nemaju nikoga bliskog održavaju kontakt sa medicinskim profesionalcem,psihičkom ali i fizičkom zdravlju , te unapre-đenju kvaliteta života.Problem ishrane kod starih osoba uvejtovan je ekonomskim statusom , stoga medicinski profesionalac kao bitna karika u društvu trebao bih da ovakve slučajeve održava na način stalnog preventivnog pregleda , savje-tovanja ili empatije koju mora razviti kod osobe koja od njega traži pomoć.Kod hroničnih bolesnika, bolesnika oboljenih od kardiovaskularnih obo-ljenja, bolesnika odoljenih od Dijabetesa treba savjetovati fizičku aktiv-nost, socijalni aspekt je veoma bitan, druženja, mentalna aktivnost (čita-nje, ispunjavanje križaljke) kao društvena odgovornost gdje će medicisnki profesionalac posavjetovati, obučiti oboljelog te će on kroz stečeno znanje ali i bolest koju boluje afirmisati i kao pozitivan primjer biti drugom obo-ljelom od iste ili slične boeseti.Uloga medicisnke sestre-tehničara i u ulozi odgajatelja, osobe koja prolazi proces puberteta, hormonalnog sazrijevanja ima ključnu ulogu u njego-vom odrastanju. U sticanju zdravih i pozitovnih navika od samog počet-ka, afirmaciji i sticanju općeg znanja, te u slučaju oboljenja da poduči samopomoći,samokontroli ali i prepoznavanju simptoma.

ZAKLJUČAKOvim radom će se ukazati na ulogu i značaj medicinske sestre/tehničara i njihov doprinos u cilju poboljšanja kvaliteta života,prevenciji nastanka bolesti i dugoročnijeg rješenja problema i uživanja u zdravlju.

Literatura1. Njega onkološkog bolesnika; prof.dr. Alma Abazović Mekić2. Povijest i razbvoj sestrinstva; prof. Dr. Lejla Ibrahimagić Šeper3. Zdravstvena psihologija; Mladen Hevelika, profesor i sardanici4. Sociološki pristup zdravlju i bolesti,prof. Dr. Mirko Štifanić

28


22.02.2018 g U DOMU ZDRAVLJA ŽEPČE OTVOREN JE CENTAR ZA MENTAL-NO ZDRAVLJE. Centar su otvorili predstavnica švicarskog veleposlanstva u BiH Maja Zarić i načelnik Mato Zovko. Vrijednost ovoga projekta je 72. 000, 00 KM. Projekt je realiziran zahvaljujući donaciji Vlade Švicarske a imple-mentirali su ga asocijacija XY i Federalno ministarstvo zdravstva.

Otvorenju Centra nazočili su brojni predstavnici političkog, vjerskog, kul-turnog života, predstavnici udruga proisteklih iz rata, te djelatnici Doma zdravlja Žepče.

Radom centra ostvarit će se uvjeti za obavljanje okupacione terapije, te promocija i prevencija iz oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Također u sklopu centra po prvi put će korisnicima biti dostupne usluge socijalnih radnika koji će pružiti pomoć osobama i obiteljima sa osobnim i socijalnim problemima što će unaprijediti usluge iz oblasti socijalne zaštite.

Doktorica Ana Zlovečera Jukić ravnateljica Centra kazala je da je ovaj cen-tar mjesto gdje će nastati brojni preventivni i promotivni programi koji će doprinijeti kvaliteti mentalnog zdravlja te dodala da očekuje suradnju s odgojno obrazovnim ustanovama kako bi se kod djece spriječio nastanak negativnih životnih navika i negativnog ponašanja, koje vode ka ovisno-stima.

Predstavnica švicarskog veleposlanstva Maja Zarić navela je da će se pro-jekti mentalnog zdravlja nastaviti implementirati u iduće 4 godine.

Predstavnik Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez zahvalio se ravnateljici na proaktivnom pristupu. Istaknuo je da je ovaj centar potre-ban svakom pojedincu u društvu. „Stvaranjem sistem zaštite mentalnog zdravlja u BiH postali smo lideri u ovom dijelu Europe. Dobili smo kariku koja nam je nedostajala. Ulazimo u procese inkluzije takvih osoba u druš-tvo koje su jednako vrijedne kao i svi mi“, pojasnio je federalni ministar zdravstva.

Načelnik Općine Mato Zovko kazao je da je uvjeren da će ovaj Centar odgo-voriti svim izazovima u svrhu zaštite mentalnog zdravlja.

NOVOOTVORENI CENTAR ZA MENTALNO ZDRAVLJE U ŽEPČUAutor: Gluhić Biljana

Centar za mentalno zdravlje

Informacija o certifikaciji timova porodične/obiteljske medicine u Javnoj ustanovi Dom zdravlja VarešAutor: Arnela Žigić, dipl. medicinska sestra

JU Dom zdravlja Vareš

Uručeni certifikati timovima porodične/obiteljske medicine u DZ Vareš

Sa ponosom možemo istaknuti da smo prvi i jedini Dom zdravlja u Ze-Do kantonu koji je ispunio standarde sigurnosti i certificiro timove porodične/obiteljske medicine koje nalaže Federalna agencija za kvalitet i akreditaci-ju u zdravstvu AKAZ. Druženje sa agencijom AKAZ trajalo je deset mjeseci. U tom periodu timovi porodične / obiteljske medicine uspostavili su 37 standarda sa 188 kriterija.Vanjska ocjena obavljena je 24.07.2017. god.od strane vanjskih ocjenjivača AKAZ-a dr. Malika Vodopića i dpl.m.s.Zinete Mulaosmanović .Vanjski ocjenjivači su svoje izvještaje o postojanju do-kaza i implementiranosti certifikacijskih standarda dostavili Upravnom odboru agencije AKAZ, koji je 22.08.2017.donio riješenje o BEZUSLOVNOJ CERTIFIKACIJI U TRAJANJU OD ČETIRI GODINE ZA TIMOVE PORODIČNE/OBITELJSKE MEDICINE tj. Ispunjavanju certifikacijskih standarda u cjelosti odnosno pružanja usluga sigurnosti(sigurne zdravstvene usluge, sigurno radno okruženje i sigurnost zdravstvenih radnika odnosno saradnika u zdravstvenoj ustanovi)Na prigodnoj svečanosti 29. 11. 2017. God. koja je organizovana povodom dodjele certifikata timovima porodične/obiteljske medicine. Melka Mer-cvajler prof. ispred AKAZ-a čestitala je certificiranim timovima porodične/obiteljske medicine,direktoru ustanove prim.dr. Fikretu Operti i koordina-toru kvaliteta i uručila zaslužena priznanja.Direktor DZ Vareš, prim.dr. Fikret Operta naglasio je zadovoljstvo ovim uspjehom i zahvalio se uposlenicima na predanom radu u procesu uspo-stavljanja standarda sigurnosti i kvaliteta. Koordinator kvaliteta dipl.m.s. Arnela Žigić


29

APSTRAKTSestrinstvo je žrtvovanje sa humanim užitkom, medicinske sestre pružaju brižnost, suosjećanje, te utjehu bez recepta. Usmjerena je na pojedinca, porodicama i zajednicama, kako bi postigli, zadržali ili vratili optimalno zdravlje i kvalitet života, od začeća do smrti. Sestrinstvo je u zdravstve-nom sistemu Bosne i Hercegovine veoma oskudno i nedovoljno izučeno i prepoznatljivo. Omjer sestara naspram ljekara, nije objektivno niti valjano kritički implementirano (Standardi kadrova u zdravstvenoj zaštiti - Plava knjiga 2014.godine).Cilj rada je prikazati razvijanje sestrinstva kao profesije, njene vrijedno-sti i usklađenosti profesije sa važećim standardima. Probuditi svjesnost o problemu značaja i različitosti sestrinstva u odnosu na druge profesije. Prikazati kretanje broja zaposlenih medicinara prema radnom mjestu za period 2010.- 2016.godina u Zeničko-dobojskom kantonu i usklađenost sa stepenom školovanja. Poslati poruku za unapređenje poziva/zvanje medicinske sestre. Ispitati i humanizirati motivaciju, te predvidjeti i anali-zirati moguće posljedice za struku.

Ključne riječi: Sestrinstvo, poziv, motivacija, posljedice za struku

UVODSestrinstvo je žrtvovanje sa humanim užitkom, medicinske sestre pružaju brižnost, suosjećanje, te utjehu bez recepta. Usmjerena je na pojedinca, porodicama i zajednicama, kako bi postigli, zadržali ili vratili optimalno zdravlje i kvalitet života, od začeća do smrti. Ciljevi sestrinstva; promocija zdravlja, vraćanje zdravlja i rehabilitacija, pomoć pri ublažavanju patnji u stanjima teških i neizlječivih bolesti. Sestrinstvo je i umjetnost i zna-nost koje traži razumijevanje i primjenu znanja i vještina iz svih znanosti (sestrinskih, humanih, psiholoških,medicinskih). U okviru vlastitog djelo-kruga rada u praksi smo samostalne i odgovorne za usluge koje pružamo.

CILJ RADAPrikazati razvijanje sestrinstva kao profesije, njene vrijednosti i usklađe-nosti profesije sa važećim standardima Probuditi svjesnost o problemu značaja i različitosti sestrinstva u odnosu na druge profesije. Prikazati kre-tanje broja zaposlenih medicinara prema radnom mjestu za period 2010.- 2016.godina u Zeničko-dobojskom kantonu i usklađenost sa stepenom školovanju. Poslati poruku za unapređenje poziva/zvanje medicinske se-stre. Ispitati i humanizirati motivaciju medicinskog kadra. Jedan od ciljeva je predvidjeti i analizirati moguće posljedice za struku.

MATERIJAL I METOD RADARetrospektivno i prospektivno su analizirani podaci za period 2010-2016 godine. Svi podaci su prikazani tabelarno i grafički, kao i deskriptivno.Uz saglasnost nadležnih podaci su uz pismeni zahtjev i potpis preuzeti sa In-stituta za zdravlje i sigurnost hrane u aprilu 2017.godine. Također podaci

za sekundarni nivo su izuzeti sa zvanične web stranice Kantonalne bolnice Zenica.

Razvoj sestrinstvaRazvijalo se pod uticajem medicine i postalo podređeno potrebama ljeka-ra. Posljedično tome kroz evoluciju baziralo se na medicinsko-tehničkim i dijagnostičko-terapijskim procedurama. 1960. godine s razvojem procesa zdravstvene njege, sestrinskih dijagnoza, te teorija sestrinstva i zdravstve-ne njege, dolazi do promjena u sestrinstvu i sve više do holističkog pristu-pa pacijentu. Razlozi promjena su najvjerovatnije promjene u društvenim okolnostima i razvoj drugih nauka (humanističkih, biomedicinskih, duš-tvenih nauka) koje direktno i indirektno pridonose razvoju sestrinstva. Sestrinstvo je u zdravstvenom sistemu Bosne i Hercegovine veoma oskudno i nedovoljno izučeno i prepoznatljivo.Omjer sestara naspram ljekara, nije objektivno niti valjano kritički implementirano (Standardi kadrova u zdrav-stvenoj zaštiti - Plava knjiga 2014.godine).Generalni direktor Svjetske zdrav-stvene organizacije (WHO) je 1985.godine na skupu na kojem se raspravljalo o značaju i potrebi bolje organizacije zdravstvenog sistema tada izjavio:“Ako bi milion sestara u hiljadu različitih mjesta jasno zastupalo iste ideje mogle bi u svakoj zemlji predstavljati unosnu pogonsku snagu u korisnim promjenama”

Trenutni položaj sestre u sistemu zdravstvaMnogobrojna su otvorena pitanja o položaju sestrinstva na području Bosne i Hercegovine. Većina njih zamagljuju, a nerjetko diskredituju i ponižavaju sestrinsku ulogu u zdravstvu.Ovo nije prilika u kojoj bi mogli elaborirati sva ta sporna pitanja, ali zadržat ćemo se na postupku selekcije izbora za školovanje i standarda obrazovanja u sestrinstvu, problemima njihovog usavršavanja i zapošljavanja, te na koncu pružanja zdravstvenih usluga.U skladu sa osnovnim funkcijama medicinske sestre u sistemu • papir ili diploma• entuzijazam - demotivaciju • da li imamo promišljen i utvrđen način izbora i selekcije kandidata za

pružanje usluge pacijentu - koje su posljedice za struku. Dugo se vre-mena raspravlja o standardu i nivoima školovanja medicinskih sestara.

• Otvoreno je pitanje treba li medicinsku sestru sa srednjom školom do opravdanih zahtjeva za univerzitetskim obrazovanjem u sestrinstvu.

Trenutno na tržištu rada imamo:• Medicinske sestre/tehničare sa diplomom SSS (redovno i vanredno

školovanje)• Medicinske sestre/tehničare sa diplomom VSS• Medicinske sestre/tehničare sa diplomom doktoranta, magistranta.

Sestrinstvo u praksi danasMedicinske sestre osposobljene specijalno iz domena planiranja, rada, or-

TEMA:

Analiza zastupljenosti profila medicinske struke u zdravstvenim ustanovama Zeničko-dobojskog kantona u odnosu na standard(Plava knjiga 2014.godine)Autor: Čolić Sabina DMS


30


ganizacije, komunikacije, koordinacije, evaluacije programiranja u zdrav-stvenom sistemu. Danas sestrinstvo niko ne osporava jer ima prepoznat-ljiv program djelovanja unutar vlastite prakse, za šta je razvilo kriterije za evaluaciju.U našem sistemu zdravstva postoje grupe koje sestrinstvo i dalje doživljavaju kao zanat, dok drugi shvataju kao posebnu naučnu dis-ciplinu odvojenu od medicine. Primjećena je izraženija potreba za struč-nim/visokoobrazovanim kadrovima medicinskih sestara/tehničara.Načela sestrinske prakse: profesionalnost, holistički pristup u zbrinja-vanju, porodično zbrinjavanje, usmjerenost na zajednicu, preventivno djelovanje, timski rad, zagovaranje i zastupanje pacijenta.Vlada FBiH na sjednici 22.avgusta 2007.godine usvojila akcioni plan kao osnovu za donošenja zakona o sestrinstvu. Zakon o sestrinstvu i primalj-stvu FBiH objavljen je u Službenim novinama FBiH br.42/13.

Rezultati istraživanja

DISKUSIJACilj ovog stručnog rada kao i potrebe za objavljivanjem istog u našem Ča-sopisu je bio osvijestiti sestre pojedinačno na svim nivoima o potrebi za promjenom, ukazati im na profesionalnu odgovornost i moguće poslje-dice. Razviti sestrinsku nomenklaturu i klasifikacijske sistema koji imaju veliku ulogu u upravljanju procesom zdravstvene njege. Pokrenuti dono-šenje zakona radi poboljšanja sigurnih organizacijskih modela za sestre (omjer sestra - broj bolesničkih postelja). Sestrinske udruženja moraju biti aktivni članovi državnih odbora i regulacijskih tijela, odgovorne su za zastupanje i odbranu svojih članova pred sudskim vlastima i drugim institucijama. Zastupati sestre i sestrinstvo uopšte.

ZAKLJUČAK Imamo li prepoznatljivost, kadrove, entuzijazam i koje su posljedice za ukupan sistem zdravstva - možemo li trenutno odgovoriti zadatku. Koji su naši zadaci u borbi za prosperitet i intergrite struke.

Literatura1. Menadžerske funkcije u sestrinstvu; Suvada Švrakić, Sarajevo 2003,godine2. Uvod u profesionalizaciju sestrintva; Nino hasanica, Zenica 2013.godina3. Epidemiološki nadzor zdravstvenih ustanova; Tuzla, 2014.godine; Amer Čustović,

Semra Čavaljuga

indeks kolega/ica sa akademskim titulamasa ocjenama od 1-5. planiran je uzorak od 500 učesnika....

Documents